Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zatite sa historijom medicine

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

ZDRAVSTVENO PONAANJE Zdravstveno rizino ponaanje

ZDRAVSTVENO PONAANJEZdravstveno ponaanje je ponaanje koje je dio svakodnevnog ivota Zdravstveno ponaanje moe biti: Pozitivno ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da se svjesno unaprijedi vlastito zdravlje, ukoliko se osoba osjea zdravom Preventivno ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da sprijei (prevenira) bolest, ukoliko se osoba osjea zdravom ili ima neke simptome bolesti bolesniko ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da utvrdi stepen vlastitog zdravlja i mogunost lijeenja, ako se osjea osoba bolesnom Ponaanje u ulozi bolesnika - to je ponaanje koje ide za tim da osoba provodi uputstva o lijeenju, ukolilo zna i prihvata da je bolesna

RIZINO ZDRAVSTVENO PONAANJERizino ponaanje - ponaanje koje vodi u rizik da se narui sopstveno zdravlje

ljudsko ponaanje je racionalno i ima tenju da nae racionalno rjeenje, posebno kada se tie zdravlja ponaanje nije uvijek odraz racionalnog prosuivanja, ve mate, elja, nade ponaanje je jasno povezano sa socijalnim statusom u kojem ljudi ive; ponaanje je povezano sa uslovima rada I ivota promjena ponaanja je esto preduslov za promjenu zdravstvenog statusa - prestanak puenja I smanjenje kalja

RIZINO ZDRAVSTVENO PONAANJE

Zdravlje se svjesno ili nesvjesno rizikuje za postizanje drugih ivotnih dobara (vea zarada i prekovremeni rad ili rad u prostorima tetnim po zdravlje ) Osjeaj bespomonosti je glavni uzrok ( krizni periodi ) Mala mogunost zdravog izbora ( djeca, stari, siromani i sl.) Pomo medija i socijalnog marketinga uzmi cigaretu, ako si nervozan, nema gladi ako pui smanjie kilograme

RIZINO ZDRAVSTVENO PONAANJE

promjena ponaanja je izvodljiva na dva naina: sa programima usmjerenim ka pojedincima(individualna pomo puau u odvikavanju od puenja) sa programima koji mijenjaju okolinu u kojima ljudi prave izbore o svom ponaanju ( zabrana puenja u zdravstvenim I obrazovnim ustanovama - jasne oznake da se u tim prostorima ne smije puiti)

Danas se nude potpuno neracionalni oblici ponaanja pod uticajem razliitih marketinkih postupaka niste rijeili problem - potrebna vam je tableta za smirenje, za zdravu ishranu vae bebe najbolji je dijetetski preparat sa vitaminima i sl.

MODELI RIZINOG ZDRAVSTVENOG PONAANJAOsnove modela ponaanja za unaprijeenje zdravlja

Ovi modeli pokuavaju objasniti uticaj razliitih faktora na individualni odnos prema zdravlju, njegovu povezanost s linim stavovima, ubjeenjima, motivacijom, koristi i instrumentima. Raniji modeli posmatrali su veze: znanje vjerovanje ponaanje

informacija

Pouzdan izvor

PROMJENA PONAANJA

Iskustvo je pokazalo da ovakav pristup i nije tako uspjean, te su razvijeni mnogo napredniji modeli; ovi modeli su imali cilj da promjene odnos pojedinca,porodice I zajednice prema sopstvenom zdravlju. Pouzdan izvor informacija sa posjedovanjem znanja o nekom problemu ne znai da e osoba da promjeni svoje rizino ponaanje - na kutiji cigareta je napisano upozorenje o tetnom djelovanju duhanskog dima, a veliki broj osoba I dalje pui.

Becker, 1974.

MODEL VJERE U ZDRAVLJEModel razvijen 70-tih godina 20.stoljea Cilj modela - objasniti odnos ljudi prema zdravlju Ljudi pri promjeni ponaanja prave analizu ta mogu time dobiti, a ta izgubiti. Analiza ukljuuje sljedee: Kolika je vjerovatnoa da e se bolest ili teta dogoditi ba njima. Kolika je ozbiljnost od potencijalnih bolesti ili tete za zdravlje Kolika je uinkovitost promjene ponaanja ili neke navike, i Da li e od te promjene imati neku linu korist.

Poljubi nepuaa osjeti razliku

Bandura, 1977.

TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

Na naueno ponaanje uticati ranim modeliranjem preventivnog ponaanja, a ne kroz proces pokuaja i pogreaka -uenje u djetinjstvu kao preventiva greaka u odraslom dobu - zdrav nain ishrane; Postoji razlika izmeu vjerovanja u sam ishod promjene ponaanja i realne mogunosti da se zaista dogodi promjena - odvikavanje od alkohola Ponaanje svake osobe ponaosob moe biti naueno i odlueno pod uticajem porodice, zajednice, radne sredine i mass medija - zabrana puenja na radnom mjestu

Koncept socijalnog uenja ukljuuje postojanje centara kontrole:

Unutranji lokus kontrole (mjesto nadzora) - dolazi od samih individua, gdje one vjeruju da su same odgovorne za svoje zdravlje Vanjski lokus kontrole - osoba koja je imala negativno iskustvo sa vlastitim pokuajima smatra da na njegovo zdravlje primarno se utie iz vanjske sredine (sluajnost,, ponaanje drugih), Ekstremni tip ovog modela je pacijent koji vjeruje da je zdravlje u rukama sudbine ( npr. zdravstveni radnikljekar pua )

Samoefikasnost-samodjelotvornost

Individualna uvjerenja o sposobnostima, vana za promjene koje elimo uvesti u ponaanje Ja to mogu

Izvori za sticanje samoefikasnosti:

Lino iskustvo - to ranije negativno iskustvo Iskustvo drugih - organizirana samozatita u zajednici Verbalno uvjeravanje - ljekar uvjerava pacijenta Osjeaj fizikog zdravlja - pozitivni/negativni osjeaj

Ajzen i Fishbein (1980) model

TEORIJA RAZUMNOG DJELOVANJANa ponaanje se utie namjerama Bitni faktori koji odreuju te namjere su: lini stavovi (formira ih kroz vjerovanje) i socijalne norme (opaa to ta drugi misle o njihovom ponaanju). Veze izmeu linog stava i ponaanja predstavljaju lina uvjerenja i zapaanja drugih o njegovom ponaanju. Npr. konzumiranje droga- mlada osoba moe znati I razumjeti rizik koji nosi sa sobom uzimanje heroina; povezanost osobe sa grupom ovisnika moe negativno uticati na ranije donesenu odluku da ne uzima heroin ( znanje o tetnosti je jedan aspekt, a uzimanje droge drugi i vrlo esto ovisnik ne djeluje razumno)

Prochaska i Di Clemente-ova (1984) teorija ponaanja

NIVOI MODELA ZA PROMJENEModel pokazuje da ljudi krue u svom zdravstvenom ponaanju, ne mjenjaju svoje stavove odjednom i prolaze kroz pet razliitih nivoa: 1. Prvobitno razmatranje problema, bez namjere da se promijeni ponaanje; 2. Razmiljanje i donoenje odluke. da li da se promijeni ponaanje ili ne; 3. Priprema za promjenu ponaanja u bliskoj budunosti, uz eksperimentalne pokuaje u prolosti; 4. Akcija, uspjena promjena ponaanja u relativno kratkom vremenskom periodu; 5. Faza odavanja uvedene promjene kroz dugi vremenski period. Bitno je odrediti u kojoj fazi se nalazi individua. Pokuajte na vlastitom primjeru !

Kako se moe prihvatiti zdravije ponaanje?

Ja jo ne razmiljam o promjeni.... uoavanje veze izmeu emocionalnog stanja i stila ivota ( puim kad mi je dosadno, ili samo u drutvu) Ja razmiljam o promjeni... ( donoenje odluke o promjeni ponaanja i koristi koje dobija - prestanak kalja) Ja sam spreman za promjene.... (sakupiti informacije i upoznati druge o odluci) Ja sam se upravo promjenio.... (kontinuitet u zdravom ponaanju M.Twain najlake je prestati puiti, on je to pokuao hiljadu puta)

Tones, 1992.

ZDRAVSTVENI AKCIONI MODEL

Uvjerenje, motivacija i sistemi vrijednosti utiu na elju osobe da djeluje u odreenom smijeru (npr.da prestane da pui ) Poeljno je raspolagati i nekim olakavajuim faktorima (ukljuujui i najmanju koliinu znanja i vjetina), prije nego nakana pree u formu akcije. Vanjski uticaji moraju biti povoljni za donoenje prave odluke promjena rizinog ponaanja uz pomo zajednice ili porodice, prijatelja i sl.

Borba protiv AIDS - siromatvo - kupovina prezervativa Zdrava ishrana u koli -postojanje restorana nauena lekcija o zdravoj ishrani i primjena u porodici

Zdravstveni akcioni model u osnovi je baziran na samopotovanju samopouzdanju osobe. Glavni faktori samopotovanja: vjerovanje u svoju kompetentnost (sposobnost) i samokontrolaVisoki nivo samopouzdanja je vaan za osobu iz nekoliko razloga: predstavlja znaajnu osobinu mentalnog zdravlja (sve dotle dok postoji jaka veza sa realnou) to ljudi vie cijene sebe, to su spremniji voditi vie rauna o svom zdravlju ljudi sa jakim samopouzdanjem manje su podloni pritisku da se prilagode okolini - poetak puenja pod pritiskom drugova samopotovanje je povezano sa stalnim ponavljanjem preventivnih aktivnosti.

PRIMJENA TEORIJA PONAANJADRUTVENI PROGRAMI ZA ZDRAVLJE SRCA

Kampanja u zajednicama zapoeta je 70.-tih i zadrala se i kroz 80.-te godine 20.stoljea Cilj je da ohrabri ljude da usvoje zdraviji nain ivota Fokusirali su se na poboljanje zdravstvenog statusa cijele zajednice, kontroliui riziko faktore kardiovaskularnih oboljenja (KVO), ukljuujui: visoki krvni pritisak, poveani nivo serumskog holesterola, puenje, gojaznost i slabu fiziku aktivnost.

Tipina kompozicija DRUTVENIH PROGRAMA ZA ZDRAVLJE SRCAVeina tih programa ima sljedei spektar aktivnosti: Mobilizacija zajednice (naroito voa u zajednici- rock grupe i medijske linosti) Socijalni marketing, obino ukljuuje emitovanje poruka i modela ponaanja -TV program, reklamiranje samo zdravih proizvoda koritenjem istih metoda kao to se reklamiraju I tetni proizvodi cigarete i kape, kiobrani majice sa natpisomCODE, ulaznica na koncert I sl. Direktni napori da se promijeni ponaanje, npr. razvijanje vjetina u kuhanju - kursevi,tranjei sl. Okolina intervencija, kako bi podstaknuli zdraviji stil ivljenja (prevencija gojaznosti-sportski tereni, prodaja ispravnih namirnica,manje soli u ishrani, sl.)

Ponaanje osobe odvija se u socijalnomokruenju:

Mi jedemo hranu u socijalnom ambijentu - meni sa zdravom hranom npr. mediteranska kuhinja Puenje se, takoe, dogaa u socijalnom ambijentu npr.kafi,radno mjesto Ovisnost o puenju u trudnoi se moe promijeniti informacijama o potencijalnoj tetnosti duhanskog dima po fetus I novoroene.

Zdravstveno - bolesniko ponaanje doivljaj bolestiReakcija na bolest ukljuuje 5 faza:

Doivljaj simptoma Preuzimanje (usvajanje) uloge bolesnika Kontakt s medicinskom zatitom Ulogu zavisnog pacijenta Oporavak i rehabilitaciju

Faza iskustva simptomaReakcija i svjest o bolesti:

poricanje (imaju uticaj fizike promjene I stepen teine bolesti) prihvatanje simptoma i ulazak u drugu fazujavljanje ljekaru odgaanje pojedinac ne moe donijeti odluku eka daljnji razvoj simptoma

Preuzimanje uloge bolesnikaOdluka o prilagoavanju ulozi bolesnika; Bolest postaje drutveni fenomen: bolesna osoba trai saglasnost od drugih osoba za svoju bolest druge osobe u okruenju odbijaju najee zahtjev bolesne osobe za prihvatanjem uloge bolesnika prihvatanje bolesti i privremena bolesnika uloga vode ka treoj fazi kontaktu s medicinskom zatitom ulazak u zdravstveni sistem

Faza kontakta s medicinskom zatitom

bolesna osoba naputa sistem laike zatite i ulazi u sistem profesionalne zatite ljekar uskrauje zahtjev pacijenta za ulogom bolesnika (prvo se postavi dijagnoza) pacijent prihvata pacijent odbija (fenomen kupovanja) potvrda bolesti potvrda zahtjeva za ulogom bolesnika ulazak u sljedeu fazu uloga zavisnog pacijenta

Uloga zavisnog pacijenta

bolesna osoba donosi odluku o lijeenju svoje bolesti i postaje pacijent otpor pacijenta prema reimu lijeenja neposluni pacijent kupovanje, odbija ili prihvata lijeenje zavistan pacijent se nedovoljno zalae za ozdravljenje pacijent i ljekar zajedniki rade na oporavku postupno obnavljanje normalnih uloga i funkcija kod pacijenta - odlazak na posao i sl.

Ozdravljenje i rehabilitacija

Izljeenje pacijent prihvata svoje normalne aktivnosti Postupno izljeenje Proces oporavka - naputanje uloge bolesnika - hronini bolesnici/simulanti Pozitivni ishod lijeenja pacijent se prikljuuje zdravim osobama

VELIKI RIZICI ZA ZDRAVLJE U SVIJETU

Podhranjenost nedovoljna tjelesna teina Povien krvni pritisak (iznad 140/90) Nesigurna voda i sanitacija Nesigurni seksualni odnosi Konzumiranje alkohola Konzumiranje duhana Gojaznost Manjak eljeza i ostalih mikronutritijenata i vitamina ( Zn, vit.A) tetni zrak u zatvorenom prostoru i aerozagaenje Visok nivo holesterola (iznad 5 mml i loi holesterol iznad 3mml) Fizika neaktivnost

UKUPNA SMRTNOST UZROKOVANA VELIKIM RIZIKO FAKTORIMASmrtnost prema riziko faktoru u % Rizik faktorPodhranjenostNesiguran seksNesigurna voda i sanitacija

Najnerazvijenije zemlje (Afrika, Azija)13,09,6 5,8 4,0 2,8

Zemlje u razvoju (istona Evropa,ju.Am.1,81,2 1,1 3,7 1,8

Najrazvijenije zemlje SAD, EU0,10,4 0,2 0,2 -

Pasivno puenjeNedostatak Fe

Deficit Vit A

2,87,4 4,5 1,6 1,6 M 7,5 -1,5

0,314,0 7,5 M-12,2 5,0 5,0 - 2,9

022,0 17,8 M-26,3 -9,3 4,0 10,5

Povien krvni pritisak Puenje Konzumiranje alkohola Gojaznost

Povien HolesterolNedovoljno voa i povra u ishrani Fizika neaktivnost Psihotropne supstanceKancerogeni na radnom mjestu

5,33,6 2,3 0,3

5,44,9 3,0 0,4

16,07,5 6,3 0,5

0,1

0,8

0,2