U V O D N O P R E D AVA N J E

Svjetlovodne mreže kao infrastruktura financirana iz EU

fondova

F I B E R W E E K 2 0 1 3 S U P E TA R , 2 3 . - 2 5 . T R AVA N J 2 0 1 3 .

D R . I G O R B R U S IĆ

Uvod 2

  Izuzetno puno mreža izgrađeno tokom zadnjih 130 godina - svaka specializirana za određene usluge

  Internet unio značajne promjene: (1)  IP u stanju prenjeti sve usluge preko jedne mreže (2)  nestalo je udaljenosti (3)  novi ponuđivači usluga (4)  “ugroženi” etablirani modeli poslovanja (5)  stalna potreba za većim brzinama pristupa   Izazov: potreba za novom pristupnom

infrastrukturom ali kako / tko financira?!

FTTH/B u Europi (sredinom 2012.) 3

Izvor: FTTH Council Europe, 2012

Update: financiranje iz EU fondova 4

  2012. (1)  za Hrvatsku rezervirano 9,1 milliardi eura u EU

fondovima za razdoblje 2014.-2020. (2)  za izgradnju širokopojasnih mreža planirano 9,2

milliardi eura u sklopu CEF fonda (3)  NGA smjernice iz 2009. godine   2013. (1)  za izgradnju širokopojasnih mreža odobreno samo 1

milliarda eura (2)  za Hrvatsku rezervirano 11,7 milliardi eura u EU

fondovima za razdoblje 2014.-2020. (3)  nove NGA smjernice

EU smjernice za financiranje širokopojasnih mreža javnim sredstvima

5

  2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.) (1)  definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan ponuđivač) i crnih (više

ponuđivača) NGA područja (2)  financiranje javnim sredstvima dozvoljeno za bijela, moguća za siva a nije

dozvoljena za crna područja (3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod tržišnim

uvjetima)   2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.) (1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično (2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): dozvoljava se financiranje javnim sredstvima i u

gradovima (3)  step change: financiranje javnim sredstvima samo ako je veliki skok u brzini

pristupa za korisnika (4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava konkuretnost

ponuđivača usluga (5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa

infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji

Osobne teze 6

  Realizacije svjetlovodnih mreža je izazov u području infrastrukture a ne u području telekomunikacije

  Sve dok nemamo svjetlovodnu pristupnu mrežu, bavit ćemo se nedostatnim internetom - samo svjetlovodni priključak je prava širokopojasna mreža

  Hrvatska pristupom ima jedinstvenu priliku korištenja fondova – o nama ovisi u kojoj mjeri ćemo uspjeti u realizaciji svjetlovodnih mreža

Program današnjih predavanja 7

  Preduvjet za korištenje sredstva iz fondova, moraju se definirati bijela/siva/crna područja Latorova studija za MPPI iz 2012.: Tomislav Majnarić

  Za investicije je bitan regulatorni okvir HAKOM uklanja zapreke: Vladimir Žuti

  Slovenija već godinama koristi EU fondove za izgradnju svjetlovodnih mreža Koja su njihova iskustva: Miran Mihačević

  Hrvatska planira državnu svjetlovodnu mrežu Gdje, kako i kada: Božo Zeba

  Grad Zagreb planira realizirati 200.000 svjetlovodnih priključaka Zašto, kako i kada: Ivan Ivanković

  Grad Rijeka je pokrenuo projekt e-Županije za razvoj telekomunikacijske infrastrukture na području Županije Zašto, kako i kada: Boris Krstanović

  Za kraj: okrugli stol sa svim predavačima

Zahvaljujem na pažnji! 8

Mail: igor (dot) brusic (at) gmail (dot) com