SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUSTROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

SEMINARSKI RADZNANSTVENA I STRUNA DJELA

Milan PaveliMatija Mandi

Slavonski Brod, 2012.Sadraj

1. Uvod12. Pojam znanstvenih i strunih djela23. Klasifikacija znanstvenih i strunih djela44. Vrste znanstvenih djela65. Vrste strunih djela86. Znanstveno-struna djela127. Zakljuak148. Literatura15

1. UvodZnanstvenici rezultate svojih istraivanja prezentiraju u pisanom obliku. Na taj nain nastaju struni i znanstveni radovi. Oni prikazuju proces istraivanja. Nije dovoljno u radu predoiti samo rezultate istraivanja. Potrebno je prikazati i metode kojima se autor sluio, zatim nain razmiljanja, odnosno istraivanja, etape istraivanja i slino.Razlika izmeu znanstvenog i strunog rada lei u izvornosti rezultata istraivanja, raspravi i zakljucima dobivenim provjerenim znanstvenim metodama. Struni rad moe biti vaniji za irenje znanja i struke te gospodarski korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos poveanju znanstvenih spoznaja.Izvorni znanstveni rad sadri prvo objavljivanje izvornih istraivanja. On mora biti odreen tako da se istraivanje moe ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom tonou u granicama pokusne greke, odnosno da se moe provjeriti tonost analiza i zakljuaka.Struni rad obrauje odreene probleme koji se javljaju u odreenoj struci. On daje strune naputke i prijedloge kako se taj problem moe rijeiti (tehnika, tehnologija, metodika).Ako neko djelo ima elemente i strunog i znanstvenog djela, takvo se djelo naziva znanstveno-strunim djelom.Autori piu znanstvene i strune radove da bi relevantnom auditoriju predstavili svoje ideje i dobivene rezultate te da bi doprinijeli spoznaji i rjeenju odreenih problema na lokalnoj odnosno meunarodnoj razini. Napisani rad, u tiskanom ili elektronikom obliku, knjinice uvaju kao intelektualno vlasnitvo za budue generacije.

2. Pojam znanstvenih i strunih djelaZnanstveni rad je intelektualni, misaoni i stvaralaki rad. Teko je povui otre granice izmeu znanstvenog rada i drugih oblika ovjekove intelektualne djelatnosti. Znanstveni rad je u osnovi misaoni rad, iji je temelj primjena istraivakih postupaka i logiki pravilnog razmiljanja, s ciljem da se utvrde injenice i zakonitosti u prirodi i drutvu, na temelju kojih se moe unaprijediti proizvodnja, drutveni odnosi i sama znanost.Znanstveni rad sadri neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraivanja, a znanstvene su informacije izloene tako da se tonost analiza i izvora, na kojima se rezultati temelje, moe provjeriti.[footnoteRef:2] [2: Hrvatska znanstvena bibliografija URL: http://bib.irb.hr/faq (26.10.2012.)]

Struni rad sadrava ve poznate, objavljene rezultate znanstvenoga istraivanja i teite usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo irenje. Sadri korisne priloge iz podruja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraivanja, a iznesena zapaanja ne moraju biti novost u struci. Moraju biti napisani na sustavan i razumljiv nain, u skladu s itateljskim profilom. Izmeu znanstvenih i strunih djela nema otrih granica, potrebno je prema njima izvriti odreena razgranienja, jer se u mnogim sluajevima u skupinu znanstvenih djela svrstavaju i ona djela koja po svojim kvalitativnim, strukturnim i metodolokim osobinama nemaju ni minimalne uvjete kvalitetnog znanstvenog rada.[footnoteRef:3] [3: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 101 str.]

Znanstvenim djelom otkrivaju se nove spoznaje, a stunim se djelom djeluje na temelju otkrivenih spoznaja. Stoga se znanstvenim djelom stvara velika potencijalna korist koja se strunim djelom transformira u stvarnu korist.Znanstveno i struno djelo su dvije razliite, ali interakcijski povezane stvaralake aktivnosti. Rezultat njihovih stvaralakih aktivnosti u praksi su znanstvena i struna djela. Stvaralaka aktivnost iji je rezultat znanstveno djelo mora se temeljiti na znanstvenom istraivanju, odnosno na rezultatima fundamentalnih i primijenjenih istraivanja te drugih primjerenih znanstvenih metoda.Respektirajui i druga stajalita o obiljejima znanstvenog djela, navodi se samo nekoliko izrazito karakteristinih, argumentiranih i jezgrovito formuliranih definicija (stajalita) o znanstvenom djelu. Prema Borojeviu znanstvenim djelom moe se smatrati ono djelo koje je nastalo kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a koje otkriva dotad nepoznate injenice i odnose i objanjava zakonitosti meu pojavama.Svako znanstveno djelo mora imati elemente originalnosti to znai da mora iznijeti originalne rezultate istraivanja i mora pridonositi svjetskoj riznici znanja. Originalnost je bit i svrha znanstvenog istraivanja i znanstvenog djela. Izrada strunog djela ima osnovni zadatak prikupljanje, interpretiranje ve poznatih znanstvenih spoznaja, injenica, informacija, odnosa i teorija i ostvarenje rezultata koji se mogu iskoristiti.[footnoteRef:4] Teite je na primjeni poznatog, na irenju i popularizaciji znanstvenih spoznaja, a ne na otkrivanju originalnih, novih znanja. [4: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 107 str.]

Djela koja se danas smatraju kao struna u nedavnoj su prolosti predstavljala visoku znanost. Postoje struna djela koja imaju elemente znanstvenog djela u kojemu se dokazuje hipoteza i objanjavaju dotad nepoznate injenice, tako da prerastu u znanstveno djelo.Svako znanstveno i struno djelo iz bilo kojeg znanstvenog podruja ili discipline ima svoja specifina obiljeja. Kada se govori o obiljejima kvalitetnog znanstvenog i strunog djela, mogu se iznijeti odreena obiljeja koja mogu biti zajednika za gotovo sve vrste znanstvenih i strunih djela.Osnovna obiljeja kvalitetnog znanstvenog i strunog djela mogu se svrstati u sedam skupina i to:1. optimalan opseg djela2. jedinstvo i logika povezanost svih segmenata djela3. pravodobno naglaavanje i iznoenje znanstvenih injenica4. originalnost i izvornost djela5. potpuno obrazloeni rezultati istraivanja6. objektivnost rezultata istraivanja7. potkrepljivanje rezultata istraivanja

3. Klasifikacija znanstvenih i strunih djelaKriteriji podjele znanstvenih i strunih radova su razliiti i mnogobrojni, oni variraju od autora do autora. Prema Milanoviu publikacije se dijele na:[footnoteRef:5] [5: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 98 str.]

1. primarne2. sekundarne3. tercijarne4. periodine5. knjige.

U primarne publikacije ubrajaju se knjige, asopisi, novine, znanstveni i tehniki izvjetaji, magistarski radovi, doktorske disertacije, serijske i druge publikacije.U veoj ili manjoj mjeri, sadre rezultate znanstvenih istraivanja (fundamentalnih ili primijenjenih), teorijskih ili eksperimentalnih istraivanja, znanstvene opise tehnikih i drugih ostvarenja, planiranja i razvoja. Ove publikacije sadre nove, originalne znanstvene spoznaje ili na novi nain prezentiraju tumaenje poznatih spoznaja, stavova, injenica ili ideja.Sekundarne publikacije nastaju obradom primarnih publikacije i drugih primarnih isprava. One imaju osnovni zadatak da pomau istraivaima u pronalaenju i otkrivanju sadraja primarnih dokumenata, da budu prigodni vodii kroz znanstvenu, tehniku, tehnoloku i drugu strunu literaturu i dokumentaciju.U sekundarne publikacije ubrajaju se bibliografije, bibliografski i referatni asopisi, indeksi, biblioteni katalozi, enciklopedije, biografski rjenici, rjenici pojmova, pregledi, vodii i druge publikacije.U tercijarne publikacije ubrajaju se razni prirunici, znanstveno-popularne rasprave u monografijama, asopisi o novinama, te razni adresari ustanova, bibliografije, centralni katalozi biblioteka, bibliografski indeksi.

Periodine publikacije nazivaju se jo i tekue publikacije, a upotrebljavaju se u razliitim znaenjima. One nisu vremenski ograniene, ali izlaze u vie ili manje redovitim vremenskim razmacima. One izlaze u sveskama iji broj nije ogranien, koje imaju iste naslove i u sutini isti ili slian sadraj. U periodine publikacije spadaju asopisi, novine, almanasi, zbornici, godinjaci, periodine statistike, bibliografije, publikacije znanstvenih i strunih tijela i dr.asopis je periodina publikacija znanstvenog, strunog, knjievnog, umjetnikog, zabavnog, politikog ili drugog karaktera. U njima se obrauje graa trajnog karaktera, a izlaze u veim vremenskim razmacima (polumjeseno, mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno ili polugodinje). asopisi su masovniji i operativniji od knjiga, a njihovi tekstovi su esto aktualniji i sadrajniji. Oni su vrlo raznovrsni po tretiranoj materiji, po broju italaca, periodinosti, specijalizaciji, po unutranjoj strukturi i opsegu rada.Novine su periodine publikacije koje redovito izlaze dnevno ili tjedno. One sadre vijesti iz raznih podruja drutvenih djelatnosti kao to su politika, privreda, znanost, obrazovanje, kulturni i knjievni ivot, sport, dnevne informacije i dr.Knjiga je neodreen termin. to se tie sadraja, o knjizi se moe govoriti kao znanstvenom, praktinom ili literarnom (knjievnom ili umjetnikom) djelu. Ako se gleda samo oblik, onda se svaka tiskana ili napisana reprodukcija teksta ili grafikih znakova moe smatrati knjigom. Informatika definira knjigu kao neperiodini tiskani dokument s mnogo stranica. Prema preporuci UNESCO-a (1964) Knjiga je tampana publikacija, koja ne izlazi povremeno i koja sadri najmanje 49 tiskanih stranica ne brojei korice.[footnoteRef:6] Knjiga nosi u sebi bogat intelektualni sadraj, lako se prenosi i ita, moe se pretampavati. Ona je proizvod ljudskog duha, znanja i napora te tehniko-tehnolokog instrumentarija. Osnovni joj je zadataka da meu ljudima uspostavlja neograniene, trajne, nove komunikacijske mostove. [6: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 100 str.]

4. Vrste znanstvenih djelaU skupinu znanstvenih djela mogu se ubrojiti sljedea djela:1. monografija2. doktorska disertacija3. znanstveni lanci4. znanstvene studije5. patenti

Monografija je znanstvena rasprava, odnosno znanstveno djelo u kojem se autor pozabavio jednim uim podrujem, predmetom, problemom neke znanosti, ili biografijom neke linosti.[footnoteRef:7] Monografija je znanstveno djelo koje sveobuhvatno i cjelovito razmatra odreeni znanstveni problem, predmet (stvar ili pojavu) ili znanstveno istraivanje. Pie se na temelju primjereno razraenog plana koji sadri sve relevantne elemente predmeta o kojem se pie. Pie je jedan ili vie autora. [7: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 103 str.]

U prolom stoljeu ona je bila dominantna vrsta znanstvenog djela, a naslijedila ju je znanstvena rasprava koja je dugo dominirala. Danas dominiraju zbornici znanstvenih radova ili ih jo nazivaju zbirke radova. Za razliku od monografije, zbornik radova u kojem po tematskim cjelinama vie autora obrauju pojedina znanstvena pitanja ili u kojima se obrauju vrlo razliita znanstvena pitanja, mogu u mnogo kraem vremenu javnosti prezentirati brojne nove, originalne i vrlo aktualne znanstvene spoznaje.Doktorska disertacija je izvorno, originalno znanstveno djelo, koje samostalno izrauje doktorand i koje je po metodologiji obrade i po doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje doktorandove sposobnosti da djeluje kao samostalni istraiva u znanstvenom podruju, za koje se podjeljuje doktorat znanosti. Istraivanje predmeta doktorske disertacije mora se temeljiti na fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima i na primjeni brojnih znanstvenoistraivakih metoda. Disertacijom se moraju otkriti nove znanstvene injenice, pojave, zakonitosti, teorije. esto se obranjene disertacije objavljuju kao znanstvene monografije.Znanstveni je lanak napisan i objavljen opis originalnih rezultata istraivanja. Mora imati sve atribute znanstvenog djela. Mora biti napisan, objavljen i dostupan svjetskoj znanstvenoj javnosti, to znai da mora biti objavljen na jednom od svjetskih jezika u meunarodnom znanstvenom asopisu.Opis originalnih rezultata istraivanja je bit znanstvenog istraivanja i najvaniji element znanstvenog djela. Originalno mora podrazumijevati samo ono to je novo, to je do tada nepoznato, ali ne u uskim, lokalnim i regionalnim okvirima, nego to je novo u svjetskim okvirima znanstvenih spoznaja.Znanstveni je lanak prvo objavljivanje originalnih rezultata znanstvenih istraivanja (opaanja) u publikaciji koja je lako dostupna meunarodnoj znanstvenoj javnosti, a napisan je tako da se istraivanja mogu ponoviti i zakljuci provjeriti. Mora biti logian, toan, jasan, jezinoterminoloki i stilski primjereno napisan.Znanstvena studija ili znanstveni projekt je najee kolektivno znanstveno djelo koje naruilac (investitor) povjerava na izradu specijaliziranim znanstvenoistraivakim organizacijama (znanstvenim institutima ili znanstvenim zavodima), ili znanstveno-nastavnim organizacijama (fakultetima).[footnoteRef:8] [8: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 106 str.]

Takve se studije moraju temeljiti na znanstvenim istraivanjima kojima se moraju postignuti novi, originalni istraivaki rezultati. Rezultati znanstvenih istraivanja moraju predstavljati znanstveni doprinos: teorijski ili praktini. Najee investitor zahtijeva optimalnost u primjenjivosti rezultata u praksi. Kompleksne znanstvene studije izrauju se, u pravilu, u duem vremenskom razdoblju: pet do deset godina.Iako patenti esto nemaju status izvorne znanstvene dokumentacije, a izraz patent ima i druga znaenje, openito bi se moglo rei da patent podrazumijeva i inovacije, odnosno novi proizvod, novu i originalnu ideju u tehniko-tehnolokom smislu, koja daje inovatoru ekskluzivna prava eksploatacije na odreeno vrijeme. Patenti su vaan izvor znanstvenih, tehnikih i tehnolokih informacija. Oni omoguuju pregled nekog izuma ili otkria, iznose ocjenu sadanjeg stanja i daju smjernice u razvoju tehnikih i tehnolokih spoznaja.

5. Vrste strunih djelaNe postoji jedinstvena klasifikacija strunih djela ali s obzirom na obiljeja takvih djela, u tu kategoriju spadaju:1. struni lanak2. struni prikaz3. struni elaborat4. struna ekspertiza5. struni izvjetaj6. meditacija7. recenzija

Struni lanak je takvo djelo u kojem se iznose korisne informacije i spoznaje do koji se u pravilu dolo razvojnim istraivanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima. Takav lanak ne sadri originalne rezultate istraivanja nego se u njemu iznose ve poznate spoznaje radi primjene u teoriji i praksi i irenja ve poznatih spoznaja, stavova, teorija. U njima se ponavljaju poznati rezultati istraivanja koji su korisni u irenju znanstvenih spoznaja i prilagoavanju rezultata znanstvenih istraivanja potrebama znanstvenoj teoriji i praksi.Struni prikaz iznosi stajalite ili shvaanje o nekoj stvari ili pojavi, a njegov autor se zalae da znanstvenim injenicama pridobije to vei broj itatelja. U dananjoj praksi prikaz ima mnogo ue znaenje. On predouje struno i kritiko predstavljanje odreenog djela u znanstvenoj i strunoj javnosti i to najee u odgovarajuim asopisima. Osnovna obiljeja kvalitetnog prikaza su konciznost, objektivnost, jasnoa i uvjerljivost.Struni elaborat je kratko struno djelo, gotovo uvijek istovjetnog oblika i strukture koje se izrauje na ve ustaljen nain. U njemu se temeljito izlae i obrauje neko pitanje ili predmet. Investicijski elaborat je tipino djelo ove vrste. To jednako vai i za programe razvoja i elaborate o reorganizaciji neke organizacije ili slube.Struna ekspertiza je manje ili vee struno djelo u kojemu priznati i ovlateni ekspert, odnosno sudski vjetak ili tim eksperata iznose struno miljenje o nekom predmetu ili o rjeavanju odreenog praktinog problema. Struni izvjetaji mogu biti vrlo raznovrsni:1. izvjetaj o znanstvenoistraivakom radu na odreenom projektu2. izvjetaj o ocjeni magistarskog rada i sposobnosti magistranda da sudjeluje u znanstvenoistraivakom radu3. izvjetaj o ocjeni podobnosti teme doktorske disertacije i kandidatove sposobnosti za samostalan znanstvenoistraivaki rad4. izvjetaj komisije za predlaganje izbora istraivaa u znanstvenoistraivako zvanje.Meditacija je struno djelo (lanak) vrlo skromne znanstvene, odnosno strune vrijednosti. U takvim djelima autor ostaje na razini ramiljanja, esto emotivnog udubljivanja u razjanjavanje jasnih pojmova o nekim stvarima ili pojavama, bez znanstvenog tretiranja tih stvari i pojava. Pisanje ovakvih djela svojstvena su mladim i neiskusnim istraivaima.Recenzija je posebna vrsta kvalitetnog strunog djela kojom recenzent treba prosuditi, ocijeniti i vrednovati rezultate tueg djela. Recenzent je pisac recenzije, ocjenjiva kvalitete tueg djela i objektivan kritiar. Zbog toga bi recenzenti trebali biti izuzetno priznati i afirmirani znanstvenici, istraivai i sveuilini profesori koji su po zvanju, znanju i akademskom stupnju obrazovanja iznad autora djela koje mu je povjereno na recenziju.Recenzija je struno miljenje nekog priznatog eksperta o kvaliteti tueg djela. Osnovni cilj je da se kritiki, objektivno i znanstveno prosudi, vrednuje i ocjeni tue djelo te da se na temelju tih elemenata utvrdi da li rukopis po svojoj znanstvenoj, strunoj, knjievnoj, umjetnikoj vrijednosti zasluuje da se tiska ili ne.

Primjer 1. Recenzija[footnoteRef:9] [9: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 123-124 str.]

Dr. Ratko Zelenika, redovni profesorFakulteta za pomorstvo i saobraajSveuilita Vladimir Bakari u Rijeci51000 RIJEKA, Studentska 2

RECENZIJA rukopisa dra Jove T Tauzovia pod naslovom Upravljanje sistemima pomorskog transporta

Na temelju pisma i uputa recenzentima Saveza drutava za prouavanje i unapreenje pomorstva Jugoslavije Rijeka br. 42/4-87. Od 6. maja 1987. godine, u nastavku koncizno odgovaram na pitanja iz uputa recenzentima, i to:1. Naslov rada odgovara sadraju rada, ali i trei dio rada (poglavlje 3 i toka 3.3.) ima isti naslov, to se prema najnovijoj metodologiji znanstvenoistraivakog rada ne moe prihvatiti. To znai da bi autor morao dati adekvatniji naslov poglavlja 3. I toke 3.3.Toka 3.1. Uvod se ne moe prihvatiti, jer znanstvena rasprava (tretirani rad) moe imati samo jedan uvod (to je zapravo toka 1.) u kome se, zapravo, iznose; istraivanja, kompozicija rada i metode rada!2. U radu je tretirana do danas nedovoljno istraivana i znanstveno obraivana i javnosti prezentirana materija, ali je odnosni rad na vie mjesta ostao na razini meditacije, ali bez znanstvenog tretmana i rezultata znanstvenog, fundamentalnog, primijenjenog i razvojnog istraivanja. Iako sam u radu izvrio manje metodoloke, terminoloke, stilistike, jezine ... intervencije, smatram za potrebno i posebno navesti nekoliko konstatacija, miljenja i sugestija, kao to su na primjer:1) Obje sheme (moda to i nisu sheme): str. 5. i 7. trebale bi i morale imati odgovarajui naziv i bibliografski izvor (osim ako su to izvorne sheme autora). U tim shemama autor ne bi trebao kombinirati abecedu i redne brojeve: u suvremenoj metodologiji znanstvenoistraivakog rada upotrebljava se dekadski sistem i arapski brojevi s odgovarajuim oznakama (npr.: 1); 2); (1); (2); 1; 2; prvo, drugo, itd.). To je u skladu i s osnovnim naelima teorije sistema...!2) U znanstvenim radovima trebalo bi izbjegavati (eliminirati) neke izraze (fraze) koje se moda u obinom govoru mogu i upotrebljavati, kao to su: s jedne i druge strane (str. 1) operativne prirode (str. 2); vezana-o-e (str. 2, 3, 12, 13, 14, 19...).3) Definicija ... sistema pomorskog transporta... koju je autor izloio na str. 9, toka 3.2. nije potpuna i znanstveno fundirana ... ini se da bi se ta definicija mogla (trebala) cjelovitije definirati u smislu teorije sistema, prema kojoj se pod pojmom sistema podrazumijeva ukupnost meusobno, svrsihodno povezanih i meuutjecajnih elemenata: stvari, pojava i odnosa u stalnom kretanju, mijenjanju i razvoju ... koji se karakteriziraju odreenim ciljevima i povratnim spregama kao uvjetu postojanja i funkcioniranja ukupnosti...Svaki sistem, pa tako i sistem pomorskog transporta, osim to je sistem sam za sebe on je podsistem sistema vieg reda (u konkretnom sluaju taj sistem istodobno i podsistem nacionalnog i meunarodnog transportnog i saobraajnog sistema) mora imati: cilj, aktivnost, strukturu, ulaz i izlaz varijabli, pravila ponaanja, okruenje, informacije, sloenost, dinaminost, upravljivost ... Bilo bi preporuljivo da autor nakon adekvatnijeg definiranja sistema pomorskog transporta, i grafiki prikae taj sistem i njegovu strukturu...4) Preuzete tue ideje, spoznaje, znanstvene injenice nisu na uobiajen nain povezane s bibliografskim jedinicama to bi trebalo uiniti (npr. [3,77], prvi broj je bibliografska jedinica, a drugi broj stranice odnosnog izvora).5) Pojedine reenice (cf. str. 2, 6, 9, 10, 17,...) su neprecizne, nejasne..., pa bi ih trebalo preformulirati.3. Autor uglavnom upotrebljava standardno, razumljivo i struno nazivlje.4. Saetak rada je u redu, s tim to je nejasno o kakvoj se suvremenoj proizvodnji radi!!5. O citiranju literature vidjeti toku 2. pod 4) ove recenzije.6. O shemama vidjeti toku 2. pod 1) ove recenzije.7. Ako bi se poboljao tekst rada u smislu sugestija ove recenzije i intervencija recenzenta neposredno uinjenih na tekstu rukopisa, smatram da bi se ovaj rad mogao objaviti i svrstati u kategoriju pregledanog rada.

U Rijeci, 18. maja 1987. Prof. dr. RATKO ZELENIKA

6. Znanstveno-struna djelaOsim prethodno elaboriranih znanstvenih i strunih djela postoje i brojna znanstveno-struna djela. Takva se djela ovisno o tome da li sadre vie ili manje elemenata (ili pak sve elemente) znanstvenih djela, tj. originalnost i mogunost provjere opisanih rezultata ili postavki znanstvenog istraivanja, mogu svrstati u znanstvena djela, i zavisno o tome da li sadre vie ili manje elemenata (ili pak sve elemente) strunog djela, tj. poznate opisane znanstvene spoznaje, mogu svrstati u struna djela. U skupinu znanstveno-strunih djela mogu se svrstati: 1. udbenici2. enciklopedije3. leksikoni4. praktikumi5. rjenici6. zbornici radova7. bibliografije8. prirunici9. knjievna djelaPrema Zakonu o udbenicima pod udbenikom se podrazumijeva osnovno nastavno sredstvo u organizacijama odgoja i obrazovanja u kojem se izlae gradivo utvreno nastavnim planom i programom odgojno-obrazovnog rada. Iz takve odredbe proizlazi da se pod udbenikom podrazumijeva: tiskana knjiga, skripta, hrestomatija, autorizirana predavanja, zbirka zadataka, prirunik, radna biljenica ili druga literatura koja zamjenjuje udbenik, ili je njegov sastavni dio, ali uz uvijet da su izraeni u izravnoj vezi s odgovarajuim nastavnim planom i programom. Enciklopedija je djelo koje u abecednom poretku daje saet sistematski pregled svih grana ljudskog znanja, kulturnih, znanstveno-tehnikih i drutveno-politikih steevina (opa enciklopedija), a ako obrauje grane nekog posebnog podruja, govori se o specijalnoj enciklopediji. Djele se prema vrsti sadraja na: ope ili univerzalne i specijalne (posveene su posebnoj temi), prema strukturi na: prirune (jedan do etiri sveska), male (do 18 svezaka) i velike (nekoliko desetaka svezaka).Enciklopedijski rjenici zovu se leksikoni. To je posebna vrsta rjenika koji sadri zbir pojmova, naziva, rijei i predmeta, pojava i injenica koje su u abecednom poretku obraene tako da itaocu poslue kao informativni i pouni prirunik za sva pitanja kulture, umjetnosti, civilizacije prolosti i sadanjosti.Praktikum je djelo, posebna vrsta udbenika ili prirunika koje moe imati univerzalni ili specijalistiki karakter. Praktikumi mogu biti namjenjeni studentima, istraivaima i praktiarima (poslovnim ljudima). Moe biti napisano od vie autora, specijalista za pojedine znanstvene discipline, gdje je jedan od autora i urednik odnosno redaktor. Ali isto tako moe ga napisati i pojedinac, istaknuti znanstvenik i priznati specijalist za odreenu znanstvenu disciplinu.Rjenici predstavljaju korisno pomagalo za postavljanje jasnih definicija i preciznog znaenja termina. Postoji puno vrsta rjenika. Najvaniji rjenici mogli bi se svrstati u pet skupina i to: jednojezini, dvojezini, mnogojezini, frekvencijski i biografski rjenici.Zbornik radova je knjiga u kojoj je objavljeno vie djela raznih autora. Zbornici mogu biti opi ili univerzalni, specijalizirani i jubilarni. Zbornik radova je publikacija koja sadri vie sadrajno samostalnih priloga raznih autora koji su najee napisani samo za tu publikaciju i koji su povezani u jednu ediciju pod jedinstvenim naslovom.Bibliografija je znanstveno-struna djelatnost, koja sabire, vrednuje, odabire, sadrinski analizira i opisuje tampane ili na drugi nain umnoene, javnosti namijenjene tekstove bibliografske jedinice pa te opise klasificira, ureuje i obino u obliku ureenih propisa publicira s namjenom da prui informacije o literaturi, a time i pomagala za struni rad.[footnoteRef:10] [10: Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 1988, 133 str.]

Prirunici su djela koja pruaju znanstvene i druge informacije o odreenoj oblasti, podruju, a obuhvaaju enciklopedije, leksikone, udbenike, rjenike, bibliografije, statistike prirunike, prirunike mjernih jedinica, tehnike i druge strune prirunike. To je zajedniki naziv za brojne vrste samostalnih, znaajnih i afirmiranih djela.Knjievno djelo je izraz stvaraoeva ivotnog shvaanja i iskustva te odraz drutvene svijesti.

7. ZakljuakZnanstveni rad sadri neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraivanja dok struni rad sadrava ve poznate, objavljene rezultate znanstvenoga istraivanja i teite usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo irenje. Znanstvenim djelom otkrivaju se nove spoznaje, a stunim se djelom djeluje na temelju otkrivenih spoznaja. Stoga se znanstvenim djelom stvara velika potencijalna korist koja se strunim djelom transformira u stvarnu korist. Takoer postoje i znanstveno-struna djela koja imaju elemente i znanstvenog i strunog djela.Znanstveni radovi su radovi koji se temelje na provedenim znanstvenim istraivanjima i dio su znanstveno-istraivake djelatnosti. Svako znanstveno djelo treba imati elemente originalnosti, treba iznjeti originalne rezultate istraivanja i pridonjeti svjetskoj riznici znanja. Stvaralaka aktivnost iji je rezultat znanstveno djelo treba se temeljiti na znanstvenom istraivanju, tj na rezultatima fundamentalnih i primijenjenih istraivanja te drugih primjerenih znanstvenih metoda. Znanstvenim djelom se moe smatrati ono djelo koje je nastalo kao rezultat znanstvenog istraivanja i primjenom znanstvenih metoda, a koje otkriva dotad nepoznate injenice i odnose i objanjava zakonitosti meu pojavama.U skupinu znanstvenih djela ubrajamo monografiju, doktorsku disertaciju, znanstvene lanke, znanstvene studije i patente. U struna djela ubrajamo struni lanak, struni prikaz, struni elaborat, struna ekspertiza, struni izvjetaj, meditaciju i recenzija.U skupinu znanstveno-strunih djela mogu se svrstati udbenici, enciklopedije, leksikoni, praktikumi, rjenici, zbornici radova, bibliografije, prirunici i knjievna djela

8. Literatura

1. Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Beograd; Savremeno pakovanje, 19882. Hrvatska znanstvena bibliografija URL: http://bib.irb.hr/faq (26.10.2012.)1