I

I. UVOD U MARKETING

- temelj marketinga su TRINE TRANSAKCIJE koje predstavljaju dvosmjerne posl. operacije kojima se proizvodi, te novac i prava prenose od jednog trinog subjekta na drugi

- uvjeti za njihovu provedbu su

dva ili vie subjekata

nedostatak proizvoda na tritu

postojanje pravnog vlasnitva nad proizvodima

jedan od subjekata mora eljeti proizvode drugog

subjekt koji eli proizvod mora biti sposoban izvriti njegovo plaanje

vlasnik proizvoda mora prihvatiti zamjenu proizvoda za dobivenu novanu protuvrijednost

- marketing je evolucijski naslijedio PRODAJNU KONCEPCIJU (moto-max. dobiti kroz max. prodaje), koja je u sebi sadravala i ostatke PROIZVODNE KONCEPCIJE (moto-max. dobiti uz max. proizvodnje)

- na temelju uoenih nedostataka javlja se nova MARKETING KONCEPCIJA koja polazi od trita, tj. potroaa, njihovih potreba, elja i dr. (moto-max. dobiti, ali tek, uz prethodnu max. zadovoljenja potroaa)

- MAKROSUSTAV MARKETINGA predstavlja sustavni pristup marketingu na razini drutva kao cjeline

- sastoji se od dva segmenta

poslovnog marketinga (tj. marketinga gosp. djelatnosti)

neposlovnog marketinga (tj. drutvenog marketinga)

- MIKROSUSTAV MARKETINGA predstavlja sustavni pristup marketingu na razini poslovnog sustava

- input ovog sustava su marketing-djelatnosti, a output je realizacija marketing-ciljeva

- MARKETING ima za cilj zadovoljenje, drutveno, pozitivno valoriziranih potreba potroaa, s jedne, te zadovoljenje potreba gosp. subjekata, ostvarenjem primjerene dobiti, s druge strane

- razlikujemo 3 pristupa, tj. orijentacije orijentacija na potroae, koordinacija i integracija gosp. subjekta te orijentacija na profit

- temelji marketing-koncepcije

1. FOKUSIRANJE TRITA (tj. odabir ciljne tr. skupine prema kojoj e se usmjeriti svi marketinki napori)

2. ORIJENTACIJA NA KUPCA (tj. zamiljanje gosp. subjekta u ulozi ciljnog kupca)

3. KOORDINIRANI MARKETING (tj. stavljanje u spregu svih posl. funkcija i djelatnosti u cilju ostvarivanja temeljnog marketing-cilja)

4. PROFITABILNOST PROIZVODA (sposobnost ostvarivanja dobiti prodajom proizvoda)

5. MARKETABILNOST PROIZVODA (ili utrivost, tj. sposobnost proizvoda da naie na tr. potranju i da bude prodan)

- pretpostavke za uspjenu primjenu marketinga

postojanje adekvatnog gospodarskog i politikog ustrojstva zemlje

postojanje jasne strategije dugoronog drutveno-ekonomskog i tehniko-tehnolokog razvoja

postojanje adekvatne ekon. politike zamlje

postojanje adekvatne teorije gosp. subjekata

- faze marketing-procesa

1. ISTRAIVANJE2. DEFINIRANJE MARKETING-CILJEVA3. DEFINIRANJE MARKETING-STRATEGIJE4. IZRADA PROGRAMA NASTUPA NA TRITE (marketing-mixa)

5. MARKETING KONTROLA- MARKETING-MIX ili program nastupa na trite predstavlja sredstvo kojim gosp. subjekt nastoji ostvariti svoje ciljeve

- jo se naziva i koncept etiri P (product, price, place, promotion)

- elementi proizvod, cijena, distribucija i promocija

- MARKETING MANAGEMENT ili upravljanje marketingom jest proces planiranja i izvrenja odreene koncepcije, formiranja cijena, promocije i distribucije ideja, roba i usluga, radi ostvarenja razmjene koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacije

- proireniji oblik

organizacija procesa marketing-planiranja (strategijsko i marketinko planiranje, te marketing-istraivanje i marketing-informacijski sustav)

analiza trinih mogunosti (marketing-okruenje, trite potroaa i gosp. subjekata)

selekcioniranje ciljnih trita (mjere i predvianje potranje, trina segmentacija, fokusiranje i pozicioniranje)

razvijanje marketing-mixa (odreivanje proizvoda, cijena, promocije i distribucije)

upravljanje marketing-naporima (razvijanje konkurentskih marketing-strategija, te provedba, organizacija i kontrola marketing-programa)

- razliite atribucije marketinga

STANJE POTRANJE ZA ODREENIM PROIZVODIMAZADAA KOJU TREBA IZVRITIFORMALNI NAZIV PRISTUPA RJEAVANJU ZADAE

NEGATIVNARazuvjeravanje odreenih segmenata potroaaPREOBRAENI MARKETING

NE POSTOJIStvaranje potranjeSTIMULATIVNI MARKETING

PRIKRIVENARazvijanje proizvodnjeRAZVOJNI MARKETNIG

OPADAJUAOivljavanje potranjeOIVLJAVAJUI MARKETING

NEREDOVITASinkroniziranje ponude i potranjeSINKRONIZIRAJUI MARKETING

PUNAOdravanje potranjeODRAVAJUI MARKETING

PREVELIKAUmanjivanje potranjeREDUCIRAJUI MARKETING

NEPOELJNAUklanjanje potranjeUNITAVAJUI/KONTRAMARKETING

II. TRITE

- MARKETING OKRUENJE I TRITE -

- MARKETING-OKRUENJE, prema karakteru i irini, dijelimo na

1. MIKROOKRUENJE GOSP. SUBJEKTA - koje se odnosi na ukupnost internih i bliskih eksternih imbenika koji djeluju na gosp. subjekt i na koje je on, u mogunosti izravno ili neizravno djelovati

- to su vlastiti zaposlenici, dobavljai, kupci, posrednici, kao i drugi gosp. subjekti (konkurentski), te javnost

2. MAKROOKRUENJE GOSP. SUBJEKTA

- koje se odnosi na ukupnost eksternih imbenika koji djeluju na gosp. subjekt i na koje on, nije u mogunosti izravno ili neizravno djelovati

- to su demografske, gospodarske, fizike, tehnoloke, politike, pravne i socio-kulturne snage

- TRITE predstavlja ukupnost odnosa izmeu ponude i potranje koji se ostvaruju u odreenom vremenu i na odreenom prostoru u cilju obavljanja procesa razmjene

- utjecaj trita na gosp. subjekte

gosp. subjekti svoju proizvodnu ili uslunu djelatnost usmjeravaju ka zadovoljavanju potreba potroaa, kako bi ostvarili odgovarajuu dobit

ostvarena dobit rezultat je -

1. uspjenosti prilagoavanja potrebama domaeg i ino trita

2. poveanja uspjenosti poslovanja (proizvodnosti, ekonominosti, profitabilnosti...)

3. optimalizacije proizvodnih (prodajnih) programa

4. organizacije marketinga

5. razvojne i investicijske politike

utjecaj na organizaciju proizvodnje

utjecaj na vlasniki status i vrijednost dionica gosp. subjekta

- ZAKON PONUDE I POTRANJE kae kako e poveanjem cijena na tritu, ponuena koliina proizvoda rasti i obrnuto

- PONUDA je namjera ponuaa da proda robu kupcu po cijeni koju prodavatelj zahtijeva , po cijeni koju kupac eli platiti ili dogovornoj cijeni

- imbenici ponude

prodajna cijena proizvoda

raspoloivost i cijena imbenika proizvodnje

cijene konkurentskih proizvoda

oekivana razina potranje i njene elastinosti

organiziranost trita

potreba potroaa za proizvodom

- POTRANJA je koliina proizvoda ili usluga koje su kupci, u odreenom vremenskom razdoblju, na odreenom prostoru spremni kupiti pri odreenoj razini cijena i pri odreenim prodajnim uvjetima

- moe biti

1. EFEKTIVNA koja se sastoji u kupovnoj moi, tj. raspoloivim fin. sredstvima potencijalnih kupaca

2. POTENCIJALNA koja predstavlja zbroj elja kupaca za proizvodima

- imbenici potranje

cijena i kvaliteta proizvoda

potrebe potroaa

cijene konkurentskih proizvoda

elastinost potranje

kupovne navike i razina kupovne moi

oekivana razina ponude i cijena u budunosti

uloeni marketing napori ponuditelja

moda, snobizam, pekulativnost, demonstracijski efekt...

- elastinost potranje

1. DOHODNA ELASTINOST pokazuje odnos izmeu relativne promjene potranje i relativne promjene dohotka

koef. elastinosti izmeu 0 i 1 relativno neelastina koef. elastinosti = 1 - jedinina elastinost koef. elastinosti > 1 - relativno elastina koef. elastinosti < 0 - negativna elastignost (inferiorni proizvodi)

2. CJENOVNA ELASTINOST pokazuje odnos izmeu relativne promjene potranje i relativne promjene cijena

koef. elastinost = 0 - potpuna neelastinost koef. elastinosti = 1 - jedinina elastinost koef. elastinosti > 1 - elastinost koef. elastinost = - potpuna elastinost3. KRINA ELASTINOST pokazuje odnos izmeu relativne promjene potranje jednog proizvoda i relativne promjene cijene drugog proizvoda

- supstitucijski proizvodi (meusobno iskljuivi proizvodi margarin i maslac), i komplementarni proizvodi (koji se u potronji nadopunjuju koulje i kravate)

- POTRONJA predstavlja fiziko troenje, tj. koritenje proizvoda i usluga

- dijelimo ju na

1. PROIZVODNU POTRONJU koja je sastavni dio novog proizvodnog ciklusa i iji su nositelj, pojedinani gosp. subjekti

2. NEPROIZVODNU POTRONJU iji su nositelji pojedinani potroai ili kuanstva

- imbenici potronje

apsolutna i relativna veliina dohotka i njegova raspodjela

sklonost potronji i cijene

demografski imbenici

vrsta i raspoloivost proizvoda i usluga

kreditiranje

komunikacija izmeu ponuaa i potraa

- u marketingu, POTROAE dijelimo na

1. APSOLUTNE NEPOTROAE - pojedinci koji ni pod kojim uvjetima ne mogu postati potroai konkretnog proizvoda (slijepci ne nisu potroai novina)

2. RELATIVNI NEPOTROAI - pojedinci, kojih ovisno o vrsti proizvoda, moe biti izuzetno velik broj, a koji zbog odreenih razloga nisu potroai konkretne vrste proizvoda

- razlozi nedostatna kupovna mo, tradicionalizam u potronji (navike, obiaji), djelomina ili potpuna neinformiranost o proizvodu, postkupovno nezadovoljstvo s konkretnim proizvodom, nedostupnost proizvoda na tritu itd.

3. STVARNI POTROAI - pojedinci koji su aktualni potroai konkretne vrste proizvoda

- dijelimo ih na stvarne potroae proizvoda konk. gosp. subjekta (stalni i povremeni) i stvarni potroai proizvoda konkurencije

- TIPOLOGIJA TRITA -

- se odnosi na klasifikaciju trita prema razliitim kriterijima, razlikujemo

I. PROSTORNI ASPEKT TRITA koji u sebi sadri klasificiranje trita prema prostornom obuhvatu, tj. prema unutarnjoj prostornoj strukturi

- razlikujemo

intralokalno

lokalno

regionalno

zonalno

nacionalno

trite ekon. grupacija i asocijacija

meunarodno i svjetsko trite

- APSORPCIJSKA MO TRITA predstavlja potencijalno moguu prodaju proizvoda u odreenom vremenu i prostoru uz odreene marketing-napore

- trini potencijal moemo utvrditi TP = P+U+I+(Zp+Zk)

TP...trini potencijal P...proizvodnja U...uvoz I...izvoz

Zp...prenesene zalihe Zk...zalihe na kraju razdoblja

II. ROBNI ASPEKT TRITA koji u sebi sadri klasificiranje trita prema vrstama i koliinama proizvoda

- razlikujemo

trite proizvoda (koje je predstavljeno ponudom i potranjom proizvoda)

trite usluga

trite kapitala (predstavlja skup fin. institucija koje kanaliziraju ponudu i potranju dugoronih fin. transakcija novcem i vrijednosnim papirima)

trite rada (koje je predstavljeno ponudom i potranjom ljudskog rada; temelj jest puna autonomija i potpuna meusobna konkurencija subjekata)

trite informacija

III. TRITE S ASPEKTA VEZA I ODNOSA u sebi sadri klasificiranje trita prema moguim meuodnosima ponude i potranje

- u idealnom sluaju ponuda je izjednaena s potranjom i u tom se sluaju javlja tzv. ravnotena cijena- kada je ponuda vea od potranje, rije je o tzv. TRITU KUPACA, gdje je on dominantan i odreuje uvjete provedbe potencijalne tr. transakcije

- kada je ponuda manja od potranje, rije je o tzv. TRITU PRODAVATELJA, koji odreuju uvjete

- te TRITE POSREDNIKA koje se javlja u situaciji velikog broja kupaca i prodavatelja, ali razmjerno malog broja posrednika, koji zbog toga, imaju dominantan poloaj te vode autonomnu politiku visokih cijena, zasnovanih na visokim trgovakim marama

- trini oblici -

1. POTPUNO ILI NEOGRANIENO KONKURENCIJSKO TRITE (samo u teoriji)

2. POTPUNO MONOPOLNO TRITE (monopol-jedan ponuditelj i veliki broj potraitelja HEP, monopson-vei broj ponuditelja i samo jedan potraitelj HV)

3. OGRANIENO ILI NEPOTPUNO KONKURENCIJSKO TRITE od strane duopola (2 ponuditelja) ili oligopola (vie ponuditelja)

diferenciranjem proizvoda ili prodaje (svojstva proizvoda, ambalaa ...)

od strane drave (razliitim zakonskim i drugim mjerama ekon. politike u regulaciji trinih odnosa)

IV. TRITE S ASPEKTA TRINE TEHNIKE I INSTITUCIJA koje u sebi sadri klasificiranje trita prema moguim nainima prodaje i fizike distribucije proizvoda

- funkcije trita

1. selektivna (koja se odnosi na selektivno zadovoljavanje potreba kroz verifikaciju marketabilnosti pojedinih proizvoda i usluga)

2. alokacijska (se odnosi na svrhovitu alokaciju imbenika proizvodnje)

3. distribucijska (koja se odnosi na preraspodjelu ostvarene vrijednosti)

4. informacijska (kojom se ostvaruje transparentnost trita)

III. PONAANJE KUPACA POTROAA- POTREBE, MOTIVI I STAVOVI -

- POTROA je nositelj potreba za konkretnim proizvodom koji fiziki ili na neki drugi nain troi, tj. koristi isti taj proizvod

- razlikujemo krajnje potroae, gospodarske i izvangospodarske potroae

- klju marketinga jest pronalaenje nezadovoljenih potroaa

- POTREBA jest osjeaj da neto nedostaje, popraeno eljom da se taj nedostatak ukloni

- zadovoljenje potreba potroaa, odnosi se na zadovoljenje u proizvodu, vremenu i prostoru

- osobine potreba kompleksnost, simultanost, djeljivost i periodinost

- prema svojem karakteru mogu biti

individualne (potrebe koje iskazuje pojedinac)

zajednike/kolektivne (predstavljene potrebama vee skupine ljudi; pr. zaposleni u gosp. subjektu)

drutvene (zbroj individualnih i zajednikih potreba)

- dijelimo ih u 2 skupine

1. PRIMARNE ILI EGZISTENCIJALNE POTREBE (hrana, pie, odjea, stanovanje...)

2. DOPUNSKE POTREBE ope kulturne potrebe sekundarne (sport, kultura, razonoda...)

luksuzne potrebe - tercijarne

- MOTIV je sve ono to ovjeka iznutra pokree na aktivnost, to tu aktivnost usmjerava, odrava i na kraju obustavlja

- pri kupnji proizvoda ralikujemo

1. PRIMARNE MOTIVE koji upuuju pojedinca prema odreenoj vrsti proizvoda

2. SELEKTIVNE MOTIVE koji pak upuuju prema odreenoj marki proizvoda

3. FUNKCIONALNE MOTIVE koji su usmjereni prema svojstvima proizvoda i rezultat su fiziolokih i sigurnosnih potreba

4. SAMOIZRAAJNE MOTIVE koji su usmjereni na simbolika svojstva proizvoda i rezultat su viih rangova potreba (za potovanjem i statusom, samoaktualizacijom i sl.)

- STAVOVI su manje-vie stabilne tendencije te se stjeu kroz proces uenja i razmjerno ih je teko mjenjati, osobito u kratkom vremenskom razdoblju

- u tu svrhu, ponajbolje koristi promocijska aktivnost publiciteta, budui da se njoj i ponajvie vjeruje

- DONOENJE ODLUKE O KUPNJI -

- svaki potroa je arina toka veeg broja marketing-ponuda razliitih gosp. subjekata

- ponaanje kupaca na tritu moe biti racionalno (zasnovano na procesu odluivanja), neracionalno (tj. emocionalno) te kombinirano

- PERCIPIRANI RIZIK potroa u najveem broju sluajeva tei uiniti najmanje rizinu odluku, i to na temelju percipiranja situacije i rizika s njom u vezi

- moe biti

funkcionalni rizik (koji se odnosi na karakteristike proizvoda koje kupac namjerava kupiti)

psihosocijalni rizik (koji se odnosi na samog kupca u odnosu na reagiranje lanova njegove radne i ivotne okoline)

- faze stvaranje odluke o kupnji sastoje se od

1. KOGNITIVNIH STANJA kada ovjek mora postati svjestan da neki proizvod postoji i to mu on nudi

2. EMOCIONALNIH STANJA da ima prema proizvodu pozitivan stav i da ga preferira pred drgim slinim proizvodima

3. KONATIVNIH/MOTIVACIJSKIH STANJA ako se preferencija povee sa eljom za kupnjom i uvjerenjem da bi to bilo pametno, doi e do kupnje

- potroae prema nainu kupnje dijelimo na lojalne, racionalne, impulzivne i kombinacija

- PROCES ODLUIVANJA O KUPNJI

- temeljni problemi, koji ujedno predstavljaju i ogranienje postizanja veeg zadovoljenja ekon. interesa potroaa su

nedovoljna strunost, obrazovanost te kultura potroaa, potrebna za donoenje adekvatnih odluka o kupnji

navike, tradicionalizam, konzervatizam, konformizam...itd

nedovoljna trina informiranost potroaa

ogranienost novanih sredstava i njihovo neracionalno troenje

nedostatak vremena za kupnju

nepoznavanje prava potroaa pri kupnji

- KONZUMERIZAM je pokret za zatitu prava potroaa od svih oblika manipulacije, pa i od strane marketinga

- osnovni vidovi zatite potroaa odnose se na

nepovoljnu kvalitetu i osobine proizvoda i usluga

nerealnu cijenu proizvoda i usluga

persuazivnost promocijskih aktivnosti

neadekvatnu i nesuvremenu prodaju i distribuciju proizvoda

- zatita potroaa provodi se putem

1. PRAVNIH PROPISA2. INSPEKCIJA (trine, veterinarske, sanitarne...)

3. PRAVOSUDNIH ORGANA (javnih tuilatva i sudova)

4. ZNANSTVENIH I STRUNIH INSTITUCIJA

- ENVIRONMENTALIZAM predstavlja organizirani pokret potroaa zaposlenika i graana sa svrhom zatite ovjekove okoline

IV. PLANIRANJE MARKETINGA

- PLANIRANJE je kreativni proces kojim se unaprijed utvruje smjer akcija gosp. subjekta

- u marketing-planiranju ponajprije se odreuju

1. CILJEVI koji mogu biti kvantitativni i kvalitativni, tj. numeriki iskazivi i numeriki neiskazivi

2. PREDMETI PLANIRANJA koji mogu biti pojedine marketing-djelatnosti (prodaja, fizika distribucija...), kao i pojedini elementi marketing-mixa kao i njihovi sastavni dijelovi (pojedini proizvodi ili skupine proizvoda)

3. VREMENSKI OBZOR PLANIRANJA gdje razlikujemo

stratergijske planove - dugoroni (razdoblje due od 5 godina) i srednjoroni (od 2 do 5 godina)

taktike planove kratkoroni (do godinu dana)

- MARKETING PLAN je pisani dokument ili nacrt na temelju kojeg se primjenjuju i nadziru aktivnosti marketinga pojedine organizacije

- on predstavlja dinamiku razradu marketing strategije gosp. subjekta

- u odnosu na razine planiranja, razlikujemo planiranje na razini cjelokupnog gosp. subjekta, pojedinih posl. funkcija, pojedinih strategijskih posl. jedinica te pojedinih (skupina) proizvoda

- nove poslove mogue je ostvariti na jednom od 3 polja

1. INTENZIVNI RAST mogue je ostvariti pomou Ansoffove matrice koja ukljuuje -

penetraciju na trite (tj. poveavanje udjela na tritu)

razvoj trita (tj. irenje trita u prostornom smislu)

razvoj proizvoda (tj. inovacija i modifikacija proizvoda)

2. INTEGRACIJSKI RAST koji predstavlja integriranje dvaju ili vie gosp. subjekata radi ostvarenja povoljnijih posl. rezultata; moe biti

backward integracija (integracija sa dobavljaima na nabavnom tritu)

forward integracija (integracija sa posrednicima tj. trgovinom na veliko i malo na prodajnom tritu)

horizontalna integracija (integracija gosp. subjekata koji su prije nje bili konkurenti)

3. DIVERZIFIKACIJSKI RAST koji se odnosi na irenje proizvodnog programa novim proizvodima uz istovremeno irenje na nova trita; moe biti

horizontalna diverzifikacija

vertikalna divrezifikacija

lateralna diverzifikacija

- dijelovi marketing-plana

1. UTVRIVANJE MARKETING SITUACIJE (identificiranje ciljnog trita i njegovih osobitosti)

2. IDENTIFIKACIJA MOGUNOSTI I OGRANIENJA (iskustva sa slinim proizvodima, budua oekivanja, osobitosti konkurencije, postojanje supstituta i sl.)

3. CILJEVI KOJI SE PROIZVODOM ELE OSTVARITI (specificiranje, dostinost ciljeva...)

4. PREDVIDIVA MARKETING-STRATEGIJA (u odnosu na segmente ciljnih usvojitelja, predvidivi marketing-mix ili na utvreni marketing proraun)

5. PROGRAMSKE AKCIJE (to i kada uiniti, tko e to uiniti te koliko e kotati)

6. PRORAUN (na temelju postavljenih ciljeva i/ili izvrene analize)

7. KONTROLA (izvritelja i ostvarivanja njihovih zadaa te kontrola pojedinih marketing-aktivnosti)

- TEHNIKE MRENOG PLANIRANJA su metode koje omoguavaju kontrolu cjelokupnog procesa planiranja ili kontrolu parcijalnih rjeenja (najee koritene - CPM, PERT, MPM)

- MARKETING POLITIKA predstavlja skup planskih odluka kojima se preciziraju naela, stavovi, kriteriji te usmjeravanje odluka i akcija u marketingu

- ona je dio ope posl. politike gosp. subjekta a dijelimo ju na politiku proizvoda, cijena, distribucije te politiku promocije

V. MARKETING-INFORMACIJSKI SUSTAV I MARKETING-ISTRAIVANJA

- MARKETING ISTRAIVANJA -

- MARKETING ISTRAIVANJA predstavljaju standardizirane i organizirane postupke primjene znanstvene metode u prikupljanju, registriranju, obradi, analizi i interpretaciji podataka u vezi s tritem, sa svrhom dobivanja informacija koje slue za donoenje odgovarajuih marketing-odluka

- sastoje se od sljedeih istraivanja

1. ISTRAIVANJE TRITA2. ISTRAIVANJE ELEMENATA MARKETING-MIXA

istraivanje proizvoda

istraivanje cijena

istraivanje distribucije

istraivanje promocije

- ISTRAIVANJE TRITA je sustavni rad zasnovan na znanstvenim metodama prikupljanja, registriranja i analize svih problema u vezi s prometom, prodajom i potronjom proizvoda i usluga na relaciji proizvoa potroa

- danas se promatra kao

jedna od djelatnosti poslovne funkcije marketinga u gospodarskom subjektu

osnovna djelatnost specijaliziranih gosp. subjekta za istraivanje trita (zavoda, instituta, agencija...)

znanstvena subdisciplina marketinga

- razgranienje istraivanja trita

1. PREMA SUBJEKTU

gosp. subjekti iz proizvodne i prometne sfere

specijalizirani gosp. subjekti/institucije za istraivanje trita (zavodi, institucije, agencije i sl.)

mediji

znanstvene institucije

organi uprave i lokalne samouprave

ostali gosp. subjekti (njihove asocijacije, strune i posl. udruge i sl.)

2. PREMA ORGANIZACIJI ISTRAIVANJA samostalno istraivanje trita (od strane gosp. subjekta u vlastitoj org. jedinici za istraivanje trita; rudimentarno i potpuno)

zajedniko istraivanje trita ( od strane dvaju ili vie gosp. subjekata; horizontalno povezanih, komplementarno povezanih, te pomou specijaliziranih institucija za istr. trita)

kombinacijom prethodnih naina3. PREMA OBUHVATU ISTRAIVANJA predmetno (podruno)

vremensko (povijesno, tekue , futuroloko)

prostorno (zemljopisno; domae trite i meunarodno trite)

4. PREMA PODRUJU ISTRAIVANJA

utvrivanje potreba, potranje i potronje

utvrivanje potencijalnog trita

utvrivanje budueg trita i budue prodaje

utvrivanje poloaja proizvoda na tritu

utvrivanje budueg proizvodnog programa

utvrivanje ponaanja potroaa

5. PREMA OBUHVAENOSTI SADRAJA ISTRAIVANJA makro-istraivanje trita (koje se odnosi na globalna istraivanja cjelokupnog gospodarstva)

mikro-istraivanje trita (koje se odnosi na istraivanje trita pojedinih gosp. subjekata)

6. PREMA NJEGOVIM VIDOVIMA

kvantitativno istraivanje kvalitativno istraivanje- pretpostavke za uspjeno istraivanje trita u gosp. subjektu

postojanje i raspoloivost strunih kadrova

postojanje adekvatnih fin. sredstava

postojanje odgovarajueg prostora za djelovanje org. jedinice

postojanje adekvatno raspoloivog vremena za obavljanja istraivake djelatnosti

postojanje adekvatnih informacijskih kanala

- MARKETING-INFORMACIJE I MARKETING -ODLUIVANJE -

- INFORMACIJE marketing-istraivanja su imbenici na temelju kojih moemo donositi odgovarajue marketing-odluke ija je polazna osnovica

potpuno definiranje problema

poznavanje relevantnih informacija (izvori, metodologija obrade, trokovi informacija...)

poznavanje ograniavajuih imbenika istraivanja

- sa stajalita namjene, marketing-informacije moemo podijeliti na

kontinuirane informacije (koje se sustavno i permanentno prikupljaju radi rjeavanja operativnih problema, te u svrhu preventive)

diskontinuirane informacije (koje su namijenjene za rjeavanje konkretnih postojeih marketing problema)

- specifinosti marketing-odluka

kompleksnost

nedostatak informacija

visoka razina rizika

- razina informacija i njihova kvaliteta ovisni su o 3 kriterija

1. POTPUNOSTI INFORMACIJA (da u punom smislu zadovoljavaju iskazane potrebe)

2. SIGURNOSTI INFORMACIJA (da ih se u svako doba moe dobiti i da su upotrebljive)

3. ISPRAVNOSTI INFORMACIJA (da su istinite i vjerodostojne)

- svaka poslovna, pa i marketing-odluka ima svoju OEKIVANU VRIJEDNOST tj. uinak izraen u novcu koji se oekuje kao posljedica te odluke

Vis = (Dis Din) Tis

Vis ... neto-vrijednost istraivanja trita

Dis ... oekivana vrijednost marketing-odluke uz koritenje informacija

Din ... oekivana vrijednost marketin-odluke bez koritenja informacija

Tis ... trokovi istraivanja trita

- MARKETING-INFORMACIJSKI SUSTAV poduzea je skup procedura i metoda za redovito, planirano prikupljanje, analizu i prezentiranje informacija koje se koriste za donoenje odluka na podruju marketinga

- podsustavi

1. INTERNI RAUNOVODSTVENI PODSUSTAV koji osigurava podatke o prodanoj koliini i cijenama proizvoda, ukupnoj vrijednosti prodaje, prodaja po vrstama potroaa, regijama i sl., zatim trokovi prodaje, promocije, ekonomske propagande i dr.

2. MARKETING-IZVJETAJNI PODSUSTAV redovito i kontinuirano prati i prenosi podatke o kretanjima u okruenju, pohranjuje podatke i informacije te ih emitira menagerima i upravljakom vrhu

3. PODSUSTAV ZA MARKETING-ISTRAIVANJA koji prikuplja, analizira, selekcionira i prezentira specifine marketing-informacije korisnicima

4. ANALITIKI MARKETING PODSUSTAV koji obavlja analizu sloenih marketing-problema i operacija s svrhom njihova unapreivanja i optimalizacije

MARKETING-ISTRAIVANJEMARKETING-INFORMAC. SUSTAV

1.Naglasak je na prikupljanju eksternih informacija1.Prikupljanje kako internih tako i eksternih informacija

2.Povezana su s rjeavanjem problema2.Povezan je s preventivom problema kao i rjeavanjem problema

3.Operiraju diskontinuirano3.Operira kontinuirano

4.Tee usmjeravanju k prolim informacijama4.Tei biti futuristiki orijentiran

5.Nisu utemeljena na uporabi informacija5.Raunalski utemeljen proces

6.Predstavljaju jedan od izvora informacija koje su input marketing-informacijskog sustava6.U sebi ukljuuje druge podsustave osim marketing-istraivanja

- PROCES ISTRAIVANJA TRITA -- faze i etape procesa istraivanja trita

I. PRIPREMNA ILI INICIJALNA FAZA

- u kojoj se stvara poticajni impuls za obavljanje istraivanja

- temelj jest definiranje problema

- prema vremenskom obzoru za njihovo uklanjanje razlikujemo

problemi kratkoronog karaktera (koji imaju visok stupanj hitnosti rjeavanja; svakodnevni)

problemi srednjeronog karaktera i

problemi dugoronog karaktera (koji se odnose na taktiko i strateko odluivanje)

II. FAZA PROCESA ISTRAIVANJA- koja se sastoji od 7 etapa

1. ANALIZIRANJE SITUACIJE tj. potpuno definiranje problema

2. NEFORMALNO ISTRAIVANJE postavljanje i provjera hipoteza

3. PLANIRANJE ILI PROJEKTIRANJE ISTRAIVANJA ime se odreuje organizacija, izvori podataka te temeljni elementi istraivanja, podjela -

ciljevi istraivanja opi i posebni

razgranienje istraivanja predmetno, vremensko i prostorno

temeljni izvori podataka gosp. subjekt, slubeni, neslubeni i dr.

metode istraivanja interne i eksterne

organizacija istraivanja unutarnja i terenska

terminski plan istraivanja svake operacije i faze te konani plan

plan trokova po elementima i po nositeljima

4. PRIKUPLJANJE I REGISTRACIJA PODATAKA u kojoj se obavlja primjena odabranih metoda na objektu istraivanja; instrumenti upitnici, listovi za promatranje i registriranje podataka, dnevnici, podsjetnici za voenje intervjua, testovi, mehanika i ostala labaratorijska sredstva

5. OBRADA I ANALIZA u kojoj se prikupljeni podaci oblikuju u korisne informacije; tabeliranje i grafiko prikazivanje...

6. INTERPRETACIJA kojom emo potvrditi ili oboriti poetnu hipotezu

7. IZRADA KONANOG IZVJETAJA o izvrenom istraivanju

III. PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA- ima presudnu vanost te se mora ostvariti kako istraivanje ne bi bilo uzaludno

- imajui u vidu razmjerno velike tokove istraivanja s jedne strane te veliku korist od istraivanja, s druge strane, trea faza se mora realizirati

- moemo razgraniiti 3 vrste istraivanja

1. IZVIAJNO (EKSPLORATORNO) koje se upotrebljava pri definiranju problema istraivanja, posebice problema kompleksne naravi)

2. OPISNO (DESKRIPTIVNO) koje slui za konstantaciju odreenog opeg stanja, tj. injenica na tritu

3. UZRONO (KAUZALNO) kojim se utvruje uzrono-posljedina veza koja stvara problem

- METODE ISTRAIVANJA TRITA -- izvore podataka dijelimo na 2 skupine

1. PRIMARNI PODACI (eksterni, podaci na terenu, field podaci)

- su podaci do kojih netko kao prvi i jedini dolazi, a izvori sa terena su potroai, distributeri i drugi gosp. subjekti

- prednosti

usmjerenost i uska povezanost s problemom i ciljem istraivanja

podaci su svjei i aktualni

poznata je metodologija, te time i objektivnost i pouzdanost podataka

mogunost vremenskog prikupljanja i usporeivanja razliitih nizova podataka

- nedostaci

sporost u prikupljanju, obradi i analizi

smanjena pouzdanost radi smanjenja trokova istraivanja

visoka cijena prikupljanja podataka (veliki broj strunih kadrova)

2. SEKUNDARNI PODACI (interni, podaci za stolom, desk podaci)

- iji su izvori dostupniji, jeftiniji i jednostavniji za aktiviranje i koritenje

- prednosti

velika brzina prikupljanja, obrade i analize

visoka razina dostupnosti raspoloivih podataka

pouzdanost podataka

niska cijena prikupljanja (manji broj strunih kadrova)

- nedostaci

netonost podataka (ako su neslubenog ili poluslubenog karaktera)

neraspoloivost odreenih podataka

nemogunost meusobne usporedivosti podataka iz razliitih izvora

zastarjelost odreenih podataka

neodgovarajue mjerne jedinice (fizike/vrijednosne) kojima su prikazani podaci

nepoznavanje metodoloke osnovice prikupljanja podataka

nemogunost provjere objektivnosti podataka

- metode prikupljanja podataka

1. INTERNE metode prikupljanja sekundarnih podataka gdje je temeljna metoda izravnih podataka tj. -

povijesna metoda

2. EKSTERNE METODE prikupljanja prim. podataka u koje su ukljuene -

ispitna metoda istraivanja trita

opservacijska metoda istraivanja trita (metoda promatranja)

eksperimentalna metoda istraivanja trita

- vrste uzoraka

1. JEDNOSTAVNI SLUAJNI UZORAK koji se dobiva odabiranjem iz cjelokupne stat. mase pomou tablice sluajnih brojeva, moe biti -

bez ogranienja

s ogranienjima (kontrolirani)

2. SISTEMATSKI UZORAK se odabire pomou odreenog koraka izbora, a prva se jedinica odreuje na temelju tablice sluajnih brojeva, moe biti

s ponavljanjem

bez ponavljanja

3. STRATIFICIRANI UZORAK za ije dobivanje potrebno je cjelokupnu stat. masu podijeliti na logike homogene cjeline (prema prostornim, demografskim i dr. kriterijima), razlikujemo

jednostavni (kod kojeg se zatim, obavlja jednak izbor jedinica iz svake cjeline sluajnim izborom) proporcionalni (izabire se broj jedinica koji je relativno jednak u svakoj cjelini) neproporcionalni (tj. uzorci s optimalnom alokacijom jedinica, gdje se broj jedinica uzorka odreuje srazmjerno standardnim devijacijama)4. UZORCI KOJI NISU ZASNOVANI NA VJEROJATNOSTI

prigodni uzorci

namjerni uzorci

kvotni uzorci

- POVIJESNA METODA

- u primjeni ove metode dolazi do izraaja statistiko-matamatika obrada podataka koji se prikupljaju iz sljedeih izvora

podaci gosp. subjekta (iji je izvor u pojedinim posl. funkcijama i njihovim organizacijskim jedinicama)

slubeni podaci (statistiki godinjaci dravnog, upanijskog i gradskog znaenja te ostale statistike publikacije dravnog zavoda za statistiku)

neslubeni podaci (koji nisu obuhvaeni s prethodne dvije skupine podataka i treba ih uzeti s rezervom)

- ona mora prethoditi uporabi bilo koje druge metode jer daje temelj za nadograivanje rezultata drugih metoda

- temeljne karakteristike su tonost, jednostavnost te brzina dobivanja podataka

- METODA PROMATRANJA

- istrauje uestalost odreenih pojava i to na jednom od 3 mjesta ulica, trgovine ili kuanstvo

- ona je razmjerno skupa te postoji ogranienost istovremenog istraivanja tek jednog ili eventualno nekoliko problema vezanih za sadanjost

- moe se provesti na 3 razine

1. SAMOOPAANJA (INTROSPEKCIJA) koje prestavlja panel-potroaa (te se ne mora temeljiti na velikom uzorku)

2. OPAANJE ISTRAIVAA koje moe biti

jednostruko

viestruko ( za kontrolu ili promatranje vie problema istovremeno)

3. UPORABU MEHANIKIH SREDSTAVA (audiometri, kino-kamere i sl.)

- METODA ISPITIVANJA

- je najvie upotrebljavana metoda ija je temeljna osobitost postavljanje pitanja u bilo kojem obliku i njihovo registriranje

- naglasak je na kvalitativnim istraivanjima

- ispitiva zajedno sa instruktorima predstavlja subjekt ispitivanja, dok ispitanici predstavljaju objekt ispitivanja (potroai, distributeri i drugi objekti eksperti, instituti i dr.)

- upitnici, dnevnici i sl. predstavljaju sredstvo ispitivanja dok ono to se istrauje metodom ispitivanja predstavlja predmet ispitivanja

- prema vremenu izvoenja dijelimo ih na

1. PRETHODNA ISPITIVANJA (vezana za proizvod koji jo nije lansiran na trite)

2. NAKNADNA ISPITIVANJA (nakon lansiranja proizvoda na trite)

- prema nainu ispitivanja razlikujemo

I. PRELIMINARNO ILI NEFORMALNO ISPITIVANJE

II. OBAVIJETENOST MIJENJA (rije je o sastavljanju skupine od 40-50 strunjaka raznih profesija koji su, izravno ili neizravno, vezani za predmet istraivanja

III. SONDAA koja predstavlja najraireniji ali ujedno i najskuplji nain ispitivanja

1. SONDAA POTOM

- temeljna osobitost je samoispitivanje ispitanika te poveana iskrenost u odgovaranju

- prednosti velika ekonominost, mogunost velikog obuhvata ispitanika, poveana objektivnost ispitivanja te istovremeno promocijsko djelovanje

- nedostaci due vremensko trajanje ispitivanja, nemogunost poveavanja broja pitanja u upitniku, ogranienost na pismene i obrazovane ispitanike, obveza ponavljanja ispitivanja u sluaju veeg non-responsa

2. SONDAA TELEFONOM

- uz upitnik kao sredstvo, koristi se i telefon, te je ova metoda ograniena na lokalno trite

- prednosti vrlo velika brzina, jednostavnost i relativno mali trokovi

- nedostaci uzorak se moe izabrati u naelu, samo kao sistematski, te nemogunost obuhvata svih segmenata potroaa

3. SONDAA RAUNALOM

- tj. davanje odgovora izravno pomou raunala

- prednosti brzina dobivanja odgovora te jednostavnost analize i obrade

- nedostaci razmjerno mali broj osobnih raunala potencijalnih ispitanika

4. SONDAA OSOBNIM ISPITIVANJEM

- temeljna osobitost jest fiziki kontakt izmeu ispitivaa i ispitanika te mogunost koritenja pokaznih kartica, crtea proizvoda i ostalog pomonog materijala

- prednosti razmjerno veliki broj respondenata, mogunost kontrole, smanjena mogunost nesporazuma u vezi s pitanjima, istovremeno promocijsko djelovanje te mogunost kombiniranja s drugim metodama

- nedostaci vrlo skupo ispitivanje, dugo trajanje ispitivanja, potekoe u izboru i odravanju reprezentativnosti uzorka

- osobna ispitivanja mogu se podijeliti prema

svrsi (opa, neformalna, pokusna, kontrolna)

organiziranosti (neformalna, strukturirana nestrukturirana, standardizirana nestandardizirana)

obuhvatu (individualna, skupna)

usmjerenosti (izravna, neizravna)

- pitanja moemo podijeliti prema

sadraju (koja se odnose na injenice, miljenja, namjere, ponaanje, stavove, informiranost...)

izravnosti (izravna-osobna, neizravna-neosobna)

funkciji (identifikacijsko-obuhvatna, ciljno-sadrajna, osnovna-situacijska, selektivna, verifikacijsko-kontrolna)

obliku (jednostavna, sloena)

povezanosti (nezavisna, zavisna)

mogunosti odgovaranja (otvorena sa slobodnom mogunou odgovaranja, zatvorena dihotomna crno-bijela i alternativna s viestruko ponuenim odgovorima)

usmjerenosti/sugestivnosti (pozitivno i negativno usmjerena)

5. SONDAA SKUPNIM ISPITIVANJEM

- skupna ispitivanja u sebi obuhvaaju

panel-ispitivanja

omnibus ankete

iri potroaa

kolektivna anketa i dr.

- PANEL je odreeni nepromjenjivi i reprezentativni krug osoba koje u duem vremenskom razdoblju, permanentno ili u vremenskim intervalima, bivaju ispitivane o odreenom ali uvijek istom predmetu istraivanja

- razlikujemo

1. panel potroaa pretpotroaki

krajnjepotroaki (panel pojedinca i panel kuanstva za potronu robu ili robu trajne vrijednosti)

2. panel trgovine3. paneli za mjerenje medija4. specijalni paneli5. paneli testiranja proizvodaIV. PSIHOLOKA ISPITIVANJA predstavljaju nadgradnju ostalih naina ispitivanja te daju najkvalitetnije odgovore vezane za ponaanje kupaca prije, za vrijeme ili nakon izvrene kupnje

- vrste

ispitivanje miljenja

ispitivanje stavova

ispitivanje prepoznavanja

ispitivanje sjeanja

ispitivanje image-a proizvoda

ostale tehnike...

- EKSPERIMENTALNA METODA - EKSPERIMENT je postupak kojim namjerno izazivamo neku pojavu u kontroliranim uvjetima kako bismo je opaali i/ili mjerili

- on se moe odvijeti na 2 naina

na terenu (u prirodnom okruenju)

u labaratoriju (u umjetnom okruenju)

- prednosti mogunost dobivanja objektivnih rezultata istraivanja, boljeg kombiniranja elem.marketing-mixa, donoenje strategijskih, taktikih i operativnih marketing-odluka te ostvarenje globalnih ciljeva marketinga

- nedostaci ogranienost broja nezavisnih varijabli, potekoe u kontroliranju te internom i eksternom vrednovanju rezultata, nedostatak strunog kadra, financijskih sredstava te pasivnost potencijalnih nositelja gosp. subjekata

- posebna podruja istraivanja

1. PREDVIANJE POTRANJE I PRODAJE (tj. trinog potencijala)

2. KONJUKTURNA ISTRAIVANJA- konjukturni ciklusi su predstavljeni ponavljanjem redosljeda oscilacija i promjena u gosp. aktivnosti koji imaju svoje ulazne i silazne faze uspon, prosperitet, kriza i depresija

3. ISTRAIVANJE PROIZVODA (trenutanog poloaja proizvoda na tritu, ocjena budueg razvoja, sadanje situacije te budue politike proizvoda)

4. ISTRAIVANJE PRODAJE I DISTRIBUCIJE (u dva podruja izbor kanala distribucije te fizika distribucija tj. marketing-logistika s ciljem smanjenja trokova ali i unapreivanja i poveanja potranje)

5. ISTRAIVANJE TRITA PROIZVODNE POTRANJE (tj. istraivanje trita sredstava rada i predmeta rada)

6. ISTRAIVANJE TRITA KRAJNJE POTRANJE (tj. krajnjih potroaa)

7. ISTRAIVANJE KONKURENCIJE (radi utvrivanja tr. poloaja)

8. ISTRAIVANJE PROMOCIJE (izbor medija ekon. propagande, odreivanje iznosa fin. sredstava te efikasnosti ekon. propagande)

9. ISTRAIVANJE NABAVNOG TRITA (radi odluivanja o optim. inputu u proizvodnom procesu)

10. ISTRAIVANJE TRITA U TRGOVINI NA VELIKO I MALO11. ISTRAIVANJE FINANCIJSKOG TRITA (tr. kapitala i tr. novca)

VI. SEGMENTACIJA TRITA- SEGMENTCIJA TRITA predstavlja proces u kojem se ukupno heterogeno trite na izvjesnom prostoru, koje posjeduje zasebne specifinosti, dijeli u manje dijelove/segmente koji su tada, u tolikoj mjeri reprezentativni, da se moe govoriti o njihovoj homogenosti

- svaki na taj nain ustanovljen segment za subjekt ponude predstavlja zasebnu ciljnu skupinu TARGET MARKET prema kojoj gosp. subjekt treba usmjeravati svoje marketing-napore

- kriteriji za segmentaciju trita

demografski

zemljopisni

socio-ekonomski

kulturni

bihejvioristiko-psiholoki (psihografski)

- strategije obuhvata trita

1. NEDIFERENCIRANI MARKETING ili tzv. masovni marketing; rije je o proizvodnji, finalizaciji i plasmanu proizvoda namijenjenim istovremeno za sve tr. segmente

2. DIFERENCIRANI MARKETING u kojem proizvoa ini diferenciju proizvoda (ili marketing-mixa u cjelini) prema pojedinim tr. segmentima

3. KONCENTRIRANI MARKETING ili ciljni marketing; u kojem se proizvoa orijentira iskljuivo prema jednom tr. segmentu

- mogue je govoriti i o totalnoj segmentaciji trita, to znai, da se za svakog pojedinanog potroaa ponudio i pojedinani proizvod

- prema Kotleru o marketingu se danas razmilja kao o procesu segmenting (segmentacija), targetting (ciljno usmjeravanje) i positioning (pozicioniranje), koji on naziva STP marketingom- implementacija ciljnog marketinga zahtijeva sljedei proces

1. SEGMENTACIJA TRITA identificirati varijable segmentacije i segmentirati trite

razviti profile rezultirajuih segmenata

2. IZBOR CILJNOG TRITA ocijeniti privlanost svakog segmenta

odabrati ciljni segment

3. POZICIONIRANJE PROIZVODA identificirati mogue koncepcije pozicioniranja za svaki ciljni segment

odabrati, razviti i priopiti odabranu koncepciju pozicioniranja

- pozicioniranje se odvija u 3 faze

1. FAZA gosp. subjekt mora ustanoviti razlike proizvoda, usluga, osoblja, image-a u odnosu na konkurentske proizvode

2. FAZA ustanoviti kriterije za odabir razlika i nain njihovog iskazivanja

3. FAZA upoznati poten. kupce o razlikama, tj. prednostima svog proizvoda

VII. MARKETING-STRATEGIJA- STRATEGIJA je sredstvo za ostvarenje ciljeva, te predstavlja stvaralaku zamisao, ideju i nadahnue kojim elimo doprijeti do konanog, dugoronijeg cilja

- MARKETING STRATEGIJA jest sredstvo za ostvarenje marketing-ciljeva gospodraskih subjekta

- unutar datog okruenja, marketing-strategija je u meuzavisnosti s trima snagama 3K (kupci, konkurencija, korporacija) ili engleski 3C (customer, competition, corporation)

- prema hijerarhijskoj razini primjene

1. KORPORACIJSKA STRATEGIJA je strategija najvie hijerarhijske razine kojom se predodreuje obujam posl. aktivnosti gosp. subjekta

2. POSLOVNA STRATEGIJA predstavlja konkretnu implementaciju korporativne strategije po pojedinim poslovnim podrujima kojom se eli postii konkurentnost, kao i gosp. subjekta u cjelini

3. FUNKCIONALNA STRATEGIJA predstavlja konkretizaciju posl. strategije po pojedinim posl. funkcijama gosp. subjekta

- prema izvrenoj segmentaciji trita

1. STRATEGIJA KONKURENCIJE- temelji se na nalaenju mogunosti za utvrivanje konkurencijskih prednosti proizvoda u odnosu na prisutne konkurencijske proizvode

- razlikujemo

konkurenciju najnieg reda (meusobno srodnih proizvoda autobusni, eljezniki, avionski prijevoz)

konkurencija prvog vieg reda (npr. konkurencija izmeu malih, sportskih, obiteljskih i luksuznih auta)

konkurencija drugog vieg reda (npr. konkurencija izmeu razliitih proizvoaa automobila ; Mercedes, Audi, Fiat...)

konkurencija najvieg reda (predstavlja konkurenciju unutar proizvodnog programa; npr. u Volkswagen-u Golf, Polo, Passat)

- tipovi konkurenata

trini lider (40%; ima najvei udjel na tritu te tei, ne samo ouvanju ve i proirenju, ponekad i agresivnim marketing-naporima) trini izaziva (30%; je glavni i nerijetko najozbiljniji konkurent tr. lideru, npr. Coca-cola i Pepsi) trini sljedbenik (20%; predstavljaju razmjerno srednje poslovne snage, te se zadovoljavaju svojom pozicijom na tritu, npr. Cocta) trini tamponeri (predstavljaju razmjenro male poslovne snage, nemaju velikih poslovnih ambicija, i u pravilu, svojom ponudom zatvaraju mala, intralokalna trita, npr. Kola i Cola u periferijama gradova ili sela)2. STRATEGIJA IVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA- pretpostavlja nuno preoblikovanje odabrane marketing-strategije gosp. subjekta prije ili unutar svake faze ivotnog ciklusa proizvoda

3. PORTFOLIO STRATEGIJA

- koja se temelji na postojanju stratekih posl. jedinica i posl. aktivnostima kojima se ona bave, a koje je mogue prikazati njihovim pozicioniranjem u okviru svojevrsne matrice uspjenosti (pr. matrica Boston Consulting Group ili General Eletric)

4. STRATEGIJA PROFITNOG UTJECAJA

- PIMS strategija Profit Impact on Market Sharel ; trini model s bazom podataka 500-tinjak kompanija u SAD-u

- koji u razmatranje uvodi meuodnose izmeu ostvarene dobiti (profita) i ostvarenog udjela na tritu

5. OPA TRINA STRATEGIJA- koja obuhvaa

strategija slobodnog pada (koja je svojstvena proizvodima iji plasman ne zahtjava nikakve osobite marketing-napore; npr. sol, eer, brano)

strategija guranja (koja pretpostavlja znaajne marketing-napore koji se prenose od proizvoaa, preko svih sudionika u trgovinskom lancu, do krajnjeg potroaa)

strategija privlaenja (kojom se proizvoa svojim agresivnijim marketing-naporima usmjerava izravno krajnjem potroau)

kombinirana strategija- faze utvrivanja marketing-strategije

identifikacija mogue strategije

oblikovanje strategije i alternativa

prosudba strategije

provredba strategije

strateki razvojni plan

VIII. PROIZVOD

- DEFINIRANJE PROIZVODA I USLUGA -

- PROIZVOD je materijalni rezultat procesa proizvodnje te ima uporabnu vrijednost

- ovisno o stupnju proizvedene gotovosti dijelimo ih na

nedovrene proizvode poluproizvode gotove proizvode- KONCEPCIJA TOTALNOG PROIZVODA jest koncepcija uvaavanja proizvoda kao skupa materijalnih rezultata (proizvod) i nematerijalnih rezultata ljudskog rada (usluga), koji zadovoljavaju neku potroaevu potrebu

PT = PPm + Ppi

PT ... totalni proizvod

PPm ... parcijalni proizvod materijalnog oblika

PPi ... parcijalni proizvod imaterijalnog oblika

- proizvode moemo klasificirati u 3 skupine

potrona dobra (mat. dobra koja se potroe u jednoj ili vie upotreba)

trajna dobra (materijalna dobra koja obino izdre vie upotreba)

usluge (djelatnosti, koristi ili zadovoljenja koja se nude na prodaju)

- USLUGA je svaka aktivnost ili korist koju jedna strana moe ponuditi drugoj, uglavnom je neopipljiva i ne rezultira vlasnitvom bilo ega

- njezina proizvodnja moe ali i ne mora biti vezana za fiziki proizvod

- karakteristike nematerijalnost, nedjeljivost, nepostojanost kvalitete, nemogunost uskladitenja te prolaznost

- dobra krajnje potronje dijelimo na

1. KONVENCIONALNA DOBRA koja kupac kupuje esto, neposredno, uz minimalni napor u usporeivanju i kupnji

osnovna dobra (proizvodi koji kupci redovito kupuju)

impulzivna dobra (proizvodi koje kupci kupuju bez napora planiranja)

dobra za sluaj nude (proizvodi koje kupci kupuju u sluaju hitne potrebe)

2. POSEBNA ILI SHOPPING-DOBRA koja kupac, u procesu selekcije i nabave osobito usporeuje, prema kvaliteti, cijeni, obliku i dr.

3. SPECIJALNA DOBRA predstvaljaju dobra sa zavidnim karakteristikama i identifikacijom marke, za koja je znaajna skupina kupaca, obino spremna uiniti osobit napor prilikom kupnje

4. DOBRA KOJA SE NE TRAE tj. dobra za koja kupac ne zna ili pak zna, ali o kojima obino ne razmilja da bi ih kupio

- svojstva proizvoda

1. OPA

uporabna (korisnost, bezopasnost, laka uporabljivost)

propisana (zatienost, ostale norme...)

2. OSNOVNA uporabna (cjelovitost, raznovrsnost uporabe, trajnost)

estetska (izgled oblik i boja, ostali osjetilni uinci opip, okus, miris...)

tehnika (dimenzija, teina, prenosivost, pokvarljivost)

ekonomska (cijena)

ekoloka

3. POSEBNA estetska (privlanost, pomodnost, naziv)

ekonomsko-tehnika (tipiziranost, standardiziranost, individualnost)

- PROIZVODNI PROGRAM, FUNKCIONALNOST I KVALITETA PROIZVODA -

- u provedbi politike proizvoda potrebno je razlikovati

1. PROIZVOD U UEM SMISLU (product item)

- predstavlja svaki pojedinani, po mogunosti istodobno i marka proizvod, koji se po svojim svojstvima razlikuje od ostalih proizvoda u proizvodnom programu

2. LINIJU PROIZVODA (product line)

- ine istovrsni, ali istodobno i meusobno, po svojim svojstvima, razliiti proizvodi koji zadovoljavaju istu vrstu potreba potroaa

- proizvodi unutar linije proizvoda nazivaju se jo i VARIJATETI

3. PROIZVODNI PROGRAM ILI MIX PROIZVODA (product mix)

- ini ukupnost linija proizvoda, tj. pojedinanih proizvoda unutar njih

- broj proizvoda unutar pojedine linije ini dubinu linije proizvoda, broj linija proizvoda unutar konkretnog proizvodnog programa ini njegovu irinu, a duinu proizv. programa ini ukupan broj proizvoda unutar njega

- prosjena duina dobiva se dijeljenjem s brojem linija

- proizvodni program se mora optimizirati, to znai da treba njegovu irinu i dubinu dovesti u skladan odnos, to ponajprije ovisi, o tr. zahtjevima te interesima gosp. subjekta

- DEMASIFIKACIJA PROIZVODNJE kree prema konceptu proizvodnje koji rezultira produbljivanjem linija proizvoda, razliitim varijacijama proizvoda

- DIVERZIFIKACIJA PROIZVODNOG PROGRAMA predstavlja proirenje novim proizvodima

- ciljevi

kompletiranje ponude

potpunije zadovoljavanje potreba potroaa

poveanje konkurentske sposobnosti

vea uspjenost u poslovanju (rast proizvodnosti, ekonom. i profitabilnosti)

smanjenje proizvodnog rizika

potpunije iskoritenje kapaciteta

- tipovi diverzifikacije

1. KONCENTRINA kada se uvodi novi proizvod koji se nalazi u izravnoj vezi s proizvodima u postojeem proizv. programu i koji je ujedno istog stupnja prerade

2. HORIZONTALNA kada se uvodi novi proizvod koji se nalazi u posrednoj vezi s proizvodima u postojeem proizv. programu i meusobno su u razliitom stupnju prerade (faza ispred ili faza iza)

3. KONGLOMERATSKA kada se uvodi novi proizvod koji se ne nalazi u nikakvoj vezi s postojeim proizv. programom

- PARTICIPACIJSKI EFEKT se javlja kada novi proizvod pone smanjivati prodaju supstitucijskih proizvoda unutar iste linije proizvoda

- SIMPLIFIKACIJA je suprotna diverzifikaciji; predstavlja nastojanje da se izvri specijalizacija proizvodnje/prodaje proizvoda

- produbljivanje (proirivanje) proizvodnog programa, tj. linije proizvoda mogue je provesti na 3 naina

protezanjem prema dolje (uvoenjem proizvoda s niim cijenama)

protezanjem prema gore (uvoenjem proizvoda s viim cijenama)

dvosmjernim protezanjem (istovremenim uvoenjem proizvoda s viim i niim cijenama)

- KVALITETA PROIZVODA predstavlja ustanovljenu razinu svojstava nekog proizvoda kojom se opisuje uporabna vrijednost i korisnost proizvoda

- prema Bove-u

- KVALITETA jest mjera koja nam kazuje u kojoj je mjeri proizvod usklaen s potrebama, eljama i oekivanjima potroaa

- OPTIMALNA KVALITETA jest razina kvalitete koja najbolje uravnoteuje zadovoljstvo potroaa i trokove proizvoaa

- DEMINGOV CIKLUS se odvija na temelju spoznavanja problema, koji se oituju kroz ogranienja unapreivanja kvalitete i koji su determinirani razlikom izmeu potreba potroaa i osobitosti procesa stvaranja kvalitete

- faze ciklusa

1. FAZA PLANIRANJA (plan stage) u kojoj se razvija plan utemeljen na istraivanju potreba potroaa za odreenom razinom kvalitete

2. FAZA IZRADBE (do stage) u kojoj se plan provodi u manjem obujmu i u pokusnom obliku

3. FAZA PROVJERE (check stage) u kojoj se promatraju uinci pokusne operacionalizacije plana

4. FAZA AKCIJE (act stage) u kojoj se na temelju rezultata tree faze poduzimaju odreene akcije koje dovode do unapreivanja kavlitete

- potroai koji su se uvjerili u kvalitetu odreenog proizvoda, ponavljati e njegovu kupnju ak i ako doe do poveanja njegove cijene

- Prodajte kvalitetom, a ne cijenom ili Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari- unapreenje kvalitete proizvoda je u funkciji poveanja njihove marketabilnosti i profitabilnosti

- postizanje razmjerno visoke razine kvalitete proizvoda rezultira

stvaranjem povoljnog image-a gosp. subjekta i njegovih proizvoda

poboljanjem konkurencijskog poloaja na tritu

postizanjem viih cijena proizvoda

racionalizacijom promocijskih akcija

opim sniavanjem marketing-trokova

poveanjem receptivnih kupnji i lojalnosti potroaa

- STANDARDIZACIJA kao nain meunarodnog utvrivanja unificiranih kriterija normiranja i kontrole kvalitete proizvoda, jedna je od djelotvornijih naina utvrivanja donje razine kvalitete proizvoda na tritu

- FUNKCIONALNOST PROIZVODA proizlazi iz konstrukcijske izvedbe proizvoda, pa je u veoj mjeri izraena kod proizvoda trajne potronje

- MARKA I IMAGE PROIZVODA -

- MARKA PROIZVODA slui u svrhu identifikacije proizvoda (ambalaa i dizajn) te predstavlja tzv. propagandnu konstantu

- pod obiljeavanjem proizvoda podrazumijeva se unoenje razliitih znakova na proizvod i/ili ambalau od kojih su neki i zakonski obvezatni

- obiljeavanje ukljuuje oznake

deklaracija proizvoda (naziv, tip proizvoda, adresa proizvoaa...)

oznaka sukladnosti proizvoda (izjava, atest, certifikat)

oznaavanje atestnim znakom (atestni, ekoloki, sigurnosni znak...)

tehnika uputa

jamstveni list

EAN-kd

uputa za uporabu i uvanje

oznaka hrv. proizvoda natprosjene kvalitete hrvatska kvaliteta i izvorno hrvatsko

markice na proizvodu

znak zatite okolia itd.

- EAN kd je jedinstvena europska klasifikacija za obiljeavanje proizvoda (European Article Numbering) koja se postupno uvodi u europskim zemljama od 1977.g.

- temeljna zadaa je racionaliziranje u logistikim kanalima kretanja proizvoda, tj. od trenutka proizvodnje do prodaje krajnjem potroau

- karakteristike uteuje rad osoblja na ispisivanju cijena, smanjuje se mogunost manipuliranja potroaima, u svakom se trenu moe reagirati za nabavu robe, omoguuje jednostavno obavljanje svakodnevne inventure te znatno bre usluivanje kupaca

- EAN kd u sebi sadrava 13 kodiranih odrednica

od 1 do 3 kodirane odrednice zemlje proizvoaa

od 4 do 8 identifikacija proizvoaa

od 8 do 12 identificiranje proizvoda

13 kontrolni ili modularni kod)

- IMAGE PROIZVODA je doivljena kvaliteta proizvoda od pojedinca ili javnosti

- ima izuzetno znaajan utjecaj na nain kako ljudi percipiraju i reagiraju na odreene stvari

- imbenici oblikovanja image-a

halo efekt (jest tendencija ljudi da sude o pojedinanim osobitostima nekog objekta u uvjetima njiohve generalne impresije o strukturi kojoj objekt pripada)

jednostavna inferencija (se dogaa kada ljudi osjeaju da pojedini atributi gosp. subjekta idu zajedno)

- GODWILL nastaje poslovnim, imovinskim efektuiranjem i instrumentalizacijom image-a gosp. subjekta

- IVOTNI CIKLUS PROIZVODA -

- KONCEPCIJA IVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA predstavlja strategijsko promiljanje svih aktivnosti vezanih za proizvod kao temeljni element marketing-mixa, a time i ujedno predstavlja i rezultat fin. oekivanja

- zasniva se na 3 elementa

proizvodi prolaze kroz faze uvoenja, rasta, dozrijevanja (zasienja) i opadanja razliitim brzinama

dobit po jedinici proizvoda izrazito raste u fazi rasta, a poinje opadati u fazi dozrijevanja, dok obujam prodaje i dalje raste

utjecaj pojedinih elemenata (marketing-aktivnosti, fin. kontrola, tehnoloka istraivanja...), mijenja se od faze do faze u tijeku ciklusa, ovisno o ekonomskim zahtjevima

- najvaniji problem koji se javlja prilikom operacionalizacije koncepcije ivotnog ciklusa jest problem objektivnog praenja proizvoda na njegovoj krivulji; ogranienja su

raspoloivost, aurnost i tonost objektivno potrebnih podataka

kontinuiranost praenja krivulje ivotnog ciklusa

nedefiniranost hijerarhijskih mjesta odluivanja u svezi s uoenim kretanjima i problemima na krivulji

nedostatak informatike potpore

I. FAZA STVARANJA IDEJE O PROIZVODU- kategorija novog proizvoda, moe se odnositi na

potpuno novi proizvod za proizvoaa i trite

novi proizvod samo za proizvoaa

novi proizvod samo za odreene potroae

modificiranje postojeih proizvoda radi irenja postojeeg ili ulaska u nova trita

- izvori ideja za nove proizvode

rezultati istraivanja trita

ideje unutar vlastitog gosp. subjekta (spontano, invencijskim radom..)

ideje koje se generiraju na sajmovima i izlobama

ideje koje generiraju dobavljai i trgovina

ideje koje generiraju samostalni inovatori, patentni uredi, znanstveno-istraivalake i profesionalne organizacije...

- BRAINSTORMING (tehnika skupnog miljenja) odvija se u skupinama izmeu 6 i 10 osoba koje nisu nuno profesionalno vezane s predmetom problematiziranja

- prikupljanje ideja moe se odvijati na 3 naina

1. PRIKUPLJANJE IDEJA PO ZADATKU2. SUSTAVNO PRIKUPLJANJE ODREENIM METODOLOKIM INSTRUMENTARIJEM I TEHNIKAMA GENERIRANJA IDEJA

3. NEORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE IDEJA

II. FAZA RAZVOJA PROIZVODA- zadae marketinga u funkciji razvoja proizvoda su

koordinacija rada s ostalim posl. funkcijama i strunim slubama

izrada marketing-plana za novi proizvod

izrada budeta za novi proizvod na bazi marketing-plana

pripreme za test trita (pilot-trite)

priprema ostalih mjera za lansiranje novog proizvoda

- tehnoloka istraivanja gosp. subjekta mogu se odvijati u 2 pravca

1. tehnoloka istraivanja vezana za unapreenje tehnologije proizvodnje unutar postojeeg proizvodnog programa

2. tehnoloka istraivanja vezana za moguu diverzifikaciju postojeeg proizv. programa, tj. vezana za tehnologiju proizvodnje novih proizvoda

- faze razvoja proizvoda na podruju proizvodno-tehnike funkcije

1. PROJEKTIRANJE PROIZVODA

2. OCJENJIVANJE PROJEKTA

3. KONSTRUIRANJE PROIZVODA

4. ISPITIVANJE PROIZVODA

- aspekti ocjene proizvoda

estetski zahtjev (jednostavnost, ljepota, praktinost i originalnost) tehniki zahtjev (sigurnost, djelotvornost, mogunost zamjene dijelova, ekoloke komponente...) ekonomski zahtjev (sukladnost cijene proizvoda u odnosu na njegove karakteristike)III. FAZA UVOENJA PROIZVODA NA TRITE- u ovoj se fazi proizvod lansira na trite te gosp. subjekt mora

osigurati imbenike proizvodnje u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu

pripremiti kanale distribucije

izraditi mreni plan promocijskih aktivnosti

odrediti tono vrijeme lansiranja proizvoda

odrediti prostorno obuhvaeni ciljni dio trita (lokalnog, regionalnog, zonalnog i dr.)

odrediti velike kupce (veliki trg. gosp. subjekti i robne kue)

odrediti strategiju i taktiku nastupa na ciljnom tritu

- proces prihvaanja proizvoda od strane potroaa u marketingu, naziva se proces DIFUZIJE PROIZVODA- difuzijski proces rezultira diferenciranjem potroaa na tritu u odnosu na vrijeme (ne)prihvaanja novih proizvoda

- u ovoj fazi gosp. subjekt se priklanja jednoj od cjenovnih strategija

1. STRATEGIJA PENETRACIJE NA TRITE

- brzo osvajanje trita se postie stvaranjem razmjerno velike poetne prodaje proizvoda na tetu smanjenja prodaje konkurencijskih proizvoda

- bez obzira na razmjerno nisku prodajnu cijenu, ostvaruje se razmjerno velik prihod od prodaje

- utvrivanje % poveanja prodaje koji pri odreenom % snienja, osigurava ostvarenje nepromijenjene dobiti gosp. subjekta

M (1 - G) X ... % poveanja obujma prodaje

X = --------------- - 1 G ... % snienja cijene

M - G M ... % ostvarenja dobiti od prodaje

2. STRATEGIJA POBIRANJA VRHNJA (skimming price)

- u kojoj se radi o potpuno novom proizvodu, tj. monopolskom poloaju na tritu ili je rije o proizvodu koji u odnosu na postojee konk. proizvode ima izrazite kvalitativne i druge prednosti

- ova strategija je u biti agresivna cjenovna politika a karakteriziraju je visoke cijene u poetnoj fazi, koja su djelomice, rezultat visokih trokova promocije

- svojstvena je proizvodima koji su potpune inovacije, modnim proizvodima, kao i onima koji pripadaju kategoriji prestine potronje

- gosp. subjekt prije lansiranja proizvoda, mora pozicionirati svoj proizvod u odnosu na konkurenciju i to po

naelu nichemanship-a (tj. pozicioniranjem u slobodne trine prostore)

naelu izravne borbe s konkurentom

- danas se govori i o tzv. NIVELIRANJU PROIZVODA (benchmarking) koji predstavlja proces rangiranja proizvoda kompanije u odnosu na najbolje svjetske proizvode, ukljuujui i one iz drugih gosp. djelatnosti

IV. FAZA RASTA PROIZVODA- temeljni cilj jest razvijanje selektivne potranje za konkretnim proizvodom

- zahvaljujui kontinuiranom poveanju prodaje dolazi do

kontinuiranog poveanja proizvodnje

smanjenja jedininih trokova

stvaranja dobiti (koja u ovoj fazi moe biti najvea)

- KOMERCIJALIZACIJA PROIZVODA predstavlja onaj trenutak u provedbi politike proizvoda, kada proizvod treba poeti vraati uloena sredstva, stvarajui prihod na tritu

V. FAZA ZRELOSTI PROIZVODA

- ovo je faza u kojoj se gosp. subjekti ele odrati to due vrijeme

- proizvod u fazi zrelosti treba povremenim istraivanjima pozicionirati u odnosu na konk. proizvode, tj. utvrditi mjesto proizvoda na zamiljenoj rang-listi

- prodaja proizvoda stabilizirana je na odreenoj razini, te marketing-strategija mora biti usmjerena na odravanje vitalnosti proizvoda

- 3 elementa strategije

1. MODIFIKACIJA TRITA gdje postoji nekoliko mogunosti

traiti nova trita i njegove segmente

traenje mogunosti za stimuliranje raznolike upotrebe istog proizvoda od ve postojeih kupaca

prestrojavanje proizvoda kako bi se poveala prodaja

2. MODIFIKACIJA PROIZVODA predstavlja pokuaj da se izae iz dosadanjeg naina prodaje, promjenama osobina proizvoda ili njegovom raznolikijom uporabom

strategija poboljanja kvalitete (funkcionalnosti proizvoda)

strategija poboljanja osobina (dodavanje novih karakteristika radi poveanja svestranosti, praktinosti, sigurnosti..)

strategija poboljanja stila (poboljanje estetskih osobina u odnosu na njegovu funkcionalnu privlanost)

3. MODIFIKACIJA MARKETING-MIXA koja uzima u obzir mogunost stimuliranja prodaje izmjenom jednog ili vie elemenata marketing-mixa

VI. FAZA STARENJA I ODUMIRANJA PROIZVODA

- potrebno je ustanoviti razloge degresivnog kretanja krivulje ivotnog ciklusa proizvoda, te donijeti odluku hoe li se taj razlog pokuati otkloniti ili ne

- postoje 3 mogunosti

1. REVITALIZACIJA PROIZVODA (uinkovita intervencija elemenata marketing-mixa kako bi se proizvod uinio konkurentnijim na tritu9

2. PROIZVOD PREPUSTITI NJEGOVOJ SUBINI (zastarjeli proizvod ne treba povui, zato to se unato smanjenoj prodaji jo uvijek pokrivaju svi varijabilni trokovi, te dio fiksnih trokova, to pomae pokrivanju trokova ostalih proizvoda te ostvarenju vie razine njihove profitabilnosti)

3. OBUSTAVLJANJE PROIZVODNJE (proizvoda koji odumire i uvoenje novog proizvoda, kako mu postojei ne bi konkurirao)

- INSTRUMENTARIJ POLITIKE PROIZVODA -

- POLITIKA PROIZVODA predstavlja sastavnicu i polazite, poslovne i razvojne politike gosp. subjekta, te skup kriterija i naela na temelju kojih gosp. subjekt odluuje o koritenju proizvoda kao elemenata marketing-mixa

- imbenici

djelatnost gosp. subjekta

vrsta proizvodnje (monoproizvodna, multiproizvodna)

irina i dubina proizv. programa i njegova konzistentnost

prosjena razina kvalitete proizvoda unutar proizv. programa

politika proizvoda konkurentskih gosp. subjekata

- faze procesa oblikovanja politike proizvoda

1. ANALIZA DOSADANJE POLITIKE PROIZVODA2. TRINA PROGNOZA (domaeg i inozemnog trita)

3. OCJENA MOGUIH PRAVACA I INTENZITETA RAZVOJA I RASTA4. ANALIZA RESURSA (sadanjih i buduih)

5. PRELIMINARNI PRIJEDLOG SREDNJORONOG PLANA I POLITIKE PROIZVODA

6. NJIHOVO KONANO USKLAIVANJE I UTVRIVANJE7. FORMULACIJA CILJEVA I ZADAA POLITIKE PROIZVODA I NJIHOVA ALOKACIJA (na nositelje i izvritelje)

8. KONTROLA REALIZACIJE- uvjeti za djelotvorno oblikovanje politike proizvoda

solidna informacijska osnova

odgovarajua org. jedinica istraivanja i razvoja proizvoda

uinkoviti sustav informiranja i komuniciranja u gosp. subjektu

prilagoenost i efikasnost posl. odluivanja

- instrumenti politike proizvoda su

inovacija proizvoda

promjene proizvoda (modifikacija, varijacija postojeih proizvoda)

eliminiranje proizvoda (izuzimanje, iz proizvodnog i prodajnog programa, proizvoda koji ne odgovaraju potrebama i zahtjevima trita)

- INOVACIJA proizvoda moe se promatrati na 2 naina kao diverzificiranje i kao diferenciranje proizvoda (npr. promjene kvalitete, ambalae, dizajna, funkcionalnosti itd...); oblici

styling (predstavlja intervenciju u dotjerivanju proizvoda)

redesign (predstavlja ponovljeni proces, tj. preoblikovanje dizajna postojeeg proizvoda)

relaunch (predstavlja ponovno oivljavanje ve naputenih proizvoda; npr. VW Buba 1300 > VW Beetle 2.0)

remake (starih filmskih ili glazbenih hitova)

- RAZVOJ NOVIH PROIZVODA

- predstavlja najpogodniji nain programiranja ubrzanijeg rasta i razvoja

- strateki naini inovacija proizvoda u marketingu

technology push (tj. guranje tehnologije osmiljavanje novih proizvoda pratei suvremene tehnoloke trendove)

demand pull (tj. privlaenje potranje preko istraivanja, razvoja, proizvodnje i marketinga za optimalno zadovoljenje potreba)

- u najnovije vrijeme kao pristup uvoenju novih proizvoda primjenjuje se i tzv. VENTURING koji predstavlja miltidisciplinarni pristup koji se odvija timskim radom strunjaka razliitih specijalnosti

- u praksi se novi proizvodi mogu pojaviti kao

potpuno novi proizvodi (koji stvaraju novo trite)

nove proizvodne linije (novi proizvodi koji omoguuju ulazak na ve jedno uspostavljeno trite)

dopune postojeih proizvodnih linija (novi proizvodi koji dopunjuju postojei asortiman) poboljani/revidirani postojei proizvodi (novi proizvodi s poboljanom izvedbom ili veom vrijednou koji zamjenjuju postojee) repozicionirani proizvodi (postojei proizvodi usmjereni na nova trita) proizvodi s manjim trokovima (novi proizvodi sline izvedbe uz nie trokove)- USAVRAVANJE POSTOJEIH PROIZVODA

- predstavlja osmiljavanje nove varijacije proizvoda koja u odreenom smislu prestavlja svojevrsnu revitalizaciju, tj. oivljavanje proizvoda radi cjelovitijeg zadovoljenja potreba potroaa na tritu

- ono moe biti rezultat 2 strategija

1. OFENZIVNE/AGRESIVNE (gdje gosp. subjekt samoinicijativno poduzima potrbne aktivnosti na usavravanju proizvoda)

2. DEFENZIVNE/REGRESIVNE (gdje reagira tek na utjecaje koji dolaze na temelju rpomjena koje su se dogodile u okruenju, u ponaanju konkurencije, prije svega)

- NOVA PODRUJA PRIMJENE PROIZVODA

- u sluajevima kada proizvod poinje gubiti svoju poziciju na krivulji ivotnog ciklusa, za postojei se proizvod pokuavaju nai nova trita, tj. nova podruja primjene (ova se mogunost veim dijelom odnosi na sirovine i repro-materijal)

- marketing-napori pronalaenja novih trita

revizija dosadanjih kanala distribucije (npr. iz selektivne u intenzivnu distribuciju)

promjena strategije prodajnih cijena (npr. sniavanje i diferenciranje cijena)

intenziviranje promocijskih aktivnosti (npr. unapreivanje prodaje)

diferenciranje proizvoda na tritu (u donosu na razliite tr. segmente)

- NAPUTANJE ZASTARJELIH PROIZVODA

- razlozi zastarjelosti proizvoda

pojava superiornijih konkurentskih proizvoda na tritu

izrazite promjene potreba, elja ili ukusa potroaa

namjerno zastarijevanje proizvoda izazvano od strane gosp. subjekta radi zamjene novim proizvodom

- etape naputanja zastarjelih proizvoda

1. ANALIZA POKAZATELJA (na temelju kojih se identificiraju potencijalni proizvodi koji se trebaju napustiti)

2. SASTAVLJANJE PRELIMINARNOG POPISA (proizvoda koji se trebaju napustiti s utvrivanjem prioriteta)

3. PRIKUPLJANJE DODATNIH INFORMACIJA (koje eventualno mogu izmjeniti redosljed na popisu prioriteta)

4. DONOENJE ODLUKE O NAPUTANJU

5. IZVRENJE POTREBNIH PREDRADNJI ZA REALIZACIJU ODLUKE (obustava nabave sirovina, zaustavljanje proizvodnje, prodaja postojeih zaliha...)

- DIFERENCIRANJE PROIZVODA NA TRITU

- prilikom diferenciranja proizvoda, stari proizvod ostaje u proizv. programu, uz jedan ili vie, na temelju njega, diferenciranih proizvoda

- diferenciranje proizvoda moe biti tehniko-tehnoloko, informacijsko-komunikacijsko te distribucijsko-prodajno

- PLANIRANJE PROIZVODA -

- planiranje, razvoj i lansiranje proizvoda, sadri sljedee aktivnosti

osiguravanje dokumentacijske podloge za efikasno odluivanje o inovacijskim idejama

proizvodno-tehnoloko i trino razvijanje proizvoda kao konkretizacija prihvaenog prijedloga

uvoenje proizvoda na trite

- faze planiranja proizvoda

1. PRIKUPLJANJE I OBRADA IDEJA ZA NOVI PROIZVOD

2. ISTRAIVANJE TRITA

3. DEFINIRANJE SVOJSTAVA NOVOG PROIZVODA4. ANALIZA IMBENIKA PROIZVODNJE (ocjena mogunosti proizvodnje u okviru postojeih tehniko-tehnolokih mogunosti i ogranienja gosp. subjekta)

5. ANALIZA ORGANIZACIJE PRODAJE I PRODAJNIH UVJETA (odabir kanala distribucije, te hoe li biti izravna, intenzivna ili selektivna)

6. ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA INOVACIJA (rentabilnosti, tj. profitabilnosti novog proizvoda)

7. KONTROLA ELEMENATA PLANIRANJA NOVOG PROIZVODAIX. CIJENA

- CIJENA predstavlja koliinu novca koju kupac na tritu plaa ponuau za jedinini proizvod, tj. ona je novani iskaz vrijednosti proizvoda

- Stanton, Etzel i Walker -

- KORIST je atribut nekog predmeta koji osigurava zadovoljenje odreene potrebe

- VRIJEDNOST je koliinska mjera koja oznaava vrijednost proizvoda u razmjeni s drugim proizvodom a CIJENA je vrijednost izraena novcem

- utvrivanje cijena moe se provesti na jedan od naina

na temelju trokova (npr. metoda dodatnih, marginalnih trokova i dr.)

imitacijom cijene konkurenta

psiholoke cijene (na temelju elastinosti potranje)

empirijsko utvrivanje cijene

na temelju zakonskih propisa

na temelju poloaja proizvoda na krivulji ivotnog ciklusa proizvoda

- klasifikacija cijena u odnosu na vrste, prema

1. INSTITUCIJI KOJA ODLUUJE O CIJENI (trina i administrativna cijena)

2. POLOVIMA TRITA (cijena ponude i cijena potranje)

3. ODNOSU PONUDE I POTRANJE (ravnotena i neravnotena cijena)

4. DOMICILU (domaa cijena i svjetska cijena)

5. BROJU TRINIH SUBJEKATA I NJIHOVOJ MOI NA TRITU (konk. cijena, duopolno duopsonska, oligopolno oligopsonska te monopolno monopsonska)

- trini imbenici utvrivanja cijena

1. STADIJ U IVOTNOM CIKLUSU PROIZVODA- I. pristup - jest sagledavanje marginalnih trokova, u kojem se u kratkoronom pogledu uvaava uvoenje novog proizvoda

- tj. prilikom uvoenja ide se taktikom programiranja manje dobiti, kako bi se uspjenije penetriralo na trite s obzirom na konkurenciju

- II. pristup - ima dugoroni karakter te se zasniva na analizi uk. trokova

- tj. novi proizvod mora pokrivati sve svoje trokove (varijabilne i fiksne), te na dui rok stvarati primjerenu dobit

2. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE- pokazuje u kojoj se mjeri mijenja koliina tr. potranje pri odreenoj promjeni cijene konkretnog proizvoda

- potranja je cjenovno neelastina ukoliko uz promjenu cijene proizvoda, dolazi do neznatne promjene u koliini potranje ili je pak uope nema

3. CIJENE KONKURENCIJE

- price leadership (vodstvo cijena); prema kojem trini izazivai i trini sljedbenici odreuju svoje cijene na razini trinog lidera; te se na taj nain konkurencijska borba vodi necjenovnim elementima

- price-takeres (preuzimai cijena); koji jednostavno preuzimaju cijene koje su rezultat djelovanja zakona ponude i potranje na tritu

- price-makers (utvrivai cijena); koji u funkciji trinog lidera prvi utvruju cijene na tritu i tek potom to ine i njihovi konkurenti

4. KUPOVNI STIL POTROAA- oituje se, ponajprije, o uestalosti kupnje gdje neki preferiraju redovite, koliinski manje kupnje, dok drugi, rjee ali koliinski vee kupovine u hipermarketima i supermarketima

5. DIFERENCIJACIJA CIJENA PROIZVODA

- u odnosu na razliite segmente potroaa za isti proizvod, moe se provoditi s obzirom na

zemljopisni prostor (prodajna podruja)

vrijeme prodaje (sezonski proizvodi)

prodanu koliinu (davanjem popusta i sl.)

demografske ili socio-ekonomske karakteristike (popusti za djecu, umirovljenike i sl.)

- suprotno od diferenciranja jest diskriminacija cijena koja postoji kada se visokom cijenom diskriminira najvei broj potroaa na tritu a favorizira tek njihov manji broj

6. MJERE EKONOMSKE POLITIKE NA PODRUJU CIJENA

- prestine cijene rezultat su postojanja prestine potronje te donose razmjerno veliku dobit

- minimalne cijene su u funkciji zatite proizvoaa (poljoprivrednih)

- maksimalne cijene su u funkciji zatite potroaa

- intervalne cijene odreuju raspon izmeu dvije cijene u kojem se gosp. subjekt, cijenom svog proizvoda, moe kretati

- dirigirane cijene su fiksno odreene od strane drave u cilju svjesnog prebacivanja potronje stanovnitva s jedne na drugu skupinu proizvoda

- dvojne cijene kada za isti proizvod postoje dvije cijene, ovisno o nainu plaanja (avansno, gotovinom ili kod kupovine vie proizvoda)

- psiholoke cijene izravno ili neizravno utjeu na psihu kupaca na nain da ih dodatno motiviraju na kupnju konkretnog proizvoda

X. DISTRIBUCIJA- FIZIKA DISTRIBUCIJA je skup aktivnosti sastavljen od obraivanja narudbi, rukovanja robom, skladitenja, upravljanja zalihama i prijevoza, koje se rabe u kretanju proizvoda, od proizvoaa do kupaca i krajnjih potroaa

- zadaa distribucije je da u pravo vrijeme i na pravo mjesto dostavi proizvod u pravoj koliini, uz minimalne trokove

- naini distribucije ovisno o vrsti proizvoda

ekstenzivna (kojom se eli maksimalno pribliiti potroaima, jer je rije o proizvodima svakodnevne potronje koji pripadaju skupini proizvoda egzistencijalne potronje, s uglavnom, niskom jedininom cijenom; npr. cigarete...)

selektivna (proizvoai svoje proizvode distribuiraju putem manjeg broja prodajnih mjesta na odreenom broju intralokalnih trita, a rije je o proizvodima trajne potronje ija je jedinina cijena razmjerno vea; npr. odjea, obua, namjetaj, bijela tehnika...)

ekskluzivna (proizvodi se distribuiraju putem malog broja ekskluzivnih prodajnih mjesta, na tek jednom ili nekoliko lokalnih trita, a rije je o izrazito skupim proizvodima; npr. vrhunski modni proizvodi, automobili...)

- PRODAJA PROIZVODA je zavrna djelatnost poslovanja proizvodnog gosp. subjekta, te se njome trebaju ostvariti dovoljna fin. sredstva koja e pokriti trokove proizvodnje te omoguiti pokretanje novog ciklusa proizvodnje

- moe se organizirati na 2 naina

1. IZRAVNO - izravna prodaja predstavlja prodaju, izravno, krajnjem potroau bez ikakvih posrednika

- putem vlastite trg. mree ili prodavaonicom u tvornikom krugu, katalokom prodajom te prodajom putem trg. putmika i akvizitera; tzv. prodaja lice u lice

2. NEIZRAVNO

- neizravna prodaja se odvija putem posrednika, tj. putem razliitih oblika trgovine na veliko i malo - distributeri- agenti i brokeri su specifini posrednici na tritu kapitala, ija je zadaa, povezivanje prodavatelja (dobavljaa) i kupaca, za odreenu novanu protunaknadu

- agenti su stalni zaposlenici proizvoakih gosp. subjekata

- brokeri su zaposlenici samostalnih brokerskih trvtki ili samostalni pojedinci koji povremeno obavljaju povjereni im posao

- mogui tipovi prodavaonica u trgovini na malo klasina prodavaonica mjeovite robe, klasina specijalizirana prodavaonica, samoposluga, samoizbor, kiosk, pokretna prodavaonica, supermarket, supereta, hipermarket, robna kua i diskontna prodavaonica

- posebni naini prodaje izravna prodaja od vrata do vrata, putem kataloga, automata te elektronika prodaja

- elementi planiranja prodaje

predvianje poslovnih i trinih kretanja

priprema prognoze mogue prodaje

priprema predrauna trokova prodaje

utvrivanje prodajnih kvota

izbor kanala distribucije

operacionalizacija provoenja planova prodaje i naina plasiranja

prodajne komunikacije

izvjeivanje o prodaji

statistiki nadzor prodaje

plan kadrova u prodaji i nadzor

- PRODAJNE KVOTE predstavljaju predvienu koliinsku prodaju (fiziku ili vrijednosnu), po pojedinim, prostorno definiranim tr. podrujima, u odreenom (buduem) vremenskom razdoblju, pri odreenoj razini organizaciji prodaje i distribucije

- TRINI POTENCIJAL jest koliina proizvoda koju bi kupci, na odreenom, prostorno obuhvaenom tritu, kupili u odreeno vrijeme uz odreene marketing-napore

- temeljen je na ekonomskim, drutvenim i ostalim varijablama okruenja, koje utjeu na ukupnu potranju za proizvodom

- PRODAJNI POTENCIJAL jest ocjena prolog poslovanja, resursa i buduih napora gosp. subjekta, te projekcija udjela u prodaji industrijske grane

- PREDVIANJE PRODAJE jest oekivana prodaja u budunosti temeljena na specifinim razinama aktivnosti marketinga

- KANALI DISTRIBUCIJE oznaavaju put proizvoda od proizvoaa do krajnjeg potroaa

- MOGUI KANALI DISTRIBUCIJE PROIZVODA KRAJNJE POTRONJE

- izbor kanala distribucije ovisi o

vrsti i svojstvima distribuiranog proizvoda

irini i dubini proizvodnog programa

osobitostima trita distribuiranog proizvoda

predividvom opsegu proizvodnje

raspoloivim kanalima distribucije i njihovim trokovima

financijskoj snazi proizvoaa

dispregiranosti potroaa

- optimalnim izborom tei se postii max. prodaja proizvoda, uz prihvatljivu profitabilnost i uz max. moguu kontrolu kanala distribucije

- LOGISTIKA je proces planiranja, implementacije i kontrole, efikasnog i trokovno optimalnog toka i uskladitenja, sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda te pripadajuih informacija

- FRANCHISING

- predstavlja ustrojavanje vertikalnog kontroliranog distribucijskog kanala koji obino inicira proizvoa ili trgovina na veliko

- davatelj franise (posebnog ekskluzivnog ugovora), korisnicima franize (obino - trgovina na malo ili ugostiteljski objekt), tono odreuje nain i uvjete rada, te prodajni ili usluni program (npr. McDonalds)

davatelj franize pritom daje na koritenje svoje ime, logotip i sve ostale propagandne konstante te stavlja na raspolaganje svoj consulting (savjetovanje)

primatelj franize se obvezuje da e u svom poslovanju odravati odreenu visoku razinu kvalitete ili standarda poslovanja, te za to plaa financijsku protunaknadu

XI. PROMOCIJA

- CILJEVI I FUNKCIJE PROMOCIJE,

PROMOCIJSKI-MIX -

- KOMUNICIRANJE S TRITEM predstavlja razmjenu informacija izmeu proizvoaa i potroaa; razlikujemo

interno (unutar gosp. subjekta)

eksterno (izvan gosp. subjekta)

- u procesu promocijskog komun. razlikujemo 2 informacijska tijeka

1. emitiranje promocijskih informacija, tj. obavljanje promocijskih aktivnosti

2. receptiranje informacija vezanih za efikasnost promocije, koje se odnose na reakciju kupca u odnosu na promocijske napore (kupnju proizvoda, informiranost...)

- PROMOCIJA kao element marketing-mixa, predstavlja skup aktivnosti kojim se emitiraju razliite informacije iz gosp. subjekta u okruenje, tj. u najveoj mjeri na trite

- ona predstvalja splet razliitih aktivnosti kojima poduzea komuniciraju s pojedinicma, grupama ili javnou, u obliku osobnih i neosobnih poruka,

radi usklaivanja meusobnih interesa i potreba

- podjela promocijskih aktivnosti

primarne osnovne (ekonomska propaganda, unapreivanje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnou i publicitet)

sekundarne granine (dizajn, ambalaa, usluge potroaima, propaganda od usta do usta

- promocija i sve njezine aktivnosti moraju biti u funkciji ostvarenja marketing-ciljeva to znai dugorono zadovoljavanje drutveno, pozitivno-valoriziranih potreba potroaa i ostvarenje primjerene dobiti gosp. subjekta

- zadae promocije

1. INFORMIRANJE O PROIZVODU2. NAGOVARANJE NA AKCIJU ILI (PRE)OBLIKOVANJE STAVA

3. PODSJEANJE NA POSTOJANJE PROIZVODA

4. POSTPRODAJNO POJAAVANJE ZADOVOLJSTVA KUPACA- temeljni uinci promocije

poveanje prodaje proizvoda

stvaranje i poveanje image-a gosp. subjekta

pomo pri lansiranju i realizaciji novih proizvoda

osiguravanje olakanog prolaza proizvoda kroz distribucijske kanale

intenziviranje diverzifikacije i inovacije proizvoda i dr...

- PROMOCIJSKI ILI MARKETING-MIX ukljuuje sljedee aktivnosti

ekonomska propaganda

publicitet

odnosi s javnou

unapreivanje prodaje

osobna prodaja

- EKONOMSKA PROPAGANDA -

- REKLAMA je nestruna i neplanirana akcija koja se u pravilu slui parolom pozornost pod svaku cijenu, sluei se pritom ponajvie neistinama i obmanama potroaa

- PROPAGANDA oznaava organizirano irenje pojedinih ideja, naela i doktrina pomou istinitih ili lanih argumenata, radi pridobivanja pojedinaca ili skupine ljudi, da budu nositelji tih ideja

- upotrebljava se na podruju ekonomije te kao smiljena i planirana aktivnost, ima zadau izvriti objektivno, istinito informiranje na odreenom podruju ljudske djelatnosti

- ameriko marketing drutvo (AMA) definira ekon. propagandu kao svaki plaeni oblik neosobne prezentacije i promocije ideja, robe ili usluga identificiranog sponzora

- ekonomska propaganda omoguava potroaima

olakavanje alternativnog izbora

informiranje o novim ili kvalitetno modificiranim proizvodima

unapreivanje selektivne potranje

- ekon. propaganda moe se klasificirati prema

1. SUBJEKTU EKONOMSKE PROPAGANDE (poslovna i neposlovna-drutvena)

2. PROPAGIRANOM OBJEKTU (ekon. propaganda proizvoda osobne potronje - kratkotrajne i trajne potronje, ekon. propaganda proizvoda industrijske potronje i ekon. propaganda usluga))

3. POTRANJI KOJOJ JE USMJERENA (primarna i selektivna)

4. PROSTORNOM OBUHVATU (izvozna i domaa na prodajnom mjestu, intralokalna, lokalna, regionalna, zonalna i nacionalna)

5. KANALIMA DISTRIBUCIJE (izravna proizvoaka i neizravna posrednika)

6. TEMATSKOJ USMJERENOSTI (opa i specijalna)

7. PREDMETU PROPAGIRANJA (proizvod s generikim imenom, marka proizvod, skup proizvoda, tvrtka gosp. subjekta i kombinirana)

8. PROPAGANDNIM CILJEVIMA (uvodna, odravajua, pojaavajua, podsjetna i redukcijska)

9. OTVORENOSTI (skrivena i neskrivena)

10. PROPAGANDNOJ POLITICI PROPAGATORA (individualna, interna propaganda unutar gosp. subjekta, kooperativna ili zajednika, horizontalna, vertikalna, skupna, kolektivna, multikolektivna i gospodarska)

11. NAINU PROVEDBE (neposredna i putem propagandnih poruka)

12. VRSTI PROPAGANDNOG MEDIJA (novine, tjednici, asopisi, radio, televizija, razglas)

13. PROPAGANDNIM APELIMA (racionalna-informativna, emocionalna-sugestivna i kombinirana)

14. DRUTVENIM SANKCIJAMA (korektivna i komplementarna)

15. KONKURENCIJI (komparativna i pobijajua)

16. REAKCIJI POTROAA (usmena i pismena)

- SKRIVENA PROPAGANDA (bait advertising) predstavlja fingirano propagiranje jednog proizvoda s namjerom da se u stvari propagira drugi proizvod

- samo 50% ekon. propagande je la, samo je pitanje kojih 50%

- PROPAGANDNA PORUKA

- je svaka informacija upuena potroaima proizvoda putem medija ekonomske propagande; emitiraju se stvarnim potroaima i relativnim nepotroaima

- najstarija formulom propagandne poruke AIDA A(ttention) = pozornost, I(nterest) = zanimanje, D(esire) = elja i A(ction) = akcija

- elementi

zatitni elementi (crte, zvuk, melodija, specifina slova i sl.)

ofenzivni elementi (naslovi, parole i dr.)

elementi identifikacije (marka ili naziv proizvoda, zatitni znak i dr.)

- POZORNOST jest mentalni proces samosvijesnog usmjeravanja na postojei stimulans

- PROPAGANDNI APELI jesu impulsi ili poticaji koji se na temelju rezultata primjenjene psihologije, upotrebljavaju u prop. porukama, kako bi pobudili i aktivirali elje i osjeaje, to stvaraju potrebe za propagiranom robom

- od neobine vanosti je i uloga boje, zato to djeluju emotivno i asocijativno nego neki drugi znakovi ili simboli; prednosti boje u ekon. propagandi

poveanje pozornosti

reproduciranje boje proizvoda i ambalae

isticanje pojedinih dijelova

stvaranje atmosfere

raspoznavanje proizvoda

stvaranje kontrasta i asocijacije

- NOSITELJI EKONOMSKE PROPAGANDE

1. PROPAGANDNE KONSTANTE- se neprestano javljaju u propagandnim porukama, na samom proizvodu ili pak posl. dokumentima gosp. subjekta; vrste

naziv gosp subjekta ukoliko sadri dodatke u obliku crtea, slike i sl.; rije je o logotipu

zatitni znak temeljna zadaa zatititi proizvoaa od patvorina ili slinih proizvoda te zatititi potroaa jamstvom kvalitete i kvantitete proizvoda pod tim znakom

maskota je specifina vrsta zatitnog znaka u obliku odreene figure ivog bia ovjeka ili ivotinje

marka proizvoda je rije, simbol, pojam, poseban dizajn ili pak kombinacija toga, ukoliko slui u svrhu identifikacije proizvoda ili eventualno skupine proizvoda,

- 4 strategije individualno ime marke, ope obiteljsko ime za sve proizvode, posebno obiteljsko ime za sve kompanije te trg. ime kompanije kombinirano s individualnim imenom proizvoda

- mora biti lako izgovorljiva, zapamtljiva i individualna, te se trebaju zatititi znakom R

kuni stil znai postupkom dizajna kreirati smislenu vizualnu organizaciju predmetnog repertoara i ambijentalnih situacija

propagandni stil predstavlja specifian i unikatno kreativan grafiki, likovni ili audiovizualni izraz primjenjen u ekon. propagandi

2. MEDIJI EKONOMSKE PROPAGANDE- predstavljaju skupinu nositelja ekon. propagande i publiciteta kojima se u raznim oblicima prenose potroaima (kupcima) propagandne poruke

- osnovni tipovi medija

novine (velika prostorna i vremenska fleksibilnost, masovni obuhvat auditorija, brzina djelovanja i uestalost objavljivanja, obrazovanost itatelja, jeftinoa...)

tjednici, asopisi, revije, magazini (visoka selektivnost i homogenost auditorija, dugotrajnost, vei obuhvat itatelja, viebojnost i visok stupanj povjerenja itatelja...)

radio (vremenska i prostorna fleksibilnost, izoliranost prop. poruke, niski trokovi emitiranja, mogunost kombiniranja teksta s glazbom...)

televizija (realistinost prop. poruka, bolje pamenje i prihvaanje poruka, dinaminost, aktivno gledanje, sjedinjavanje teksta, zvuka, slike i pokreta...)

razglas (na trnicama, kupalitima, sportskim igralitima i dr.)

propaganda potom (izravan kontakt s potencijalnim potroaem, selektivnost, vremenska fleksibilnost, mogunost davanja kompletne informacije...)

3. SREDSTVA EKONOMSKE PROPAGANDE- propagandno sredstvo je osnovni nositelj i fiziki oblik prop. poruke iz kojega, kad je razdijeljeno, proizlazi propagandno djelovanje

- skupine prop. sredstava

oglasi

poslovno-propagandna sredstva

izravna prop. sredstva

reprezentativna prop. sredstva

vanjska prop. sredstva

projekcijska prop. sredstva

akustika prop. sredstva, ostala...

- PLANIRANJE I FINANCIRANJE EKONOMSKE PROPAGANDE

- etape planiranja ekonomske propagande

analiza marketing situacije

utvrivanje prop. ciljeva

utvrivanje prop. budeta i kontrola

izbor prop. medija

kreacija poruke ili teksta

koordinacija s drugim promocijskim i prodajnim aktivnostima

vrednovanje rezultata

- temeljni propagandni ciljevi su

ostvarenje djelotvornosti (to znai kako je prop. poruka zapaena od strane njenog potencijalnog konzumenta, te da su stvoreni odgovarajui komunikacijski uinci)

ostvarenje uspjenosti (znai ostvarivanje i neposrednih uinaka koji su bili predmetom prop. poruke kupnja proizvoda i koritenje usluge)

- strategije ekonomske propagande

1. STRATEGIJA GURANJA (push strategy)

2. STRATEGIJA PRIVLAENJA (pull strategy)

3. KOMBINIRANA STRATEGIJA (push-pull strategy)

- financijska sredstva izdvojena za ekonomsku propagandu nisu nepovratnog karaktera, jer se u pravilu, t