MPP Skripta TOP PDF
Transcript of MPP Skripta TOP PDF
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
1/179
Međunarodno privatno pravoPrilagođena D i g e s t verzija... :D
skripta
By Uroš Topić
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
2/179
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
3/179
**Uvodna razmatranja**
1. Pojam, predmet i naziv MPP
Predmet
Postoji više shvatanja o tome šta je predmet međunarodnog privatnog prava. Predmet
mogu biti sami pravni odnosi ili pravne norme. Kako? Ako posmatramo mppkao
granu prava onda je njegov predmet pravni odnosi. Ako posmatramo mppkao
disciplinu koja izučava tu granu prava onda je predmet mpp-asame pravne norme.
Koji su to pravni odnosi koji predstavljaju predmet ove grane prava? Reč je o
privatnopravnim odnosima. Ali samo onda kada ti odnosi sadrže eleme nt inostranosti.
Veće dileme postoje kada govorimo o pravnim normama kao predmetu discipline mpp.
Te norme regulišu pomenute privatnopravne odnose sa elementom inostranosti.
Oblast koja nesporno spada u mpp jeoblast sukoba zakona i obuhvatakolizione
norme. Predmetom se smatraju inorme o sukobu jurisdikcija, tj pravila koja regulišu
građanskoprocesne odnose sa elementom inostranosti. Predmet
čine i pravila o
privatnim pravima stranaca.
Pojam međunarodnog privatnog prava
Mpp jegrana unutrašnjeg prava kojom se regulišu pravna pi tanja iz oblasti
privatnopravnih odnosa sa elementom inostranosti.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
4/179
Njegova pravila dakle nisu međunarodna, već samo odnosi koje reguliše imaju
međunarodno obeležje jer su vezani za više suvereniteta.
Naziv mpp
Međunarodno privatno pravo, kao što smo već rekli, nije „međunarodno“ jer je ono
grana unutrašnjeg prava. Naziv nije do kraja logički konstruisan, ali je najšire prihvaćen
i za najširi krug ljudi označava uglavnom istu stvar. Pokušaji da se naziv zameni nisu
uspeličak ni u nekoj postojbini gde su novi nazivi nastali.
Element inostranostiu privatnopravnim odnosima i
relevantnost elementa inostranosti
Element inostranosti
Za pojavu međunarodno-privatnopravne problematike nije dovoljno da postoji samoprivatnopravni odnos, već je potrebno da se u tom odnosu pojavi i jedno ključno
obeležje da bi taj odnos postao predmet mpp. Reč je oelementu inostranosti („strani
element“, „međunarodni element“). On pretvara privatnopravne odnose u odnose
međunarodnog privatnog prava.
Pošto je mpp unutrašnje pravo i organi zato uvek polaze od međunarodnog privatnog
prava svoje države, kada posmatramo jedan privatnopravni odnos vezan za višedržava, iz gledišta organa jedne države se primećuje da u tom odnosu pored domaće
izraženih elemenata pojavljuju i strani element(i).
Postoje tri pojavna oblika elementa inostranosti: usubjektu ,objektu i u pravima i
obavezama.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
5/179
U subjektu se javlja na bazičinjenice državljanstva , domicila i boravišta lica koja
stupaju
u određeni privatnopravni odnos.
- U objektu se strani element javlja na bazi mesta nalaženja s tvari i na bazi
pripadnosti stvari (pripadnost osnovnih sredstava prevoza) koja su predmet
transakcije.
Mpp by Uroš Topi ć
2
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
6/179
Strani element u pravima i obavezama nastaje ako su nastanak ili ispunjenje prava i obaveza
inostrano obeleženi. Npr: ako je pravni pos tao nastao u inostranstvu ili je delikt učinjen u
inostranstvu, ili je mesto ispunjenja obaveze u inostranstvu..
Postavlja se pitanje da li je svaki strani element relevantan tj bitan razlog da se razmotri i sa
stanovišta mpp.Relevantan je onaj strani element koji je u kolizionoj normi od strane zakonodavca
određen kaotačka vezivanja, i koji vodi do primene stranog prava.
3. Način (metod) regulisanja MPP
Postoje dva osnovna načina regulisanja mpp:direktan (neposredan) iindirektan (posredan,
kolizioni)način.
a)- Direktan (neposredan) nač in regulisanja iz činjeni čnog odnosa automatski stvara konačni
pravni odnos. Primenom pravnog pravila načinjenični odnos on ga pretvara u pravni odnos jer
određeno ponašanje učesnikačini obaveznim.
Može biti direktno regulisanjemeđunarodnim propisima,sporazumima kojima se regulišu
značajna pitanja iz oblasti građanskog, privrednog, porodičnog i radnog prava koji su prihvaćeni od
velikog broja zemalja. Značajna je i Bečka konvencija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz
1980. Značajno je i osnivanje UNCITRAL-a (Komisije UN za međunarodno trgovačko pravo)čija je
uloga u stvaranjuuniverzalnih pravila međun.trg (poslovnog) prava. Na regionalnom nivou značajne
su norme donete u okviru EU.
Direktno regulisanjeunutrašnjim propisima , normama domaćeg prava je pre svegau oblasti
prava stranaca i međ unarodnog postupka. Ove norme ne zadovoljavaju se ukazivanjem na
merodavno pravo većsame postavljaju određena pravila ponašanja.
Npr: po zakonu o osnovama svojinskopravnih odnosa: „Strana fizič ka lica mogu sticati pravo svojine
na pokretnim stvarima kao i domać a lica.“
b)- Indirektan (posredan) načinregulisanja po nekima je jedini način koji spada pod mpp. Ova
shvatanja su napuštena, ali je nesumnjivo da je indirektan način regulisanja tipičan za mpp.Suština
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
7/179
je u odabiranju merodavnih pravila za razrešenje spornog odnosaputem kolizionih normi. Putem
kolizionih normi se upućuje na merodavno pravo po kojemće se pitanja raspraviti.
4. Izvori MPP i njihova hijerarhija
Opšti pogled
a)-Unutrašnji izvori mpp u pojedinim državama
U nekim državama postoje posebni zakoni(ci) u kojima se u potpunosti ili u najvećem delu nalaze
pravila iz oblasti mpp. (Srbija)
U drugoj grupi zemalja se propisi iz ove oblasti nalazeu raznim zakonima, uglavnom uz
odgovarajuće materijalnopravne (supstancijalne) propise. Npr: Kolizione norme za menicu nalaze se
u meničnim zakonima itd. Postoji i podgrupa zemalja gde su propisi mpp najvećim delom
koncentrisani u jednom zakonu, građanskom zakoniku gde postoji blok odredbi mpp.
U zemljamacommon law sistema dugo je izvor prava bila sudska praksa, koja i dalje ima značajnu
ulogu ali se trend menja počev od sredine 20. veka. Od tada se mpp stalno menja putem zakona
kroz implementaciju međunarodne konvencije. Poslednjih nekoliko decenija je obeleženo zakonskim
intervencijama u ovoj oblasti koje su označene kao „šunjajuća kodifikacija“. U SAD je oblast
regulisanja mpp u zakonodavnoj nadležnosti p ojedinih državačlanica.
b)- Multilateralne konvencije kao izvori i kao način unifikacije međunarodnog privatnog prava
Problem kod mpp je što različita rešenja različitih pravnih poredaka o tome koje je pravo merodavno
mogu dovesti do različitog meritornog rešenja. Da bi se to što više sprečilo ulažu se napori na
međunarodnom planu u cilju izrade višestranih konvencija kojima bi se kolizione norme ujednačile.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
8/179
3
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
9/179
Značajna je aktivnostHaške konferencije za mpp na unifikaciji međunarodnog privatnog prava.
Delatnost konferencije se sastoji u pripremi tekstova mult.konvencija koje su namenjene potpisivanju
i ratifikaciji od strane država.
Značajne su iregionalne multilateralne konvencije.
MPP Evropske unije- Na osnovu izmenjenog Ugovora o osnivanju EU za unifikaciju mpp EU
nadležan je Savet EU. Time je unifikacija izmeštena sa konferencijskog nivoa koji je bio ranije na
nivo tzv. sekundarnog zakonodavstva. Sada se unifikacija vrši regulativama. MPP EU se sve više
unifikuje i stvara se tzv. „evropski sudski prostor“ na komeće promet odluka i procesna saradanja
biti lakši, a uporedo se unifikuje sve veći krug kolizionih normi.
Izvori međunarodnog privatnog prava u Srbiji
Su:Ustav, ZMPP,drugi zakoni i podzakonski akti,međ unarodni ugovori,bilateralne konvencije.
DonošenjemZMPP naša zemlja je ušla u uži krug zemalja u kojima je mpp relativno potpunokodifikovano. ZMPP sadrži pre svega kolizione norme i oblast sukoba jurisdikcija. Ne sadrži norme o
pravima stranaca koje su regulisane drugim propisima.
Ustav- osnovni izvor svake grane prava. Međunarodno privatno pravo Ustav reguliše na neposredan
i posredannačin.
Neposredna pravila su razumljivo malobrojna (npr: stranci mogu steći pravo na nepokretnostima,
stranim licima se garantuje jednak tretman na tržiš tu kao i domaćim..) jer ustav postavlja samo
osnovna načela i norme uređenja.
Posredno - ustavna načela i norme posredno određuju i ograničavaju stavove u pozitivnim propisima
i daju smernice. Npr time što Ustav zabranjuje određenu diskriminaciju ni kolizione norme ne mogu
biti diskriminatorske prema rasi, narodima, veroispovesti itd.
Drugi zakoni (osim ZMPP)- I nakon donošenja ZMPP veći broj zakona je i dalje ostao izvor MPP.
ZMPP nije dirao u postojeće pozitivne norme domaćeg mpp, već ih je dopunio. Te norme dopunjuju
supstancijalne norme iz odgovarajućih oblasti. Tako ih imamo kao izvore kolizionih normi, kao izvore
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
10/179
normi o pravima stranaca, kao izvore normi o građanskoprocesnim odnosima sa elementom
inostranosti.
Međunarodni ugovori- Srbija je zaklju
čila brojne multilateralne i bilateralne konvencije. Potvr
đeni međunarodni ugovori su sastavni deo pravnog poretka Srbije ineposredno se primenjuju. Moraju biti
u skladu sa Ustavom.
Hijerarhija izvora mpp
Prema ustavu Srbije , u hijerarhiji izvora (u sukobu između međunarodnih ugovora i unutrašnjih
izvora) nakon Ustava za primenu dolaze potvrđeni međunarodni ugovori ( bilateralni imaju primat
nad multilateralnim), a zatim domaći zakoni.
U sukobu unutrašnjih izvora odredbe ostalih zakona imaju primat nad ZMPP, na osnovu pravilalex
specialis derogat lex generalis.
Dakle, lestvica izvora: - Ustav
međunarodni ugovori (bilateralni imaju primat nad multilateralnim)
lex specialis
ZMPP (lex generalis)
Ako nijedan izvor po lestvici ne propisuje rešenje za problem nastaje pravna praznina. ZMPP sadrži
odredbu po kojoj se pravna praznina prevazilazi tako što organ koji primenjuje pravo ima zadatak da
pronađe rešenje primenom:
odredaba i načela ZMPP, načela pravnog poretka Srbije, načela međunarodnog privatnog prava.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
11/179
Mpp by Uroš Topi ć
4
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
12/179
**Opšti deo – opšte ustanove međunarodnog privatnog prava**
5. Kolizione norme
Suština kolizionih normi
Zadatak kolizionih normi je da odrede, u odnosu sa elementom inostranosti, odlučujuću tačku
vezivanja i upute organ na merodavno pravo. Među svim kontaktima nekog odnosa sa stranom
državom zakonodavacće se opredeliti za jedan koji smatra najjačom vezom, što je stvar
zakonodavne politike svake zemlje, tj njenih interesa. Zakonodavac prilikom uređivanja polazi od
jednekategorije pravnih odnosa i pravnih pitanja (npr. ugovori).
Struktura kolizionih normi
Kolizione norme imaju dva osnovna elementa:
U kolizionoj normi se imenuje prvo pravna kategorija pod koju se podvodi konkretno pravno pitanje;
A zatim se određuje tačka vezivanja , tj izdvaja se jedna odlučujuća veza kojaće dovesti do
merodavnog prava.
(npr. „Za pravnu i posl. sposobnost fizič kog lica merodavno je pravo države č iji je ono državljanin. “
Tu je pravna kategorija- pravna i poslovna sposobnost fiz.lica , a tačka vezivanja je državljanstvo.)
a)- Pravna kategorija
Pravna kategorija kao element kolizione norme može da bude jedan društveni odnos,jedan pravni
institut, jedan tip pravnog odnosa ili jedno pravno pitanje. U savremenom međunarodnom privatnom
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
13/179
pravu postoji tendencija sužavanja pravnih kategori ja,čime one postaju brojnije ali nijansiranije tj
bliže stvarnim problemima.
b)-Tačka vezivanja
Je onaj element u kome zakonodavac vidi odlučujuću vezu koja nas vodi do jednog prava. Ona
neposredno određuje pravo koje države treba da se primeni kao merod avno. Postoje tipi čne tačke
vezivanja u uporednom pravu za pojedine pravne oblasti.
Podela prema širini ovlašćenja foruma:
-Neposredno vezujuće tjčvrste i brze, forumu ne ostavljaju nikakvu mogućnost za procenu toga da li
je pravo na koje ukazuju zaista u najbližoj vezi sa odnosom koji je u pitanju.Takve su gotovo sve
tač ke vezivanja.
-Okvirne su one tačke vezivanja kod kojih je procena toga da li je pravo na koje ukazuju zaista u
najbližoj vezi prepuštena sudiji . Zakonodavac tu samo postavlja okvire i smernice, ali ne utvrđuje
najbližu vezu. Takva tačka vezivanja je princip najtešnje povezanosti , koja daje samo uputstvo
sudiji da kao merodavno izabere ono pravo koje je najtešnje povezano sa datim odnosom.
Podela na proste i kompleksne:
-Proste – koje nas vode do jednog merodavnog prava. (npr. mesto zaključenja ugovora,lex loci contractus,vodi samo do prava zemlje gde je ugovor zaključen)
-Kompleksne – su one koje nas vode do više merodavnih prava. (npr. Za materijalne uslove
zaključenja braka merodavno je pravo državljanstva partner a i zakon mesta zaključenja, što može
dovestičak do primene tri prava) Mogu biti kumulativno, alternativno i supsidijarno postavljene.
Podela na stalne i promenljive:
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
14/179
-Stalne - su one koje su vremenski i prostorno fiksirane,čija ječinjenična podloga jedan događaj.
(npr. izvršenje delikta, mesto nalaženja nepokretno sti)
-Promenljive - Koje nisu trajno fiksirane u jednom konkretnom slučaju jer se zasnivaju načinjenicikoja se može menjati i pri tome mogu da ukazuju na razna prava kao merodavna. (npr. mesto
nalaženja nepokretnosti, državljanstvo, domicil, bo ravište. Poželjno bi bilo da postoji što manje
promenljivih tačaka vezivanja tako što bi se one uz odgovarajuća preciziranja pretvorila u stalne.
Mpp by Uroš Topi ć
5
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
15/179
Vrste kolizionih normi
-Jednostrane i višestrane
Višestrane suapstraktne i ukazuju na pravo bilo koje države sveta u zavisn osti od okolnosti.
Jednostrane u svakom slučaju vode primeni domaćeg prava. (npr.za stvarna prava na nepokretnosti
koje se nalaze u Srbiji primeniće se srpsko pravo.) One treba da budu u razumnim i opravdanim
granicama, kao što je to u ovom primeru jer se radi o nepokretnosti koja se nalazi u Srbiji.
-Samostalne i nesamostalne
Samostalne su norme koje ukazuju na merodavno pravo. Koje primenom na konkretne okolnosti
slučaja dovode do konkretnog merodavnog prava.
Nesamostalne su one kolizione norme koje nisu dovoljne da se pomoću njih odredi merodavnopravo. One dopunjuju samostalne kolizione norme tako što sadrže objašnjenja, uputstva koja utiču
na utvrđivanje konkretnog merodavnog prava. (npr. „Odredbu stranog prava ne treba primenjivati
ukoliko bi ona dovela do rezultata nespojivog sa vrednostima javnog poretka“).
Pravna priroda kolizionih normi
Dilema je jesu li kolizione norme imperativne ili dispozitivne?Da li je sud obavezan da primenjuje
ova pravilaex officio čim se u pravnom odnosu javi relevantan strani element?
Ako su kolizione normeimperativne njih treba uvek primeniti, i onda kada stranka to ne traži.
Ako sudispozitivne prirode onda ponašanje stranaka, predlozi, mogu da utiču na to da liće sud
primeniti svoje kolizione norme u sporu sa elementom inostranosti.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
16/179
U nekim zemljama kolizione norme nisu imperativne, paće ih sud primeniti samo ako stranka to
traži.
U najvećem broju prava , kontinentalnih, kolizione norme su imperativne prirode. Sudije ne treba dabrinu imaju li stranke interes za primenu stranog prava.
Norme domaćeg ZMPP su imperativne, sudovi su dužni da primene kolizione norme po slu žbenog
dužnosti, i dužni su da primene strano pravo ako na to ukazuje tačka vezivanja. Međutim praksa u
tome nije dosledna, jer sudovi najradije izbegavaju primenu osim ako ih stranka zahtevom ne
dovede u situaciju.
6. Saznanje i primena stranog prava
Uvod
Kada je reč o primeni stranog prava misli se pre svega na primenustranog materijalnog (supstancijalnog) prava.
Strano procesno pravo se u načelu ne primenjuje, izuzev pružanja pravne pomoći stranom sudu po
stranoj proceduri i izuzev u postupku pred domaćom arbitražom, ako stranke žele primenu stranih
procesnih normi.
Postoje i slučajevi kada domaći organ uzima u obzir strano pravo, ali to nije primena , već je reč o
spoznavanju stranog prava kao preuslova za primenu određenih domaćin normi (npr kod reciprociteta, gde je potrebno utvrditi sadržinu st ranog prava da bi se videlo ima li reciprociteta).
Značaj i svrha primene stranog prava
Primena stranog prava je jedno od najvećih dostignuća međunarodne pravne saradnje.
Zašto se primenjuje strano pravo?
Zato što primena stranog prava dolazi iz uzajamnog interesa i korisnosti. Prati je svest o
nepogodnostima koje bi nastale iz suprotne doktrine. Ako neka zemlja želi da se njeno pravo
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
17/179
primenjuje, mora učiniti gest značajan za međunarodnu ravnotežu interesa i primenjivati strano
pravo.
Mpp by Uroš Topi ć
6
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
18/179
Svrha međunarodnog privatnog prava je upravo da omogući da se na teritoriji jedne države primeni
pravo stranih država.
Koncepcije o pravnoj prirodi stranog prava
Postoje dva stava o pravnoj prirodi stranog prava:
Da je strano pravo-pravo, tj da je upodobljeno domaćem pravu
Da je strano pravočinjenica, tj da je upodobljenočinjenicama
Podela je bitna jer izaziva posledice na terenu inicijative i na terenu dokazivanja stranog prava.
a)-U anglosaksonskom pravu strano pravo je upodobljeno činjenicama. Strano pravo je činjenica
koju treba dokazivati kao i drugečinjenice na kojima se zasniva neko pravo. Najpoznatija jeteorija
lokalnog prava(predstavnik Kuk), koja kaže da doma ći organi zapravo ne vrše priznanje prava stečenog u inostranstvu na bazi stranog prava, već je ta subjektivna prava kreiralo domaće pravo,
pa prema tomeforum uvek primenjuje domać e pravo.
b)-Najnovija pozitivna rešenja pokazuju sasvim jasno približavanje stavu da je strano pravo- pravo.
Stvaran položaj stranog prava pred domaćim organima
Domaći organi primenjuju strano pravo mnogo ređe nego što to koliziona pravila nalažu. Razlozi za
to su:
Nespremnost sudovada kolizione norme foruma koje ukazuju na strano pravo tretiraju kao
imperativne i da ih primenjujuex officio.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
19/179
Drugi razlog je taj što sudovi retko preuzimaju punu inicijativu pri utvrđivanju sadržine stranih normi i
čestoidu linijom manjeg otpora, tj pribegavaju rešenjima koja su predviđena za slučaj da se
strano pravo ne može saznati. Naime, u većini zemaljma utvrđivanje stranog prava nije apsolutna
obaveza, jer u slučaju da se jave prekomerne teškoće sud može odustati od utvrđivanja sadržine
„nesaznatljivog“ stranog prava,pa ima ovlaš ćenje da pribegne alternativnom rešenju- primeni
domaćeg materijalnog prava (lex fori). Nekada je nesaznatljivost opravdana, pa stoga i postoji
ovo alternativno rešenje, dok nekada nije i predstavlja alibi za nedovoljno zalaganje suda.
Način saznavanja stranog prava
-Strano pravo kaočinjenica- ako ga tako koncipiramo saznavanje stranog prava se prevaljuje na
stranke. Ako stranka ne uspe da dokaže sadržinu norme stran og prava na koju se poziva, važiće
pretpostavka da je strano pravo jednako domaćem.
-Strano pravo kao pravo- Kao što smo rekli, u većini zemalja važi stav da sudovi ex officio saznaju
strano pravo. Prilikom saznavanja stranog prava ex officio sud se može obratiti strankama za
pomoć, može se obratiti i državnim organima (organu upra ve nadležnom za poslove pravosuđa),
ministarstvu inostranih poslova, pravno-naučnoj instituciji.
Postoje i međunarodni sporazumičiji je cilj lakše saznavanje stranog prava. Značajna je Evropska
konvencija o informisanju o stranom pravu.
Primena stranog prava prema MPP Srbije
U našoj teoriji strano pravo se dosledno tretira kao pravo. Po ZMPP važi praviloiura novit curia ( sud
poznaje pravo)što znači da je sud ili drugi organ primene prava obavezan da sazna i primeni strano
pravo, i nema alternativnog rešenja (kakvo bi npr bilo primena lex fori). Može zatražiti pomoć od
Ministarstva pravde, stranke takođe sudu mogu podneti javnu ispravu o sadržini strano g prava.
Dakle, posledice su sledeć e: na sudu je teret dokazivanja stranog prava, sud ne može zaklju čiti
da prava nema ukoliko ga stranke nisu uverile u to. Pravna sredstva protiv odluke suda, u kojoj je
došlo do pogrešne primene stranog prava po mišljenju stranke, su: žalba, direktna revizija, revizija,
zahtev za zaštitu zakonitosti.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
20/179
7. Kvalifikacija
Postavljanje problema
Mpp by Uroš Topi ć
7
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
21/179
Kao što znamo, suština kolizionog rešavanja privatnopravnih odnosa sa elementom inostranosti je u
tome da se postavi merilo kojeće odrediti koje je pravo merodavno za taj odnos.
Pitanje (problem) kvalifikacije se javlja kada se neko pravno pitanje javlja još u toku primenekolizionih normi, tj u momentu kada još nije poznat o materijalno pravo koje je pozvano da
daje odgovore. Problem je u tome što se još ne zna koje je pravo merodavno, pa se ne zna iz
aspektačijeg prava treba dati odgovor na to prerano javljeno pitanje, a odčijeg rešenja zavisi
kojeće pravo konačno biti merodavno.
-Slikovit primer radi razumevanja: Imamo preduzeć e iz Engleske i preduzeć e iz Srbije. Englesko
preduzeć e šalje ponudu srpskom preduzeć u za kupovinu neke opreme. Srpsko spoljnotrgovinsko
preduzeć e odgovara pozitivno na ponudu i pribavlja opremu i prodaje je Englezima. Međ utim,
Englezi poč inju da sumnjaju u ugovoreni kvalitet kupljene opreme, i sumnja prerasta u spor koji se
vodi pred alžirskim sudom (jer su stranke to unapre d ugovorile). Koje je pravo merodavno?
Alžirski sudć e konsultovati svoje kolizione norme, alžirske. One kažu: Merodavno je pravo one
države gde ugovor zaključ en. Upravo tu nastaje problem, prerano javljeno pitanje o kome govorimo,
sukob kvalifikacija, jer je pitanje gde je ugovor zaključ en a pošto je zaključ en na daljinu (inter
absentes, u odsustvu, npr telefonom i mailom), postavlja se pitanje koje je to mesto. Po engleskom
pravu (teorija izjave) to je Srbija jer je izjava o prihvatu ponude data u Srbiji. Po našem pravu (teo rija
prijema), mesto je Engleska jer naše pravo smatra d a je ugovor zaključ en kada ponudilac primi
pozitivan odgovor ponuđ enog.
Po kom pravu treba rešiti tu dilemu gde je ugovor zaključen, da bi se na osnovu toga moglo odrediti
merodavno pravo za nastali spor preduzeća? Kakoće alžirski sud da postupi?
Pojava i definisanje problema u teoriji
U teoriji postoji veliki broj studija o ovom pitanju. Iako bi se za praksu moglo reći da sudovima ovo
pitanje nije ni padaločesto na pamet. Javljala su se i mišljenja u teoriji da je pitanje kvalifikacije
preuveličano i da stvarne teškoće u praksi ne zaslužuju toliko prostora u teoriji.
Kvalifikacija u svakodnevnom značenju reči znači nalaženje mesta nečemu u određenom sistemu
vrednosti. U pravnom smislu kvalifikacija označava postupak traženja mestačinjenica u svetu
pravnih pravila ili - primenu prava. Počemu se kvalifikacija u međunarodnom privatnom pravu
razlikuje od uobičajene primene prava? Po tome što problem u međunarodnom privatnom pravu
predstavlja sukob kvalifikacija , dilema o izboru pravnog pojma. Još prostije,kako se opredeliti za
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
22/179
jednu sadržinu pojma korišćenog u kolizionoj normi (mesto zaključenja ugovora po
alžirskom pravu, iz primera) između više sadržaja koje tom pojmu daju razna prava (en
glesko i srpsko, iz primera) za koja se dati odnos vezuje.
Dilema je, po pravilima kojeg pravaćemo vršiti supsumiranje u trenutku kada tek tražimo merodavno
pravo? Iz toga sledi da treba krenuti sa terena nekog određenog prava.
Kvalifikacija pravne kategorije i kvalifikacija tačke vezivanja
Sukob kvalifikacija se javlja u dva osnovna vida:
Kao kvalifikacija pravne kategorije – određivanje pravnog smisla kategorija, jer neke su kategorije
opšte i nesumnjive (npr testament svuda spada u kategoriju naslednopravnh problema), ali postoji
veliki broj kategorija koje različita prava drugačije svrstavaju ili ih uopšte ne poznaju. Dilema je koje
od dve ili više kolizionih normićemo primeniti zavisno od toga kakoćemo shvatiti njihove kategorije.
Kao kvalifikacija tačke vezivanja – dilema je koju tačku vezivanja treba primeniti na utvrđenu
kategoriju, dakle nema više dileme koju kolizionu normu primeniti jer je pravna kategorijakvalifikovana. Tačke koječesto daju povoda kvalifikaciji su mesto zaključenje ugovora, mesto delikta
i domicil.
Rešenja problema kvalifikacije
a)- Kvalifikacija po lex fori-Kvalifikaciju treba vršiti lege fori, po pravu države gde se sudi i od čijih
kolizionih normi se polazi prilikom rešavanja spora ( po alžirskom, u našem primeru).
Mpp by Uroš Topi ć
8
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
23/179
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
24/179
Ovo rešenje ima široku podršku, a osnovni je argument da je logično da se kolizione norme shvataju
u sistemu i prema pojmovima onog prava kome pripadaju. Shvatiti određene pojmove po domaćem
pravu je najlakše za sud i smanjuje mogućnost grešaka.
Kontraargumeti su da neopravdano proširuje domen primene domaćeg prava, da vodi
zloupotrebama i stvara pravnu nesigurnost. Nastaje problem i kada domaće pravo ne poznaje
određenu pravnu ustanovu.
b)- Kvalifikacija po lex causae i stepenasta kvalifikacija-prema pravu koje je merodavno za
odnos koji se raspravlja. Argument je da ako kvalifikujemo po lex fori možemo doći u situaciju da
domaće pravo ne poznaje određenu pravnu ustanovu (npr trust). Zamerka je da ono vodi do
logičkog začaranog kruga, jer upravo merodavno pravo (lex causae) još nije poznato. Upravo zato
nema podršku prakse.
Međutim veoma široku podršku dobilo je tumačenjelex causae kod tzv. dvostepene kvalifikacije
prema kojoj se pri izboru i tumačenju kolizione norme polazi od shvatanjalex fori (prva stepenica)
dok se na drugoj stepenici strano pravo tumači po pojmovima i smislu koje sadrži (lex causae).
c)- Kvalifikacija pomoću autonomnih pojmova –kvalifikaciju ne bi trebalo vršiti po jednom nacionalnom pravu, bilolex fori ililex causae, već treba koristiti autonomne pojmove, nezavisne od
nacionalnih prava.Ti pojmovi bi se stvarali međunarodnim sporazumima. Ovaj tip kvalifikacije trpi
dosta kritika zbog njene prakti čne ostvarivosti. Problem je ima li takvih autonomnih pojmova.
Međutim brojni autori je smatrajudelimi čno primenljivom.
Rešenje kvalifikacije u pravu Srbije
U teoriji i praksivlada stanovište da problem kvalifikacije treba rešavati lege fori , ali elasti čno, jer se
preporučuje autonomna kvalifikacija u onim slučajevima u kojima autonomni pojmovi nedovosmileno
postoje, pre svega ako su utvrđeni međunarodnim sporazumima.
ZMPP- jedino predviđa da se drugostepena kvalifikacija vrši lex causae. Dakle u pitanju je
stepenasta kvalifikacija.
8. Prethodno pitanje
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
25/179
Postavljanje problema
Prethodno pitanje se javlja ukoliko je za rešavanje po tužbenom zahtevu u jednoj pravnoj stvaripotrebno prethodno rešiti da li postoji neko drugo pravo ili pravni odnos (tzv prethodno pitanje) od
čijeg rešenja zavisi odgovor na glavno pitanje postavljeno sudu, a pri tome prethodno pitanje je
samostalna pravna celina.
Na terenu međunarodnog privatnog prava, u odnosima sa elementom inostranosti, zadatak je suda
da odredi merodavno pravo za oba pitanja (i glavno i prethodno), nakon što konstatuje postojanje
stranog elementa. Dilema je da liće sud odrediti merodavno pravo i za prethodno pitanje polazećiod sopstvenih normilex fori kao što je učinio za glavno pitanje iliće ga odrediti polazeći od kolizionih
normilex causaeza glavno pitanje?
Uslovi postavljanja prethodnog pitanja
Za glavno pitanje mora biti po domaćim kolizionim normama merodavno strano materijalno pravo.
Inače bilex causae, logično, bilo =lex fori. Pa bi jedino moguće povezivanje bilo samolex fori.
Prethodno pitanje mora u sebi da sadrži a)-strani element, mora biti b)-samostalna pravna celinai
c)- za to pitanje mora postojati posebna koliziona norma.
Materijalnopravni rezultat do koga vodi povezivanje putemlex fori mora biti drugačiji od rezultata do
kojeg bi se došlo ako se ide putemlex causae. U suprotnom bi stvorili „lažnu dilemu“ lažni sukob
zakona.
Rešavanje prethodnog pitanja u teoriji i praksi
a)-Zavisno povezivanje- merodavno pravo za prethodno pitanje određuje se primenom kolizione
norme prava koje se ima primeniti i na glavno pitanje- dakle zavisno povezivanje lex causae.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
26/179
9
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
27/179
Osnovni argument je međunarodna harmonizacija rešenja. „Sudiću o prethodnom pitanju onako
kako bi o njemu , kao o glavnom pitanju, sudio sud zemlječije je pravo merodavno za glavno
pitanje.“
b)- nezavisno povezivanje- po drugima formula povezivanja, koje se naziva nezavisno, je: „sudiću
o prethodnom pitanju na isti način kao da mi je ono glavno“. To znači primenu kolizionih normilex
fori, jer se ovde pak smatra da treba pretpostaviti internu harmonizaciju međunarodnoj, da ne bi
došlo do toga da bi jedno isto pitanje u jednoj zemlji moglo biti ništavo kao glavno pitanje a
punovažno kao prethodno, ili obrnuto.
c)- po trećima ne treba se unapred odlučiti za jedno rešenje kao načelno, već treba u svakom
konkretnom slučaju vagati interese, pa se onda opredeliti za međunarodnu ili unutrašnju
harmonizaciju.
Posebno mišljenje autora udžbenika MPP je daako prethodno pitanje ulazi u dispozitiv sudske
odluke, tj obuhvaćeno je pravnom snagom, treba ga rešavati po lex cau sae-zavisno;
a ako ne ulazi u dispozitiv, tj prethodno pitanje nije obuhvaćeno pravnom snagom, već ga
sud razmatra po sopstvenoj inicijativi onda ga treba rešavati po lex fori.
9. Renvoi (Ranvoa)
Uvod
Sluč aj Forgo – Forgo je bio Bavarski državljanin koji j e imao od detinjstva domicil u Francuskoj. Tu
je proživeo ceo život i tu je i umro.Nije stekao dr žavljanstvo Francuske niti zakonski domicil. Forgo
je imao naslednike samo po majč inoj liniji koji su imali pravo na nasleđ e po bavarskom naslednom
pravu ali ne i po francuskom, po kome bi naslednik bila francuska država. Francuska koliziona
norma ukazivala je na bavarsko pravo, jer je bio bavarski državljanin, a kao što rekosmo nije imao
francuski zakonski domicil. Trebalo je da se primeni bavarsko pravo. Međ utim francuski sud je
zastao i postavio pitanje da li koliziona norma upuć
uje na bavarsko nasledno (supstancijalno) pravoili na bavarsko pravo u celini!?
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
28/179
Sluč aj je rešen po koncepciji da francusko prvo upuć uje na celokupno bavarsko pravo (koliziono
upuć ivanje), a bavarska koliziona norma kaže da je mero davno francusko pravo (dakle došlo je do
tzv. uzvrać anja, videti posle.)
Zadatak kolizionih normi je da upute organ jedne države na pravo koje se treba primeniti. Međutim
postavlja se pitanje da li koliziona norma upućuje na materijalno (supstancijalno- npr nasledno,
porodično itd.) pravo neke zemlje(supstancijalno upućivanje) ili pak na pravo u celini (celokupno
pravo neke zemlje), dakle i na kolizione norme te druge zemlje(koliziono upućivanje) .
Ako stanemo na stanovištekolizionog upućivanja, moguće su tri situacije:
Da kolizione norme zemlje suda upute na celokupno pravo druge zemlje, a da kolizione norme tedruge zemlje određuju da je merodavno njeno supstancijalno pravo. Tako da lanac upućivanja
izgledaa-b-B. Rezultat je jednak kao pri supstancijalnom upućivanju.
Druga situacija je da kolizione norme te druge zemlje smatraju da je merodavno polazno pravo,
pravo zemlje suda. Tako dolazi douzvraćanja, pa je lanac upućivanjaa-b-A.
U trećem slučaju moglo bi se dogoditi da koliziono pravo te druge zemljepreuputi na pravo neke
treće zemlje kao merodavno. Tada bi lanac izgledao kaoa-b-C.
Postoji jedan skupni termin za uzvraćanje i preupućivanje, francuskog porekla, koji je prihvaćen u
čitavom svetu, a to jerenvoi.
Uzvraćanje i preupućivanje su misaone operacije, koje se odvijaju u glavi sudije polazne
države (države koja primenjuje koliziono upućivanje), koji traži odgovor na pitanje koje jepravo merodavno.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
29/179
10
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
30/179
Pretpostavke za renvoi
Osnovna pretpostavka je da kolizione norme upućuju na jedno pravo u celini, ne samo na
materijalno pravo određene zemlje, nego i na njene kolizione norme.
Da kolizione norme zemlje suda i kolizione norme zemlje na koje upućuju polazne kolizione norme
imaju razli čite tačke vezivanja. Ako bi imale iste tačke vezivanja, ne bi došlo do ranvoa, jer bi se sve
završilo lancem a-B.
Odgovarajući sklopčinjenica koji omogućuje da se razli čita merila prihvaćena u kolizionim normama
vezuju za više država. (npr Forgo je imao bavarsko državljanstvo a fakti č ki domicil u Francuskoj)
Razlozi za i protiv renvoi
Argumenti za-Pristalice ranvoa smatraju da nije potrebno samo primeniti strano materijalno pravo,
već je potrebno da se domaći sudija u potpunosti stavi u položaj sudije zemlje na koju je ukazala
domaća koliziona norma ( npr „smatram da sudim kao u Belgiji“). Putem uzvraćanja dolazi do
primene domaćeg materijalnog prava koje ima više veze sa slu
čajem, koje sud bolje poznaje (to
stay at home- princip), a to utiče na kvalitet suđenja.
Agrumenti protiv-Kolizione norme zemlje suda su te koje treba da odrede da li će se u nekom
slučaju primeniti domaće ili strano pravo i koje strano pravo. Domaći zakonodavac i domaći sud nisu
dužni da se obaziru na to da li je rešenje str anog kolizionog prava isto kao domaće za isti slučaj.
Sudija bi trebalo da prihvata rešenje sopstvenog zakonodavca, koje je ujedno blisko sa slučajem.
Takođe, ranvoa dovodi do „začaranog kruga“ , jer bi svaki put trebalo uzeti u obzir kolizione norme
zemlje na koju se upućuje, pa bi lanac preupućivanja bio beskrajan (a-b-a-b...ili a-b-c-a). Osim ako
se prirodno lanac u nekim slučajevima ne prekine kad neko od prava smatra da se imaju primeniti
domaće materijalne norme.
Ranvoa predstavlja nelogi čnost jer je protivrečan autonomiji volje (kada zakonodavac dozvoli
strankama da one svojom voljom odaberu (predvide) pravo za regulisanje odnosa), pošto je ranvoamanje predvidiv.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
31/179
Na kraju, posebnu prakti čnu teškoću predstavlja primena stranog kolizionog prava, koje je neretko
nekodifikovano, kontroverzno, rasuto po mnogim zakonima..
Zaključak je da je supstancijalno upućivanje adekvatnije i bolje rešenje , naročito sa
stanovišta praktičnosti i predvidivosti.
Načini primene ustanove ranvoa
U slučajevima kolizionog upućivanja postavlja se pitanje gde treba stati jer lanac upućivanja može
da dovede do zatvorenog kruga. Postoje dva rešenja iz uporednog prava:
Ranvoa u „jednom koraku“– tehnika u kojoj se čini samo jedan korak upućivanja, kada država
foruma smatra da je merodavno pravo (celokup no) druge države , onda druga država ima konačan
izbor.
Foreing court teory (teorija stranog suda), „pingpo ng doktrina“–Razvijena u engleskom
pravu. Polazi od postavke da prilikom uzvraćanja i preupućivanja domaći sud treba da se postavi u
položaj stranog, pa mesto prekida lanca z avisi od stava prava prvoupućene zemlje
(„sudim kao što bi sudio sud zemlje na koju upuć uju moje kolizione norme“).
Primer: Imamo sluč aj testamentalne sposobnosti britanskog državljanin a sa domicilom u Francuskoj
pred engleskim sudom. Engleski sudć e suditi kao da je u Francuskoj ( „sudim kao da sam
Francuski sud“) i primeniti francuske kolizione norme. Francuski sud bi dakle primenio svoje
kolizione norme, uč emu ga oponaša u ovom sluč aju engleski sud, pa i on primenjuje francuske
kolizione norme. A one (fran.koliz norme.) kažu da je merodavno pravo- pravo državljanstva
testatora, a to je englesko pravo, ko je opet kaže da je merodavno pravo domicila (francusko).
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
32/179
11
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
33/179
Konačan ishod je dać e Engleski sud primeniti francusko supstancijalno pravo. Šema i koraci (č etiri
koraka) iz primera:
-Engleski sud sudi kao da je francuski (polazna osnovna ideja)
-zato koristi fr koliziono pravo (a ono kaže da je merodavno pravo državljanstva, a to je englesko)
-englesko (drugopuć eno koliziono pravo) kaže da je merodavno pravo dom icila (za test.nasleđ iv.)
-pošto je domicil u francuskoj, znač i merodavno je francusko materijalno pravo, i njegać e primeniti
engleski sud
Dakle u ovoj teoriji stranog suda meri se i stav stranog prava o ranvoa.
Ranvoa u našem MPP
ZMPP je ustanovi ranvoa dao izuzetno široko polje d elovanja, i takav stav je danas naše
pozitivno pravo. Zakon nalaže primenu ranvoa ako bi po odredbama OVO G zakonatrebalo primeniti strano pravo. Znači dolazi u obzir samo primena kolizionih pravila stranog prava kada
ukazuje na to norma ZMPP.Ranvoa dakle ne pretenduje da bude opšta ustanova n ašeg mpp,
tj ne primenjuje se u oblastima koje nisu regulisane ZMPP.Ranvoa ne bi trebalo primenjivati
kada je merodavno (strano) pravo utvrđeno autonomijom volje stranaka, ni kada se merodavno
pravo utvrđuje principom najbliže veze.
Na č in primene ranvoa kod nas : U Srbiji je po ZMPP prihvaćena teorija stranog suda(foreign court
theory) (kao u Engleskoj), sem onda kada neko pravo uzvrati na naše ,domaće pravo, teće se onda
primeniti naše materijalno pravo.Dakle, moglo bi se rećipingpong doktrina saznačajnim
izuzetkom.
Javni poredak
Kod kolizionog načina regulisanja odnosa sa elementom inostranosti podrazumeva se primena
stranih pravnih normi od strane domaćih organa. Timenastaje rizik da domaći organi nekada
primene i neke norme koje su duboko protivne osnovnim načelima na kojima se zasniva domaće
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
34/179
pravo.Do koje granice u tom smislu se može i ć i u primeni, prihvatanju i priznanju stranih normi koje
su suprotne našem pravu?
Postoje vrednosti koje se ne mogu žrtvovati. Te vre dosti su načela javnog poretka.
Pojam javnog poretka
Javni poredakčineosnovne norme domaćeg prava koje se u svakom slučaju moraju zaštititi. U
smislu međunarodnog privatno prava javni poredak jeinstitucija, ustanova koja omogućava da
domaći organ ne postupi po kolizionoj normi ili ne prizna stranu odluku koja ispunjava ostale uslove
za priznanje, a sve da bi zaštitio domaći javni poredak.
Krug normi koječine javni poredaksu ona pravila od kojih se ne može odstupiti i koj a domaći
organi moraju poštovatičak i kada domaće norme mpp prihvataju kompetentnost stranog prava.
Granice i sadržaj javnog poretkase mogu utvrditi ili apstraktnim definicijama(opštim klauzulama
kojih ima mnogo) ilienumeracijom (nabrajanjem normi ili nabrajanjem oblasti u kojima imperativne
norme predstavljaju deo javnog poretka).
U poređenju sa imperativnim normama javni poredak je još uža kategorija jer obuhvata s amo
one domaće norme koje štite osnovne vrednosti našeg poretka.
Strana norma se ne otklanja automatski ako je bitno različita od domaće, već samo ako njena
konkretna primena dovodi do takvog maritornog rezultata koje je nespojiv sa osnovnim principima
domaćeg poretka. Uvek treba imati u vidu samo konkretnu normu stranog prava, i ne treba seobazirati na neke druge norme tog istog prava koje su suprotne domaćem poretku, a koje su u
datom slučaju irelevantne.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
35/179
12
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
36/179
Prednosti i mane ustanove javnog poretka
Osnovni nedostatak ustanove javnog poretka je taj što se nisu oformili jasni pokazatelji niti postoje
jasne pretpostavke za primenu. Organima su na raspolaganju samo uopštena uputstva, što generišepravnu nesigurnost.
Razlog za je taj što ustanova javnog poretka ipak predstavlja „nužno zlo“ za mpp, bez koga mpp ne
bi moglo postojati. Države bi se teško odlučile za međunarodnu saradnju na bazi kolizionih normi
kada bi morale bezuslovno da prihvatatju svaki rezultat do koga kolizione norme mogu da dovedu.
Primena ustanova javnog poretka
Posledice primene ustanove javnog poretka su takve da se –1)- neće primeniti strano pravo (već lex
fori), 2) niti priznati ili izvršiti strana odluka.
Norme neposredne primene
Uvod
Norme neposredne primene su u kontekstu mpp normečija je primena nezavisna od kolizione
tehnike.To su norme koje se primenjuju u odnosima sa elementom inostranosti ali mimo osnovnog
instrumenta za određivanje merodavnog prava (kolizionih normi), bez njihove konsultacije.
Te su norme: npr norme o uvozu i izvozu (npr Iranska norma o zabrani uvoza piva) , devizni propisi,
antimonopolsko zakonodavstvo, zakoni o bojkotu i zabrani izvoza u određene zemlje..itd. One
moraju biti pod drugačijim tretmanom jer se njihova merodavnost teško mož e prepustiti neutralnim
kolizionim merilima. Sa druge strane ove norme ne mogu biti ni izostavljene izvan polja mpp.
Sličnost sa ustanovom javnog poretka je ta što u oba slu
čaja postoji jak razlog za odstupanje od
kolizione tehnike, ali su sa druge strane u oba slučaja nesigurna merila za primenu.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
37/179
Koje su norme norme neposredne primene?
Norme neposredne primene su prinudna materijalna pravila koja određuju oblast svoje sopstvene
obavezne primene, odnosno nameću sopstvenu merodavnost bez posredovanja kolizionih normi.
Kada ih treba primeniti?
Potrebno je razlikovatitri situacije:
Kada je norma neposredne primenedeo lex fori (deo pravnog sistema domaće države). Tuće sud
normalno postupiti po nalogu svog zakonodavca i primeniti normu, bez obzira koje je pravomerodavno po kolizionoj normi.
Ako je norma neposredne primenedeo lex causae (dakle deo pravnog sistema zemlje na koje je
koliziona norma ukazala) takođe je logično da se ona primeni jer je deo pravnog sistema zemlječija
je merodavnost utvrđena.
U trećoj situaciji norma neposredne primene jedeo nekog trećeg prava. U teoriji ima prevagu stav
da je se mogu primeniti i norme neposredne primene nekog trećeg prava.(npr. Odluka Vrhovnog
suda Holandije: „ ...Može biti sluč aj da za jednu stranu zemlju poštovanje određ enih njenih pravila ,
č ak i izvan teritorije, ima veliku važnost da holand ski sudija mora o tome da vodi rač una...“).
Uslovi su da sama norma treće zemlje jasno pretenduje na primenu ida postoji znač ajna veza
spornog odnosa sa pravnim poretkom kome norma neposredne primene pripada.
Primena, odnosno uzimanje u obzir strane norme neposredne primene
Kod primenestrane norme neposredne primene zahteva se da se umesto jednog merodavnog
prava primeni prinudna norma drugog prava.
Kada se strana norma neposredne primeneuzima u obzir ona se tretira kao činjenica, postajući
tako osnov preko koga se slučaj rešava po normama prava koje je određeno kao merodavno. Tako
se zapravo uti če na odabir odgovarajuće norme merodavnog prava kojaće biti primenjena.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
38/179
Mpp by Uroš Topi
ć
13
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
39/179
Izigravanje zakona (Fraus legis)
Pojam
Pošto su tačke vezivanja u kolizionim normama takvečinjenice na koje subjekti pravnog odnosa
mogu da utiču, postoji mogućnost za fenomenfraus legis- izigravanje zakona.
Izigravanje zakona u mpp postoji kada subjekti stvaraju takvočinjeni čno stanje na veštački način
koje prouzrokuje primenu druge kolizione norme od one koja bi trebala da se primeni.Nrp. subjekti
mogu menjati mesto nalaženja stvari, mogu menjati d omicil, boravište, pač ak i državljanstvo, a sve
da bi ishodile primenu određ enog prava koje je povoljnije po subjekte.
Elementi fraus legis
1.) Osnovni element jevešta čko stvaranje tačke vezivanja. Međutim taj način promene tačke
vezivanja treba da bude sama po sebi dozvoljena radnja (premeštaj stvari, promena boravišta,
državljanstva..itd.). Ali su te radnje preduzete ra di postizanja posrednog cilja- nametanja primene
drugog prava koje po redovnim okolnostima ne bi bilo merodavno.
2.)Namera izigravanja je takođe element,tzv. fraudulozna namera.
3.) Izigravanje zakona sečini upravo da bi se postigloizbegavanje primene određenih
imperativnih materijalnih normi.Prema vladajućem stanovištu to su domaće imperativne materijalne norme.
Stanovišta o sankcionisanju fraus legis
Izigravanje zakona ima izvesne sli čnosti sa ustanovom javnog poretka, mada ideja o sankcionisanju
fraus legisnije tako široko prihvaćena kao u prvom slu
čaju, jer kod izigravanja zakona ne moraju biti
toliko ugrožene osnovne vrednosti javnog poretka.
Protivnici sankcionisanjaizigravanja zakona smatraju da ono unosi povećanu pravnu nesigurnost.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
40/179
Fraus legis ječesto odraz nekih neadekvatnih i nazadnih materijalnih normi ,pa bi pre svega trebalo
voditi računa o uzrocima, a učestalo izigravanje nekog propisa je opomena zakonodavcu da
preispita konkretnu normu.
U nemačkom i anglo-američkom pravu argumenti protiv sankcionisanja su odneli prevagu, dok u
francuskom i našem pravu je opravdano sankcionisanje fraus legis. Ali treba istaći da učestalost
izigravanja zakona u našem mpp nije velika,čemu doprinosičinjenica da u oblastima od značaja za
fraus legis naši materijalni propisi ne podsti ču fraudulozno ponašanje.
Oblici izigravanja zakona u mpp
Izigravanjem zakonapred domaćim organom nameće se primena stranog prava umesto domaćeg,
time što se skreće normalan pravac dejstva domaće kolizione norme, tako što se stvara veštačka
tačka vezivanja. Sankcionisanje - se sastoji u tome što se ne uzima u obzir veštački stvorena tačka
vezivanja, većse primenjuje ono pravo koje bi bilo merodavno.
Izbegavanje domaćih imperativnih propisapred stranim organom. Fraudulozno stvorenom tačkom
vezivanja se utiče na donošenje određene strane odluke. Sankcionisanje – se sastoji u
nepriznavanju dejstva jedne strane odluke. Ipak, to sankcionisanje drugog tipa fraus legis povećava
pravnu nesigurnost jer jerečo stranoj odluci koja je većstvorena i koja ima dejstvo i uživa
poverenje. Tu treba biti posebno oprezan prilikom sankcionisanja. Tu se ne radi o izbegavanju
domaćih kolizionih propisa jer strani sud primenjuje samo svoje kolizione norme, većse radi o
izbegavanju domaćih materijalnopravnih propisa.
Fraus legis u našem MPP
ZMPP: „ ne primenjuje se pravo strane države koje bi bi lo merodavno po odredbama ovog ili drugog
zakona ako bi njegovo primanjivanje imalo za cilj izbegavanje primenjivanja prava SRJ (Srbije)“
Uslovi su: da je izbegnuta primena domaćeg materijalnog prava, da je to cilj.
ZMPP ima u vidu samo prvi oblik fraus legis, pa se ne može fraus legis kao pitanje postaviti u
postupku priznanja i izvršenja strane sudske ili arbitražne odluke.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
41/179
Mpp by Uroš Topi ć
14
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
42/179
Po ZMPP posledica izigravanja zakona je naknadna primena onog prava koje bi bilo merodavno.
Vremenski faktor u MPP
Domašaj pravnih normi ima svoje granice.One su prostorne, vremenske a nekad i personalne.
Prostorni sukob zakona proizilazi iz koegzistencije zakona više suverenita u prostoru i njihove
konkurencije. Vremenski sukob zakona (intertemporalni) nastaje iz sukcesije zakona na jednoj
teritoriji, između starog i novog zakona. Personalno važenje je vezano za pripadnike manjina,
nacionalih i plemenskih zajednica, pripadnike određenih veroispovesti.
U stvarnosti prostorno i vremensko važenje pravnih normičesto nisu odvojena pitanja, kako se to
didaktički tj udžbenički prikazuje, već su u međusobnom odnosu (videti posle).
Vremensko važenje u MPP
MPP se u suštini bavi problemom određivanja teritorijalnog važenja pravnih normi. Ali se u mpp
javlja i sukob zakona u vremenu. Vremenskim promenama su podložni razni elementi na koje se
mpp oslanja, pa se na više načina javlja pitanje vremenskog važenja, bilo odvojen o ili u
kombinovano sa prostornim važenjem.
A)- Vidovi odvojenog javljanja pitanja vremenskog važenja (intertemporalnog)
1.)kada se menjaju kolizione norme rešenje treba tražiti u opštim pravilima o vremenskom
važenju pravnih normi. Zakonodavci se uglavnom odlučuju za to da se domaće norme ne
primenjuju na odnose nastale pre njihovog stupanja na snagu. Najmoderija rešenja su nešto
nijansiranija pa predviđaju važenje starih normi na „završene situacije“ (stečena svojina, zaključen
brak..), a ako je situacija „trajna“ i njeni učinci traju i nakon promene kolizionih normi ( npr imov.
dejstva ranije zaključenog braka) stari zakonće odrediti merodavno pravo za ranije učinke takve
situacije a nove kolizino normeće odrediti merodavno pravo za učinke nakon stupanja na snagu
novih kolizionih normi.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
43/179
2.)promena normi na koje je koliziono pravilu ukazalo - strano pravo treba primeniti onako kako
se primenjuje u datoj stranoj državi. Logično, treba prepustiti pravilma te zemlje da razreši
vremenski sukob zakona svojih normi (nove i stare norme).
3.) promena javnog poretka - je promena domaćih materijalnih normi. Norme javnog poretka
predstavljaju granice dejstvu pravila o sukobima zakona. Neće se primeniti pravila stranog prava na
koje je ukazala domaća koliz. norma ako bi se time povredio domaći javni poredak. Logično bi bilo
da se primenjuju pravila novog javnog poretka (a ne promenjenog).
4.)promena suvereniteta (slučaj Jugoslavija)- U SFRJ je došlo do nastanka novih suvereniteta,
tako što su se republike osamostaljivale. Zbog toga je došlo do promene zakona na jednoj
definisanoj teritoriji na taj način što su stari zakoni za nove suverenitete (npr Sloveniju) postali strani.
U ostalim vidovima vremenskog sukoba zakona, i stare i nove zakone su donosile iste vlasti te su svi
oni domaći, a ovde je slučaj obrnut, zakoni su ostali isti ali su promenili karakter zahvaljujući promeni
tj nastanku novih vlasti (suvereniteta).
Da li ova specifičnost stvara potrebu za drugačijim regulisanjem od ostalih slučajeva? Većinski
odgovor teorije i prakse je da i ovaj vid treba rešavati- opštim normama o vremenskom sukobu
zemlje suda.
Da li je rešenje jednostavno i kada koliziona norma uputi na pravo neke od novonastalih država (npr
Hrvatske) kao merodavno? Da li se primenjuje njeno novo pravo, ili se primenjuje staro ex-
jugoslovensko pravo, za nove države sada strano? Ne ki autori smatraju da je potrebno primeniti
uvek pravo države prethodnice. Dok većina autora smatra da je potrebno primeniti materijalno pravo
zemlje koje sa datim slučajem ima najviše veze.
B)- kombinovano javljanje prostornog i vremenskog važenja-14. Mobilni sukob
zakona u MPP
primer:
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
44/179
Mobilni sukob zakona se najč ešć e javlja kod brač no-imovinskih odnosa. U već ini zemalja tač ka
vezivanja je najč ešć e zajednič ki lex personalis (nationalis ili domicilii). Ovo rešenje se susreć e sa
teškoć ama jer brač ni drugovi menjaju svoje državljanstvo tj domicil. Po kojim normama bi trebalo
Mpp by Uroš Topi ć
15
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
45/179
proceniti njihove imovinske odnose, u sluč aju da npr 10 godina lex nationalis bilo pravo drža ve gde
važi princip odvojenih dobara, a zatim žive u držav i u kojoj je prihvać en sistem zajednič ke imovine?
Hoć e li se na njihovu imovinu primenjivati stari imovinski režim, ili novi, ili na različ ite delove imovine
različ iti režimi?
Pojam conflit mobile
Je kombinacija vremenskih i prostornih sukoba zakona do koje dolazi kada se protekom vremena
menjajučinjenice na kojima se zasniva tačka vezivanja, i to tako što se vezuju za više pravnih
poredaka, potencijalno merodavnih prava. Problem je dakle u promenljivim tačkama vezivanja.
Razlika od fraus legis
Osnovna sličnost je što postoji problem više tačaka vezivanja i koja je od njih relevantna. Međutim
kod mobilnog sukoba zakona ne postoji namera izigravanja zakona. Postoji stvarna dilema koje
pravo treba primeniti. Kod mobilnog sukoba zakona nema sankcionisanja, već je potrebno iznaći
način rešavanja.
Načini rešavanja mobilnog sukoba zakona:
Dva osnovna pristupa:
Poteoriji stečenih prava . „Prava pravilno steč ena u jednoj državi imaju se poštovati u drugim
državama.“ Koncepcija nije postala opšteprihvaćena, jer se ne može uvek jednostavno zaklju čiti
rešenje zaconlit mobile. Teorija je „pokrivena oblakom lažne jednostavnosti.“ Ipak teorija je našla
mesto u zakonodavstvima. Brojni zakoni predviđaju da promena državljanstva ne utiče na poslovnusposobnost ili lični status zasnovan po prethodnom pravu. (npr Brazilac koji nakon navršenih 19
godina stekne argentinsko državljanstv o i dobije otpust iz brazilskog, punoletstvo koje je stekao u
Brazilu i daljeć e važiti iako je u Argeniti po zakonu punoletstvo s teč eno tek sa 21 godinom života).
Postavkom posebnih pravilaza pojedine oblasti u kojima se javljaju problemi. Zakonodavac tada
vremenski precizira pojedine tačke vezivanja i pretvara ih u trajne. (Npr po ZMPP za nasleđ ivanje je
merodavno pravo državeč iji je državljanin bio ostavilac u vreme svoje smrt i.)
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
46/179
Tako je od više državljanstava koje je ostavilac mo gao za života imati i menjati, izabrano samo
jedno.
15.Nejedinstveni pravni poredak u mpp
Problem određivanja merodavnog prava ne javlja se samo u relacijama između država. Sopstvenu
legislativnu imaju i druge teritorijalne jedinice, te su mogući i sukobi zakona između njih (federalne
jedinice, metropole i kolonije, teritorije pod protektoratom..itd).
Neki osnovni tipovi pravnotehi čkog uobli čenja unutrašnjih kolizionih normi:
U nekim zemljama (anglosaksonske zemlje ,Španija) norme međunarodnog privatnog prava služe
istovremeno i za određivanje merodavnog prava unutar države.
U nekim zemljama pravila o unutrašnjim sukobima bila su odvojena od kolizionih normi (bivši SSSR,
Jugoslavija, kod koje te norme donosi federacija).
Kolizione norme pred nejedinstvenim pravnim poretkom
Međunarodna i unutrašnja koliziona sfera ne mogu biti potpuno odvojene. Isti pravni odnos može da
pokrene i međunarodni i unutrašnji kolizioni mehanizam istovremeno, pa se postavlja pitanje
njhovog razgraničenja i sadejstva. Ako kolizione norme ukazuju na pravo države koja ima više
pravnih područ ja u sebi (npr SAD, koja se sastoji iz 50 država), javlja se dilema kako utvrditi
federalnu jedinicučijeće se norme primeniti?
Rešenja u teoriji:
1) Po jednom rešenju pravila međunarodnog privatnog pravamogu neposredno da biraju merodavna pravila, (jednostepenost)
2) Po drugom se konačan izborprepušta unutrašnjim kolizionim normama složene države.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
47/179
Mpp by Uroš Topi ć
16
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
48/179
Većina nacionalnih zakonodavstava ima naklonost prema drugom rešenju, tj prepuštanju, s tim što
se primenjuje princip najtešnje povezanoti ako slož ena država nema odgovarajući mehanizam za
unutrašnje sukobe zakona.
Međutim, postoje veoma jaki prakti čni razlozi koji nameću jednostepenost kao rešenje, s obzirom da
najveći broj složenih država nema unutrašnje kolizione no rme, pa bi se najčešće ostalo bez rešenja.
Neposredno biranje je celishodnije osim u slučajulex nationalis tačke vezivanja koja logično nije
pogodna za lokalizaciju na uže područ je. Tu se primenjuje rešenje da se merodavno pravo
federalne jedinice određuje tako što se primenjuje pravo federalne jedinice sa kojom je državljanin u
najbližoj vezi, ako nema unutrašnjeg mehanizma koji bi sam odredio merodavno pravo federalne
jedinice.
Norme ZMPP pred nejedinstvenim pravnim poretkom
ZMPP daje primat jednostepenosti ako je kolizono pravilo podobno da bira pravno područ je. Većina
tačaka vezivanja je podobna za lokalizaciju.
Ako tačka vezivanja nije podobna za lokalizaciju, tj da neposredno uputi (lex nationalis, državnapripadnost) rešenjeće se prvo tražiti u unutrašnjim kolizionim normama složene zemlje, a ako
država nema te norme, primeniće se princip najbliže veze.
16. Reciprocitet i Retorzija
Pojam
Ideja reciprociteta (uzajamnosti) je jedna od opštih ideja koječine temelj međunarodnog privatnog
prava. Ona predstavlja težnju za ravnopravnom sarad njom suvereniteta. Reciprocitet omogućava
saradnju na ravnopravnim osnovama i osigurava dostojanstvo koje je suverenitetu neophodno, jer
time štiti slabije u odnosu sa jačima.
Pretnja retorzijom (odmazdom) teži da sačuva ravnopravnu saradnju, međutim sama primena
retorzione mere znači napuštanje saradnje.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
49/179
U pravnotehni čkom smislu reciprocitet znači konkretno uslovljavanje primene stranog prava,
priznanje strane odluke, ili nekog prava stranaca istim ili sličnim postupanjem tangirane države
prema našim građanima, našem pravu i odlukama.
Kada je opravdano postavljanje uslova reciprociteta?
-Reciprocitet i retorzija u određivanju merodavnog prava?
-Reciprocitetu određivanju merodavnog prava zna
či slede
će: Strano pravo na koje ukazuje domaća koliziona norma primeni će se samo u slučaju ako se u doti čnoj stranoj zemlji u simetri čnom
slučaju primenjuje pravo Srbije.
-Retorzija je retka pojava u praksi i nema podršku u teoriji. Retorziji ima mesta jedino u slučajevima
kada ustupak jednog prava ne bude praćen ustupkom drugog u cilju međunarodne saradnje, pa se
prvi ustupak povuče (odmazda). Dakle kada se izneveri očekivanje daće ustupci u mpp biti
paralelni.
Međutim,ne zahteva se simetrija ustupaka, što bi značilo da sve zemlje imaju iste kolizione norme.
Države treba dačine ustupke u cilju saradnje, ali merila zakonodavstava (prirodno) nisu u svemu
ista. Insistiranjem na simetriji bi se rušila međunarodna saradnja. ZMPP ne poznaje uslove
reciprociteta i retorizije u određivanju merodavnog prava.
-Reciprocitet i retorzija u oblasti sukoba jurisdikcija?
U domenu sukoba jurisdikcija uslov reciprociteta i retorzija javljaju se u vezi sa priznanjem i
izvršenjem stranih odluka. Tako je u većini prava i kod nas. Suština je da:domaći organi priznaju
strane odluke samo u slučaju ako se u zemlji porekla odluke takođe priznaju naše odluke.
-Reciprocitet i retorzija u pogledu prava stranaca?
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
50/179
Reciprocitet i retorzija imaju opravdanje i u domenu prava stranaca. Treba li usloviti sva prava
stranaca ili samo neka?
Mpp by Uroš Topi ć
17
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
51/179
U većini prava se po pravilu ne uslovljavaju sva prava stranaca reciprocitetom. Ne bi trebalo da
postoji uslov reciprociteta kao opšte pravilo u oblasti privatnih prava stranaca, jer treba voditi računa
o tome da pojedina prava spadaju u opšta pravačoveka garantovana Poveljom UN, Deklaracijom o
pravimačoveka, Evropskom Konvencijom koja se bezuslovno moraju poštovati. Prema tome
preciprocitetom nisu uslovljena sva prava stranaca ,većsam ona koja zakonodavac odredi.
Reciprocitet i retorzija u odnosu na složene pravne sisteme
Ako se reciprocitet traži između država od kojih je makar jedna složena (sa više p ravnih područ ja)
između kojih jedinica treba da postoji reciprocitet? Na relaciji država država, ili država –fed. jedinica
ili fed. jedinica - fed. jedinica?
Reciprocitet jenedeljiv jer je država (i složena) jedini međunarodni subjekt. Što znači da serelacija
uspostavlja tj zahteva na nivou država.
Dokazivanje reciprociteta
Reciprocitet nije kod nas opšti uslov pa se on dokazuje samo ukoliko se izričito zakonski zahteva.Reciprocitet se zahteva u odnosu na državučiji je državljanin stranac očijem je pravu reč, iličiji je
organ doneo odluku (kada se odlučuje o priznanju i izvršenju). Za apatride se uslov ,logično, ne
zahteva.
Dokazivanje zavisi od zakonske formulacije, nekada je potrebno da sud dokazujeex officio. Ako
organ ne može utvriditi postojanje reciprociteta sm atra se da on postoji. Stranka može dokazivati da
reciprocitet u stranoj državu u praksi ne primenjuj e, iako postoji postoji zakonski propisan.
Oblici reciprociteta
Prema nastanku:
Diplomatski nastaje neposrednim sporazumevanjem država bilater alno ili multilateralno. Države se
dogovore o uzajamnom tretmanu svojih građana i sudskih i arbitražnih odluka. Ugovorena prava
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
52/179
mogu biti nabrojana ili garantovana klauzulama (klauzula nacionalnog tretmana-izjednačavanje
položaja državljana sa domaćim, klauzula materijalne uzajamnosti, klauzula neposredne
uzajamnosti –taksativno se navode prava koja se garantuju međusobno, klauzula najpovlašćenije
nacije- državljanima saugovornice se daje tre tman kao državljanima neke treće najpovlašćenije
države)
Zakonski kada se u nekoj državi dostupnost prava strancima g arantuje domaćim zakonom.(npr
Zakon o nasleđ .-strani državljani imaju isti nasledni položaj u R epublici Srbiji, pod uslovom
reciprociteta, kao i domać i državljani, ako međ .ugovorom nije drugač ije određ eno.)
Fakti čki reciprocitet- kada sticanje prava stranaca nije garantovano ni međ. ugovorom ni zakonski,
već se u praksi faktički obezbeđuje. Dakle bitno je da se u praksi ostvaruje.
Koja je onda vrsta reciprociteta zadovoljavajuća kada se sticanje određenih prava uslovljava
uzajamnošću? Kod nas je u praksi i teoriji dovoljan fakti čki reciprocitet.
Kada je uzajamnost zagarantovana međ. ugovorom, a strana država je ne sprovodi u praks i, u
takvim slučajevima retorzija se ne preduzima sve dok se međunarodni ugovor ne otkaže, zbog
poštovanja principa pacta sund servanda (ugovor obavezuje).
Kada je uzajamnost zagarantovana zakonom, a strana država takođe uskraćuje neko pravo,
retorzija je opravdana, tj može se uskratiti isto p ravo tih državljana u Srbiji.
Prema sadržini:
Formalni - postoji kada su stranci kod nas izjednačeni sa domaćim državljanima, a naši državljani su
u toj državi izjednačeni sa njenim državljanima.(npr Italijan u Srbiji ima ista pravo kao Srbin, a Srbin
u Italiji ista prava kao ’talijan).Dakle, formalni reciprocitet garantuje ravnopravnost u tretmanu, a ne u
specifičnim davanjima.
Materijalni- znači da stranac ima ista prava kao kao naš državljanim u toj stranoj državi.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
53/179
18
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
54/179
Kod nasformalni reciprocitet je kod prava stranaca da stupaju u privatnopravne odnose i da budu
nosioci privatnih prava, dok je materijalni u slučajevima priznanja i izvršenja stranih odluka.
**Deo treći- istorijiski razvoj**
17. Italijanska škola statuta
Uvod i istorijske okolnosti
U srednjovekovnoj Italiji između 12. i 15. veka javljaju se ideje od velikog značaja za razvoj mpp. U
to doba dolazi do uspona privrede i povećanja razmene dobara jer je nastajala nova društvena klasa
(buržoazija) koja je bila nosilac progresa.
Ugovorom u Kostanci 1183 Italijanski gradovi dobijaju samostalnost koja je veoma bliska po obimu
statusu države. Gradovi su mogli donositi svoje zak one –statute.
Povećana razmena dobara stvorila je pravne probleme koji se vezuju za više gradova (kuporodaja,
brakovi..itd). Više nije bilo moguće održati strogi teritorijalni princip u primenistatuta, bilo je
neophodno da se pravna dejstva priznaju u više gradova, da bi životni (i pravni) odnosi mogli da
funkcionišu i opstanu.
Napušta se princip da se na jednoj teritoriji primenjuje samo pravo te teritorije. Umesto toga se
tražilo logično rešenje za pravni odnos koji se vezuje za više područ ja a koje bi bilo prihvatljivo za
sve. Italija je bila pogotno tlo za takvu vrstu tolerancije (prihvatanje drugih principa sem teritorijalnog)
jer nije bila opterećena velikim istorijskim, jezičkim i verskim barijerama koje bi to onemogućavale.
Rad italijanskih statutista
Da bi pronašli osnov za svoje učenje- da treba napustiti apsolutno važenje teritori jalnog principa
statutisti su se okrenuli idejama rimskog prava. Oni su našli relativno slučajan osnov u rečenici
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
55/179
Justinijanovog kodeksa, najverovatnije zato što su u to doba nove ideje teško mogle imati prolaznost
bez oslonca na neku ustaljenu i priznatu dogmu. „Oni narodni nad kojima se prostire vlast našeg
cara...“ Akurzije iz rečenice izvodi zaključak da postoje narodi nad kojima se vlast cara ne prostire.
To je značilo da se u carstvu mogu naći pripadnici naroda na koje se ne odnose carski zakoni.
Akurzije dolazi do zaključka danpr Bolonjcu kome se sudi u Modeni ne treba suditi po zakonima
Modene nego po statutima Bolonje.Treba samo naći kriterijume kada treba primeniti statut zemlje
kome lice pripada (realni princip) ili statut zemlje u kojoj se lice nađe (teritorijalni princip).
Dakle, prodrlo je shvatanje da ne mora svaki grad uvek da primeni svoje statute, ali je ostao problem
određivanja merila za primenu domaćeg statuta ili statuta grada odakle je lice.Realni ili personalni
princip?Italijanska škola statuta je dosta učinila povodom određivanja merila. Najznačajniji je
Bartolus. On je do merila dolazio analizom slučajeva, nije dao sveobuhvatni sistem, već
individualna rešenja. Među njegovim idejama je pomenuta podela statuta ne realne i personalne.
Realni su se primenjivali na svakoga na teritoriji gde su doneti a nisu važili van, a personalni su se
primanjivali samo na podanike drža ve bilo gde da su. Priroda statuta je služila prema tome kao
kriterijum primene. Problem je bio u tome da se odredi koji je statut realan a koji personalan.
Bartolus je smatrao da o tome može odlučiti red reči u statutu (!?), ako bi norma glasila tako da
prvo označava neko lice (npr. prvorođ eni nasleđuje sva dobra..) onda je statut personalan a ako bi
glasila tako da označava prvo stvar ( npr. svadobra nasleđuje prvorođeni..) reč je o realnom.
Ipak, kroz praksu su se razvila neka shvatanja o tome kakvi su koji statuti.
Bartolus je došao do značajnog broja ideja koje su poslužile kao inspiracija daljem razvoju mpp.
Mpp by Uroš Topi ć
19
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
56/179
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
57/179
18. Savinji
Je jedan od utemeljivača istorijskopravne škole. Njegova aktivnost je znatno šira od bavljenja
oblašću međunarodnog privatnog prava.
Savinji potvrđuje Vehterovu postavku da je mpp unutrašnja grana prava. Razlika se javlja u njihovim
gledištima u pogledu pitanja kako treba postupiti kada pravo zemlje suda (lex fori) nema normi koje
bi služile kao merilo za određivanje merodavnog prava. Vehter zastupa ostajanje u granicama
domaćeg prava.
- Savinji predlaže da se pođe od pozicija univerzalizma, da se istraže i formulišu principi koji bi
služili napretku civilizovanih naroda.
-Savinji smatra da sve veći obim kretanja ljudi i razmene dobara nameće potrebu za udaljavanjem
od principa da svaka država primenjuje svoje pravo.
-Zalaže se za ravnopravan tretman stranaca, kako u pogledu izjednačavanja u pravima sa domaćim
državljanima tako i u slučaju sukoba zakona koji bi se rezrešavali na iste načine, bilo u kojoj državiod dve.
-Savinjinapušta ideju da treba istraživati prirodu statuta, već smatra da treba istraživati
težište pravnih odnosa, sa kojim mestom imaju najvi še veze, gde je pravnih odnosasedište.
-Savinjiju konkretno idu zasluge za sedište stvarnopravnih odnosa (mesto nalaženja stva ri),
jedinstvenu zaostavštinu i primenu jednog prava- personalnog prava ostavioca. Savinji je
podrazumevao pravo domicila.
19. Anglo-ameri čke koncepcije u MPP i američka revolucija u oblasti
sukoba zakona
U Engleskojse razvijenija doktrina ne javlja do 19. veka. Svakako je najznačajnija odluka od uticaja na
englesko pravo, ( postoje i druge odluke koje su i ranije nastajale, 17 vek) koja je značajno proširila svest
o kolizionoj problematiciodluka lorda Mansfilda u sporu Robinson vs Blant iz 1760. U sporu se
postavilo pitanje može li se neka obav eza koja je pravnovaljana u zemlji gde je doneta priznati u
Engleskoj, koje tu obavezu smatra nemoralnom i ne priznaje joj pravna dejstva.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
58/179
Lord Mansfild se u svojoj odluci povodom slučaja više puta poziva na Hubera, a odluka sadrži
pravilo da se na ugovor primenjuje pravo zemlje gde je zaključ en. Odluka takođ e sadrži i reč enicu
koja omoguć ava autonomiju volje, kada su stranke prilikom sastavljanja ugovora imale u vidu drugu
kraljevinu.Mansfildovo oslanjanje na Hubera nije slučajno, jer je Holandsko–Flamanska škola ostvarivala velik uticaj na englesko pravo, putem školovanja u Holandiji.
U američkom pravuse ranije javila razvijena teorija mpp nego u engleskom, zahvaljujući Storiju
(sudija VS i prof. Harvarda). Stori je pod uticajem Huberovih učenja, u svom deluKomentari o
sukobima stranih i domaćih zakona, dao značajan doprinos daljem razvoju Huberovih ideja. On je
prihvatio tri polazna Huberova principa- aksioma, ali primećuje da su oni uopšteni i teško odgovaraju
izazovima prakse.Stori je veran ideji suverenosti i teritorijalnosti i istič e da ć e snaga jednog zakonau drugoj državi zavisiti isključ ivo od domać ih propisa te druge države.Naglašava da pravila mpp
treba da se razvijaju na principu reciprociteta.
Jedna od najistaknutijih ideja anglo-ameri čke teorije mpp jeideja steč enih prava (najznač ajniji
predstavnici suDajsi i Bil) (treba priznati prava koja su valjano steč ena po pravu neke druge zemlje,
tj treba primeniti pravo strane državeč ijim je pravom kreirano neko subjektivno pravo, a to je ono
pravo gde je stvorena poslednja potrebna pravnač injenica za nastanak).
Međutim savremeno englesko i ameri čko pravo razvijaju se upravo na kritici teorije stečenih
prava!
Američka revolucija u oblasti sukoba zakona i njeni odjeci
Uvod:
Početkom 20. vekau Americi vlada teorija stečenih prava, koju je najdoslednije razvio profesor Bil.
On je bio poznat kao glavni redaktor tzv Ristejtmenta I iz 1934 (svojevrsni kvazizakonodavni
Mpp by Uroš Topi
ć
20
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
59/179
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
60/179
tekst ,sličan evropskim zakonima sa komentarima, koji nije pozitivno pravo, ali je cenjen i od uticaja
na praksu).
Ristejtment i američko koliziono pravo toga doba bili su veoma dosledan sistem prava zasnovan nanekoliko osnovnih principa. Sukob zakona se rešava pomoć u višestranih kolizionih normi ,
merodavno pravo se traži kroz teritorijalne kontakt e spornog pravnog odnosa, i važi princip da valja
primeniti ono zakonodavstvo gde je jedno pravo steč eno.
Međutim, jedna nadahnuta grupa ameri čkih stručnjaka je ovu Bilovu građevinu napala u
samim njenim temeljima.Kroz osporavanja i bitku sa autoritetom Ristejtmenta I, stvaraju originalna
shvatanja suštine i metoda mpp. Američka teorija tako postaje avangarda i izvorište novih
(kontroverznih) ideja.
Kajvers (1933.)objavljuje „Kritiku izbora merodavnog prava“ u kojoj kritikuje metodologiju izbora
merodavnog prava, zapaža da „sud treba da zatvori oči“ pred sadržinom i rezultatom do kojeg to
pravo vodi. Kajvers predlažeda se „skine povez sa o čiju sudiji“ i da se rešenje nalazi putem
analize konkretnih pravila u sukobu, jer se time otvaraju mogućnosti da se pokaže da je reč o
lažnom sukobu zakona u nekom slučaju, da ne postoji prava potreba da se vrši izbor merodavnog
prava, jer sudija neće primenjivati odredbe mehanički.
Za slučaj da sukob nije lažan, tj da države u konkretnom s lučaju imaju interes za primenu svog
prava, Kajvers predlaženačela preferencije, koja znače kombinaciju teritorijalne veze sa vrstom
materijalnopravnih rešenja (npr. da li propisi mesta nastanka štete predviđaju blaža ili stroža pravila
o odgovornosti), te se tako dolazi do kolizionih rešenja.
Još jedan radikalni reformatorKari, takođe odbacuje tradicionalna učenja i predlaže da se
merodavno pravo traži krozanalizu državnih interesa i zakonodavne politike. Ova analiza bi trebala
da pokaže da li stvarno postoji zainteresovanost ko nkretnih država za primenu njihovog prava. Ako
bi zainteresovanost bila obostrana Kari predlaže no vu analizu, kojom bi se tumačili državni interesi i
zakonodavna politika država u sukobu. Ako bi se i t u pokazala zainteresovanost više država,
primenilo bi se pravo foruma.
Među brojnim imenima javlja se i Merena, koji se zalaže za funkcionalnu analizu. Prvo se identifikuju
zainteresovana pravosuđa, da bi se zatim kroz analizu zainteresovanosti pojedinih pravosuđa,
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
61/179
analizu zakonodavnih politika, analizu pravila i drugih elemenata stvorile pretpostavke za izbor.
Analize Merena su veoma iscrpne.
Jedan broj autora pokušava da stvori tipologiju metodoloških principa koji utiču na izbor merodavnogprava.
Ameri čka revolucija u oblasti sukoba zakona izazvala je veliki interes, ali je imala malo uticaja van
SAD. To su visokointelektualne ideje ali koje se ne mogu lako pretvoriti u upotrebljive instrumente i
pravila. Međutim proširile su vidike i doprinele boljem vi đenju i razumevanju fenomena sukoba
zakona.
Klasi čne teorije:
Lord Mansfild (Robinson vs Blant)
Stori (načela suvereniteta i teritorijalnosti, reciprocitet, uticaj Hubera- tri aksioma) Dajsi
Bil (Ristejtment I, teorija stečenih prava)
Ameri čka revolucija u oblasti sz:
Kajvers (kritika mehaničkog izbora merodavnog prava, „skidanje poveza sa očiju sudiji“, načela
preferencije)
Kari (analiza državnih interesa i zakonodavne polit ike država u sukobu) Merena (komplikovana
funkcionalna analiza)
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
62/179
Mpp by Uroš Topi ć
21
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
63/179
**Četvrti deo- Određivanje merodavnog prava**
21.Državljanstvo kao pravna ustanova i tačka vezivanja
Državljanstvo jejavnopravni odnos između države i lica u kojem lice, državljanin, ima najširi
status, tj dostupna su mu sva prava koja pravni sistem te države obezbeđuje za svoje građane.
Postoje dva osnovna metoda sticanja državljanstva:ius sanguinis ( se stiče preko državljanstva
roditelja) iius soli (po ovom metodu državljanstvo se sti č e rođ enjem na teritoriji).
Sticanje državljanstva po pravu Srbije (zakon o drž avljanstvu Republike Srbije) :
a)- Po poreklu (ius sanguinis),primarni način sticanja po našem zakonu. Dete stiče državljanstvo
Srbije po sili zakona:
1-kada su mu oba roditelja državljani Srbije (bez ob zira na mesto rođenja) 2-kada je jedan roditelj
državljanin Srbije a dete je rođeno u Srbiji,
3-kada je jedan roditelj državljanin Srbije, a drugi je nepoznati ili je apatrid, čak i kada je dete rođeno
u inostranstvu.
Dete rođeno u inostranstvu,čiji je jedan roditelj državljanin Srbije, može steći državljanstvo ako
bude prijavljeno u dipl.-konzularnom predstavništvu i roditelj podnese zahtev za upis u matičnu
knjigu državljana do navršene 18. godine deteta. Po sle potomak ima dodatni rok do navršene 23.
godine da sam zatraži državljanstvo.
b)- Rođenjem na teritoriji Srbije (ius soli).Supsidijarni, korektivni način sticanja državljanstva, u
situaciji u kojoj je dete rođeno ili nađeno na teritoriji Srbije, ako su mu roditelji nepoznati, ili apatridi ili
ostali bez državljanstva. Da bi se predupredila pojava apatrida od rođenja.
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
64/179
c)- Dopunski načini- Naturalizacija. -Obi čna naturalizacija, omogućava sticanje državljanstva
svim strancima koji to žele i podnesu zahtev. Punol etni, poslovno sposobni stranac, koji ima tri
godine neprekidno prijavljeno prebivalište u Srbiji i koji ima dozvolu za stalno nastanjenje. Mora se
odreći svog prethodnog državljanstva (što nije slučaj kod drugih tipova naturalizacije).Koji stranci
mogu dobiti dozvolu za nastanjenje?-Neko kome je član uže porodice naš državljanin ili stranac koji
već ima dozvolu za stalno nastanjenje, osoba koja je našeg porekla, stranac koji je uložio sredstva u
našu privredu, i „izuzetno drugi stranci“. Za bračne drugove naših državljana važi „olakšana
naturalizacija“, ne traži se naime odricanje i vrem enski period boravka.
-Naturalizacija u specijalnim okolnostima, ZOD određuje i neke grupe za koje smatra da su
naročito poželjne da poseduju srpsko državljanstvo. Njim a se ne zahteva odricanje iz stranog
državljanstva i dozvoljava im se bipatridija ili po lipatridija. Reč je oiseljenicima, ilicima po etni čkom kriterijumu(pripadniku srpskog naroda ili drugog naroda ili etničke zajednice sa teritorije Srbije koji
nemaju prebivalište u Srbiji).
-Izuzetna naturalizacija.Ovaj vid naturalizacije dostupan je strancima čiji bi prijem u državljanstvo
predstavljao interes za Republiku Srbiju. Interes je ekonomski, sportski, naučni itd. Stranac mora biti
punoletan i poslovno sposoban. Pokreće se putem predloga nadležnog ministra a odlučuje Vlada.
Državljanstvo kao tačka vezivanja
Jugoslovensko zakonodavstvo se opredelilo za državl janstvo kao tačku vezivanjaza statusna,
porodi čna i naslednopravna pitanja.Ovo je normalno opredeljenje jedne emigrantske zemlje, jer
želi da zadrži kontrolu nad svojim državljanima kad a nisu u zemlji, osim ako steknu državljanstvo
zemlje u koju su imigrirali.
U slučaju apatrida ili bipatrida, ZMPP rešava pitanje po kom se pravu određuje državljanstvo jednog
lica (?), tako štoće se bipatrid smatrati našim državljaninom ako mu je jedno držav ljanstvo naše, a
ako ima više stranih državljanstava smatraće se da je državljanin one države u kojoj ima
prebivalište. Ako nema ni u jednoj prebivalište ondaće biti državljanin one države sa kojom je u
najbližoj vezi.
Mpp by Uroš Topi ć
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
65/179
22
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
66/179
Apatridi- Ako neka odredba zmpp upućuje nalex nationalis, a to lice nema državljanstvo, automatski
će se tražiti tačka vezivanjalex domicilii, ako nema domicil, tražiće se tačka vezivanja zakon
boravišta, a ako se ne može utvrditi ni boravište, primeni će se pravo lex fori.
22. Domicil kao pravna ustanova i tačka vezivanja
Pod domicilom se najprostije rečeno podrazumeva „stalni dom“.
Po shvatanju našeg prava pojam domicila oduhvatadva osnovna konstitutivna elementa-fakti čki
element, koji se sastoji u prisustvu na jednom mestu, dok je voljnielement sadržan u nameri lica da
trajno ostane u tom mestu. Jezdić dodaje i treći element (ispravno) a to jeposlovna sposobnost,
(jer u suprotnom takva lica bez posl. sposobnosti imaju zakonski domicil u mestu prebivališta svojih
roditelja).
Domicil ne prestaje odmah gubitkom jednog od elemenata, naročito ako je to voljni element, jer bi u
suprotnom dolazilo do nesigurnosti, jer je voljni element teško utvrditi a takođe bi nesigurnost
nastala što bi time jedan domicil prestao pre nego što nastane drugi.
U pogledu naših državljana koji duše borave i rade u inostranstvu, naša pravna politika je smatrala
da su oni i dalje vezani za jugoslovenski domicil jer nemaju nameru da tamo trajno ostanu, a da u
inostranstvu imaju samo boravište. Tako je nastajala mulitdomicijalnost jer je zemlja njihovog
boravka smatrala da oni imaju domicil u njoj.
Domicil stranaca u Srbiji je uređen tako da stranci moraju da ispune dodatne uslove da bi stekli
domicil (prebivalište). Mora imati odobreno stalno nastanjenje u Srbiji. Stalno nastanjenje može se
odobriti: nekome kome ječlan uže porodice naš državljanin ili stranac koji v eć ima dozvolu za
stalno nastanjenje, osoba koja je našeg porekla, neko ko je zaključio brak sa našim državljaninom,
stranac koji je uložio sredstva u našu privredu, i „izuzetno drugi stranci“.
Domicil kao tačka vezivanja u ZMPP
U našem ZMPP se domicil korisit kao supsidijarna tačka vezivanja. Ukoliko se po primarnoj tački ne
može pronaći merodavno pravo koristi se supsidijarna tačka. U slučaju nekih pitanja porodičnog
-
8/19/2019 MPP Skripta TOP PDF
67/179
prava (bračnog) i kod ugovornih odnosa kada se merodavno pravo određuje po nosiocu
karakteritične prestacije (NKP).
Dilema između državljanstva i domicila kao ta
čaka vezivanja?
Pristalice državljanstvaističu da je ono jača veza i da je manje podložna promenama pa se lakše
utvrđuje.
S druge strane, pristalice domicila ističu da je prebivalište mnogo realnija veza sa teritorijom i da je
logi čnije da se merodavno pravo određuje prema sredini gde lice živi. Kao i da postoje t eškoće kod
apatrida prilikom utvrđivanja državljanstva kao tačke vezvianja.
Ustvari, između opredeljenja za jedan od ova dva načina vezivanja stoje interesi dve grupe država:
imigracionih i emigracionih.Imigracione su države u koje se stranci doseljavaju, dok suemigracione
one iz kojih se stanovništvo iseljava. Interes treba tražiti u želji jednih da kontrolišu svoje državl jane
u inostranstvu (emigracione države), dok je interes imigracionih da imaju kontrolu nad doseljenicima
na njihovoj teritoriji. Međ