1Poslovne novosti, 1. juni 2015.

Prvog juna stupa na snaguSporazum o stabilizaciji ipridruivanju (SSP) izmeuBosne i Hercegovine i Evropskeunije. Evropski ministri odbloki-rali su ovaj proces, nakon to senaa zemlja obavezala na poje-dine reforme dogovorene kroztzv. Britansko-njemaku inicija-tivu to je rezultiralo izjavom kljunih lidera u BiHkoju su usvojili i Predsjednitvo i Parlament BiH.BiH je SSPpotpisala jo 2008., ali je procedura bilastopirana u Vijeu EU zbog, izmeu ostalog, bh.neprovoenja presude u predmetu Sejdi-Finci, tj.zbog nespremnosti naih politikih lidera da sedogovore kako da svima omogue jednaku kandi-daturu za Predsjednitvo BiH ili Dom naroda.Od danas, jednostavno reeno, BiH e biti otvorenavrata za naredni korak u evropskim integracijama, toje aplikacija za lanstvo. U meuvremenu, uspostavljase okvir odnosa izmeu EU i BiH, postepeno e seuspostavljati podruje slobodne trgovine i SSPfaktikipredstavlja osnovu za proces naeg pridruivanja EU.Indirektne koristi od stupanja na snagu SSP-a supoveanje investicija, zapoljavanje, rast brutodomaeg proizvoda, porast izvoza, budui da je EU ne

samo najvei trgovinski part-ner ve i najvei investitor uBiH. Takoer, onog trena kadaSSP stupi na snagu prestaje seprimjenjivati Privremeni spo-razum o trgovini i trgovinskimpitanjima, ali rokovi postavl-jeni u njemu vait e i nakonprestanka njegove primjene.

Stupanjem SSP-a na scenu, BiH i EU imaju pet godi-na da formiraju podruje slobodne trgovine, a, izmeuostalog, postepeno e se omoguiti fer pruanje uslugana obje teritorije pravnih lica koja nisu nastanjena na tojteritoriji. Isto se odnosi i na procese javnih nabavki, anaa zemlja e omoguiti dravljanima EU kupovinunekretnina u BiH.Naa zemlja imat e i dvije godine da sklopi ugov-ore o regionalnoj saradnji sa susjedima koji su pot-pisali SSP s EU. Osim navedenog, morat emomijenjati i akte koji se tiu zdravlja i sigurnosti,zatim emo morati usaglasiti tehnike propise, tobi trebalo rezultirati poveanjem sigurnostiproizvoda koji se nalaze na naem tritu.Od BiH se oekuju brzi i efikasni reformski koracii sigurno je da nam EU vie nee gledati kroz prstete da zastoji nee biti tolerisani.

Dnevni list za poslovne ljude Sarajevo, ponedjeljak, 01. 06. 2015. godine BiH - EU

BiH su otvorena vrata za naredni korak u evropskim integracijama, to je aplikacija za lanstvo

Stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Poslovni lobiPredsjednik Evropskogpokreta u Bosni i Hercegovi-ni Predrag Pratalo i direktorRaiffeisen banke KarlheinzDobnigg istakuli su znaaj iulogu banaka na tritu, jerbanke kreditiranjem i podr-ci privatnom sektoru dajudoprinos razvoju privrede iposlovnog sektora. Pratalo je na sastankuinformirao direktora Raif-feisen banke o aktivnostimai ciljevima organizacije unarednom periodu, posebnogovorei o pokretanjuPoslovnog lobija koji bi tre-bao da pone sa radom ujesen ove godine. Dobnigg je kazao da ga radujeto Raiffeisen banka doprinosijaanju ekonomije BiH, te dau skladu sa svojom strategi-jom odrivosti podrava bro-jne projekte od znaaja zalokalnu zajednicu. Ti projektiusmjereni su na najosjetljivijekategorije stanovnitva, priemu je osnovno opredjeljenjeBanke podrka djeci, kaedirektor, osobama podstarateljstvom, te osobama sposebnim potrebama.

Brojne indirektne koristi

Kemal Kozari, guverner Centralnebanke BiH: Devizne rezerve Bankepremaile su osam milijardi KM, toje najvei iznos od osnivanja Cen-tralne banke BiH.

Josip Juratovi, zastupnik hrvatskogporijekla u Bundestagu: Dravljani-ma Republike Hrvatske u Njemakojse od 1. jula ove godine ukida radnadozvola.

Aleksandar Vui, premijer Srbije:Deficit budeta za maj iznosi 5,2 mili-jarde dinara, umjesto planiranih 19 mil-ijardi. To je gotovo etiri puta manje odonog ime bi i MMF bio zadovoljan.

2Poslovne novosti, 1. juni 2015.

JADRAN NAFTAGAS

Odobren nastavak istraivanja nafte

Jadran Naftagasu je odobren nastavakistraivanja nafte na teritoriji Repub-like Srpske do 2019. godine, i ukolikorezultati istraivanja potvrde komerci-jalne rezerve nafte, kompanija NIS(Naftna industrija Srbije) e o tomeblagovremeno obavijestiti javnost,potvreno je iz NIS-a a.d. Beograd. To jekomentar NIS-a na informacije da suanalize uzorka od 5.000 tona naftezavrene te da su potvrdile da se radi osirovoj nafti dobrog kvaliteta, koja moeda se eksploatie, s tim to jo treba da se

utvrdi ima li je u dovoljnim koliinama. Ministar industrije, energetike i rudarst-va RS Petar oki rekao je kako to zaRS nisu male koliine, ali da one za NISkao kompaniju jo nisu dovoljne da bimogli poeti eksploataciju nafte. Istakaoje kako su za to potrebna dodatna istrai-vanja kako bi se utvrdilo da li je moguepoveati koliinu nafte koja bi se moglacrpiti s te buotine. Navedeno je da je uzet uzorak i da jesada na analizi. Radi se o buotini uObudovcu, u Posavini.

Poela sa radomHE Mesii

U Mesiima kod Rogatice je poela sradom novoizgraena hidroelektrana(HE) Mesii-Nova. Ovaj projekat je vri-jedan oko deset miliona KM, a investitorje Elektrodistribucija Pale. Hidroelek-trana ima instalisanu snagu pet megavatai projektovanu godinju proizvodnju 24gigavat-sata elektrine energije. Nadleninavode da je rije o najsavremenijojhidroelektrani protono-derivacionogtipa u regionu.

Kree proizvodnjapaleta

Predstavnici firme L.A. Cost iz Italije tre-bali bi da 9. juna montiraju rezervnedijelove maina u preduzeu NovaRomanija iz Sokoca, nakon ega eponovo poeti rezanje grae. U pismukoje je uputila Novoj Romaniji ova itali-janska firma navodi da je u zavrnoj faziizrade linije za proizvodnju paleta, kojae biti montirana u Novoj Romaniji ponjihovom dolasku. Lani radnici NoveRomanije nisu dobili osam zaostalihplata, a od oktobra 2014. preduzee, kojezapoljava 69 radnika, prestalo je da radi.

Donacija mlijeka Mlijeko i ugalj - dvije sirovine kojimaBosna i Hercegovina obiluje i ija preradapredstavlja vaan potencijal za ekonoms-ki napredak drave, glavni su akteri akci-je "Crno i bijelo zlato". Rije je o projek-tu koji je, u okviru obiljeavanja Svjet-skog dana mlijeka, 1. juna, pokrenuladomaa mlijena industrija Meggle, s cil-jem skretanja panje javnosti na vanostmlijeka i uglja. Tim povodom, oko 9.000rudara u svih trinaest aktivnih bh. rudnikauglja dobit e donaciju od ukupno 35.000litara mlijeka. Ovim simbolinim inomkompanija Meggle nastavlja tradicijudarivanja zdravim mlijekom one kategori-je drutva koje za ovom namirnicomimaju poveane potrebe.Kao domaa drutveno odgovorna kom-panija, Meggle vodi rauna o potrebamaspecifinih kategorija drutva. Tako su dosada donacije ove mlijene industrijedobivale bolnice, djeiji vrtii i domovi,stanovnitvo poplavljenih podruja imnogi drugi. Samo u okviru manifestaci-ja za Svjetski dan mlijeka u posljednjedvije godine, Meggle je vrtiima iromBosne i Hercegovine donirao oko 100tona mlijenih proizvoda, navode iz tekompanije.

Kursna lista Centralne banke BiHKursevi su izraeni u konvertibilnim markama /KM/

Vrijedi od 30. maja 2015. godine

ZEMLJA IFRA OZN. VAL. JED. KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI

EMU

Australija

Kanada

Hrvatska

eka R

Danska

Maarska

Japan

Norveka

vedska

vicarska

Turska

V. Britanija

SAD

Rusija

Kina

Srbija

978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

036 AUD 1 1.360678 1.364088 1.367498

124 CAD 1 1.429260 1.432842 1.436424

191 HRK 100 25.765194 25.829768 25.894342

203 CZK 1 0.071200 0.071378 0.071556

208 DKK 1 0.261531 0.262186 0.262841

348 HUF 100 0.631577 0.633160 0.634743

392 JPY 100 1.435042 1.438639 1.442236

578 NOK 1 0.228554 0.229127 0.229700

752 SEK 1 0.209167 0.209691 0.210215

756 CHF 1 1.886607 1.891335 1.896063

949 TRY 1 0.668405 0.670080 0.671755

826 GBP 1 2.713408 2.720209 2.727010

840 USD 1 1.778433 1.782890 1.787347

643 RUB 1 0.033951 0.034036 0.034121

156 CNY 1 0.286928 0.287647 0.288366

941 RSD 100 1.618183 1.622239 1.626295

SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. maj 2015. = BAM 2.494348

RESPECTd.o.o. Sarajevo

RAUNOVODSTVO, REVIZIJAPOREZNO SAVJETOVANJE

OBRAUN PLATA I POREZNO ZASTUPANJE

Nije dovoljna prosjenost,mi smo za izvrsnost!

www.plastron.ba

PLASTRON d.o.o.SARAJEVOVa raunovodstveni servis

3Poslovne novosti, 1. juni 2015.

GRADOVI POZNATI PO PODUZETNOSTI

Prema miljenju lanova udruenja poslodavaca, neophodno je da se sve relevantne institucije i nivoi vlasti pozabave stanjem u javnim preduzeima, pravima radnika koji rade u njima,

ali i njihovim dugovima, te ispunjavanjem obaveza prema dravi

Povezali se privrednici Graanice,Gradaca, Tenja i Gorada

Delegacija privrednika iz opinaGraanica, Gradaac i Teanjboravila je u posjeti Goradu, a domainim je bilo Udruenje poslodavaca BPKGorade. Ciljevi posjete su bili upoznatipotencijale privrede u Goradu, usposta-va saradnje i implementacija ideje boljeguvezivanja poslovnog sektora na svimnivoima."Privrednici su eljeli stei uvid u to kojesu dodirne take, gdje moemo sarai-vati, u kojim oblastima, zatim uspostavi-ti tjenju saradnju u budunosti, ali prijesvega osigurati podrku inicijativi da seuje glas realnog sektora u smislu zajed-nikog rjeavanja nagomilanihpotekoa sa kojima se susreu u Fed-eraciji BiH, ali i dravi u cjelini", kaeSead Terzi, predsjednik Udruenjaposlodavaca opine Graanica. On dodaje da Gorade vide kao dio inici-jative u koju su ve ukljuena tri grada.Rije je o povezivanju privreda etirigrada - Graanice, Gradaca, Tenja iGorada kako bi se osigurao snaniji glasprivrednika u dononju odluka. Prim-jerice, u ova etiri grada enormno je veapotronja industrijske struje u odnosu napotronju struje u domainstvima, todovoljno govori o angamanu privredni-

ka na tim prostorima, te to u konaniciutjee na razvoj tih bosanskohercegov-akih gradova koji su ve prepoznatljivipo svojoj poduzetnosti.Prema miljenju lanova udruenjaposlodavaca, neophodno je da se sve rel-evantne institucije i nivoi vlasti poz-abave stanjem u javnim preduzeima,pravima radnika koji rade u njima, ali injihovim dugovima, te ispunjavanjemobaveza prema dravi. Uz to, neophodnoje inicirati reforme u oblasti zakono-davstva, te obratiti panju na potreberealnog sektora.Ibro Maala, predsjednik Udruenja poslo-davaca BPK Gorade, istie da je inicijati-va znaajna kako bi se u zakonodavnomsmislu na nivou FBiH i drave BiH viepodravali stavovi realnog sektora."Ideja je bolje uvezivanje poslovnogsektora, ne samo u FBiH ve u cijelojdravi BiH. Ta njihova ideja je nama

vrlo prihvatljiva. Graanica je vrlo razvi-jen grad kada je rije o realnom sektoru,ljudi tamo imaju jedan poduzetniki duh,a u prilog tome ide i injenica da onizapoljavaju preko 8.000 ljudi", kazao jeMaala.Ideja ima podrku poslodavaca u BPKali i Vlade BPK i Opine Gorade."Opredjeljenje Vlade BPK Gorade uprogramu rada je otvorenost premaprivredi i u tom dijelu smo iskazalipodrku. Znamo koliko je razvijen krajodakle dolaze, imali smo nekoliko idejaza postizanje odreene saradnje tako daemo vidjeti ukupan epilog inicijalnihrazgovora", istakao je Emir Okovi, pre-mijer BPK Gorade.Privrednici su ovom prilikom posjetili inajuspjenije goradanske kompanije:Bekto Precisa, Prevent Gorade, UnisGinex, kao i voanjake Agropodrinja uRasadniku.

DNEVNI LIST ZA POSLOVNE LJUDEIzdava: Poenta d.o.o., Tirada d.o.o., Sarajevo, Zmaja od Bosne 4Direktorica: Amra ZimiGlavni urednik: Arnisa GagulaRedakcija: Danijela Mrki, Raid KrupalijaPretplata: Mustafa Bahtanovi; Design: Bekir Tvrtkovi; Marketing: 033 288 035Telefoni: 033 288 035, 033 288 032, 061 145 464, Telefax: 033 288 035E-mail: poslovne@megatel.ba

4Poslovne novosti, 1. juni 2015.

AROVI - OKI - BAJROVI

Procesi se odnose na gas, zajedniki dokument iz oblasti energetike i na neusvajanje akcionog plana o obnovljivim izvorima energije i energetske efikasnosti

Protiv BiH se vode etiri procesa u oblasti energetike

Ministar vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa Bosne i HercegovineMirko arovi kazao je da se protiv BiHvodi pet procesa pokrenutih krozotvoreno pismo od Energetske zajednicena posljednjoj ministarskoj konferenciji.Izjavio je to nakon sastanka s ministromenergije, rudarstva i industrije Federaci-je BiH Reufom Bajroviem i ministromindustrije, energetike i rudarstva Repub-like Srpske Petrom okiem, na kojemsu razgovarali o aktuelnim pitanjima izenergetskog sektora koja proizlaze izmeunarodnih obaveza. Dodao je da seetiri procesa vode iz oblasti energetike."Pitanje koje se odnosi na dravnupomo, nismo o njemu razgovarali, jerse smatra da BiH nije stavila u funkcijuovu vanu instituciju. Drugi procesi seodnose na pitanja implementacijeobaveza koja proizlaze iz Treeg ener-getskog paketa, a to su pitanja koja seodnose na gas i gasnu problematiku u

zemlji, pitanja koja se odnose na zajed-niki dokument iz oblasti energetike ipitanja o neusvajanju akcionog plana oobnovljivim izvorima energije i ener-getske efikasnosti", objasnio je arovi. Sastanak je ocijenio uspjenim te dodaoda su napravili odreene dogovore kojie u narednom periodu dovesti donapretka i rjeavanju otvorenih pitanja uovoj oblasti. arovi je naglasio da su se ministrisloili oko dva akciona plana energetske

efikasnosti i obnovljivih izvora energijete da postoje modaliteti da preko pred-stavnika entitetskih ministarstva dou dousvajanja tih dokumenata."Uvjeren sam da emo do sljedee min-istarske konferencije koja e bitiodrana u oktobru, rijeiti ova dvaotvorena pitanja koje stoje pred nama",poruio je ari. Takoer je dodao da su se sloili popitanju odluke o kvalitetu tenih naftnihgoriva, posebno implementacije direk-tive koja se odnosi na koliinu sumporau nekim od tenih naftnih goriva.Govorei o Zakonu o gasu BiH, arovije rekao da su istakli potrebu da udomae zakonodavstvo implementirajuevropske direktive koje se odnose nasektor gasa, ukljuujui maloprodajno iveleprodajno trite te da e organiziratitijelo sastavljeno od kompetentnih pred-stavnika koji e im ponuditi odgovara-jua rjeenja.

Sa konferencija za novinare

LLLLUUUUKKKKSSSSUUUUZZZZNNNNAAAA PPPPOOOOSSSSLLLLOOOOVVVVNNNNAAAA ZZZZGGGGRRRRAAAADDDDAAAAUUUU SSSSTTTTRRRROOOOGGGGOOOOMMMM CCCCEEEENNNNTTTTRRRRUUUU SSSSAAAARRRRAAAAJJJJEEEEVVVVAAAAPotpuno nnova zzgrada eekstra kkvaliteta, kkorisne ppovrine 22.786 kkvadratnihmetara, ppogodna zza aambasade, vvelike oorganizacije ii kkompanije

z Dugoroni najam ili prodaja

z 150 metara od zgradePredsjednitva BiH, Hasana Kikia br. 3

z 8 etaa, 2 podzemnez Vrhunski graevinski

materijali i opremaz 17 parking mjesta

u podzemnim etaama sa auto-liftom

Kontakt:

063 991 643 (bosanski)

061 145 464 (engleski)

Slovenska vlada je prihvatila Prijed-log zakona za implementaciju pre-sude Evropskog suda za ljudska pravakojim je Sloveniji naloeno da isplatiobaveze Ljubljanske banke (NLB)starim deviznim tediama u Bosni iHercegovini i Hrvatskoj.Prihvaeni zakoni odreuju kamatne stopeza depozite i mehanizam verifikacije te-dia koji imaju pravo na povrat tednje.Takoer, utvreno je da e se potrebnasredstva uglavnom osigurati u dravnimbudetima za 2016./17. godinu. Slovenski parlament morat e u skladu spresudom Evropskog suda Prijedlog

zakona potvrditi najkasnije do 16. jula. Stari devizni ulozi graana BiH iHrvatske u Ljubljanskoj banci uglavnomsu bili u tadanjim njemakim markama,ali i u drugim valutama. Konverzija vri-

jednosti u euro izvest e se premadeviznom teaju od 1. novembra 1999.godine.Depozit bi do kraja 1991. godine trebaobiti okamaen stopom koja je bila ugov-orena sa tediama, za 1992. godinu bilabi priznata stopa do est posto, dok bi zaperiod poslije kamatna stopa bila 1,79posto godinje. Isplate bi trebale tei uratama i to bi trajalo vie godina. Premaovom prijedlogu zakona, kamatna stopaza 2016. godinu raunala bi se premakamati za depozite preko noi, a kojuSlovenska centralna banka odreuje zadepozite pravnih osoba.

5Poslovne novosti, 1. juni 2015.

SLOVENIJA - EU

Prihvaeni zakoni odreuju kamatne stope za depozite i mehanizam verifikacije tedia koji imaju pravo na povrat tednje. Takoer, utvreno je da e se potrebna sredstva

uglavnom osigurati u dravnim budetima za 2016./17. godinu

Prihvaen Prijedlog zakona o isplati dugova tediama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj

Predstavniki dom Parlamenta Fed-eracije BiH odobrio je na vanrednojsjednici u Sarajevu srednjoronu strate-giju razvoja poljoprivrednog sektora uFederaciji BiH za period 2015.-2019. Posebnim zakljukom Vlada FBiH jeobavezana da ovu strategiju dostavisvim naunim i istraivakim instituci-jama u oblasti poljoprivrede, kantonal-nim ministarstvima poljoprivrede,nevladinim organizacijama, Savezu

optina i gradova FBiH i poljoprivred-nim udruenjima, da bi do 1. oktobradostavili primjedbe, sugestije, miljenjai prijedloge resornom ministarstvu. Predstavniki dom obavezao je VladuFBiH da do 31. decembra u parlamen-tarnu proceduru dostavi prijedlog izmje-na i dopuna predloene strategije. Ovu strategiju Dom naroda ParlamentaFBiH razmatrat e 8. juna.

Odobrena strategija razvoja poljoprivredePREDSTAVNIKI DOM PARLAMENTA FBiH

STATISTIKAManje putnika na Aerodromu Banja Luka

Promet na Aerodromu Banja Luka u prvomtromjeseju ove godine biljei pad u odnosuna isti period lani. Broj letova stranih avionabio je manji za 30,3 posto, a broj letovadomaih aviona za 29,6 posto, podaci suZavoda za statistiku RS. U istom periodu

broj prevezenih putnika domaim avionimamanji je za 11,3 posto. Statistiari su zabiljeili da je u padu ipromet u telekomunikacionom saobraajuu prvom tromjeseju 2015. godine u odno-su na isti period prethodne godine. Broj

minuta razgovora u fiksnoj telefonijimanji je za est posto, a broj minuta raz-govora u mobilnoj telefoniji za 11,4 posto.Istovremeno, broj pretplatnika u mobilnojtelefoniji vei je za 4,3 posto u odnosu naisti period lani. U prvom tromjeseju ove godine i broj pis-monosnih poiljki u odnosu na isti periodprole godine bio je manji za tri posto, a brojpaketskih poiljki za 59,8 posto, dok je brojtelegrama bio vei za 29,5 posto. U eljeznikom saobraaju, u prvomtromjeseju 2015. godine obim pre-vezene robe vei je za 7,1 posto u odno-su na isti period prethodne godine, aobim rada mjeren ostvarenim tonskimkilometrima vei je za 5,1 posto. Meu-tim, prevezeno je 6,8 posto manje putni-ka, a broj ostvarenih putnikih kilo-metara manji je za 8,7 posto.

Rok za primjedbe i prijedloge 1. oktobra

Potivanje presude Evropskog suda za ljudskaprava

U BiH je prvom kvartalu 2015. godine izdato567 odobrenja za graenje, to je u odnosu naprosjean broj izdatih odobrenja za graenje u2014. godini manje za 27,2 posto, a u odnosuna prvi kvartal 2014. manje za 21,2 posto,podaci su Agencije za statistiku BiH. Od izdatih odobrenja najvei dio odnosi se nanovogradnju 463, od ega na objekte visoko-gradnje 399, a na objekte niskogradnje 64. U objektima visokogradnje za koja su izda-ta odobrenja, ukupno je predviena gradn-

ja u prvom kvartalu 2015. godine 1.101stana, to ja u odnosu na broj predvienihstanova za gradnju u 2014. godini manje za5,2 posto, a u odnosu na prvi kvartal 2014.godine vie za 19,0 posto. U novogradnjama e se graditi 1.031 stan,ukupne korisne povrine 78.351 m2, anajvie je dvosobnih (306) trosobnih (303),te jednosobnih (213) stanova. Predvienaje i gradnja 130 etverosobnih, te 79petosobnih stanova.

Manje dozvola za graenje

Sarajevska berza/burzaKursna lista za 29. maj 2015. godine

Simbol Dioniko drutvo Sistem Zvanini Promjena Cijena Cijena Koliina Vrijednost Broj trgovanja slubeni kursa (%) Otvaranja zatvaranja (dionice) (KM) tran-

kurs (KM) sakcija

ALUMR Aluminij d.d. Mostar Fixing 1 760 0 760 760 7 5.320,00 1

BNSFRK2 ZIF Bonus dd Sarajevo MFTS 2,38 0 2,38 2,38 323 768,74 1

BSNLR Bosnalijek d.d. Sarajevo MFTS 11 -0,09 11 11 200 2.200,00 1

ENISR Energoinvest d.d. Sarajevo MFTS 1,82 1,39 1,83 1,82 1.000 1.825,00 2

FBIHK1D FBiH obveznice ratna potraivanja ser. D MFTS 79 6,27 79 79 1.000 790 2

HRBFRK2 ZIF Herbos fond dd Mostar MFTS 5 0 5 5 96 480 1

JPEMR JP Elektroprivreda HZHB Mostar MFTS 32,5 7,97 32,5 32,5 22 715 1

PBJTRK1 Pobjeda dd Teanj MFTS 9,3 0,43 9,3 9,3 550 5.115,00 1

RMUBR RMU Banovici dd Banovici Fixing 1 28,06 15,62 27,2 30 579 16.247,20 5

SOLTRK3 Solana dd Tuzla MFTS 22 4,76 22 22 5 110 1

UPIBR Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo MFTS 208 2,97 208 208 3 624 1

BERZANSKA KOTACIJA

Ukupno: 34.194,94 KM

SARAJEVSKA BERZA/BURZA

Vrijednost akcija Bosnalijeka u paduNa trgovanju u petak prole sedmice naSarajevskoj berzi/burzi (SASE) ost-varen je ukupni promet od 34.194,94 KM.U sklopu 17 transakcija ukupno je prometo-vano 3.785 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odno-su na prolo trgovanje.Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za6,72 indeksna poena na 706,24 poena, to uodnosu na prolo trgovanje predstavlja rastod 0,96 posto. Vrijednost indeksa Pri-marnog slobodnog trita SASX-30 poraslaje za 5,49 indeksnih poena na 960,43 poena,to u odnosu na prolo trgovanje predstavl-ja rast od 0,57 posto.Na Kotaciji kompanija trgovalo se dionica-ma emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo od2.200,00 KM. U jednoj transakciji prometo-vano je 200 dionica.Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupanpromet u iznosu od 1.248,74 KM; u dvijetransakcije trgovano je sa 419 dionica.

Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet uiznosu od 790,00 KM; kroz dvije transakci-je prometovano je 1.000 obveznica FBiHratnih potraivanja serije D.Na Primarnom slobodnom tritu ostvarenje ukupan promet u iznosu od 8.389,00 KM;u sklopu est transakcija trgovano je 1.580dionica. Najvei dnevni promet ostvaren je

dionicama emitenta Pobjeda d.d. Teanj uiznosu od 5.115,00 KM.Na Sekundarnom slobodnom tritu reg-istrovan je promet u iznosu od 16.247,20KM; u sklopu pet transakcija prometovanoje 579 dionica emitenta Rudnik mrkog uglja(RMU) Banovii d.d. Banovii.Na Tercijarnom slobodnom tritu trgovanoje sa sedam dionica emitenta Aluminij d.d.Mostar; u jednoj transakciji ostvaren jepromet u iznosu od 5.320,00 KM. Najvei dnevni porast vrijednosti od 15,62posto zabiljeile su dionice RMU Banovii idostigle su cijenu od 28,06 KM, dok su padzabiljeile dionice Bosnalijeka d.d. Sarajevood 0,09 posto sa cijenom od 11,00 KM. Na prolosedminom trgovanju na Sara-jevskoj berzi ostvaren je promet od963.779,46 KM. U sklopu 96 transakcijaprometovana su 104.034 vrijednosna papira. Na Sekundarno slobodno trite Sarajevskeberze uvrteni su vrijednosni papiri Elektrore-monta d.d. Banovii. Uvrteno je 45.125 emi-tovanih vrijednosnih papira, nominalne vrijed-nosti 49, saopeno je iz Sarajevske berze.

6Poslovne novosti, 1. juni 2015.

Industrijska proizvodnja u Bosni iHercegovini u aprilu 2015. u poreenjusa martom biljei pad za 0,1 posto, dokje u poreenju sa aprilom 2014. zabil-jeila rast za 2,2 posto, podaci su Agen-cije za statistiku BiH. Industrijska proizvodnja u aprilu 2015. uporeenju s martom poveana je upodruju Proizvodnje i snabdijevanjaelektrinom energijom i plinom za 7,9

posto, te u podruju Vaenja ruda i kame-na za 2,0 posto, dok je pad zabiljeen u uPreraivakoj industriji za 0,9 posto.U aprilu 2015. u odnosu na april 2014.industrijska proizvodnja, kalendarski pri-lagoena, biljei rast u Proizvodnji i snab-dijevanju elektrinom energijom i plinomza 9,9 posto, u Preraivakoj industriji rastza 1,6 posto, dok je u Vaenju ruda i kame-na zabiljeen pad za 1,6 posto.

Industrijska proizvodnja zabiljeila pad

AGENCIJA ZA STATISTIKU BiH

Bosnalijek

Banjaluka berzaKursna lista hartija od vrijednosti za 29. maj 2015. godine

Oznaka Emitent Srednji % Najbolji Najbolji Otvara- Najvea Najmanja Zatva- Broj Koli- Vrijednostkurs prom- kupovni prodajni jua cijena cijena rajua trans- ina u KM

jene kurs kurs cijena cijena akcija

BLBP-R-A ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,24 0,00% 3,15 3,80 3,24 3,24 3,24 3,24 1 20 64,80

CELX-R-A SHP Celex a.d. Banja Luka 0,988 -1,20% 0,98 0,98 1,00 0,988 4 14370 14.199,23

EINP-R-A ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 15,54 4,16% 14,07 15,75 15,09 15,04 15,83 15,82 22 15874 246.756,72

EKHC-R-A Elektrohercegovina a.d. Trebinje 0,12 0,00% 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 1 44000 5.280,00

HETR-R-A Hidroelektrane na Trebinjici a.d. Trebinje 0,48 6,67% 0,45 0,50 0,48 0,48 0,48 0,48 1 800 384,00

KRIP-R-A ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,95 1,71% 5,76 5,81 5,81 6,00 6,00 9 911 5.419,30

NOVB-R-E Nova banka a.d. Banja Luka 0,638 2,90% 0,62 0,647 0,638 0,638 0,638 0,638 1 2000 1.276,00

PANS-R-A Panos UTP a.d. Viegrad 0,20 0,00% 0,20 0,20 0,20 0,20 1 95041 19.008,20

RFUM-R-A Rafinerija ulja a.d. Modria 0,265 18,30% 0,276 0,233 0,233 0,276 0,265 5 109214 28.953,86

RSDS-O-F Republika Srpska - stara devizna tednja 6 93,80 0,07% 93,00 93,80 93,80 93,80 93,80 2 26565 22.426,17

RSRS-O-C Republika Srpska - izmirenje ratne tete 3 77,01 0,01% 77,01 78,00 77,01 77,01 77,01 77,01 1 1000 693,09

RSRS-O-D Republika Srpska - izmirenje ratne tete 4 76,55 -0,07% 76,51 79,00 76,60 76,50 76,60 76,55 2 12300 9.415,30

RSRS-O-E Republika Srpska - izmirenje ratne tete 5 71,63 0,00% 71,51 75,00 71,63 71,63 71,63 71,63 1 4000 2.865,20

RSRS-O-F Republika Srpska - izmirenje ratne tete 6 71,90 0,00% 71,61 73,00 71,90 71,90 71,90 71,90 1 1500 1.078,50

RSRS-O-I Republika Srpska - izmirenje ratne tete 9 63,10 -0,90% 63,22 63,60 63,10 63,10 63,10 63,10 1 500 315,50

TLKM-R-A Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,69 0,60% 1,69 1,70 1,69 1,69 1,69 1,69 2 2706 4.573,14

VIBP-R-A ZIF VIB fond a.d. Banja Luka 1,68 -17,65% 1,68 2,04 1,68 1,68 1,68 1,68 2 20 33,60

ZPTP-R-A ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 7,03 0,14% 7,02 7,16 7,00 7,00 7,06 7,03 15 351 2.466,81

BERZANSKA KOTACIJA

Ukupno: 365.209 KM

BANJALUKA BERZA

Prolosedmini promet 2,7 miliona maraka

7Poslovne novosti, 1. juni 2015.

Na trgovanju koje je obavljeno na Ban-jalukoj berzi u petak prole sedmice ost-varen je promet od 365.209,42 KM, kroz 72transakcije. Vrijednost BIRS indeksa se poveala za1,50 posto i iznosi 728,82 poena, a vrijed-nost FIRS indeksa se poveala za 1,11 postoi iznosi 1.790,28 poena. Na Slubenom berzanskom tritu, lista B,najvei promet je ostvaren akcijamaRafinerije ulja a.d. Modria, a trgovalo se uiznosu od 28.953,86 KM, po prosjenoj

cijeni od 0,265 KM, ime je ostvaren rast uodnosu na prolo trgovanje za 18,30 posto. Ukupan promet obveznicama iznosio je36.793,76 KM. Najvie se trgovaloobveznicama Republika Srpska - staradevizna tednja est u vrijednosti od22.426,17 KM. Prosjena cijena ovihobveznica ostvarila je rast od 0,07 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondovanajvei promet je ostvaren akcijama ZIFEuroinvestment fond a.d. Banja Luka od246.756,72 KM, po prosjenoj cijeni od

15,54 KM, to predstavlja rast cijene za4,16 posto. Od hartija od vrijednosti na Slobodnomtritu najvei promet je ostvaren akcijamapreduzea Panos UTP a.d. Viegrad, a trgo-valo se u iznosu od 19.008,20 KM, po pros-jenoj cijeni od 0,20 KM. Na trgovanju zakljuen je jedan REPOposao sa hartijom od vrijednosti RepublikaSrpska - izmirenje ratne tete etiri, ukupnevrijednosti 3.459,71 KM. Na prolosedminom trgovanju na Ban-jalukoj berzi ostvaren je promet od2.780.383,56 KM, kroz 388 transakcija.

Predsjedavajui Predsjednitva BiHMladen Ivani uestvovat e danas, 1.juna, na Summitu 100 u Portorou. Napanelu lidera "Novi dogovor za novodoba", Ivani e se obratiti visokim zvani-cama, meu kojima je veliki broj predsjed-nika zemalja jugoistone Evrope.

Ivani na Summitu 100

PORTORO

Knjiga dr. Nedima Makarevia "UtjecajIT sigurnosti na konkurentnost banaka"govori o akademskoj vanosti, ali ivanosti praktine primjene IT sig-urnosti u oblasti stratekog menadmen-ta. Pored zakljuka da IT sigurnost morabiti dio stratekog planiranja, jer direkt-no utjee na konkurentnost banaka,Makarevi dovodi u direktnu korelaciju

investiranje u IT sektor i rast konkurent-nosti, to je vana informacija za dono-sioce odluka u finansijskom ali i drugimsektorima.Promocija knjige "Utjecaj IT sigurnosti nakonkurentnost banaka"Bit e odrana danas, 1. juna, u 10 sati naEkonomskom fakultetu Univerziteta uSarajevu (EFSA).

Promocija knjige "Utjecaj ITsigurnosti na konkurentnost banaka"

EFSA

Radnici Fabrike deterdenataDita iz Tuzle ponovo su dobilinadu. Dugogodinja borba za prav-du i opstanak, kau radnici, unekadanjem tuzlanskom gigantuurodila je plodom. Nakon to jeproglaen steaj, u firmu ulazisteajni upravnik sa kojim radnicipostiu dogovor za pripremu mai-na i prodaju proizvoda. Pojediniproizvodi trebali bi da budu u pro-daji do 30. juna. Danima se radepripreme za pokretanje proizvodnje, svemaine su u funkciji, a radnicima, kau,treba samo podrka vlasti. "Da se pronae strateki partner, i da seprime radnici, ovdje treba puno novogkadra, da naa djeca ne idu u inos-transtvo, evo anse da se ta djeca

zaposle", istie Devad Mehmedovi,predsjednik Sindikata radnika Fabrikedeterdenata Dita. Posjedujemo kadar koji zna napravitipraak i tene deterdente, samo trebapravi vlasnik, pravi gazda", dodaje on.U toku je popisivanje kompletne

imovine i steajne mase, te su formi-rane odreene komisije. "Radnici oekuju da e na Skupti-ni povjerilaca, koja je zakazana za30. juna, dobiti pozitivan odgovor,kako bi krenuli punom parom uproizvodnju. Optimistian je iresorni ministar. "Molim graane Tuzlanskog kantonai BiH da kupujemo domae, da kadvidimo Ditin proizvod da ga kupimo,jer samim tim pomaemo steajnom

upravniku da moe to vie ljudi povuisa biroa", dodaje Sran Mianovi, min-istar industrije, energetike i rudarstva uVladi Tuzlanskog kantona.

8Poslovne novosti, 1. juni 2015.

NAKON TO JE PROGLAEN STEAJ

Danima se rade pripreme za pokretanje proizvodnje, sve maine su u funkciji, a radnicima, kau, treba samo podrka vlasti

Prvi proizvodi iz Dite mogli bi biti u prodaji do 30. juna

U Tuzli je u toku ruenje dimnjakanekadanje fabrike pirita. Na tojlokaciji, u tuzlanskom naselju Kreka,najavljena je izgradnja savremenogoping centar, iji je investitor trgov-aki lanac Bingo.Dio graana Tuzle smatra da e novimobjektom zapadni dio grada dobitimoderniji izgled, a drugi da je toruenje simbola tuzlanske industrije. Bilo je miljenja da se dimnjak piritane,koji je visok 46 metara, sauva i posluikao reklamni pano za savremeni opingcentar, ali se odustalo od toga. Fabrika pirita u Tuzli poela je daradi 1887. godine, a ugaena je meuprvima nakon privatizacije.

Bingo gradi opingcentar na mjestu

nekadanje fabrike pirita

TUZLA

Tender ponuda za kupovinu dionicaMoje banke d.d. Sarajevo je zavrena,30 dana nakon objavljivanja. Ponuaje bilo dioniko drutvo za ekonomski,finansijski i pravni konsalting ASAfinance d.d. Sarajevo. Ponua je vlas-nik 358.529 redovnih dionica to pro-centualno iznosi 59,9749 posto odukupnog broja dionica.

Tender ponuda se odnosila na 206.269redovnih dionica, to u procentu iznosi34,5048 posto koje u trenutku davanja nisu uvlasnitvu ponuaa i povezanog subjekta. Povezani subjekt Prevent Invest d.d.Sarajevo koje nije sudjelovalo u tenderponudi, vlasnik je 33.000 redovnihdionica, to procentualno iznosi 5,5203posto od ukupnog broja dionica. Tender ponudu nije prihvatio nijedandioniar.Nakon tender ponude, udio ponuaa jeostao nepromijenjen, odnosno ponuaje vlasnik 358.529 redovnih dionica toprocentualno iznosi 59,9749 posto odukupnog broja dionica. Ponuena cijena po jednoj dionici jeiznosila 15,60 KM, odnosno 31,20posto od nominalne vrijednosti, saopi-la je Sarajevska berza.

Tender ponudu nije prihvatio nijedan dioniar

ZAVREN TENDER ZA KUPOVINU DIONICA MOJE BANKE

VTKBiHJaanje kapaciteta poslovne zajednice

Vanjskotrgovinska komora Bosne iHercegovine i Ambasada Slovake uBiH, uz podrku Slovak Aid, organizira-ju seminar na temu "Jaanje kapacitetaposlovne zajednice BiH radi iniciranja

promjena poslovnog zakonodavnogokvira - iskustva Slovake". Seminar e biti odran danas, 1. juna, uprostorijama Komore u Sarajevu sapoetkom u 10:00 sati.

Ruenje dimnjaka

Udio ponuaa ostao nepromijenjen

eka se odluka Skuptine povjerilaca

Na osnovu podataka od AFIP-a (Agenci-je za pruanje finansijskih, informatikihi posrednikih usluga) koji je obuhvatio20.736 preduzea svih djelatnosti zapodruje Federacije BiH, ukupan prihodu 2014. godini koji su ostvarila pre-duzea u Federaciji Bosne i Hercegovineiznosi 39.924.697.974 KM i za 3,56posto vei je u odnosu na godinu ranije,navodi se u saopenju Privredne komoreFederacije BiH.Neto dobit svih 20.736 preduzea u Fed-

eraciji BiH u 2014. iznosila je1.826.412.421 KM i za 8,93 posto veaje u odnosu na 2013. godinu.Ukupne obaveze preduzea u FederacijiBiH za 2014. iznosile su 25.236.135.250KM i za pet posto vee su u odnosu na2013.godinu.Kratkorone obaveze lani su iznosile16.439.382.963 KM i vee su za 1,79 posto uodnosu na 2013.bgodinu, dok su dugorone8.796.752.287 KM i vee su za 11,66 posto.Iz Privredne komore Federacije BiH

navode da je nelikvidnost najvei prob-lem privrede u Federaciji BiH, jer velikibroj privrednih subjekata nije umogunosti izmirivati svoje obaveze."Nedostatak obrtnih sredstava direktno jepovezan sa previsokim kamatnim stopa-ma kod kredita za privredu. Skup kapitalnije u funkciji razvoja privrede i dovodido pada privredne aktivnosti. Takoer,veliki problem predstavlja nedostatakinvesticija koje zbog vie razliitih prob-lema u Bosni i Hercegovini nisu na zado-voljavajuem nivou. Ti problemiuglavnom se odnose na nestabilan politi-ki i nepovoljan poslovni ambijent, te pre-visoka optereenja na plae zaposlenika",navode iz Privredne komore FBiH.U Komori smatraju da bi, prije svega,trebalo pristupiti izmjenama zakonskeregulative kroz sveobuhvatnu reformupropisa koji oteavaju poslovanjeprivrednih subjekata.

9Poslovne novosti, 1. juni 2015.

PREDSTAVNIKI DOM PARLAMENTARNE SKUPTINE BiH

Usvojena je i inicijativa da RAK treba da obezbijedi informaciju o cijenama usluga operatera u BiH s uporednim cijenama usluga u regionu i Evropi

Produena naplata RTV pretplateputem telekoma

Predstavniki dom Parlamentarneskuptine BiH je po hitnom pos-tupku usvojio Prijedlog zakona oizmjeni Zakona o Javnom RTV siste-mu BiH, kojim je predvieno da unarednih pola godine bude produenanaplata RTV takse putem telekomoperatera.Poslanik Mirsad Mei uputio je u parla-mentarnu proceduru ovu izmjenu sobzirom da je 26. aprila istekla dozvolana osnovu koje telekom operaterinaplauju RTV taksu, a do sada nije

definisan novi model naplate RTV takse.Usvojena je poslanika inicijativa zam-

jenika predsjedavajueg Predstavnikogdoma Mladena Bosia za uvrtavanje udnevni red take "Informacija Regula-torne agencije za komunikacije BiH ocijenama usluga mobilnih operatera uBiH".U inicijativi se navodi da RAK treba daobezbijedi informaciju o cijenama uslu-ga operatera u BiH s uporednim cijena-ma usluga u regionu i Evropi.Predstavniki dom usvojio je i Godinji ifinansijski izvjetaj Centralne banke zaprolu godinu.

Predstavniki dom usvojio je i Godinji i finansijskiizvjetaj Centralne banke za prolu godinu

Guverner Centralne banke BiH KemalKozari rekao je da su devizne rezerve tebanke premaile osam milijardi KM, to jenajvei iznos od osnivanja Centralne bankeBiH. "Deficit od est odsto BDP-a ne finansira seiz rezervi", rekao je Kozari tokomrasprave u Predstavnikom domu Parlame-natarne skuptine BiH o Godinjem izvje-taju i Finansijskom izvjetaju Centralnebanke BiH za 2014. godinu.Prema njegovim rijeima, Centralna banka

raspolae sa 3,3 milijarde KM kea na rau-nima graana."Ugaeno je crno trite i nema vercadevizama i osigurana je monetarna stabil-nost to je prvi cilj Centralne banke", rekaoje Kozari, i dodao da je model valutnogodbora omoguio tu vrstu stabilnosti.On je podsjetio da je BiH makroekonoms-ki nestabilna, na to ukazuje i javni dug ideficit. Kozari je rekao da je 580 milionaKM spoljnog duga koje BiH treba da platiu ovoj godini.

"Oko devet milijardi KM je tednja ukomercijalnim bankama to je najveiiznos do sada i pokazuje znaajno pov-jerenje u domau valutu", naveo je on.Prema njegovim rijeima, strani kapitalpreovladava u kapitalu banaka, a visoka jelikvidnost komercijalnih banaka."Vie od dvije milijarde KM komercijalnihbanaka dnevno stoji na raunima Centralnebanke", rekao je Kozari.Kozari je rekao da je 90 odsto sredstavaCentralne banke vezano za euro.

Ugaeno je crno trite i nema verca devizama

Ugledni asopis Forbes je u novomizdanju donio zanimljvu listu, a odnosise na najbogatije privrednike u Bosni iHercegovini. Tako je prema Forbesunajbogatiji u BiH Izudin Ahmetli, ijaje Hifa Group, koja posluje u naftnom

sektoru, ostvarila prihod u iznosu od330,5 miliona eura. Drugi na toj listi iz Bosne i Herce-govine je Senad Dambi, iji je trgov-aki lanac Bingo imao 258,9 milionaeura prihoda.

Izudin Ahmetli najbogatiji u BiHFORBES

FEDERACIJA BiHUkupan prihod svih preduzea gotovo 40 milijardi maraka

10Poslovne novosti, 1. juni 2015.

PENZIONI SISTEM NEODRIV

Svakog mjeseca u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja osigurana je samo treina od ukupne sume potrebne za isplatu penzija

Isti broj zaposlenih i penzionera

Odnos penzionera i zaposlenih radni-ka u BiH je izjednaen, a trebao bibiti najmanje 1:4. Penzioni sistem tolikoje uruen da cijelu godinu, zbog kanjen-ja priliva novca iz tekueg mjeseca, pos-toji problem u isplati penzija. U prolommjesecu isplata je trajala due nego toje uobiajeno, a ni ovog mjeseca neebiti bolje, jer je deficit stvoren proteklihgodina narastao na 125 miliona maraka.Penzioneri trae usklaivanje penzija strokovima ivota, a ni poveanje od petposto od prole godine nije bilopokriveno, jer nije rijeen glavni prob-lem, a to je finansijska nedisciplina pre-duzea kojima upravlja drava.Svakog mjeseca u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja osigurana je samotreina od ukupne sume potrebne zaisplatu penzija. Zbog toga, iz mjeseca umjesec, pomjera se datum isplate, a onetraju po deset dana i vie. Deficit koji sekumulirao na 125 miliona maraka stvorenje proteklih godina, napominje ZijadKrni, direktor Federalnog zavoda PIO. "Ve smo vie od godinu u stanju da iz

prihoda od tekueg mjeseca isplaujemopenzije prolog mjeseca", dodaje on. Zbog koritenja priliva novca iz tekuegmjeseca bit e nastavljen problem isplatepenzija, upozoravaju ekonomisti. Sistem jedugorono neodriv, iako su opravdani zaht-jevi penzionera za poveanjem primanja.Nisu usklaeni priliv i odliv sredstava,potrebno je restriktivnije bodovanje penzija ireforme koje e provesti Vlada i Parlament,koji se dosad nisu odlikovali efikasnou."Rjeenje je, na prvom mjestu, da firmemoraju plaati doprinose za sve zapos-lene. Drugi korak je poveanje brojazaposlenih, jer emo jedino poveanjembroja zasposlenih za koje e se plaati

doprinosi privremeno rijeiti tu situaciju",pojanjava eljko ain, dekan Ekonom-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Vlada Federacije BiH, oigledno, nemarjeenje za finansijsku nedisciplinu pre-duzea, koja su u vlasnitvu Federacije.Samo je mjesena obaveza eljeznica iRudnika mrkog uglja Kreka u iznosuprosjenog mjesenog deficita. Vladapriznaje da su prosjeni penzioneriegzistencijalno ugroeni, ali i da nijebilo realnog pokria za poveanje penzi-ja u proloj godini za pet posto. Nemakonkretan prijedlog ni kako omoguitinovo zapoljavanje. Kau tek da trebapoveati zaposlenost. "Put do ozdravljenja vodi poveanjemzaposlenosti, odnosno poveanjemobuhvata. Ima i onih koji jesu zaposleni,ali nisu legalno zaposleni", kazao je fed-eralni premijer Fadil Novali. Vie od 60 posto penzionera ivi od pen-zije do 326 maraka. Iz Udruenja pen-zionera ve su zatraili od Vlade dadonese mjere za sanaciju deficita ufondu PIO i da ponovo povea penzije zapet posto. "Ako do 1. septembra Vlada ne bude rijei-la nae zahtjeve, mi emo ii u proteste",poruio je potpredsjednik Saveza penzion-era FBiH Mehmedalija Rapa. Protesti su mogui i ranije, ako se nastavikanjenje u isplati penzija i ako Vlada nepokae spremnost za rjeenje problema400.000 penzionera, dodaje on.

Ministar rada i borako-invalidske zatiteRepublike Srpske Milenko Savanovirekao je da redovnost isplate penzija nijeupitna, te da postoji tendencija da se oneuveaju, jer su postojee male i nedovoljneza obezbjeivanje kvalitetnog ivota.

Savanovi je naglasio da su resorno min-istarstvo, Vlada i Narodna skuptinaRepublike Srpske vrsto opredijeljeni zareformske procese, koji e obuhvatiti i Pen-zioni fond i penzionere, koji u narednomperiodu mogu oekivati bolje dane.

RS: Isplata penzija nije upitna

POLJOPRIVREDA, GRAEVINARSTVO, UGOSTITELJSTVODo sezonskog posla u Italiji bez posrednika

Da li e biti protesta?

Dravljani Bosne i Hercegovine, Srbije i CrneGore koji su zainteresovani za ponudu Italijeza sezonske poslove u 2015. morat e sami dase obavijeste o uslovima. Italijanske vlasti nisukontaktirale institucije ni agencije za posre-dovanje pri zapoljavanju u zemljama iz kojihzainteresovani mogu da se prijave.Vlada Italije objavila je poetkom majapoziv za prijavu 13.000 sezonskih radnikaiz inostranstva za rad u toj zemlji u 2015.godini, a na listi 23 zemlje iz kojih zain-teresovani mogu da se prijave su i dravljaniBiH, Srbije, Crne Gore.Sezonske radnike u Italiji uglavnom trae zapoljoprivredne poslove (beraa voa i povra),poslove u graevinarstvu, rjee u ugos-titeljstvu. Zarada se plaa prema satu ili kolii-

ni ubranog voa, uglavnom od tri do 12 eura posatu u zavisnosti od poslodavca, lokacije, vrstevoa. To su fiziki zahtjevni poslovi. U pros-jeku se radi minimum deset sati dnevno, aangaman je u prosjeku oko tri mjeseca.Ovaj oglas za sezonske poslove objavljen je

samo na italijanskom jeziku, na portaluMinistarstva unutranjih poslova Italije,gdje zainteresovani treba da popune prijavu,piu Nezavisne novine.Boris Pupi iz Agencije za rad i zapolja-vanje BiH objanjava da zemlje EUuglavnom primjenjuju praksu da stranciizvan EU zainteresovani za sezonskeposlove u zemljama EU sami sebi pronalazeposao preko oglasa koji objavljuju njihoveinstitucije, berze rada ili poslodavci."Oni se rukovode pravilom slobodnog tri-ta rada, dok bismo mi za nae dravljaneprovjeravali o kakvim radnim mjestima seradi i pod kojim uslovima e da rade", rekaoje Pupi, i dodao da je veoma bitno da seposlovi trae preko licenciranih agencija.

Zarada se plaa prema satu ili koliini ubranogvoa

11Poslovne novosti, 1. juni 2015.

Hrvatska ekonomija porasla je uprvom tromjeseju 2015. godine 0,5posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,to je vie od oekivanja i to predstavljapotvrdu da je ova zemlja, nakon est god-ina, izala iz recesije. Dravni zavod za statistiku objavio jeprvu procjenu prema kojoj je brutodomai proizvod u proteklom kvartaluporastao 0,5 posto na godinjem nivou.Prema sezonski prilagoenim podacima,BDP je u prvom tromjeseju u odnosu naprethodni kvartal ojaao 0,01 posto. Rast od 0,5 posto na godinjem nivouznatno je bolji podatak od oekivanja.Osam makroekonomista, koji su sudjelo-vali u anketi Hine, procjenjivalo je uprosjeku da je ekonomija porasla za 0,1posto u odnosu na isto razdoblje prolegodine. Pritom je njih petoro oekivalorast izmeu 0,2 i 0,3 posto, jedan sta-gnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto. To je drugo tromjeseje zaredom kakoBDP raste, s obzirom da je u posljednjemtromjeseju prole godine porastao 0,3posto. Stoga je to definitivna potvrda daje ekonomija, nakon est godina, izalo izrecesije. Ministar ekonomije Ivan Vrdoljak kazaoje da se rast BDP-a nee direktno reflek-tirati na ivot graana, ali hoe na atmos-feru u drutvu.Potpredsjednik Vlade RepublikeHrvatske i ministar regionalnog razvoja ifondova Evropske unije Branko Griodrao je konferenciju za novinare onajnovijim gospodarskim pokazateljima."Sada moemo i formalno rei, Hrvatskaje izala iz recesije. U ovom kvartalu rastje vei no to su analitiari prognozirali.Ono to nagovjetavaju pojedinanipodaci za april mogao bi biti dobar znakda e se oporavak nastaviti i da e to do

ove kraja godine moda rezultirati iveom stopom rasta no to smo predvid-jeli", kazao je Gri. Dodao je kako je uprvom kvartalu najvei pomak napravljenu segmentu investicija."Minus iz zadnjeg kvartala 2014. jesmanjen. Uz rast izvoza i osobne potron-je dolazi do stabilizacije investicijskihaktivnosti iz kojih slijedi gospodarskirast. Sve komponente su pozitivnodoprinijele oporavku. Gledajui pojedi-nane pokazatelje, vidi se da je nakonpada u januaru, prvi kvartal ipak zavriopozitivno s 0,3 posto rasta industrijskeproizvodnje. U Evropi smo bili treazemlja u prvom kvartala s rastom izvoza,a tu je i rast robne razmjene i turizma.Kljuni izvor ovakvog pomaka napoetku godine je i visoki rast neto plaakoji je rezultat mjera Vlade", kazao jeGri, i istaknuo kako je u martu 2015.zabiljeen realni rast neto plae u visiniod 2,3 posto, a u februaru od tri posto uodnosu na isto razdoblje lani.Kazao je kako je Vlada preokrenula trendove.Gri je otkrio i kako postoji naznakakako je u treem mjesecu prvi put nakonest godina dolo do porasta indeksaobima graevinskih radova.

REGION

Teajna lista Hrvatske narodne bankeTeajevi su izraeni u kunama /kn/. Vrijedi od 30. maj/svibanj 2015. godine

ZEMLJA IFRA OZN. VAL. JED. KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI036 AUD 1 5,269828 5,285685 5,301542124 CAD 1 5,534940 5,551595 5,568250392 JPY 100 5,561412 5,578146 5,594880752 SEK 1 0,812455 0,814900 0,817345756 CHF 1 7,314219 7,336228 7,358237826 GBP 1 10,521317 10,552976 10,584635840 USD 1 6,880133 6,900836 6,921539978 EUR 1 7,558514 7,581258 7,604002

Australija Kanada Japan vedska vicarska Vel. BritanijaSAD EMU

Hrvatska nakon est godinaizala iz recesije

Otvoren pogon u Hemofarmu

Farmaceutska kompanija Hemofarm izVrca je otvorila novi pogon zaproizvodnju ampula i na taj nain obil-jeila 55. godina rada. U novompogonu radit e 50 ljudi, a vrijednostinvesticije je 4,37 miliona eura. Uobjekatu povrine 600 kvadratnihmetara obavlja se kompletna proizvod-nja od pripreme rastvora, punjenja, dopakovanja finalnog proizvoda. Oeku-je se da u 2015. godini bude proizvode-no 25 miliona ampula, a 2016. godine60 miliona. Maksimalan kapacitet pog-ona je 70 miliona ampula. Oko 85odsto proizvodnih kapaciteta namijen-jeno je za izvoz, najvie u Rusiju, kao izemlje Evropske unije, zatim na tritaIraka, Libije, zapadnog blakanskog idomae trite.

NKBM iznadplanova

Nova kreditna banka Maribor (NKBM) uprvom kvartalu 2015. je ostvarila 11,9miliona eura iste dobiti, a na raziniGrupe 12,3 milina Ovakvi rezultati suiznad planova, a Nadzorni odbor ustvrdioje da Banka dosljedno ispunjava zahtjeve EU.U prvom tromjeseju bilo je tako 4,7posto manje operativnih trokova nego uistom razdoblju prole godine. Rezultati su dobri i u aprilu pa Banka bil-jei 21,7 miliona eura dobiti i znatno pre-mauje planove. Pokazatelj CIR (razmjerizmeu operativnih trokova i prihoda)na kraju prvog kvartala iznosi 51,87, a zaGrupu 55,95.

Bez zatitedrave

U Srbiji od danas, 1. jula, 43 preduzeavie nee biti pod zatitom drave,izjavio je ministar privrede eljko Ser-ti, i dodao da e neka od njih bitiblokirana, dok su pojedina preduzeapostigla interni dogovor sa povjerioci-ma o dugovanju kako bi uli u procesprivatizacije. Serti je kazao da su do sada javni poziviza privatizaciju objavljeni za 44 pre-duzea i da su tri sprovedena do kraja.Objasnio da je trenutno pod zatitomdrave 17 preduzea, koja e trajati do 31.maja naredne godine. Dodao je da je za34 preduzea produen rok zatite sa 31.maja ove godine na 31. oktobra.

Branko Gri

Prodaja balkanskih podrunicaHypo banke amerikom fonduAdvent i EBRD-u oekuje se za neko-liko sedmica, sredinom 2015. godine,objavila je Balkanska bankarska grupa(sada djeluje kao Hypo Group AlpeAdria AG ).Republika Austrija kao vlasnik, objavilaje prvi put poslovne rezulttate za Balkan-sku bankarsku grupaciju kao samostalnubankovnu mreu.Neto gubitak iznosio je 97,4 miliona eurau usporedbi sa 302,3 miliona eura u 2013.godini. Razlog za trenutni gubitak su

daljnji otpisi imovine i potraivanja od133,5 miliona eura (2013. godine 353,7miliona eura). Prodaja paketa loih kredita smanjila jestopu loih kredita na 12,2 posto, stoji uizvjetaju. Takoer, navedeno je da timgubitkom kupac nee biti iznenaen, akod prodajnog procesa sve ostaje isto.Ugovor o kupnji balkanskih podrunicaHypo banke potpisan je u decembru2014. godine. Sjedite grupacije sa podrunicama uSloveniji, Hrvatskoj, Srbiji BiH i CrnojGori ostaje u Klangenfurtu.

SVIJET

Balkanski Hypo smanjio gubitakZaustavljen rast

vicarskeOdstupanje od minimslnog teaja frankaprema euru zaustavilo je ekonomski rastu vicarskoj. Bruto domai proizvod paoje u prvom tromjeseju 2015. za 0,2 postou odnosu na prethodno tromjeseje,saopio je Dravni sekretarijat zaekonomske poslove (Seco). "Negativnazamah doao je naroito iz bilansetrgovine roba i usluga", izjavili su ekono-misti Secoa. Jai pad sprijeili su poveanje ulaganja upostrojenja i privatna potronja. Nasuprottome, rast proizvodnje usporio je umnogim industrijama, a pogotovo jenovostvorena vrijednost bila negativna utrgovini i ugostiteljstvu. U januaru, vicarska narodna banka(SNB) je odustupila od minimalnog tea-ja eura od 1,20 CHF koji je bio na snazivie od tri godine. Uslijedila je aprecijaci-ja franka, vicarski izvoz je poskupio, asmanjila se konkurentnost vicarskih tvrt-ki u inostranstvu. Strunjaci oekujuznaajno usporavanje rasta, a moda ikratku blagu recesiju.

Rekordno niskidepoziti

Depoziti u grkim bankama pali su nanajniu razinu u posljednji deset godina.Razlog je zabrinutost u zemlji zbog upitneotplate duga i mogunosti da zemlja izaeiz Evropske monetarne unije.U aprilu ove godine depoziti su pali za3,9 posto u odnosu na prethodni mjesec,na 139,4 milijarde eura, pokazuju podaciEvropske centralne banke. Podaciukljuuju sve depozite kuanstva ipoduzea.

Udruuju seAvago

i BroadcomAvago Technologies, jedna od najveihsvjetskih proizvoaa poluvodia, preuz-ima Broadcom, svog kalifornijskogsuparnika, za 37 milijardi dolara. Dvijekompanije zajedno zapoljavaju vie od20.000 ljudi irom svijeta, a godinjipromet im iznosi oko 15 milijardi dolara."Udruivanjem Avaga i Broadcoma nas-taje globalni lider u proizvodnji polu-vodia za iane i beine komunikaci-je", rekao je Hock Tan, izvrni direktorAvago Technologiesa.Broadcom proizvodi poluvodie za set-top kutije, mobitele i mrenu opremu, anjegove ipove u svoje telefone ugraujuApple i Samsung.

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene VrijemeDow Jones Industrial Average 18,010.68 -115.44 -0.64% 16:15:00S&P 500 Index 2,107.39 -13.40 -0.63% 16:30:41NASDAQ Composite Index 5,070.03 -27.95 -0.55% 17:16:22S&P/TSX Composite Index 15,014.09 -92.91 -0.62% 18:05:04Mexican Stock Exchange Mexican Bolsa IPC Index 44,703.62 -103.69 -0.23% 16:06:33Ibovespa Brasil Sao Paulo Stock Exchange Index 52,760.48 -1,215.80 -2.25% 16:20:00

Sjeverna i Latinska Amerika

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene VrijemeNikkei 225 20,563.15 +11.69 +0.06% 02:28:01Hong Kong Hang Seng Index 27,424.19 -30.12 -0.11% 04:01:22S&P/ASX 200 5,777.16 +64.07 +1.12% 02:50:49

Azija / Pacifik

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene Vrijeme

EURO STOXX 50 Price EUR 3,570.78 -79.93 -2.19% 17:03:04FTSE 100 Index 6,984.43 -56.49 -0.80% 11:35:28CAC 40 Index 5,007.89 -129.94 -2.53% 12:05:01Deutsche Boerse AG German Stock Index DAX 11,413.82 -263.75 -2.26% 12:30:16IBEX 35 Index 11,217.60 -165.20 -1.45% 11:38:01FTSE MIB Index 23,495.68 -248.45 -1.05% 11:30:58AEX-Index 493.56 -8.68 -1.73% 12:05:01OMX Stockholm 30 Index 1,644.99 -22.07 -1.32% 11:35:00Swiss Market Index 9,237.79 -156.46 -1.67% 11:00:01

Evropa / Afrika / Srednji Istok

Indeksi svjetskih berzi - 29. maj 2015. (vrijeme je GMT-5)

LondonValuta U.K. U.S. $ Euro Yen Can $ Aud $ SFrancU.K. U.S. $Euro YenCan $Aud $SFranc

- 1.5294 1.4022 189.9041 1.9049 2.0009 1.43790.6538 - 0.9168 124.1650 1.2454 1.3083 0.94020.7131 1.0907 - 135.4296 1.3584 1.4270 1.02540.0053 0.0081 0.0074 - 0.0100 0.0105 0.00760.5250 0.8029 0.7361 99.6949 - 1.0504 0.75490.4998 0.7644 0.7008 94.9073 0.9520 - 0.71860.6954 1.0637 0.9752 132.0686 1.3247 1.3916 -

New YorkUkrteni kursevi svjetskih valuta, jue u 16h

C. Pair Price Change %Change Day Range 52 Week Range EUR/USD

AUD/USD

GBP/USD

USD/JPY

EUR/JPY

EUR/GBP

USD/CAD

USD/CHF

1.0909 0.000000 0.000000 1.0909 1.0909 1.0458 1.36970.7644 0.000000 0.000000 0.7644 0.7644 0.7534 0.95061.5294 0.000000 0.000000 1.5294 1.5294 1.4567 1.7190

124.1650 +0.0350 +0.0282% 124.1650 124.1650 101.0710 124.4450135.4489 +0.0380 +0.0280% 135.4489 135.4489 126.1029 149.67420.7132 0.000000 0.000000 0.7132 0.7132 0.7014 0.81501.2454 0.000000 0.000000 1.2454 1.2454 1.0619 1.28320.9402 0.000000 0.000000 0.9402 0.9402 0.7327 1.0239