50267143 Pojam i Znacaj Poreza Na Dohodak

download 50267143 Pojam i Znacaj Poreza Na Dohodak

of 21

Transcript of 50267143 Pojam i Znacaj Poreza Na Dohodak

Univerzitet u Sarajevu POJAM I ZNAAJ POREZA NA DOHODAK SEMINARSKI RAD Predmet: Komparativni poreski sistemi Profesor: dr. Sead Kreso Asistent: Lejla L azovi Pita STUDENTI Kahvi Selma Jamakovi Hana emo Irma Jahi Mehmed Sarajevo, mart 2011. godine

SADRAJ SADRAJ .......................................................................... ................................................................................ ................ 2 1 2 UVOD..................................................... ................................................................................ ................................... 3 POJAM I ZNAAJ POREZA NA DOHODAK ........... ................................................................................ ........ 4 2.1 CILJEVI I UINCI POREZA NA DOHODAK ................................ ............................................................................. 4 2.1.1 Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike ........................ .............................................................. 4 2.1.2 Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike ............................... ........................................... 5 2.1.3 Porez na dohodak kao instrum ent konjukturne politike ....................................................... ......................... 5 2.2 OBLICI POREZA NA DOHODAK ....................... ................................................................................ ..................... 5 2.3 ELEMENTI POREZA NA DOHODAK ......................... ................................................................................ .............. 6 2.3.1 Poreski obveznik ........................................ ................................................................................ ................... 6 2.3.2 Poreska osnovica ................................... ................................................................................ ....................... 6 2.3.3 Poreska stopa................................... ................................................................................ ............................. 6 2.3.4 Poreske olakice ........................... ................................................................................ ................................ 7 2.4 OBILJEJA POREZA NA DOHODAK................ ................................................................................ ....................... 7 2.5 PORESKA SKALA .................................... ................................................................................ ............................ 8 2.6 SISTEMI POREZA NA DOHODAK ................... ................................................................................ ....................... 8 2.7 EKONOMSKI ASPEKTI PORESKIH PRAVINOSTI ............. ................................................................................ ...... 9 3 POREZ NA DOHODAK U SRBIJI ........................................... .......................................................................... 11 3. 1.1 3.1.2 3.1.3 3.1.4 4 5 Porez na zarade ...................................... ................................................................................ .................... 11 Porez na prihode od samostalne djelatnosti ............. ................................................................................ .. 11 Porez na kapitalne dobitke................................................ .......................................................................... 12 Go dinji porez na dohodak graana .................................................... ....................................................... 12 POREZ NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA ............................................ ........................................... 13 POREZ NA DOHODAK U BOSNI I HERCEG OVINI .......................................................................... ........... 14 5.1 5.2 REFORMA POREZA NA DOHODAK ............................... ................................................................................ ...... 14 POREZ NA DOHODAK U STRUKTURI JAVNIH PRIHODA .......................... ............................................................. 15 6 ZAKLJUAK ........................................................................ ................................................................................ 18 LITERATURA......................................................................

................................................................................ .......... 19 2

1 UVOD 1 pravni entitet mora plaati dravi ili funkcionalnom ekvivalentu dravi (npr. plemena) . Predstavljaju Porez predstavlja finansijsku naplatu ili drugi nametnutu obavezu, koju svaki poj edinac ili najvanije i najizdanije dijelove javnih prihoda. Bitno je napomenuti da se radi o optem, prinudnom i bez protivnaknade davanju u novcu, koje se utvruje prema poresk oj snazi obaveznika, a ija sredstva se koriste od strane drave radi pokria optih pot reba i interesa i bez njih drava ne bi mogla normalno da funkcionie. Postoje razlii te vrste poreza koji se mogu kvalifikovati prema razliitim kriterijama. Treba vod iti rauna o poreznoj snazi i drugim subjektivnim okolnostima. Porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili obitelji) i objektivne (porez na ne ki dio imovine). Porezni sistemi se razlikuju od zemlje do zemlje, no meutim post oji nekoliko poreznih oblika, koji imaju presudnu ulogu u poreznim sistemima svi h zemalja, a to su: porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodatu vrijednost, porez na promet i porez na imovinu. 1 B. Rajievi ; Javne finansije; Beograd (2005.). 3

2 POJAM I ZNAAJ POREZA NA DOHODAK Da bismo definisali porez na dohodak, moramo prvo objasniti ta zapravo jeste doho dak. Polazei od teorijske definicije, fiskalnog stanovita, dohodak se definie kao zb ir svih neto prihoda koje je poreski obveznik ostvario u datom periodu (prihodi iz radnog odnosa lina primanja, prihodi od samostalne djelatnosti, prihodi od kam ata i dividendi i dr.). 2 Prihod predstavlja vrijednost realizovanih uinaka 3 (pro izvoda i usluga) na tritu. Rije je o svakom poveanju obaveznikovih sredstava bez oba veze naknadnog vraanja. Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojim se oporezu je dohodak fizikih i pravnih osoba i jedan je od najznaajnijih poreskih oblika sva ke savremene drave 4. Karakteriu ga finansijska izdanost, elastinost i predvidivost, pa je pogodan za ostvarivanje mnogih ciljeva ekonomske i socijalne politike. Prv i oblik poreza na dohodak uveden je u 18. vijeku kada je William Pitt mlai uveo c edularni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velik e Britanije sa Francuskom. Nakon prestanka ratne opasnosti on je ukinut, ali je kasnije u vie navrata bio ponovo uvoen. 1842. godine je poslednji put uveden u Eng leskoj i nakon toga je ostao sve do dananjih dana. Porez na dohodak moe biti progr esivan, degresivan i proprocionalan, u zavisnosti od propisa u dravnom zakonodavs tvu i predstavlja vaan poreski oblik. 2.1 Ciljevi i uinci poreza na dohodak U savremenim poreskim sistemima porezu na dohodak ima zadatak da: 2.1.1 poslui ka o izdaan instrument prikupljanja prihoda u budet, ispuni oekivanja na podruju politi ke redistribucije dohotka, poslui kao instrument konjukturne politike 5. Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike Primjena poreza na dohodak omoguuje prilagoavanje ekonomskim prilikama osoba od ko jih se ubire i to putem progresivne tarife. Potrebno je odrediti poresku sposobn ost obveznika da iz ostvarenog dohotka izdvaja novana sredstva za potrebe drave. J edno od moguih ogranienja izdanosti poreza na dohodak je u tome to se njime ne smiju naruiti pretpostavke ostvarivanja poreza. Likvidnost ovog poreza je mnogo vea, ne go kod npr. poreza na imovinu ili nasljedstvo. Visok stepen prilagodljivosti por eza na dohodak moe takoer biti i uzrok poveanog obima i vrste poslova, pa i trokova i na strani drave i na strani poreskog obveznika. Finansijska izdanost poreza na d ohodak je ograniena na nain da moe dovesti do smanjenja elje za ostvarivanjem dohotk a iznad odreene visine, i mogu se praviti poreenja mogueg ili realnog poreskog opte reenja sa drugim obveznicima, koji po njegovom miljenju ulau znatno 2 3 Brmmerhoff D., Javne financije, 7. izdanje, Mate, Zagreb 2000., str. 287-328 Keetovi I., Reforme poreskog sistema, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo, 2004., stranica 95 4 http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez 5 Keetovi I., Reforme poreskog sistema, Privred na tampa d.o.o., Sarajevo, 2004., stranice 98 4

manje napora za sticanje dohotka. 2.1.2 Porez na dohodak kao instrument redistri bucijske politike Porez na dohodak je jedan od uspjenijih poreza pomou kojeg se djelotvorno moe utica ti na redistribucije neto dohotka. Redistributivni efekat poreza na dohodak moe s e vidjeti u kompenzacijskoj ulozi u odnosu na potrone poreze. Poreski obveznici s a niim dohocima nose znatno vei teret, pa progresivnom porezu na dohodak je dodije ljena zadaa postizanja proporcionalnosti poreskog optereenja. U prilog redistribuc ijskoj funkciji ide i argument da porezni obveznici koji raspolau viom ekonomskom snagom mogu vie sredstava izdvojiti za tednju i na taj nain nabaviti vie imovine. Ta koer, imaju realnu ansu za sticanje uveanog dohotka. Raspodjela dohotka zasnovana n a naelu potreba, koriguje raspodjelu nastalu na osnovu djelovanja trita i manifestu je se na podruju socijalne politike. I taj princip zahtjeva da se BDP raspodijeli privatnim domainstvima prema potrebama koje ima. Meutim, zbog subjektivne kompone nte, kao to je broj lanova porodice, samo drava ili neka druga mjerodavna instituci ja moe utvrditi koje e i kolike individualne potrebe drutvo priznati. 2.1.3 Porez n a dohodak kao instrument konjukturne politike Porez na dohodak treba biti izgraen i prilagoen razvojnoj politici primjenom aktiv nog i pasivnog instrumentarija, a da pri tom ne utie negativno na politiku rasta i ciljeve koji se ele postii. Pasivna fleksibilnost utie na to da se prihodi od por eza smanjuju pri padu dohotka, a pri poveavanju dohotka poveavaju vie nego proporci onalno. To znai da porez na dohodak u privredi automatski djeluje stabilizirajue. 2.2 Oblici poreza na dohodak Osnovni oblici poreza na dohodak 6 su: engleski (britanski) oblik poreza na doho dak, romanski oblik i germanski oblik poreza na dohodak Kod engleskog tipa poreza na dohodak najprije se oporezuju primjenom proporciona lnog opteg poreza na dohodak (income tax) pojedini dijelovi dohotka, a potom se d ohoci koji prelaze utvreni iznos oporezuju primjenom dodatnog progresivnog poreza (surtax). Income tax se ubire od porezu podlonih prihoda, cedula, koje su dijelo m podijeljene na cases, s tim da se za cedule i cases primjenjuju posebne odredb e pri utvrivanju oporezivog iznosa pojedinog prihoda. Romanski oblik poreza na do hodak jo se uvijek oslanja na cedule kao sastavni dio postupka oporezivanja dohot ka. Germanski tip poreza na dohodak odlikuje se time to se ukupni dohodak oporezu je primjenom jednog jedinstvenog progresivnog poreza na dohodak, s tim da se u o bzir uzimaju lina svojstva poreznog obaveznika. 6 Brmmerhoff D., Javne financije, 7 izdanje, Mate, Zagreb, 2000, stranice 287-328 5

Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit, jer se prvim oporezuje uk upan prihod (veinom lini dohodak graana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzea. 2.3 Elementi poreza na dohodak Pri definisanju poreza na dohodak moramo objasniti sljedee elemente 7: 2.3.1 pore ski obveznik, poreska osnovica, poreske olakice i poreske stope Poreski obveznik U veini savremenih drava poreskim obveznikom se smatra pojedinac (fiziko lice), dok je u nekim poreskim sistemima to porodica, jer se smatra da se na taj nain vri op orezivanje prema ekonomskoj snazi i izbegava poreska evazija. Kada se za poresko g obveznika uzme fiziko lice, vano je utvrditi principe oporezivanja: princip neog raniene poreske obaveze, teritorijalni princip i princip dravljanstva. Princip neograniene poreske obaveze u centar panje stavlja prebivalite. Prema ovom principu oporezuju se svi prihodi jednog lica koje ima prebivalite u zemlji, neza visno od toga da li su prihodi ostvareni u zemlji ili inostranstvu, i nezavisno od dravljanstva poreskog obveznika. Teritorijalni princip podrazumijeva da poresk a obaveza tereti samo prihode ostvarene u zemlji, pa su na plaanje poreza obavezn a i lica koja nemaju prebivalite u zemlji. Princip dravljanstva poreski tereti drav ljanina jedne zemlje koji ima prebivalite u drugoj zemlji tako to plaa na pojedine prihode ostvarene u inostranstvu porez zemalja iji je dravljanin. 2.3.2 Poreska os novica Poreska osnovica sa teorijskog aspekta shvaena je kao dohodak svih izvora i odreen a je vrstom prihoda, kao to su: plate, svi oblici naknada koje imaju karakter lini h primanja a vezani su za obavljanje poslovne aktivnosti, dohoci od obavljanja p oljoprivredne aktivnosti, dohoci od samostalne djelatnosti svih oblika proizvodn e i neproizvodne aktivnosti, dohoci po osnovu zakupa imovine, porast vrijednosti imovine (kapitalni dobici), kamate i dividende. U zavisnosti od zakona, stopa p oreza moe se razlikovati od vrste dohotka. Kapitalni dohoci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji dionica) ili kada se upiu (kada im se trina vrijednos t povea). U nekim zakonodavstvima, odreene vrste dohodaka mogu biti potpuno osloboe ne ovog poreza, na primjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti osloboene do od reenog iznosa. 2.3.3 Poreska stopa Stope poreza na dohodak su progresivne i imaju funkciju da bolje zahvate ekonoms ku snagu obveznika i neutraliu regresivna dejstva posrednih poreza i da omogui rav nomjernu raspodjelu 7 Brmmerhoff D., Javne financije, 7 izdanje, Mate, Zagreb, 2000, stranice 287-328 6

poreskog tereta meu poreskim obveznicima. Prednosti koje ima progresivno oporeziv anje ogleda se u ostvarivanju socijalno-politikih ciljeva oporezivanja, budui da v ri znaajnu redistribuciju dohotka i imovine poreskih obveznika. Ovakva vrsta pores kih stopa podstie pojedinca na produktivniji rad, jer veim radom se eli kompezirati umanjenje dohotka plaanjem poreza. Meutim postoje i neki nedostaci progresivnih p oreskih stopa. Prije svega, destimulativno djeluje na privrednu aktivnost poresk ih obveznika jer viim stopama nagativno utie na zalaganje na radu, veu produktivnos t i slino. 2.3.4 Poreske olakice Poreske olakice se sastoje od: poreskih odbitaka, poreskih izuzea i odbitaka od po reske obaveze. Poreski odbici najee obuhvataju: dobrotvorne priloge, trokove obrazovanja, doprinose penzionom osiguranju, premije ivotnog osiguranja, kamate na stambene kredite, iz datke za zdravstvene usluge i gubitke usljed nesrea i kraa. Poreska izuzea uvode se na osnovu broja lanova porodice, uz razliit sistem obrauna za izdravane lanove. Npr. prvo dijete koje je izdravano, drugo dijete, izdravani roditelji i slino. Odbitak od poreske obaveze predstavlja poresko izuzee pojedine stavke iz poreske osnovice , koja ne ulazi u obraun poreza. Najee je ovaj oblik vezan za razvoj odreene privredn e grane djelatnosti ili poreskog obaveznika. Time se vri poresko izravnjavanje pr ije ubiranja prihoda.

2.4 Obiljeja poreza na dohodak Postoji nekoliko obiljeja poreza na dohodak 8: izvor, osnovica i objekt pore sam dohodak; u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka; oporezuje se neto dohodak; oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohod ak; oporezuje se neovisno od svrhe i troenja dohotka i neovisno od izvora od koje g je ostvaren; glavni predstavnik subjektivnog poreza; postojanje raznih porezni h olakica i osloboenja; skup porez za dravu i poreznu administraciju. Porez na dohodak je direktni porez. Primjenom progresivne stope namee se na opore zovani dohodak pojedinca. Zbog prilagodljivosti ovog poreza, sposobnost plaanja p ojedinca i progresivnosti poreske stope, postie se pravednija raspodjela dohotka, to ovu vrstu poreza svrstava u vane poreske oblike. Porez na dobit ima sve elemen te poreza na dohodak. Slinost sa porezom na dohodak pojavljuje se u sluajevima kad a se rasporeena dobit preduzea usmjerava u dohodak dioniara. 8 Popovi D., Poreski sistem, 2 izdanje, Dosije, Beograd, 1999., stranice 165-217 7

2.5 Poreska skala Porez na dohodak se plaa na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti Zak onom. Izvore prihoda ine prihodi ostvareni po osnovu: linih primanja, samostalne d jelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i kapitalnih dobitaka. Porez na dohodak se obraunava, u zavisnosti od oporezivog dohotka (razlika izmeu dohotka i priznatih rashoda koje je poreski obveznik imao pri ostvarivanju i ouvanju tog d ohotka), primjenom sljedee poreske skale: Na godinjem nivou poreska skala izgleda ovako: iznos oporezivog dohotka do 785 od 785 do 2615 od 2615 do 4577 preko 4577 Na mj esenom nivou poreska skala izgleda: iznos oporezivog dohotka do 65 od 65 do 218 od 2 18 do 381 preko 381 visina poreza u eurima 0 0 + 15% na iznos preko 785 274 + 19% na i nos preko 2615 647 + 23% na iznos preko 4577 visina poreza u eurima 0 0 + 15% na izno s preko 65 23 + 19% na iznos preko 218 54 + 23% na iznos preko 381 2.6 Sistemi poreza na dohodak Historijski posmatrano, mogu se uoiti tri razliita pristupa oporezivanja dohotka g raana. U savremenoj praksi i u veini razvijenih zemalja svijeta, u najveoj primjeni je sistem globalnog poreza na dohodak 9. Postoje sljedei sistemi poreza na dohod ak: cedularno oporezivanje, globalno oporezivanje i mjeovito oporezivanje. Cedularni sistem polazi od koncepta kojim se svaka vrsta obaveznikovih prihoda o porezuje posebnim porezom, ija je stopa proporcionalna. Cedularni porezi su objek tivni, bitno je napomenuti da ne vode rauna o ukupnoj ekonomskoj snazi obveznika, niti njegovim linim i porodinim prilikama; njime se oporezuje odreeni prihod, iskl juivo prema njegovim stvarnim svojstvima. Cedularni porezi su takoer i analitiki, j er pogaaju samo jedan element poreskog dogaaja (samo pojedinane vrste obveznikovih prihoda). Ovaj sistem se koristi se i u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer je p ostupak utvrivanja poreske obveze relativno jednostavan, to je njegova najvea predn ost. Ta prednost se ogleda u mogunosti voenja odgovarajue fiskalne politike kroz pr imjenu razliitih stopa na prihode. Nedostaci cedularnog oporezivanja su ti to se n e dotiu linosti obveznika, njegovih porodinih prilika ili njegovih drugih prihoda. Oni tako ne obezbjeuju pravinost pri oporezivanju. Drugi nedostatak se ogleda u sl abijim dezinflatornim mogunostima i nepostojanju automatskog stabilizacionog djel ovanja na konjunkturna kretanja. Globalni (sintetiki) porez je zasnovan na koncep tu po kojem sve prihode koje obveznik 9 http://web.efzg.hr/dok//FIN/abajo//fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na%20dohodak%20i%20d obit.pdf 8

ostvari u odreenom periodu (najee kalendarskoj godini) treba oporezovati sveobuhvatn im porezom, ija je stopa progresivna. Za razliku od cedularnog, koji je objektivn i, globalni porez na dohodak je subjektni porez. Globalni porez vodi rauna o ukup noj ekonomskoj snazi obveznika i o njegovim linim i porodinim prilikama. U Federac iji BiH su okviri ovog vida oporezivanja u pripremi, odnosno u fazi razmatranja u Parlamentu Federacije BiH. Mjeoviti sistem je kombinacija, koja se zasniva na c edularnom oporezivanju pojedinih prihoda tokom godine, praena komplementarnom pro gresivnom stopom poreza, koji se po isteku godine primjenjuje na ukupan prihod ( dohodak). Ovaj model oporezivanja dohotka naziva se jo i romanskim tipom, jer je dugo primjenjivan u romanskim zemljama (Francuskoj, Belgiji, paniji, Italiji i Po rtugalu), a i danas se primjenjuje u nekim zemljama Latinske Amerike. Varijanta tog sistema postojala je i u republikama bive SFRJ. Sistemi poreza na dohodak graa na u praksi esto kombinuju elemente koji su rezultat ekonomske teorije i elemente koji su posljedica drutvenih normi. Elementi dva alternativna pristupa, globalno g i cedularnog, najee se prepliu pri oporezivanju dohotka graana. 2.7 Ekonomski aspekti poreskih pravinosti Pri dizajniranju poreskog sistema neophodno je analizirati osnovne ekonomske asp ekte predloenog nacrta. Ekonomisti i poreski strunjaci najvie panje posveuju slJedeim aspektima poreskih pravinosti: poreskoj efikasnosti, trokovima administracije i tr okovima poreskih obveznika, poreskoj pravinosti i poreskoj konkurentnosti 10. Pore ska efikasnost se odnosi na teorijski pojam ekonomske Pareto efikasnosti. Naplaen i porezi predstavljaju vidljiv i opipljiv troak privrednih subjekata. Meutim, pore ski sistemi takoer izazivaju promjene u ponaanju poreskih obveznika koje nisu toli ko vidljive, ali rezultuju gubitkom ekonomske efikasnosti i suboptimalnom alokac ijom privrednih resursa. Kao prva aproksimacija, moe se uzeti da poreski sistemi u principu treba da se oslanjaju na to iru poresku osnovicu (sa to manje neoporeziv ih izuzetaka) i da poreske stope budu ujednaene i umjerene kako bi se minimizoval i negativni uticaji na privrednu aktivnost. Trokovi administracije i trokovi pores kih obveznika predstavljaju rashode dravnih organa koji su neophodni kako bi se p ravilno administrirali i sprovodili poreski zakoni. I ova stavka ukljuuje i sreds tva poreskih obveznika pri ispunjavanju zakonski propisanih obaveza trokovi voenja poreskog knjigovodstva, popunjavanja poreskih prijava, uplate poreza. Poeljno je da trokovi administracije i poreskih obveznika budu to manji, kako bi se to manje ekonomskih resursa preusmeravalo iz privrednih aktivnosti na ispunjavanje admini strativnih i zakonskih normi. Poreska pravinost oslikava drutveni konsenzus da poj edinci u drutvu treba da plaaju porez u skladu sa svojim mogunostima (ability-to-pa y princip). Najee se ostvareni prihod uzima kao pokazatelj platene moi poreskih obvez nika. Razlikujemo dvije dimenzije poreske pravinosti: Horizontalna pravinost ukazu je da bi pojedinci sa istim ili slinim nivoom prihoda trebalo da plaaju priblino is ti iznos poreza bez obzira na nain na koji su prihodi ostvareni. Ovaj princip sug erie da bi razliite kategorije prihoda trebalo da budu podlone istom poreskom tretm anu. Vertikalna pravinost govori da bi u drutvu trebalo da postoji odreen stepen so cijalne pravinosti i preraspodele dohotka putem progresivnog oporezivanja) koje p odrazumijeva vee poreske stope za pojedince sa veim ostvarenim prihodima. 10 Jurkovi Pero, Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002., stranice 307-311 9

Vano je primjetiti da je horizontalna pravinost u znaajnoj mjeri posljedica ekonoms ke teorije i u skladu je sa minimizacijom Pareto gubitaka putem ujednaenih poresk ih stopa. Meutim, progresivno oporezivanje koje implicira vertikalna pravinost nij e rezultat ekonomske teorije ve drutvenih normi, koje propisuju da bi bogatiji slo jevi drutva trebalo da budu podloni viim poreskim stopama. Na taj nain, pojedinci ko ji ostvaruju vee prihode i profitiraju od postojeeg stanja u drutvu subvencioniu sir omanije slojeve drutva, ime se umanjuju socijalne razlike i spreavaju drutvene napeto sti. Poreska konkurentnost postaje sve vaniji aspekt svih poreskih sistema, zbog ubrzanog trenda globalizacije svjetskih trita i regionalnih integracija. Za malu, otvorenu ekonomiju kao to je BiH, koja sve vie pristupa regionalnim integracijama, veoma je bitno da li e pojedine poreske odredbe poveati ili smanjiti njenu region alnu konkurentnost. U teoriji i praksi su se pojavili sledei alternativni pristup i u oporezivanju dohotka fizikih lica: 1. 2. 3. dualni porez na dohodak, proporci onalni porez na dohodak (flat tax) negativni porez na dohodak (negative income t ax). Kako bi ouvale konkurentnost svojih poreskih sistema, ali i zadrale odreen stepen v ertikalne pravinosti, nordijske zemlje (Danska, Norveka, Finska, vedska) su devedes etih godina uvele dualni sistem poreza na dohodak koji eksplicitno zasebno opore zuje prihode od kapitala i prihode od rada. Prihodi od kapitala (kamate, dividen de, kapitalne dobiti) podloni su proporcionalnom oporezivanju po jedinstvenoj i u mjerenoj poreskoj stopi kako bi se destimulisao odliv kapitala. Prihodi od rada (zaposlenje, samostalna delatnost, penzije) oporezuju se viim i progresivnim pore skim stopama. S obzirom na to da zarade u svim zemljama ine najvei dio oporezivog dohotka graana, progresivnim oporezivanjem prihoda od rada moe se postii znaajan ste pen preraspodjele dohotka u drutvu. Poseban poreski tretman za prihode od kapital a i prihode od rada omoguava jednostavniji dizajn poreskog sistema sa vie cedularn ih elemenata i znaajniju naplatu poreza po odbitku. Najnoviji trend u oporezivanj u dohotka jesu sistemi jedinstvene poreske stope (Flat-rate) koje su implementir ale zemlje poput Slovake, Rusije, Estonije ili Letonije. Sistemi jedinstvene pore ske stope predstavljaju (progresivne) globalne sisteme s relativno visokim neopo rezivim godinjim cenzusom i jedinstvenom poreskom stopom za prihode iznad neopore zivog cenzusa. Ovi sistemi su eliminisali znaajan broj socijalnih poreskih program a prisutnih u tradicionalnim globalnim sistemima i preusmerili sprovoenje socijaln e politike na stranu budetskih rashoda. Jednostavan oblik sistema jedinstvene sto pe predstavlja primamljivo reenje za zemlje poput Rusije ili Slovake, koje su imal e veoma komplikovane globalne sisteme koje je u praksi bilo teko sprovoditi. Stud ije o inicijalnim efektima prelaska sa globalnih na sisteme jedinstvene stope, g ovore o znaajnom smanjenju obima poreskih utaja i porastu fiskalnih prihoda. Moemo primjetiti da u modernom ekonomskom okruenju 21. vijeka sve vie aspekata globalni h sistema postaje neadekvatno i neprimenljivo. Prije svega, mobilnost kapitala o nemoguava da se prihodi od kapitala u praksi oporezuju visokim stopama. Takoe, reg ionalne integracije i globalna konkurencija ograniavaju znaajniju progresivnost pr i oporezivanju zarada. 10

3 POREZ NA DOHODAK U SRBIJI

Mjeoviti sistem oporezivanja dohotka graana u Srbiji se primjenjuje na sve prihode , osim nekih izuzetaka koji se oporezuju cedularno tokom godine; kao i na lica k oja ostvare prihod iznad odreenog nivoa plaaju dodatni godinji porez na dohodak Pre dmet oporezivanja je dohodak (zbir prihoda ostvarenih u toku kalendarske godine, umanjen za trokove povezane sa ostvarivanjem dohotka). Oporezivi dohodak je manj i od zbira prihoda po osnovu: trokova vezanih za ostvarenje dohotka, izuzimanja o dreenih prihoda od oporezivanja ostalih oslobaanja i olakica . U okviru poreskog si stema oporezuju se slijedei prihodi: zarade, prihodi od samostalne delatnost ihodi od autorskih prava, intelektualne svojine i sl., prihodi od poljoprivrede i umarstva, prihodi od kapitala, prihodi od nepokretnosti, kapitalni dobici i ost ali prihodi. Brojne vrste prihoda uglavnom socijalnog i humanitarnog karaktera (npr. socijaln a pomo, penzije i invalidnine, otpremnine, uenike i studentske stipendije, premije i regresi za poljoprivredu i dr.) izuzete su od oporezivanja. 3.1.1 Porez na zar ade Zarada ini preko 80% oporezivih prihoda fizikih lica u Srbiji. Porez na zarade uest vuje sa oko 77% u prihodima od poreza na dohodak. Poreski obveznik je fiziko lice koje ostvaruje zaradu, a poslodavac je poreski platac. Poreska osnovica je brut o zarada i druga lina primanja iz radnog odnosa umanjeni za neoporezivi iznos. Ne oporezivi minimum u 2010. iznosi oko 6.554 hiljada dinara. Poreska stopa - propo rcionalna i iznosi 12%. Poreska oslobaanja su relativno brojna, ali nisu bilansno znaajna (prevoz do posla, dnevnice, smetaj na slubenom putu, premije dobrovoljnog penzijskog osiguranja do odreenog limita i dr.) 3.1.2 Porez na prihode od samosta lne djelatnosti Predmet oporezivanja prihod ostvaren pruanjem profesionalnih usluga kao i od drug ih delatnosti, koji nije oporezovan po drugom osnovu. Poreski obveznik je preduz etnik (npr. frizeri, advokati...). Poreska osnovica - oporeziva dobit koja se ut vruje u skladu za Zakonom o porezu na dobit (preduzetnici koji vode dvojno knjigo vodstavu) ili Zakonom o porezu na dohodak graana (preduzetnici koji vode prosto k njigovodstvo). Poreska stopa iznosi 10%. Poreske olakice se odobravaju na nain def inisan Zakonom o porezu na dobit . Porez na prihode od samostalne delatnosti ima mogunost paualnog oporezivanja za lica koja nisu u stanju da vode poslovne knjige ili bi im voenje knjiga otealo obavljanje djelatnosti 11

3.1.3 Porez na kapitalne dobitke Predmet oporezivanja je kapitalni dobitak koji se definie kao razlika izmeu prodaj ne i revalorizovane nabavne cijene oporezuje se realizovani dobitak prilikom pro daje prava vlasnitva nad nekretninama, udjela i vlasnikih hartija od vrijednosti i dr. Poreska osnovica je pozitivna razlika izmeu prodajne cijene i revalorizovane naba vne cijene. Prodajna cijena je ugovorene cijena ili cijena koju odredi poreski o rgan (ako je ugovorena cijena manja od trine). Poreska stopa iznosi 10%. Mogunost p rebijanja kapitalnih dobitaka i kapitalnih gubitaka, kao i prenoenje gubitaka u n aredni period (do pet godina). Poresko oslobaanje pri prodaji nekretnina, ako por eski obveznik ostvareni prihod iskoristi za reavanje stambenog pitanja (sopstveno g ili lanova porodice). 3.1.4 Godinji porez na dohodak graana Poreska osnovica - razlika izmeu dohotka za oporezivanje i linih odbitaka: za pore skog obveznika u iznos od 40% od prosene godinje zarade u Srbiji i za svako izdrava no lice u iznosu 15% od prosene godinje zarade u Srbiji. Navedeni odbici mogu da iznose najvie 50% dohotka za oporezivanje. Poreske stope su progresivne i iznose: 10% - do nivoa estostruke prosene godinje zarade, odnosno 15% na iznos preko estostruke prosene godinje zarade 10% do nivoa osmostruke prosjen e godinje zarade, odnosno 15% na iznos preko osmostruke prosjene godinje zarade (za rezidente strance i rezidente graane Srbije upuene na rad u inostranstvo) 12

4 POREZ NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA Za poveanje najviih poreznih stopa uglavnom su se odluile razvijene zemlje Europe 1 1. Stopu poreza na dohodak najvie je poveala Velika Britanija, za ak 10 %, sa 40 na 50 posto, a slijedi je Norveka s rastom najvie stope sa 40 na 47,8 posto. Zemlje nae regije uglavnom su ostale pri istim stopama u odnosu na prolu godinu. Meutim, z emlje u kojima je lina potronja izrazito pala i koje su prole godine uvele razliite oblike poreza solidarnosti u ovoj su godini odluile sniziti stopu poreza na najvie dohotke. Takvi trendovi zabiljeeni su u Maarskoj, gdje je stopa sputena sa 36 na 3 2%, i u Hrvatskoj. S obzirom na to da je lina potronja kao najznaajnija stavka BDPa prole godine pala pod pritiskom nepovoljnih kretanja na tritu rada i uvoenja takoz vanog kriznog poreza, koji je uglavnom imao nepovoljan psiholoki efekt, Hrvatska Vlada se odluila na reformu poreznih stopa i razreda pa je tako najvia stopa smanj ena sa 45 na 40%. Unato smanjenju Hrvatska i dalje meu zemljama regije ima najviu s topu poreza na dohodak, osim Slovenije, ija je najvia stopa tek za jedan postotni bod vea. Za primjer eka ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 posto, a Buga rska od svega 10 posto (pri emu ne postoji neoporezivi dio dohotka). Neke zemlje, poput eke i Maarske, imaju takav sistem u kojem se na bruto platu obraunava iznos s ocijalnih doprinosa koji plaa poslodavac, za kojega se potom uvea bruto plata kako bi se dobila porezna osnovica. Na taj se nain zapravo uz platu oporezuje i iznos doprinosa koje uplauje poslodavac. 11 http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/6465 8/ttl/Hrvatska-iSlovenija-imaju-najveci-porez-na-dohodak-u-regiji/Default.aspx 13

5 POREZ NA DOHODAK U BOSNI I HERCEGOVINI Porez na dohodak u Bosni i Hercegovini je regulisan entitetskim zakonima o porez u na dohodak. U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o porezu na dohodak, kojim s u propisane stope od 10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je Zakon o porezu na do hodak sa jedinstvenom stopom od 10%, a primjenjuje se od 1. januara 2009. Usvaja nje jedinstvenog zakona o porezu na dohodak predstavlja korak ka harmonizaciji d irektnih poreza u BiH kojim se eliminie porezna konkurencija izmeu kantona u Feder aciji. Karakteristike Zakona o porezu na dohodak u FBiH su: Jedinstvena stopa po reza od 10% Lini odbitak od 300 KM mjeseno (od ukupnog mjesenog neto dohotka se odb ija 300 KM a ostatak se oporezuje) Dodatni odbici za svakog izdravanog lana porodi ce (suprunik, djeca, lanovi ue porodice po pravoj liniji (otac, majka, djed, nena, unuad)) Porez se obraunava i uplauje u trenutku isplate plae (dohotka), a na kraju godine s e podnosi poreska prijava. Ukoliko je osoba u toku godine uplatila vie poreza neg o to je prikazano u poreskoj prijavi, stjee pravo na povrat. Porezu ne podlijeu sti pendije, penzije, dohoci porodica ehida i poginulih boraca, invalida, socijalnih davanja, pomoi i slino. Oporezivanje ostalih oblika dohotka do sada je bilo rijeeno je na sljedei nain: porez na prihod od imovine i imovine i imovinskih prava (svi kantoni, osim TK), porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapree nja (svi kantoni, osim TK), porez na dobitke od igara na sreu (svi kantoni) i por ez na prihod od poljoprivredne djelatnosti (svi kantoni osim Tuzlanskog i Posavs kog). 5.1 Reforma poreza na dohodak Reforma poreza na dohodak desila se u vrijeme kada je Republika Srpska ve okonala reformu oporezivanja dobiti i dohotka. I pored velikih slinosti zakonskih rjeenja u FBiH i postojeih u RS, postoje i znaajne razlike. U nastavku emo ih nabrojati 12 Iako je reforma poreza na dohodak zapravo unifikacija oporezivanja, proputena je prilika da se progresivnim oporezivanjem dohotka bogatijih slojeva stanovnitva ko mpenziraju regresivni efekti jedinstvene stope PDV-a. Nasuprot Federaciji, Repub lika Srpska je uvela i progresivnu stopu od 15% za dohotke koji prelaze etri proj sene godinje neto plate u RS u prethodnoj godini. Zatim, utvrivanje osnovnog linog o dbitka u nominalnom iznosu, a ne u relativnom (kao to je rijeeno u RS, vezivanjem za 12 najniih plata utvrenim Opim kolektivnim ugovorom, odnosno za podatke Republikog zavoda za statistiku za viu stopu oporezivanja) ini sistem oporezivanja nefleksibi lnim. Vremenom, rastom plata u FBiH i najnii dohoci bie oporezovani. Tree, propisan o je obavezno usklaivanje kantonalnih propisa iz ove oblasti sa odredbama novog Z akona, iako se oekivalo da e usvajanjem novog zakona kantonalni propisi u cijelini , ili u dijelu kojim se regulie ova materija, prestati sa vaenjem. 12 Odjeljenje za makroekonomsku analizu Bilten broj 32, o.ujak 2008. godina IV 14

Zakonom je predviena supremacija federalnog propisa u odnosu na kantonalne u sluaj u kolizije kantonalnog i federalnog propisa, ime se unaprijed predvia mogua kolizij a propisa. Ostaje se nadati da e svi kantoni u danom roku uskladiti svoje propise sa odredbama novog zakona. 5.2 Porez na dohodak u strukturi javnih prihoda U tabeli 2 prikazani su prikupljeni prihodi od direktnih poreza i doprinosa po v rstama i entitetima. U oba entiteta je zabiljeen rast u prikupljenim prihodima Po reska uprava FBiH je u 2008. godini prikupila za 560 miliona KM ili 20,6% vie pri hoda dok je Poreska uprava RS prikupila za 356 miliona KM ili 25,8% vie prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Tabela 1 Prihodi od direktnih poreza i doprinosa u 2007. i 2008. godini (hiljada KM) Iz Tabele 2 se vidi da najvee relativno poveanje u odnosu na 2007. godinu bil jee prihodi od poreza na platu: 26,8%, a taj rast je dijelom uzrokovan poveanjem p rosjene plate u FBiH za 13,5% odnosno poveanje prosjenog broja zaposlenih za 4,1% u 2008. u odnosu na 2007. godinu. Slijedea godina e takoer biti reformska godina u F ederaciji BiH u sferi direktnih poreza, o emu e biti rijei u nastavku. Prosjena plat a u RS je u 2008. godini via za 29,1% u odnosu na prethodnu godinu, a njen jaki u ticaj na kretanje u naplati direktnih poreza se ogleda u slinim stopama rasta dop rinosa (koji rastu po stopi od 29,8% u odnosu na 2007.) i poreza na platu (koji raste 29,5% u odnosu na 2007.). Ipak, najvei relativni rast ostvaruje nedavno ref ormisani porez na dobit preduzea. Naime, 2007. godina je u RS bila obiljeena stupa njem na snagu novog Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak od 1. januara 2007. godine. Uvoenje novog Zakona o porezu na dohodak je rezultiralo sma njenjem prihoda od ovog poreza od 19% u godini uvoenja (2007.), dok je 2008. ostv aren snaan rast od oko 30%. Po slinoj stopi je u 2008. godini ostvaren rast prihod a od doprinosa i od poreza na platu (u 2008. godini zabiljeen je rast plata u RS od ak 29,1% u odnosu na 2007. godinu). Stupanjem na snagu izmjena poreza na dohod ak u RS 1.1.2009. godine oekuje se blago smanjenje ovih prihoda u 2009. godini, o emu e biti vie rijei u slijedeem dijelu izvjetaja. U toku 2008. godine, Vlada RS je i zvrila rebalans budeta (trei u posljednje tri godine), kojim je budet povean za 75 mi liona KM u odnosu na na prvobitno usvojeni budet za 2008. godinu. S prihodovne st rane prihodi od indirektnih poreza uveani su za 44 miliona KM ili 4%, prihodi od poreza na dohodak poveani su za 28 miliona KM ili 23%, a prihodi od poreza na doh odak uveani su za 24 miliona KM ili 25% u odnosu na prvobitno usvojeni budet za 20 08. godinu. 15

Tabela 2 Struktura ostvarenhih javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2009. i 2010. godini (podaci su izraeni u KM) Procentualno Bruto naplata uee u Bruto naplata Procentualno za period ukupno za per iod uee u januarprikupljenim januarukupno novembar prihodima novembar prikupljenim Vrste javnih prihoda 2009. god. 2009. god. 2010.god. prihodima I PRIHODI OD PORE ZA 2473729395 46,2 2643512314 46,9 Prihodi od indirektnih poreza 2033678587 38 2 177710978 38,6 Porez na dohodak 178549327 3,3 206099836 3,7 Zaostale uplate pore za 41878313 0,8 25276980 0,5 Porez na dobit 147379410 2,8 173235328 3,1 Porezi g raana 69249752 1,3 58484281 1 Ostali porezi 2994006 0,05 2704911 0,04 II NEPOREZN I PRIHODI 677251445 12,7 693666037 12,4 Naknade i takse 143706080 147196893 Pose bne naknade 148436009 155887943 Novane kazne 30647734 28439592 Ostali prihodi 140 0219 1317181 Neporezni prihodi 353061402 360824428 III VANBUDETSKI FONDOVI 219789 1026 41,1 2301530816 40,8 Doprinosi za PIO 1236188253 1283234991 Doprinosi za zd ravstveno 860783271 914840532 osiguranje Doprinosi za osiguranje od nezaposlenos ti 100919420 103455293 Ostali doprinosi 82 0 Sve ukupno 5348871866 100 563870916 7 100 Izvor: Baza podataka Sektora za poreznu politiku i javne prihode, Ministarstvo f inansija FBiH Prema ovim podacima Federalnog Ministarstva finansija, sastavljeni su pojednostavljeni grafiki prikazi uea poreza na dohodak u strukturi javnih prihod a FBiH. Iz tabele i grafikona se vidi da porez na dohodak ima relativno malo uee u ukupnim javnim prihodima sa veoma niskom stopom rasta. Indeks promjene prikuplje nog poreza na dohodak iznosi 115. Porez na dohodak u 2009. godini u javnim priho dima uestvuje sa 3,3%, dok je procenat neto vii u 2010. i iznosi 3,6% javnih prihod a. Gledavi na prihode od poreza, na porez na dohodak odnosi se 7,2% u 2009. godin i i 7,8% u 2010. godini. Grafikon 1Procentualno uee poreza na dohodak u javnim prihodima Federacije Bosne i Hercegovine 2009. godine Izvor: Baza podataka Sektora poreznu politiku i javne p rihode, Ministarstvo finansija FBiH 16

Grafikon 2 Procentualno uee poreza na dohodak u javnim prihodima Federacije Bosne i Hercegovine 2010. godine Izvor: Baza podataka Sektora za poreznu politiku i jav ne prihode, Ministarstvo finansija FBiH Porezna uprava Federacije BiH, sumirajui rezultate, obznanila je kako je u 2010. godini ukupna naplata poreznih i neporez nih javnih prihoda iznosila je 3,85 milijardi KM. Naplaeno je 275,1 milijuna KM i li 7,7% vie u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog iznosa na ime direktnih pore za je naplaeno 867,6 milijuna KM, a na ime fondovskih prihoda, odnosno doprinosa otpada 2,6 milijardi KM to predstavlja 26,1 milijun KM ili 16,4% vie u odnosu na p rethodnu godinu. Naplata poreza na dohodak je tokom itave 2010. godine imala tend enciju rasta, a rezultirala je ukupnim iznosom od 235,2 milijuna KM i predstavlj a poveanje za 13,6%, odnosno 28 milijuna KM u odnosu na 2009. godinu 13. 13 http://www.poslovniportal.ba 17

6 ZAKLJUAK Moemo zakljuiti da je porez na dohodak jedan od najznaajnijih poreskih oblika namet nutih pojedincu u savremenoj dravi. To je izdaan, elastian i predvidiv porez, koji je pogodan za potpomaganje ekonomske i socijalne uloge drave. Od osamnaestog vije ka, pa do danas, porez na dohodak je doivio mnoge promjene namjene, naina naplate i svrhe naplate te vrste poreza. Danas je u svijetu, kao humaniji i vie naklonjen socijalnom aspektu, popularan progresivni porez na dohodak, tj. progresivna sto pa poreza na dohodak. Program progresivne stope usvaja se kako bi se postigla ko nvergencija socijalnih klasa, tj. njihovog dohotka, te smanjenje jaza u dohotku. Kroz primjere Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine mogli smo zakljuiti kako su zemlje sa donedavno jedinstvenim nainom oporezivanja dohotka, krenule u razliitim pravcima reformi poreza na dohodak. Porez na dohodak moe biti progresivan, degre sivan i proprocionalan, u zavisnosti od propisa u dravnom zakonodavstvu i predsta vlja vaan poreski oblik. U Hrvatskoj se primjenjuje sistem progresivnog oporeziva nja sa utrvrenim stopama za svaki razred dohotka, u Srbiji se primjenjuje mjeoviti sistem oporezivanja dohotka, dok se u Bosni i Hercegovini razlikuju entitetski zakoni o porezu na dohodak. Tako je u Republici Srpskoj reformom uvedena progres ivna stopa poreza na dohodak, dok je u Federaciji BiH jedinstvena stopa. Pored r azlika u oporezivanju dohotka, mogu se uoiti i neke slinosti, prvenstveno kod utvri vanja povlatenih kategorija poreskih obveznika i poreskih olakica za iste. 18

LITERATURA 1. BRMMERHOFF, Dieter, Javne financije, 7 izdanje, Mate, Zagreb, 2000. 2. JURKOVI, P ero, Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002 3. KEETOVI, Izudin, Reforme poreskog sis tema, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo, 2004. 4. POPOVI, Dejan, Poreski sistem, 2 izd anje, Dosije, Beograd, 1999. 5. 6. 7. 8. 9. RAJIEVI, B., Javne finansije, Beograd, 2005. Baza podataka Sektora za poreznu politiku i javne prihode, Ministarstvo finansija FBiH http://bs.wikiped ia.org/wiki/Porez http://www.poslovniportal.ba http://web.efzg.hr/dok//FIN/abajo //fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na%20dohodak%20i%20do bit.pdf 10. Odjeljenje za makro ekonomsku analizu Bilten broj 32, o.ujak 2008. godina IV, dostupno na: www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_bos_60_61.pdf 19