Ideje i ideologije

Sveučilište u Dubrovniku

Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije

Dubrovnik, 23. 2. 2011.

Anđelko Milardović, Davor Pauković

2

Ideje – određenje pojma

Ideja je slika, viđenje nečega kako bi moglo biti i kako bi se moglo pokrenuti da bude

Pomoću ideja se nastoji objasniti ono realno ili se nastoji utjecati na promjenu realnog

Izvode se iz ljudskog znanja Mogu biti racionalne i iracionalne Klasificiraju se kao: filozofske, društvene,

političke

3

Političke ideje

Su slike o političkom životu u državi ili o načinu uređenja političkog života u državi

One su slike, motrišta o tomu kako bi trebalo urediti politički život u nekom društvu

Povijest politike je zapravo povijest političkih ideja i koncepcija

4

Ideologija – određenje pojmaVišestruko značenje primijenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim

oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje

ukupnost ideja svojstvenih jednom razdoblju ili određenoj društvenoj skupini skup ideja koje čine osnovu neke ekonomske ili političke teorije, ili

koje podržava neka grupa ili osoba Ideologija je nauk o idejama, ili pokušaj objašnjenja smisla i svrhe života u

svijetu i društvu Hyondok Choe - klasifikacija ideologija:

Ideologija je riječ koja se odnosi na ideje / nauk (pozitivistički pojam)

Svakodnevni iskrivljeni govor u pogrdnom smislu (pejorativni pojam), ako pojam kojim se izražavaju interesi vladajuće klase

oblik socijalne ili političke filozofije praktičnog karaktera Ideologije imaju spoznajnu, adaptacijsku, orijentacijsku, integracijsku,

identifikacijsku i ekspresivnu ulogu u društvu

5

Izvori i obilježja ideologije

U engleskoj filozofiji: F. Bacon – izvori ideologije su u ljudskoj prirodi, spoznaji i sklonosti zabludama, te psihološkim uzrocima (četiri vrste ‘idola’/ljudskih zabluda – idoli plemena, spilje, trga i teatra)

U Francuskoj 18./ 19. st. – pokret o epistemološkim problemima, poznat kao ‘francuska ideologija’ (Napoleon)

Destut de Tracy – ideologija je ‘znanost o idejama’ i ima 5 obilježja:

Teorijsko Programsko Dinamičko Lojalnost Primatelje i nositelje

6

Politička ideologija

Ukoliko se nauk o idejama odnosi na državu i politiku – radi se o političkoj ideologiji (konzervativizam, liberalizam, socijaldemokracija, komunizam, fašizam, nacionalsocijalizam, globalizam) koja predstavlja kombinaciju svjetonazora i partikularnih političkih interesa društvenih skupina

Pojam političke ideologije je moderan pojam – njegova povijest počinje tek s Francuskom revolucijom

Tada dolazi do ulaska nižih slojeva u politički život, razvoja demokracije u kojoj je interes naroda ishodište politike

U demokraciji se se svaki posebni interes koji teži zadobivanju političke moći mora predstaviti u formi općeg interesa naroda

7

Neka određenja ideologije

Marksizam – sustav ideja povezan s vladajućom klasom (kapitalisti) ideologije prikazuju stvarni svijet iskrivljeno (negativno određenje ideologije)

Pareto – pozitivistički stav o ideologijama – ljudi se u svom djelovanju rukovode osjećajima i htjenjima ali im uvijek nastoje dati logičnosti, dosljednosti i koherentnosti – iz toga se deriviraju sustavi političkih i svjetonazorskih vrednovanja (ideologije)

Mannheim – totalni pojam ideologije, nisu samo protivnička mišljenja ideološka već i naša vlastita

8

Neka određenja ideologije

znanstveno – sociološka svojevrsna samokontrola vlastitih ideja slobodni intelektualci

Postmodernistička i poststrukturalistička gledišta – fragmentiranost, ideologija preživljava na prikrivanju socijalnog kaosa

9

Funkcije političke ideologije u modernom dobu:

1. Politička ideologija pridonosi razvijanju osobnog osjećaja identiteta i time ljudskom razvoju

2. Osigurava perspektivu i orijentaciju3. Motivira na djelovanje4. Olakšava proces odlučivanja5. Pomaže u oblikovanju političkog sustava 6. Omogućuje političko jedinstvo neke skupine

ili cijele zajednice

10

Ideologija i politička moć

Pojam ideologije je usko vezan s politikom i političkom moći

‘Ideologija je svaki razložno povezan skup moralnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koji je čvrsto i prepoznatljivo integriran u politiku i političku moć’ (Nisbet)

Mnogi političari shvaćaju ideologiju kao legitimacijsko sredstvo osvajanja i očuvanja političke moći – time se političke ideje svode na puku propagandu

11

Ideologija i politička moć

Weber: moć je stupanj vjerojatnosti nametanja svoje volje drugima unatoč otporu; sredstva moći - sila, novac ili uvjeravanje

Machiavelli: snaga i lukavstvo (lav i lisica) S povećanjem kompleksnosti društva raste

značenje uvjeravanja, kao najdjelotvornijeg i najjeftinijeg postupka/ sredstva moći

Njime se kod građana postiže visok stupanj habitualiziranja, time reakcije postaju gotovo automatske

Time politička ideologija postaje istodobno i sredstvo i oblik moći

12

Ideologija i politička moć

Michael Mann – ideološka moć je jedan od oblika socijalne moći, uz ekonomsku, vojnu i političku moć

Ideološka moć izvire iz osnovne strukture i potreba ljudskih bića:

Iz čovjekove potrebe da nađe konačno značenje u životu Iz potrebe da usvaja norme i vrijednosti Iz potrebe da sudjeluje u estetskim i ritualnim praksama

Tko monopolizira odgovore na ove potrebe može steći znatnu moć

Iz toga je vidljivo da političke ideologije nisu tek pasivni izrazi društvenih i klasnih interesa, već imaju autonomiju te sposobnost da vode političko djelovanje i utječu na društveni život

13

Ideologija i politička moć

Ideologije su relativno trajni i stabilni sustavi političkih ideja i vrijednosti koje dijele politički univerzum (klasično viđenje ideologije)

Političke se ideologije dijele na: lijeve i desne, slobodarske i autoritarne, otvorene i zatvorene i sl.

Glavne se političke ideologije svrstavaju duž osi lijevo-desno:

komunizam-socijaldemokracija-liberalizam-konzervativizam-fašizam

14

Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica

Bobbio – podjela političkih doktrina na 4 vrste:1. krajnja ljevica – doktrine istodobno egalitarne i

totalitarne2. lijevi centar – doktrine istodobno egalitarne i

slobodarske3. desni centar – doktrine istodobno slobodarske i

neegalitarne4. krajnja desnica – doktrine istodobno antiliberalne i

antiegalitarne Ideološke podjele su trajne i temeljne, te stoga

savezi ideološki različitih pokreta nisu dugo održivi Kako bi ostvarila dominaciju u društvu, ideologija

mora imati odziva u onim skupinama koje imaju moć da ta uvjerenja provedu u političke stavove

15

Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica

Povezivanje ideologije s interesima određene skupine dovodi do toga da se politička ideologija uspostavlja kao specifična zajednica koja razvija svoj poseban jezik

Interes koji dijele čini ih članovima iste zajednice, a članovi zajednice uvijek će imati posebne zamisli koje zahtijevaju poseban jezik

Svatko tko želi razumjeti neku ideologiju treba naučiti njezin jezik (M. Freeden)

Jezgra neke ideologije obuhvaća ideje koje svi korisnici jezika te ideologije upotrebljavaju, npr.:

u liberalizmu – ideja slobode u konzervativizmu – ideja tradicije i autoriteta u socijalizmu – ideja podruštvljenja i jednakosti

16

Ideologija, znanost i politička teorija

Odnos ideologije i znanosti – središnji problem u teoriji ideologije

Tradicionalno kritičko mišljenje – ideologija je suprotna znanosti prema kriteriju istinitosti

Znanost – objektivna i istinita spoznaja Ideologija – iskrivljenje istine, manipulacija

Moderno kritičko mišljenje pokazalo da ni znanost nije vrijednosno neutralna, tj. da su moderna znanost i tehnika – ideologije, te da mogu služiti nečijim interesima

17

Ideologija, znanost i politička teorija

Mannheim – ideologija je društveno uvjetovano mišljenje

Geertz – ideologija je sustav ideja koji se izvodi iz orijentiranja socijalnog aktera da nađe pravi smjer djelovanja u kompleksnom miljeu društvenog života

Ideologija je drukčiji tip ljudske tvorbe od znanosti – dok znanost teži istini i intelektualnoj spoznaji, ideologija je usmjerena identitetu, orijentaciji i djelovanju

Ideologija je način na koji socijalna grupa ili cijelo društvo postiže određenu mjeru samosvijesti uspostavljajući zajednički identitet ili skup kolektivnih ciljeva

18

Ideologija, znanost i politička teorija

Povezanost sa znanošću – ideologije se teže predstaviti kao znanstveno utemeljene tvorbe

U prihvaćanju neke ideje ili teorije, tj. tvorbe i širenja ideologije odlučujuću ulogu imaju intelektualci, intelektualne elite

Ideologija ne mora biti prihvaćena u znanstvenoj zajednici jer se ona širi drugim kanalima, ali je mogu prihvatiti određene skupine intelektualaca

Tako se neke slabe ili pogrešne teorije mogu širiti kao da imaju autoritet znanosti

U pristupu ideologiji često se brka znanstvena validnost i ideološka korisnost neke teorije