FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJEStudijska grupa: Porezi, carine i budet

Utvrivanje i naplata javnih prihoda(nastavni predmet)

IZRAUN POREZA NA DOHODAK(seminarski rad na temu)

Mentor: Student:Prof. dr Jovan Sejmenovi Draganovi Damir Index br. 11-1034/09

Banja Luka, maj 2011.

SADRAJ

UVOD21.Godinji obraun poreza na dohodak32.Provoenje godinjeg obrauna poreza na dohodak43.Pretplata (radnik ima pravo na povrat)44.Manje uplaeno (radnik ima obavezu uplate)55.Izgled i popunjavanje obrasca Godinji obraun poreza5ZAKLJUAK6Literatura6

UVOD

U ovom seminarskom radu emo se baviti izraunom poreza na dohodak. U samom poetku emo rei neto o samom porezu na dohodak u naoj dravi a kasnije naravno i prikazati kako se obraunava. Porez na dohodakje vrstaporezakojim se oporezujedohodakfizikih i pravnih osoba. Postoji vie sistema poreza na dohodak u zavisnosti od obima i uestalosti razreza i naplate. Ovaj porez moe biti progresivan, degresivan i proprocionalan, zavisno kako je to propisano dravnim zakonodavstvom.[footnoteRef:1] Porez na dohodak treba razlikovati odporeza na dobit, jer se prvim oporezuje ukupanprihod(veinom lini dohodak graana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzea. Poreska osnovicakoja je predmet oporezivanja je odreena vrstom prihoda, a ukljuuje plae, prihode od kapitala, ulaganja i imovine, te druge prihode koje osoba ostvari u toku perioda (dohotci od igara na sreu, pokloni, nasljedstva i slino). U zavisnosti odzakona, stopa poreza moe se razlikovati od vrste dohotka. Tako, na primjer, kapitalni dohotci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodajidionica) ili kada se upiu (kada im setrinavrijednost povea). U nekim zakonodavstvima, odreene vrste dohodaka mogu biti potpuno osloboene ovog poreza, na primjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti osloboene do odreenog iznosa. [1: orevi D., Javne finansije, Novi sad, 2005., str.17-19.]

Veoma est sluaj postojanja progresivnih (rjee degresivnih) stopa poreza na dohodak. Tako na primjer, esto se manji dohotci oporezuju manjim stopama do odreenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohotci iznad praga viim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog naina oporezivanja je da se od osoba s viim zaradama ubire vie poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodeiPorez na dohodak uBosni i Hercegovinije regulisan entitetskim zakonima o porezu na dohodak. URepublici Srpskojna snazi je Zakon o porezu na dohodak, kojim su propisane stope od 10% i 15%. UFederaciji BiHusvojen je Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom stopom od 10%, a primjenjuje se od1. januara2009. Karakteristike Zakona o porezu na dohodak u FBiH su: Jedinstvena stopa poreza od 10% Lini odbitak od 300 KM mjeseno (od ukupnog mjesenog neto dohotka se odbija 300 KM a ostatak se oporezuje) Dodatni odbici za svakog izdravanog lana porodice (suprunik, djeca, lanovi ue porodice po pravoj liniji (otac, majka, djed, nena, unuad)) Porez se obraunava i uplauje u trenutku isplate plae (dohotka), a na kraju godine se podnosi poreska prijava. Ukoliko je osoba u toku godine uplatila vie poreza nego to je prikazano u poreskoj prijavi, stjee pravo na povrat. Porezu ne podlijeu stipendije, penzije, poginulih boraca, invalida, socijalnih davanja, pomoi i slino.

1.Godinji obraun poreza na dohodakU Zakonu o porezu na dohodak jo od 2004. godine (NN 177/04) postoji odredba koja obavezuje poslodavce na sastavljanje godinjega obrauna poreza na dohodaku sluaju neredovite isplate plae. Ova odredba je proirena novim stavkom u lanku 38. Zakona o porezu na dohodak (NN 80/10). Poslodavac je po novoj odredbi duan provesti godinji obraun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada i u sluaju redovne isplate plaa. Ova obaveza se odnosi na radnike koji su kod poslodavca zaposleni svih 12 mjeseci u obraunskoj godini i koji tijekom tih dvanaest mjeseci nisu mijenjali prebivalite izmeu opina/gradova koji imaju propisanu obavezu plaanja prireza na porez.Ovom obavezom zakonodavac eli smanjiti broj dobrovoljnih poreznih prijava koje bi radnici podnijeli temeljem nejednolike raspodjele primanja unutar jedne obraunske godine poreza na dohodak.Poslodavac koji u tekuoj godini, za koju nastupa obaveza godinjeg obrauna poreza, nije imao velike promjene u mjesenim primanja pojedinih radnika radnika najvjerojatnije nee imati znatan broj radnika kod kojih e se po godinjemobraunu utvrditi razlika u obraunatome porezu i prirezu.Najei sluajevi kod kojih je indicirana potreba izrade godinjeg obrauna poreza na dohodak su:[footnoteRef:2] [2: Eggertsson, Trainn: Ekonomska institucija u tranzicijskim zemljama, Financijska praksa, 23 (1) 1999, str. 63-97. ]

Neredovita isplata plae Radnici koji su tijekom obraunskoga perioda poreza na dohodak koristiti pravo na bolovanje iznad 42 dana Radnici koji su tijekom dijela (ne svih dvanaest mjeseci) obraunskoga perioda poreza na dohodak koristiti porodiljini dopust, roditeljski dopust ili posvojiteljski dopust ili neki drugi dopust za koji se isplauje naknada plae na teret HZZO ili HZMO. Razni drugi sluajevi koji su mogli rezultirati nejednolikim poreznim optereenjem prilikom obrauna plae (velika promjena plae na vei ili manji iznos, isplate bonusa i stimulacija)Moe se zakljuiti kako e se kod radnika kod kojih isplata nije bila ravnomjerno rasporeena unutar 12 obraunskih mjeseci pojaviti razlika u obraunatome i uplaenom porezu na dohodak prirezu u odnosu na godinji obraun poreza na dohodak. Ako su razlike izmeu mjeseci bile takve da je iznos porezne osnovice bio uvijek unutar istih poreznih razreda razlike nee biti!

2.Provoenje godinjeg obrauna poreza na dohodakU ovome dijelue biti obraena tehnika izrade godinjeg obraun poreza na dohodak. Ukoliko Vaa aplikacija za obraun plae podrava godinji obraun poreza opisani dio e za Vas biti odraen automatski i neete imati potrebe za dodatnim runim intervencijama. Godinji obraun se provodi za sve radnike koji su kod poslodavca zaposleni svih 12 mjeseci u obraunskoj godini i koji tijekom tih dvanaest mjeseci nisu mijenjali prebivalite izmeu opina/gradova koji imaju propisanu obavezu plaanja prireza na porez. Godinji obraun se provodi i u sluajukada takvi radnici na zadnjem obraunu nemaju iskazanihprimanja (jer su npr. na porodiljnome dopustu)! U sklopugodinjeg obrauna poreza na dohodak provodi se izraun poreza na dohodak i prireza na godinjoj razinite se ustanovljuje pretplata ili manja uplata poreza na dohodak i prireza. U 2010. godini je tijekom godine dolo do promjene stopa poreza. Slijedom toga godinji obraun poreza na dohodak je potrebno provesti sa slijedeim granicama i po slijedeim poreznim stopama:OD IZNOSA (%) DO IZNOSA (%) STOPA (%)

0,0043.200,0013,50

43.201,01108.000,0025,00

108.000,01129.600,0030,00

129.600,01302.400,0037,50

302.400,0142,50

Nakon to se godinjim obraunom poreza na dohodak utvrdi razlika ista se poravnava u zadnjem obraunu plae koja se isplauje u obraunskoj godini a u kojemse provodi godinji obraun poreza na dohodak. To je, u uvjetima redovne isplate plae, plaa za 11. mjesec koja se isplauje u 12. mjesecu.Poravnavanje se provodi na nain da se za ustanovljenu razliku poreza i prireza izvri korekcija obaveze poreza i prireza na zadnjem obraunu plae.Ako je po godinjem obraunu poreza na dohodak ustanovi pretplata poreza na dohodak iznos poreza i prireza u zadnjem obraunu plae se umanjuje za izraunatu pretplatu. U suprotnome iznos poreza i prireza se uveava na zadnjem obraunu plae.

3.Pretplata (radnik ima pravo na povrat)

Kada je pretplata poreza i prireza ustanovljena za radnika po godinjem obraunu poreza manja od poreza i prireza koji mu se izrauna za zadnji obraun plae situacija je jednostavna. Porezna obaveza (porez, prirez) na zadnjem obraunu se umanji za iznos razlike a radniku e temeljem toga na obraunu plae biti isplaen vei neto iznos plae. Problem nastaje ako kod pretplate imamo sluaj u kojem su za radnika porez i prirez na zadnjem obraunu manji od iznosa preplaenoga iznosa poreza i prireza po godinjem obraunu. U tome sluaju radniku se unutar obrauna moe prebiti samo dio preplaenoga poreza pa se postavlja pitanje to s razlikom? Ako po zadnjem obraunu plae (obraun na kojem se radi godinji obraun) na nalogu za plaanje poreza i prireza za opinu iz koje je radnik postoji iznos dovoljno visok da ga je mogue umanjiti za ustanovljenu razliku poreza i prireza (tako da je iznos naloga nakon umanjena >=0) radniku se prikazuje puni iznos porezne korekcije i odmah isplauje neto uvean za ustanovljenu pretplatu poreza i prireza. Ukoliko pak imamo sluaj da na nalogu za plaanje poreza i prireza prema opini stanovanja radnika nemamo prostora za umanjenje naloga za puni iznos ustanovljene pretplate poreza i prireza poslodavac ima dva izbora. Poslodavac moe odluiti da li eli izvriti povrat vie plaenoga poreza i prireza na svoj teret i zatim traiti povrat od porezne uprave ili e traiti sredstva od porezne uprave i nakon doznake ih isplatiti radniku. U svakome sluaju radniku se na obraunu zadnje plae na isplatnome listiu (obrazac OP) odmah prikazuje cijeli iznos ustanovljene pretplate poreza i prireza i neto se prikazuje uvean za cijelu razliku.

4.Manje uplaeno (radnik ima obavezu uplate)

Kada se ustanovi manje uplaeni iznos poreza i prireza a neto za zadnji obraun plae (na kojem se provodi godinji obraun poreza) je dovoljno visok za pokrivanje razlike nemamo problem (osim, moda, problem komunikacije s radnikom da e mu biti obustavljen dio plae zbog ustanovljenih poreznih razlika). Problem nastaje u sluajevima u kojima bi iznos poreza i prireza koji je manje uplaen bio vei od neto plae obraunate na zadnjem obraunu plae (obraun na kojem se provodi godinji obraun poreza na dohodak). U takvom sluaju poslodavac je obavezan, odmah, u cijelosti pokriti ustanovljenu razliku poreza i prireza a sa radnikom dogovaramodel otplate ustanovljenoga poreznoga duga (kroz par obrauna u obliku obustave, ).

5.Izgled i popunjavanje obrasca Godinji obraun porezaZa provedeni godinji obraun poreza je potrebno sastaviti obrazac Godinji obraun poreza. Obrazac se sastavlja samo za radnike kod kojih su ustanovljene razlike izmeu obaveze poreza i prireza po godinjem obraunu i obraunatoga poreza i prireza u periodu.

ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu smo se bavili izraunom poreza na dohodak. Porez na dohodakje vrstaporezakojim se oporezujedohodakfizikih i pravnih osoba. Postoji vie sistema poreza na dohodak u zavisnosti od obima i uestalosti razreza i naplate. Ovaj porez moe biti progresivan, degresivan i proprocionalan, zavisno kako je to propisano dravnim zakonodavstvom. Porez na dohodak treba razlikovati odporeza na dobit, jer se prvim oporezuje ukupanprihod(veinom lini dohodak graana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzea. Poreska osnovicakoja je predmet oporezivanja je odreena vrstom prihoda, a ukljuuje plae, prihode od kapitala, ulaganja i imovine, te druge prihode koje osoba ostvari u toku perioda (dohotci od igara na sreu, pokloni, nasljedstva i slino). U zavisnosti odzakona, stopa poreza moe se razlikovati od vrste dohotka. Tako, na primjer, kapitalni dohotci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodajidionica) ili kada se upiu (kada im setrinavrijednost povea). U nekim zakonodavstvima, odreene vrste dohodaka mogu biti potpuno osloboene ovog poreza, na primjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti osloboene do odreenog iznosa.

Literatura

Musgrave, R. and Musgrave, P.,.Javne financije u teoriji i praksi, Institut za javne financije, Zagreb, 2003.

orevi D., Javne finansije, Novi sad, 2005.

Markovi, B.: Monetarno kreditna politika, skripta, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1999.

Barievi, E. i drugi: Plaanje i osiguranje plaanja, Raunovodstvo i financije, Zagreb, 1997.

Eggertsson, Trainn: Ekonomska institucija u tranzicijskim zemljama, Financijska praksa, 23 (1) 1999.

9