1

doc. dr. sc. Zoran Kovač dr. sc. Stjepan Sučić

IZVJEŠĆE STRUČNIH IZVJESTITELJA U okviru teme 1 - Primjena modernih tehnologija i rješenja za vođenje elektroenergetskog sustava pristiglo je 52 od čega je prihvaćeno 50 referata. Prva grupa referata obrađuje tematiku vezano uz trendove u planiranju i vođenju povezanih europskih mreža (9 referata). U drugoj grupi referata obrađuju se iskustva u određivanju uvjeta na sučelju prijenosne, distribucijske mreže i korisnika (2 referata). Treća grupa referata odnosi se utjecaj distribuiranih izvora električne energije na pogon EES-a (5 referata). Četvrta grupa referata obrađuje sustave nadzora, zaštite i obrane EES-a i aplikacije u stvarnom vremenu (9 referata). Peta grupa referata odnosi se na informacijsko-komunikacijska rješenja u funkciji vođenja elektroenergetskog sustava (13 referata). U šestoj grupi - telekomunikacijske mreže, usluge i tehnologije nema referata. U sedmoj grupi su obrađeni mjerni i obračunski sustavi i sustavi za kvalitetu električne energije (2 referata). Za osmu grupu referata dan je pregled postojeći tehničkih sustava i njihove revitalizacije, održavanja i iskustva (10 referata). 1.1. Trendovi u planiranju i vođenju povezanih europskih mreža 1–01 Tomislav Plavšić, Antun Andrić, Danko Blažević, Mario Princip

NOVI TRENDOVI U VOĐENJU POVEZANOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA KONTINENTALNE EUROPE

U članku su navedeni razlozi uvođenja i ciljevi zbog kojih se propisuju EU smjernice za sigurnost pogona EES. Opisane su trenutno postojeće inicijative za sigurnost EES-a, a među njima posebno detaljno procesi koordiniranog operativnog planiranja koje se provodi unutar TSC inicijative: prognoza zagušenja za sljedeći dan i unutardnevna prognoza zagušenja. Osim toga, navedene su i moguće korektivne mjere koje nastaju kao rezultat planiranja te faze praćenja primjene i provođenja tih mjera. Dodatno su opisane posljedice uvođenja novih pravila na provedbu regulacije frekvencije i smanjenje iznosa regulacijskih pričuva. Pitanja za diskusiju: 1.Na koje sve načine HOPS razmjenjuje podatke s ostalim operatorima prijenosnih sustava? Koji se komunikacijski protokoli i protokoli razmjene datoteka koriste? Koji su tipovi datoteka koje se razmjenjuju? 2.U trenutku pisanja članka su obvezujuće EU smjernice bile u procesu odobrenja tj. komitologije. Ima li napretka u posljednjih nekoliko mjeseci? Je li ih Hrvatska prihvatila? Kad se očekuje njihovo konačno prihvaćanje i početak njihove primjene? 3.Od 3 postojeća i 3 nova regionalna centra za sigurnost pogona, pod koji će potpadat HOPS/Hrvatska? Koje su još zemlje/OPS u toj regiji? 4.Obavlja li se u praksi proračun na zajedničkom modelu mreže u svakom OPS zasebno ili se obavlja centralno na jednom mjestu, a njegovi rezultati prosljeđuju pojedinim OPS? 5.Navedeno je da u TSC inicijativi sudjeluje 13 OPS iz 10 zemalja. Kako je u zajedničkom modelu modeliran dio mreže onih OPS koji ne sudjeluju u ovoj inicijativi i kako se procjenjuju parametri tog dijela mreže u modelu? Može li se u modelu i za te OPS pretpostaviti korištenje nekih korektivnih mjera? 6.Koliko traje MRA proračun i može li se on neprestano odvijat u pozadini, a njegovi rezultati po potrebi uzimat i primjenjivati?

12. simpozij o sustavu vođenja EES-a Split, 14. - 16. studenoga 2016.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

2

1–02 Zora Luburić, Hrvoje Bašić, Hrvoje Pandžić, Tomislav Plavšić

ULOGA SPREMNIKA ENERGIJE U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU Referatom je u početku vrlo sažeto opisana tematika koja je obrađena referatom s prethodnog Simpozija HRO CIGRE iz 2014. godine drugih autora. Dane su osnovne informacije mogućnosti primjene spremnika energije u Hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Pitanja za diskusiju: 1.Što bi autori (kroz rad na projektu SIREN), od u referatu navedenih tehnologija skladištenja energije, predložili kao najbolju ili najbolje opcije skladištenja energije za primjenu u hrvatski prijenosni sustav? 2.Koje bi lokacije u hrvatskoj prijenosnoj mreži kroz dosadašnje iskustvo u vođenju EES-a autori preporučili za instalaciju skladišta energije? 3.Tko bi trebao financirati ugradnju spremišta energije u prijenosnu mrežu, kako bi se ublažili problemi vođenja pogona EES-a nastali sve većom penetracijom OIE, operatori prijenosnog sustava ili investitori u OIE? Kakva je inozemna praksa? 1–03 Leomir Sokolić, Ivica Pavić, Antun Andrić, Zdravko Šojat, Davor Kotorac

IZBOR PARAMETARA I ISKUSTVA U RADU TRANSFORMATORA S KOSOM REGULACIJOM U TS 220/110/35 KV HE SENJ

Referat obrađuje interesantnu i vrlo važnu tematiku transformatora AT 200 MVA 220/110 kV s kosom (poprečnom) regulacijom u TS 220/110 kV HE SEnj, od izbora parametara do ugradnje i ispitivanja u pogonu. Značaj teme je izuzetno važan za HOPS (pa i cijeli EES). Originalnost rada je vrlo dobra, s obzirom da opisuje rezultate primjene jedinstvenog transformatora s kosom regulacijom primijenjenog po prvi put u Hrvatskoj (pored već postojećeg sličnog u TS Žerjavinec, ali drugačijih parametara. Pitanja za diskusiju: 1.U referatu se navodi da je izbor parametara AT 200 MVA u HE Senj izvršen nakon potrebnih analiza. Mogu li autori dati podatke o temeljnim razlozima zašto su odabrani upravo navedeni parametri, posebice kutevi (kose)regulacije? 2.U referatu se navodi da trenutno nije moguće daljinski upravljati regulacijskom preklopkom transformatora, već samo lokalno. Imaju li autori saznanja što je sve potrebno uraditi da se to omogući te kad se planira ostvarenje? 3.U 220 kV mreži HOPS planira ugradnju kompenzacijskih uređaja, primjerice u TS Melina 200 Mvar, za rješavanje naponskih prilika u 220 kV i 400 kV mreži. Kako će njihova ugradnja utjecati na operativne mogućnosti transformatora AT 200 MVA s kosom regulacijom u HE Senj? 1–04 Antun Andrić, Krešimir Mesić, Tonči Tadin

POVEZIVANJE SEKUNDARNIH REGULATORA OPERATORA PRIJENOSNIH SUSTAVA

U članku se opisuje uvođenje INC projekta, koji obuhvaća operatore prijenosnih sustava Austrije, Slovenije i Hrvatske. U članku je opisan način uvođenja INC-a u HOPS, navedeni su radovi na pripremi i testiranju algoritma te su dane osnovna iskustva u radu. Kooperacija operatora je vrlo aktualna problematika i HOPS se među prvima u Europi uključio u njezino provođenje. Pitanja za diskusiju: 1.U radu su samo navedene procijenjene uštede nastale u prvih 15 dana nakon uključenje HOPS-a u INC. Imaju li autori sada više podataka o postotnim iznosima smanjenja troškova provođenja sekundarne regulacije u HOPS-u od uvođenja INC-a? Postoje li neke dodatne prednosti uključenja u INC koje su uočene u ovih prvih nekoliko mjeseci njegove primjene?

3

2.Kako Austrija i Slovačka mogu sudjelovati u dva različita "Imbalance Netting" projekta istovremeno (prema slici 1)? Jesu li centralni optimizatori tih projekata međusobno povezani i razmjenjuju li se među njima informacije? Nije li tehnički opravdanije koristiti jedan centralni optimizator po kontrolnom bloku, koji bi obuhvaćao samo i jedino kontrolna područja u tom bloku? 3.Na slikama 5. i 6. su prikazani lokalni i centralni optimizator u HOPS-u. Koja je uloga lokalnog HOPS-ovog optimizatora? Postoji li u HOPS-u centralni optimizator? 4.Kako se računaju/postavljaju vrijednosti parametara SCP i ATC u INC algoritmu? Ako se računaju automatski, koliki je period njihova proračuna, a ako se postavljaju ručno, koliko često ih dispečeri unose? 5.Objasnite djelovanje zaštitnog mehanizma navedenog na slici 3. Pri kojim se uvjetima on aktivira te aktivira li se istovremeno u svim članicama INC-a ili samo u nekim? 6.Pojasnite zašto su u tablici na slici 9 oportunitetne cijene toliko različite za navedene operatore prijenosnih sustava. 1–05 Antun Andrić, Danko Mitar, Ivana Krtalić

KONCEPT PRAĆENJA I ANALIZE KRITERIJA SIGURNOSTI POGONA EES-a

U referatu su autori dali prijedlog za praćenje i analizu kriterija sigurnosti pogona EES-a. Opisane su implementirane procedure u hrvatskom operatoru prijenosnog sustava kao i prijedlozi daljnjeg poboljšanja sa naglaskom na uspostavu povratnih veza prema planiranju rada i vođenju EES-a. Referat je temeljen na dobro poznatoj problematici, koja se po prvi puta sustavno uvodi u analitičke procese i procedure operatora prijenosnog sustava, što je svakako za pohvaliti. Pitanja za diskusiju: 1.Koje su posljedice odstupanja snage razmjene regulacijskog područja i na koji se način mogu ostvariti povratne veze analize odstupanja prema procesima operativnog planiranja i vođenja EES? 2.Da li primjenjene metode prepoznavanja i eliminacije pogrešnih podataka također mogu imati analitičku ulogu te ostvariti povratne veze prema odgovarajućim procesima (mjerenje, validacija,...)? 3.Primjenu kojih metoda upravljanja rizicima kod povreda kriterija sigurnosti autori predlažu? 1–06 Daria Sever, Marin Uzelac, Davorin Buček, Antun Rendulić

MOGUĆNOSTI PRENAMJENE I POTENCIJALI TERMOELEKTRANE RIJEKA KAO KOMPENZACIJSKOG POSTROJENJA

Autor je dobro uočio i obradio problematiku povišenih napona u EES sa akcentom na najviše napone čvorišta 220 kV Melina. Korištenje generatora TE Rijeka kao kompenzatora se nameće kao dobro rješenje navedenog problema. Razvidno je prikazan proces pokretanja kompenzatora i njegov utjecaj na parametre mreže. Također su razmotrene druge opcije za poboljšanje naponskih prilika u EES. Pitanja za diskusiju: 1.Kakav je režim korištenja kompenzatora tj.plan angažiranja kompenzatora u ovisnosti od variranja napona i procjena sezonskog i godišnjeg broja sati rada? 2.Navedite orijentacijski trošak investicije, trošak poslovanja i period amortizacije ovisno o trenutnoj cijeni po Tarifnim stavkama za prijenos električne energije. 3.Koji su planovi korištenja postrojenja TE Rijeka u srednjoročnom razdoblju ? 4.Koje aktivnosti planira HOPS za rješavanje problema povišenih napona u prijenosnoj mreži? 1–07 Josipa Jurjević, Slavko Boronjek

ITC SPORAZUM I PROVJERA NAKNADE ZA TROŠKOVE ZBOG TRANZITA ELEKTRIČNE ENERGIJE

4

U referatu je opisan mehanizam nadoknade troškova uzrokovanih tranzitom električne energije europskih operatora prijenosnog sustava. Naglasak je stavljen na obveze HOPS-a kao operatora potpisnika ITC sporazuma vezane uz dostavu podataka, te je opisana centralizirana obrada istih u svrhu provjere određenih stavki u preliminarnom izvješću kojeg izdaje ENTSO-E i o kojima ovisi iznos kompenzacije za gubitke uzrokovane tranzitom. Pitanja za diskusiju: 1.Da li se u HOPS-u provode analize iznosa tranzita koji se zatvara kroz 110 kV mrežu i koliki su okvirno ti iznosi? 2.Da li je broj snimki stanja koje se dostavljaju za potrebe provođenja ITC mehanizma zadovoljavajuć obzirom na kvalitetu i preciznost izračuna, te da li bi se povećanjem količine razmatranih snimki stanja dobili kvalitetniji i precizniji rezultati? 2.Postoji li prostor za unapređenje ITC mehanizma, posebno s aspekta uočenih nesavršenosti WWT metode, i da li se takva mogućnost razmatra u okviru ENTSO-E? 1–08 Ivica Pavić, Frano Tomašević, Krešimir Mesić

NADOMJEŠTANJE UDALJENE VANJSKE MREŽE HRVATSKOG EES-a ZA POTREBE PRORAČUNA U STVARNOM VREMENU

U referatu su opisane metode za nadomještanje vanjske mreže, s posebnim osvrtom na hrvatski elektroenergetski sustav s okruženjem. Analizom rezultata utvrđena je mogućnost poboljšanja postojećih ekvivalenata vanjske mreže. Analizirani su matematički modeli za proračun vanjskih ekvivalenata susjednih EES-a, te je ispitana je mogućnost poboljšanja proračuna proširenjem postojećeg skupa energetskih objekata susjednih zemalja za koje se indikacije i mjerenja prikupljaju i dovode u SCADA sustav u NDC-u. Pitanja za diskusiju: 1. U referatu se navodi kako proširenje unutarnje mreže pozitivno utječe na kvalitetu proračuna tokova snaga. Koje zahtjeve takvo proširenje stavlja na ICT sustav i postoje li trenutno ograničenja u ICT sustavu HOPS-a i susjednih OPS-a? 2. Koje dodatne mjere i aktivnosti autori predlažu, pored proširenja unutarnje mreže, koje bi pozitivno utjecale na kvalitetu proračuna tokova snaga u centrima vođenja HOPS-a? 3. Koji su razlozi različitoj razini opservabilnosti EES-a u okruženju Hrvatske? 1–09 Josip Dvorski, Marin Uzelac, Marijan Borić

PRIMJENA FLOW BASED METODE ZA PROCES PRORAČUNA I ALOKACIJE PREKOGRANIČNIH PRIJENOSNIH KAPACITETA S NAGLASKOM NA PROCES DVA DANA UNAPRIJED (D-2)

U referatu su dane osnovne značajke Flow based metode u proračunu prekograničnih prijenosnih kapaciteta. Ukratko je prikazan pregled primjene Flow based metode u praksi na teritoriju kontinentalne Europe, s naglaskom na zajednički projekt proračuna prekograničnih prijenosnih kapaciteta Flow based metodom za dva dana unaprijed (CEWE D-2 FB CC projekt) na području regija centralna i zapadna Europa (CWE) i centralna i istočna Europa (CEE) u kojem sudjeluje i Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS). Pitanja za diskusiju: 1. Koje su ključne razlike u pristupu FLow based metodi u različitim europskim regijama? 2. Da li će se primjenom FLow based metode povećati iznosi prekograničnih prijenosnih kapaciteta na hrvatskim granicama? 3. Kako detaljnost modela mreže utječe na rezultate FLow based metode?

5

1.2. Određivanje uvjeta na sučelju prijenosne, distribucijske mreže i korisnika 1–10 Dino Masle, Mato Rošić, Josip Benović, Predrag Marić

PROBLEMATIKA ŠTIĆENJA SREDNJENAPONSKE NEUTRALNE TOČKE U UVJETIMA JEDNOPOLNOG KVARA U MREŽI VIŠEG NAPONA

Rad prikazuje problematiku uzemljenja nul točke TS VN/SN/SN korištenjem radnog otpornika u zvjezdištu i pokazuje zaštitu istog. Tri varijante mogućih načina uzemljenja s jednim otpornikom po trafostanici ili jednim otpornikom po transformatoru i različitim priključkom SMT-a i zaštitnih otpornika su prikazani te objašnjene prednosti i nedostaci istih. Simulirani su praktični i realni 1FKS u konkretnim dijelovima HOPS- PrP Osijek i prikazani kao snimci iz numeričkih releja tako i kao simulacije u vremenskoj domeni u programskom alatu DIgSILENT. Rad je kvalitetan, dobro osmišljen, složen i prikazan. Pitanja za diskusiju: 1.Kako autori ocjenjuje kvalitetu rada sustava prema slici 1. Izvedbe postrojenja s uzemljenom neutralnom točkom, s jednim otpornikom za uzemljenje po TS u odnosu na dva otpornika po TS za uzemljenje nul točke i broju SMT i zaštite otpornika? 2.Koji su parametri kod transformatora i elemenata mreže bitni za izračun 1FKS? 3.Ako su autori posjedovali mjerenja u numeričkim relejima kako se mjerni oscilogrami podudaraju sa simulacijskim valnim oblicima iz DIgSILENT-a ? 1–11 Ivica Pavić, Frano Tomašević, Božidar Filipović-Grčić, Josip Mišura

UTJECAJ PRIKLJUČENJA ELEKTRIČNIH KOTLOVA SNAGE 2x30 MW U EL-TO ZAGREB NA STRUJNO-NAPONSKE PRILIKE U PRIJENOSNOJ MREŽI

U referatu su opisani električni kotlovi snage 2x30MW, način njihovog rada i planirano rješenje priključka na lokaciji EL-TO Zagreb. Provedena je analiza utjecaja priključenja električnih kotlova na strujno-naponske prilike u prijenosnoj mreži grada Zagreba. Izvršeni su proračuni tokova snaga i N-1 analiza sigurnosti za pogonske situacije minimalne i maksimalne proizvodnje i potrošnje u sustavu u slučajevima kad imamo uključena dva, jedan ili nijedan električni kotao, te je na osnovu proračuna ukazano na moguća ograničenja korištenja u pojedinim pogonskim situacijama. Pitanja za diskusiju: 1.Zašto je kod proračuna u varijanti C (koja podrazumijeva minimalnu proizvodnju u EESu) za generatore u zagrebačkoj mreži korištena maksimalna proizvodnja umjesto minimalne (koja u realnosti za ove generatore može biti i nula)? 2.Navodi se da su električni kotlovi u stanju regulirati snagu u opsegu 8-100% maksimalne snage u tri minute. Je li moguća i planirana ugradnja neke automatske zaštite od preopterećenja kablova na potezu TS Jarun – EL-TO – TS Trpimirova – TS Ferenščica – TE-TO koja bi djelovala izravno na snagu električnih kotlova u situacijama poremećaja tokova snaga bilo zbog ispada kabelskih dionica bilo zbog ispada proizvodnih jedinica u EL-TOu i TE-TOu, posebno u uvjetima nesekcionirane zagrebačke mreže? 3.Je li električnim kotlovima moguće „peglati“ dnevni dijagram opterećenja, tj. koristiti ih noću za umjetno dizanje potrošnje sustava iako su potrebe toplinskog konzuma tada minimalne (akumulirati toplinsku energiju noću i isporučivati danju)? 1.3. Utjecaj distribuiranih izvora električne energije na pogon EES-a 1–12 Josip Popović, Zvonimir Popović, Dejan Ćulibrk, Mirjana Padovan

OPTIMIRANJE RASPLETA IZ NOVOG DISTRIBUIRANOG IZVORA ELEKTRIČNE ENERGIJE

6

U radu je opisana problematika priključenja distribuiranih izvora električne energije na srednjonaponsku mrežu. S aspekta distribucije problem je u mjestu priključenja što posljedično ima na naponske prilike. Autor razmatra mogućnost priključenja OIE veće snage u petlju s postojećim trafostanicama 35kV naponske razine. U radu su navedeni neki od kriterija koji bi trebali biti ispunjeni s aspekta proizvođača i distribucije da bi se dovelo do optimalnog priključenja. Pitanja za diskusiju: 1.Koje uvjete je potrebno ispuniti s tehničkog aspekta sa strane ODS-a da bi se omogućilo priključenje OIE prema 3. slici? 2.Ako se razmatra priključenje OIE u petlju 35 kV da li je potreban prijelaz na 20 kV u tom dijelu mreže? 3.Zašto nije moguć otočni pogon navedenog OIE snage 10 MW? 1–13 Edi Škofljanec

MOGUĆNOST PRIMJENE TRANSFORMATORA ZA ZAKRETANJE FAZA (PHASE SHIFTER) U DISTRIBUTIVNIM MREŽAMA

U radu je iskazana problematika priključenja sve većeg broja obnovljivih izvora električne energije na srednjonaponsku mrežu te mogućnost utjecaja na prijenosnu mrežu. Iskazani su samo navodi kako bi se mogla riješiti problematike evakuacije električne energije iz mreže SN u mrežu VN. Jedna od mogućnosti je uporaba phase shifter transformatora odnosno ugradnja negdje u 110 kV mreži. Autor taksativno navodi što bi prethodno trebalo analizirati što je osnova za neki kvalitetniji uradak. Pitanja za diskusiju: 1.Što bi se dogodilo u distribucijskoj mreži u slučaju da se ugradnjom phase shiftera zapriječi evakuacija električne energije u prijenosnu mrežu? 2.Što bi se dogodilo ako bi primjerice proizvodnja distribuiranih izvora priključenih na srednjonapnsku mrežu bila veća od potrošnje pa električna energija ima smjer uzlazno od 35 kV prema 110 kV preko standardnog transformatora? 1–14 Dalibor Brnobić, Vedran Grudenić, Marko Kaštelan

WAMSTER – sustav za formiranje prijenosnog WAMS-a Tema o kojoj autori pišu je vrlo primjenjiva i korisna za analizu rada i utjecaja brzih dinamičkih poremećaja u EES-u. Opisane su prednosti implementacije WAMSTER sustava te primjeri ugradnje odnosno lokacije na kojima su navedeni uređaji instalirani s naglaskom na kratko vrijeme koje je potrebno da bi se uređaj stavio u funkciju. Pitanja za diskusiju: 1.Koliko godina iskustva imaju autori navedenog referata u radu s WAMSTER sustavom? Na kojim instalacijama WAMSTER sustava, od spomenutih u referatu, su autori sudjelovali? 2.Instaliraju li se uvijek WAMSTER sustavi s bazama podataka u oblaku ili postoje realizacije istih s bazama podataka u vlasništvu OPS-a ili ODS-a ? 3.Jesu li autori uključeni u neke nove projekte instalacija WAMSTER sustave u inozemstvu? 1–15 Tomislav Alinjak, Dario Lovreković, Tomislav Đaković, Marinko Stojkov

ISKUSTVA PRILIKOM PUŠTANJA U POKUSNI RAD ELEKTRANE NA BIOMASU SLAVONIJA OIE (4,66 MW)

U radu je prikaza problematika kod puštanja u rad elektrane na biomasu Slavonija OIE po pojedinim točkama Plana i programa ispitivanja. U praksi se u pokusnom radu elektrana na biomasu sa sinkronim generatorom koje pogoni parna turbina od strane HEP ODS insistira na ravnoteži snage

7

proizvodnje elektrane i potrošnje te onda isključuje prekidač u odvodu a brzi APU ciklus je takav pokus da je beznaponska pauza 300 ms i kod te kao i drugih elektrana pokazao se teško ostvarivo rješenje i gotovo nemogućim. To jest niti jedna od poznatih standardnih generatorskih zaštita U>>, U<<, f>>, f<<, df/dt> i delta theta> ne uspije prepoznati i isključiti takav događaj i pri vrlo niskim podešenjim kada se otvari prekidač kroz koji koji je P=0.00 kW ili vrlo mala vrijednost reda 40 kW i brzi APU-uklop odradi ne postoji debalans snage u tom vremenu do 300 ms, koja može uzrokovati promjenu napona, frekvencije ili kuta napona i njihovih derivacija u vremenu. Investitor je bio prisiljen doplatiti KET Končaru i HEP ODS da napravi rješenje koje je prikazano u radu i pokazalo se učinkovitim. U ovom slučaje je lokacija takva da je postojao kabel s optičkom vezom oko 50 m preko koje su se mogli spojiti binarni izlazi i ulazi numeričkih releja i povezati u SCADI. Pitanja za diskusiju: 1.Kako se u praksi pokazala zaštita komunikacijskim protokolima od otočnog pogona s obzirom na broj APU-ova na pojnim 35 kV vodovima? 2.Koliko je bilo APU-ova na pojnim 35 kV dalekovodima? 3.Ima li elektrana problema kod rada s mrežom ako su se eventualno pojavljivali zemljospojevi u 10 kV mreži s obzirom da je ista izolirana? 1–16 Zvonimir Mirosavljević, Tomislav Alinjak, Dean Rakić

PRORAČUNSKA ANALIZA UTJECAJA ELEKTRANE NA BIOMASU SAVA (2 MW) NA PRILIKE U MREŽI

U radu je prikazana analiza naponskih prilika kod priključka elektranu na biomasu Sava 2 MW na mrežu HEP ODS-a kao i budućih elektrana na biomasu Slavonija Slad (2 MW)i bioplinske elektrane Komunalac Davor d.o.o. (1,1 MW) korištenjem EOTRp-a izraženih od strane Instituta za Elektroprivredu i FER-a Zagreb. Ono što se primjećuje u radu je da utjecaj elektrane Sava kod minimalnih opterećenja kada autori drže u nultom položaju preklopke u svim TS 35/10 kV u srednjem položaju "0" transformatora, što dovodi to povećanih napona. Autori zatim stavljaju preklopku u položaju 1 i zahtjevaju da elektrana radi s cos fi=0,85. To je po mrežnim pravilima za povlaštenog potrošača neprihvatljivo jer on želi raditi s faktorom snage cos fi=1 i 0.95 što se u praksi tako i radi. Isto to zahtjevaju i od elektrane Slavonija da radi s cos fi=0,85. Recenzent smatra da se regulacijske preklopke u svim bliskim TS 35/10 kV trebaju kod minimalinih opterećenje trebaju držati u takvom položaju da naponi ne prelaze dopuštene granice + 10% s kojih se napajaju elektrane. Testirati i položaj 2 preklopke a ne zahtjevati da povlašteni proizvođač smanjuje faktor snage cos na 0,85 i time proizvedenu radnu snage P. Tu uslugu njima nitko ne plaća. Proračune treba ponoviti za sve elektrane s faktorima snage cos fi=1 i 0,95 a preklopke podesiti u takav položaj da naponu pri minimalnim opterećenjima budu granicama norme HRN EN 50260. Pri tome vodi računa i u zadanim vrijednostima u TS 110/35 kV N. Gradiška i 220/11035 kV Međurić.. To bi proračunima trebalo provjeriti. Pitanja za diskusiju: 1. Postoji i mogućnost koordinacije iznosa napona na 35 kV u trafostanicama koje su u nadležnosti HOPS-a kako bi pomogli kod minimalnih tereta te držati napon na nižim vrijednostima? 2.Tko snosi troškove rada OIE s cos fi 0,85? 3.Da li je pravilima ili pravilnikom definirano područje rada elektrane obzirom na faktor snage, a ako nije kako bi trebalo definirati? 1.4. Sustavi nadzora, zaštite i obrane EES-a i aplikacije u stvarnom vremenu 1–17 Igor Ivanković, Ante Marušić, Boris Avramović, Ana Jukić

ODZIV SISTEMSKIH FUNKCIJA ZAŠTITE DALEKOVODA 400 kV U PRIJENOSNOM PODRUČJU SPLIT NA POREMEĆAJE U ŠIREM EES-U

8

Pojave njihanja snage ili ispada iz sinkronizma dijelova prijenosne mreže razmjerno su rijetke, no posljedice se obično odražavaju na velikom dijelu EES. Uzroci pojava njihanja snage vezani su uz nekontroliranu promjenu snage raspoložive u sustavu. U ovom referatu predstavljen je rad na simulacijskom modelu mreže koji predstavlja dio mreže visokog napona RH i koji je verificiran registriranim izmjerenim podacim pri stvarnim događajima. Model je podvrgnut raznim scenarijima promjene snage u mreži kako bi se utvrdilo imaju li postojeći sustavi distantne zaštite dalekovoda u jednom dijelu 400 kV mreže uvjete za reakciju na moguće poremećaje. Autori upućuju na potrebu upotpunjavanja sustava nadzora mreže i davanja podrške operativnom osoblju u mrežnim centrima korištenjem podataka i informacija koje može generirati WAM (Wide Area Monitoring) sustav, a čije komponente već pokrivaju praktički cijelu 400 kV mrežu RH. Ranijim detektiranjem poremećaja kroz WAM sustav mogle bi se pokrenuti druge automatizirane funkcije koje bi trebale očuvati integritet prijenosne mreže. Pitanja za diskusiju: 1.Mogu li se na temelju predstavljenog simulacijskog modela definirati relevantni parametri za podešavanje detektora njihanja snage i zaštite od ispada iz sinkronizma na svakom 400 kV dalekovodu u RH? 2.Smatraju li autori da sustavi zaštite svakog 400 kV dalekovoda moraju posjedovati zaštitu od ispada iz sinkronizma, ili se tu opciju treba primijeniti samo na strateški predefiniranim mjestima. 3.Što je bilo ključno za davanje vrijednosnog suda o mogućnosti relevantnog i kvalitetnog odgovora sustava relejne zaštite promatranog dijela mreže na poremećaje u širem dijelu EES? 1–18 Davor Kotorac, Antun Andrić, Kristijan Frlan, Leomir Sokolić, Zoran Zbunjak

AKTIVNOSTI ZA SPRJEČAVANJE RASPADA EES-a NA PODRUČJU ISTRE U radu je prikazana problematika raspada dijela elektroenergetskog sustava na području Istre uslijed grmljavinskih nevremena koja redovito dovode do prekida dvostrukog voda DV 220 kV Plomin – Pehlin – Melina. Uslijed neraspoloživosti navedenog prijenosnog voda dolazi prekida napajanja korisnika mreže. Analizirane su posljedice takvih ispada i date su do sada napravljene mjere za ublažavanje posljedica. Autori daju prijedlog mjera koje bi kratkoročno odnosno dugoročno riješile situacije koje se redovito događaju u tom dijelu podsustava. Od dugoročnih mjera navedene su povećanje prijenosne moći ključnih prijenosnih 110 kV vodova, izgradnja dodatnih veza prema istarskom ees-u i eventualno ugradnja prenaponske zaštite na prijenosnim vodovima 220 kV. Pitanja za diskusiju: 1.Koliko je vremena dovoljno dispečerima za djelovanje u slučaju grmljavinskog nevremena s ispadom 220 kV veze? 2.Kolike su do sada zabilježene vrijednosti preopterećenja dijelova postrojenja navedenih u glavi 4. stavak 3? 3.Da li su atmosferska pražnjenja nastala u blizini vodova 220 kV ili su izravni udari munje? 4.Što je pokazala analiza navedena u trećoj literaturi? 5.Da li će prema mišljenju autora zamjena postojeće zaštite novom doprinjeti smanjenju ispada 220 kV veze? 6.Da li je potrebno ispuniti obje predložene dugoročne mjere vezano za revitalizaciju odnosno izgradnju prijenosnih vodova ili se situacija može riješiti ispunjenjem jednim od dva prijedloga? 1–19 Boris Avramović, Srđan Tičinović, Ivan Vukić, Igor Ivanković

SGM – CENTRALIZIRANI SUSTAV NADZORA, PRIKUPLJANJA I ARHIVIRANJA PODATAKA ZA POTREBE ANALIZE DOGAĐAJA U EES-u

Razvoj informacijskih sustava kao potpora održavanju poslovnih procesa nužan je u naprednim elektroenergetskim sustavima koji se susreću s liberalizacijom tržišta, regulatornim zahtjevima i integracijom obnovljivih izvora energije. Neselektivni ispadi i kvarovi zaštitnih releja u elektroenergetskim sustavima mogu uzrokovati prekid napajanja potrošača električnom energijom,

9

visoke troškove oštećene opreme i novčane penale za neisporučenu energiju. S druge strane, intenziviraju se trendovi smanjenja troškova i optimizacije u tvrtkama elektroprivredama, koje djeluju na slobodnom tržištu. U sustavima procesne automatike u transformatorskim stanicama i elektranama obrađuje se sve veći broj informacija koje nije moguće jednostavno analizirati na vrijeme. Zbog navedenog razvijena je centralizirana SGM aplikacija koja koristi naprednu LAN infrastrukturu kako bi olakšala prikupljanje podataka, analizu prilagođenu zahtjevima krajnjeg kupca i interpretaciju rezultata nadzora pojedinih podsustava u elektroenergetskim objektima. Pitanja za diskusiju: 1.Da li se očekuju nove funkcionalne nadogradnje SGAM sustava? 2.Da li je moguće koristiti IEC 61850 protokol za povlačenje konfiguracija iz releja? 3.Kojim protokolom se nadzire komunikacijska mreža? 1–20 Dalibor Brnobić, Kristijan Frlan, Igor Ivanković, Zoran Zbunjak

UREĐAJ ZA MJERENJE SINKRONIZIRANIH FAZORA TIPA STERPMU R-1

U radu autori naglašavaju potrebu raspolaganja uređajem koji bi imao zadovoljavajuće karakteristike za primjenu u WAM (Wide Area Monitoring) sustavu i mogućnost migracije u WAMPAC (Wide Area Monitoring, Protection And Control) sustav HOPS-a. Na tragu činjenice da komercijalno dostupni uređaji primjenjivi u WAM sustavima imaju ograničene mogućnosti primjene, inicijativom HOPS-a uslijedio je razvoj uređaja koji može zadovoljiti iskazane temeljne i proširene zahtjeve. Jedan od naglašenijih zahtjeva je fleksibilnost, tj. raspolaganje uređajem malih dimenzija s mogućnošću jednostavnog premještanja i komunikacijskog povezivanja sa serverom, te mogućnost prosljeđivanja upravljačkih naloga. Zbog činjenice da ne zahtijeva žičanu povezanost s komunikacijskom infrastrukturom HOPS-a uređaj je moguće jednostavno dodati na željenu lokaciju kako bi se uspostavila nova ili upotpunila postojeća mjerna kampanja. Postoje pilot projekti gdje je instaliran novi uređaj. Razvijeno je i web sučelje putem kojeg se pristupa trenutnim podacima, parametrima podešenja i binarnim izlazima, uz autorizaciju. Pitanja za diskusiju: 1. Kakvo je trenutno stanje WAM sustava u RH? Da li se postojeći WAM može kao mjerodavan izvor podataka i algoritam nadzora koristiti pri vođenju EES u stvarnom vremenu? 2. Postoji li inicijativa na razini HOPS-a za implementaciju WAMPAC sustava? 3. Koji su sve preduvjeti za implementaciju WAMPAC sustava u RH? 4. Kako se radi o hrvatskom proizvodu, postoji li inačica web sučelja na hrvatskom? 1–21 Ana Jukić, Krešimir Mesić, Ana Kekelj, Tomislav Šesnić

USPOREDBA MODELA MREŽE EMS SUSTAVA HOPS-a I CGMES STANDARDA U referatu su opisane dvije arhitekture sustava koje HOPS koristi za praćenje i analizu rada EES-a u stvarnom vremenu te dvije arhitekture sustava koje HOPS koristi za praćenje i analizu sustava u nekom planiranom stanju mreže ili za naknadne analize. Prikazani su modeli dijelova EES-a (dvonamotnog i tronamotnog transformatora, generatora, voda i prigušnice, odnosno kondenzatora) koji se koriste pri praćenju i analizi rada sustava te pri planiranju i naknadnim analizama rada sustava. Prikazana je razlika u modeliranju koje koriste HOPS-ovi sustavi i modela utvrđenih ENTSO-E-ovim standardom (Common Grid Model Exchange Standard – CGMES).CGMES je utvrdio sučelja između programske opreme članica ENTSO-E kako bi omogućio razmjenu informacija o modelima mreža potrebnih za izvršenje poslovnih procesa. HOPS-u predstoji nastavak rada na usklađenju modela elemenata mreže i stvaranja uvjeta za razmjenu svih podataka između sustava. Pitanja za diskusiju: 1.Postoje li razlike između izračuna struja kratkih spojeva, optimalnih tokova i analize sigurnosti (n-1) u Network Manager sustavu i NetVision SAM sustavu, ako postoje kolike su?

10

2.Postoje li razlike između izračuna u PSS/E i PSS ODM sustavu ako se podaci generiraju iz Network Manager ili NetVision DAM ili CIM? 3.Posjeduje li HOPS programsku podršku za analizu statičke i dinamičke stabilnosti sustava? 4.Da li se u sustavima HOPS-a modelira transformator s poprečnom regulacijom napona (phase shifting transformers)? 5.Koje odredbe Network Codes ili hrvatske regulative mogu utjecati na potrebu promjene postojećih procesa i koje će nove procese za transparentno djelovanje tržišta biti potrebno implementirati? 1–22 Ana Kekelj, Krešimir Mesić, Ana Jukic, Vlatko Debeljuh, Tin Levanat, Renata Rubeša

PROŠIRENJE NETVISION SUSTAVA CGMES STANDARDOM Autori su ižnjeli pregled CGMES standarda i njegove implementacije u postojeći sustav. Potreba ENTSO-E organizacije da napravi zajednički model mreže svih TSO-ova je dovela do razvoja CGMES standarda. Standard je implementiran pomoću RDF standarda, te definiran pomoću RDF sheme. Napravljen je detaljan opis primjene RDF standarda u implementaciji CGMES standarda s primjerima. Opisan je način proširenja NetVision sustava s CGMES standardom. Popisani su problemi na koje su autori naišli prilikom implementiranja CGMES standarda. Pitanja za diskusiju: 1. Koji profili postoje i koji paketi (engl. package) postoje unutar profila, te ukratko čemu služe? 2. Opisati kako je moguće proširiti CGMES datoteku novim tipom podataka. Npr. kako dodati podatak da je neki vod kabelski, zračni ili kombinirani? 3. Na koje ste probleme naišli prilikom implementacije CGMES modela? Da li su ti problemi rješivi vlastitim proširivanjem CGMES modela? 1–23 Damir Jakus, Josip Vasilj, Rade Čađenović, Dragan Mučić

PLANIRANJE OPTIMALNOG UKLOPNOG STANJA TRAFOSTANICE U SVRHU MINIMIZIRANJA GODIŠNJIH GUBITAKA ENERGIJE

U radu je dan opis metode za odabir optimalnog uklopnog stanja transformatora u trafostanicama 110/x kV te 35/10(20) kV, koje imaju više od jednog ugrađenog transformatora. Kako bi se smanjili gubici radne snage i produžio vijek trajanja transformatora, predložen je optimizacijski algoritam u svrhu određivanja optimalnog uklopnog stanja transformatora. Pri tom se vodilo računa o osiguravanju dostatne snage u transformaciji za normalno napajanje distribucijskog konzuma. Matematička formulacija dana je u dvije varijante: prva varijanta razmatra ograničenja vezana uz učestalost uključivanja i isključivanja transformatora, dok se druga varijanta zasniva na uvođenju ograničenja kojim se definira maksimalni broj dozvoljenih promjena na razini razmatranog vremenskog perioda. Predložena metoda testirana je na realnom slučaju distribucijske trafostanice TS 35/10 kV Marina, za koju autori raspolažu s povijesnim mjernim podacima. Pitanja za diskusiju: 1.Na koji način su odabrani ulazni parametri proračuna UTtr i DTtr, odnosno CLimit ? U kolikoj mjeri ulazni podaci proračuna utječu na kretanje godišnjih gubitaka radne energije na razini pojedine trafostanice? 2.Kolika su očekivana smanjenja gubitaka radne energije primjenom opisanih algoritama kod trafostanica s većim oscilacijama dnevnog konzuma? 3.Da li se opisani algoritam primjenjuje u distributivnoj mreži HEP-ODS-a pri planiranju optimalnog uklopnog stanja trafostanice, odnosno kolika je mogućnost primjene istog? 1–24 Damir Jakus, Mia Bogdanović, Rade Čađenović, Josip Vasilj

OPTIMALNA REKONFIGURACIJA DISTRIBUCIJSKE MREŽE PRIMJENOM HEURISTIČKIH METODA I GENETSKIH ALGORITAMA

11

U radu je opisan algoritam za određivanje optimalne konfiguracije distribucijske mreže primjenom genetskog algoritma i heurističke metode. Iskazane su dvije funkcije cilja prema kojima se određuje optimalna konfiguracija distribucijske mreže. Određivanje optimalne konfiguracije su moguće prema minimalnim gubitcima promatrane mreže ili prema ujednačenom opterećenju distribucijskih vodova. Objašnjena je heuristička metoda i genetski algoritam s primjenom na distribucijsku mrežu. Razvijeni algoritam je primijenjen na testnu mrežu s rezultatima proračuna s početnim stanjem odnosno konfiguracijom i konfiguracijom definiranom nakon primjene metode. Rezultati analize uvažavajući početne pretpostavke na testnoj mreži ukazuju na izvrsnost primjenjenog algoritma. Pitanja za diskusiju: 1.U radu su navedene dvije funkcije cilja. Da li autori imaju usporedbu rezultata proračuna na testnoj mreži ovisno o funkciji cilja? 2.Da li su u testnoj mreži modelirani distribuirani izvori električne energije? Kako oni utječu na proračun i primjenu navedenog algoritma? 3.Koja je korištena metoda proračuna tokova snaga? 1–25 Nenad Gubeljak, Viktor Lovrenčić, Marko Pinterič, Bojan Banić, Andrej Ivec, Jožef

Predan, Matjaž Jarc, Branko Uhlik

PROŠIRENJE APLIKACIJE OTLM-SAG NA PRAĆENJE ZALEĐENOSTI VODIČA U DLR SUSTAVU

Predmetni rad obrađuje računalnu aplikaciju za praćenje i otkrivanje nastanka leda kao dodatnog tereta na vodičima nadzemnih vodova. Aplikacija ALARM LED temelji na već postojećem računalnom algoritmu u OTLM uređaju. Algoritam je razvijen na temelju matematičkog modela za izračun provjesa i vlačnih sila u vodiču. Kao polazišno stanje uzima se u obzir stvarno izmjeren oblik lančanice u promatranom rasponu. Na temelju poznavanja promjene provjesa lančanice i vlačnih sila u vodiču ovisno o temperaturi vodiča te na osnovu praćenja vremenskih uvjeta moguće je odrediti trenutak za aktiviranje ALARM LED aplikacije. U slučaju aktiviranja alarma, dispečer može izračunati potrebnu struju za zagrijavanje vodiča i otapanje poznate debljine leda. Pomoću razvijenog algoritma određeno je vrijeme taljenja leda uz maksimalnu dozvoljenu struju. Isto tako određena je maksimalna debljina leda na kojoj dolazi do prekidanja vodiča kao i maksimalni nagib na lokaciji OTLM uređaja na tom opterećenju. Promjenom strujnih opterećenja može se utjecati na sprečavanje štete prouzrokovane nakupljanjem leda ili mokrog snijega. Pitanja za diskusiju: 1.Topologija prijenosne mreže i trenutne energetske prilike daju dispečeru vrlo ograničene mogućnosti da poveća strujno opterećenje pojedinog dalekovoda. S obzirom na iskustvo autora i poznavanje mreže Slovenije ili Hrvatske, kolike su realne mogućnosti da dispečer promjenom uklopnog stanja poveća strujno opterećenje kritičnog dalekovoda i time utječe na otapanje leda? 2.Da li se do sada u praksi odnosno na probnom dalekovodu Dravograd – Slovenj Gradec, prezentiranom metodom uspjelo detektirati nastajanje dodatnog tereta? 3.Prema preporuci autora, koliki broj OTLM uređaja s ugrađenim inklinometrom je potrebno ugraditi na pojedini dalekovod za pouzdano otkrivanje dodatnog tereta (u svaki raspon, u svako zatezno polje ili nešto drugo)? 1.5. Informacijsko-komunikacijska rješenja u funkciji vođenja elektroenergetskog sustava 1–26 Tomislav Stupić, Tomislav Šesnić, Renata Rubeša

IMPLEMENTACIJA I INTEGRACIJA SIMULATORA ZA OBUKU DISPEČERA U NACIONALNOM DISPEČERSKOM CENTRU HOPS-a

U ovom radu opisana je implementacija i integracija simulatora za obuku dispečera u NDC-u HOPS-a. Uz osnovne podatke o programu, principu rada i mogućnostima, prikazana je arhitektura OTS-a uz

12

kratki prikaz primijenjenog matematičkoga modela EES-a i algoritama koji se koriste. Za bolje razumijevanje bilo bi dobro da su kratko objašnjeni još neki pojmovi kao npr. značenje akronima EPRI i da su navedene temeljne značajke EPRI OTS matematičkog modela. Autori su posebno opisali ulogu OTS instruktora koji tijekom simulacije preuzima ulogu operatera elektrane, distribucijskog sustava, voditelja susjednih TSO-ova te upravlja simulacijom u realnom vremenu i naglasili nužnost kvalitetne pripreme scenarija i važnost ove obuke, jer je ona obavezna prema ENTSO-E_Operation Handbook-u. Pitanja za diskusiju: 1.Postoji li mogućnost modeliranja neispravnog rada elemenata mreže (npr. zatajenja prekidača, blokada funkcija relejne zaštite, mehaničkih/električkih kvarova na agregatima bez utjecaja mreže i sl.)? Objasnite. 2.Postoji li u modelu regulacije mogućnost blokiranja rada regulacijske preklopke transformatora uvjetovana podnaponskim stanjem? 3.Koja razina kompleksnosti se koristi kod modeliranja elektrana za OTS sustav i koriste li se tipski ili stvarni podaci? 4.Postoji li mogućnost modeliranja virtualne tromosti nesinkronih proizvodnih jedinica ili elektrana? 5.Objasnite zašto u modelu AGC OTS sustava, svi generatori glavne kompanije rade u ručnom režimu rada, a generatori vanjskih kompanija u LFC modu i koliko je to realistično? 6.Koju obuku moraju proći OTS instruktori i tko im izdaje licencu? 7.Nakon modeliranja OTS-a izvršena je provjera modela (verifikacija) i vrednovanje modela (validacija). Ponaša li se OTS model elektroenergetskog sustava prema očekivanjima? 1–27 Tomislav Stupić, Tomislav Šesnić, Renata Rubeša

PRIPREMA I PROVOĐENJE SCENARIJA ZA OBUKU DISPEČERA NA TRENING SIMULATORU HOPS-a

Referat opisuje sustav za obuku dispečera koji se koristi u HOPS-u i koji je integriran sa postojećim SCADA/EMS sustavom. Autori u prvom dijelu referata navode osnovne značajke sustava i opisuju postupak izrade scenarija za obuku. Referat se nastavlja opisom korisničkih mogućnosti učitelja (instruktora) i učenika. Veći dio referata detaljno opisuje dva pripremljena scenarija koja su temeljena na stvarnim događajima u EES-u HOPS-a. Prvi scenarij je temeljen na višestrukim povezanim ispadima na području Gorskog Kotara te vraćanja sustava u normalno pogonsko stanje nakon tog ispada. Drugi scenarij temeljen je na kaskadnom ispadu EES-a i restauraciji sustava na području Slavonije. Ističu se prednosti posjedovanja vlastitog OTS-a kao integriranog rješenja sa SCADA/EMS sustavom jer je korisničko sučelje identično onom koje dispečeri koriste u svakodnevnom radu.. Pitanja za diskusiju: 1.Koje su mogućnosti i ograničenja opisanog tipa simulatora za obuku dispečera u pogledu modeliranja statičkih i dinamičkih pojava u elektroenergetskom sustavu? 2.U referatu su navedena dva scenarija koja su pripremljena prema stvarnim većim kaskadnim ispadima u elektroenergetskom sustavu. Kakav je stav autora o korištenju OTS-a za razne "what-if" analize i regularnu obuku dispečera za rad sa SCADA/EMS u normalnom pogonu? 3.Koji su daljnji planovi na pripremi novih scenarija za obuku te nadogradnje i poboljšanja opisanog OTS sustava? 4.Koje su osnovne prednosti i nedostaci OTS sustava koji je integriran sa SCADA sustavom u odnosu na neovisne sustave za obuku dispečera? 1–28 Tomislav Tenđera, Antun Rendulić, Marin Uzelac, Marko Greganić, Zdenko Kramar

SIMULACIJA USPOSTAVE NAPAJANJA KORIŠTENJEM OTS-a NA TEMELJU STVARNOG RASPADA DIJELA EES-a

13

U pogonu EES-a unatoč mjerama sigurnosti koje su obuhvaćene pri planiranju razvoja, projektiranju, održavanju, zaštiti te vođenju, povremeno neizbježno dolazi do određenih težih ili lakših poremećaja koji za posljedicu mogu imati raspad cijelog ili dijela sustava. Operativno osoblje u dispečerskim centrima ne susreće se često sa ovakvim situacijama, a zbog složenosti rada EES-a mora biti obučeno. Do ugradnje/instalacije simulatora za obuku dispečera (OTS) obuka dispečera provodila se samo analizom poremećaja i plana uspostave EES-a. U ovom radu opisano je korištenje stvarnog poremećaja kao podloge za jedan od scenarija za OTS simulator, te je prezentirano usvojeno znanje scenarija podizanja EES-a, stečeno na obuci dijela dispečera NDC-a u Duisburgu na DuTrainu. Pitanja za diskusiju: 1.Može li se na OTS-u simulirati istovremeno i nezavisno podizanje dva otoka nakon potpunog raspada EES-a kao prilikom prave restauracije? 2.U članku je navedeno da su do sad uspješno provedena dva scenarija. Prvi scenarij se odnosio na raspad dijela EES-a, koji se odvijao u Gorskom Kotaru 2014. godine, uslijed jake ledene kiše i drugi scenarij raspad koji se odvio na području MC Osijek i obuhvaćao sve osim dvije transformatorske stanice. Pošto postoje u SCADA bazi zapisi dali ste izvršili provjeru i vrednovanje modela. 3.Na koji je način moguće regulirati napon prilikom podizanja sustava nakon poremećaja? 4.Tijekom simulacije uspostave napajanja nisu korišteni generatori u TE-TO Osijek. Mislite li je prosljeđivanje napona prema postojećim generatorima i njihova sinkronizacija važna upravo zbog mogućnosti reguliranja napona tj. kompenzacije jalove snage? 5.Postoji li mogućnost ograničavanja opterećenja na transformatorima? 6.U simulaciji je kao početna točka podizanja sustava postavljena TS Ernestinovo iako je bilo moguće krenuti podizanje sustava i iz TS Đakovo. Objasnite prednosti izbora ishodišne točke restauracije područnog sustava? 1–29 Joško Rosina, Gregor Mikelj EVOLUCIJA CENTARA UPRAVLJANJA Referat opisuje povijesni razvoj sustava nadzora i upravljanja u elektroprivredi. Navode se osnovne tehnološke i funkcijske značajke sustava upravljanja i njihova evolucija od prvih instalacija do danas. Prve verzije sustava nadzora i upravljanja temeljile su se na posebnoj opremi koja je omogućavala dispečerima tek najjednostavniji prikaz osnovnih elemenata elektroenergetskog sustava preko sinoptičkih ploča i posebnih žičanih/VF veza. Ta oprema je od prvih verzija koje su ugrađene u drugoj polovici prošlog stoljeća evoluirala u računalnu opremu. Iako SCADA sustavi u pravilu tehnološki zaostaju za ostalim IT sustavima, tehnološki napredak je i ovom području poprilično brz. Usprkos otporima i skeptičnosti SCADA stručnjaka, prisutan je trend u usvajanju modernih IT arhitektura i u području procesnih aplikacija. Autori propituju što nas čeka u budućnosti i kako će se dalje SCADA sustavi razvijati u svijetu virtualizacije i tehnologije oblaka. Pitanja za diskusiju: 1. Gledajući kroz povijest koji vas je usvojeni trend u razvoju SCADA sustava najviše iznenadio? 2. U kojem vremenskom periodu je razvoj SCADA sustava doživio najveći tehnološki skok i po vašem mišljenju koji je to skok bio? 3. Kako vi predviđate daljnji tehnološki razvoj SCADA sustava? Što mislite u kojem smjeru će ići i koliko brzo? Koje nove funkcije (uz simulator za obuku) mislite da su novi trend u SCADA sustavima? 4. Da li smatrate da je u posljednjem desetljeću došlo do značajnijeg napretka programskih sustava za nadzor i upravljanje elektroenergetskim sustavima? Da li proizvođači SCADA sustava po vašem mišljenju dovoljno brzo prate tehnološke trendove i očekivanja krajnjih korisnika? Što je s npr. evolucijom EMS proračuna? 1–30 Domagoj Peharda, Igor Ivanković, Neven Baranović

ANALIZA SCADA PODATAKA U CILJU DOBIVANJA KVALITETNIH INFORMACIJA I POKAZATELJA ZA UČINKOVITO VOĐENJE I ODRŽAVANJE EES-a

14

Modernizacijom SCADA sustava i sustava za prikupljanje i obradu signala u elektroenergetskih postrojenjima otvorila se tehnička mogućnost prihvata većeg broja informacija u SCADA sustave u centrima. To je rezultiralo većim brojem korisnih informacija koji se prosljeđuju u mrežne centre HOPS-a. Autori opisuju mogućnosti i potrebu za korištenjem operativne inteligencije (poslovna inteligencija u stvarnom vremenu) u analizi prikupljenih događaja kao podlogu za donošenje odluka operativnom osoblju. Ovaj referat prikazuje statističku analizu i obradu učestalosti pojave signala i alarma u listama događaja SCADA sustava. Snimljeni i obrađeni podaci se uspoređuju s međunarodnim preporukama (EEMUA) broja događaja koje dispečeri i operateri mogu kvalitetno prihvatiti i analizirati. Autori su prezentirali rezultate statističke analize događaja zabilježenih u listama SCADA sustava u periodu od mjesec dana. Analiza je napravljena na temelju tipa događaja i vremena u kojem je događaj evidentiran (radno vrijeme, vikend). Prikazana je dublja analiza za tipove događaja koji su se najučestalije pojavljivali i analiziran uzrok njihove učestale pojeve. Opisani alat može značajno pomoći u reduciranju alarma koji ne nose korisne informacije iz listi SCADA sustava. Pitanja za diskusiju: 1. Koje su vaše preporuke daljnjih postupaka u procesu reduciranja broja alarma koji se najčešće pojavljuju u listama događaja SCADA sustava? 2. Koji su najčešći razlozi pojave najučestalijih događaja u SCADA sustavu? 3. Kod reduciranja broja alarma uvijek se pojavljuje dilema da li će u nekom rubnom slučaju pojedini alarm biti koristan kod otkrivanja uzroka kvara. Koja načela autori referata preporučuju pratiti kod definicije zahvata događaja koji će se slati u centre? 4. Koje su metode korištene za reduciranje alarma u IAP sustavu obzirom da je na grafu prikazan značajno manji broj alarma u odnosu na SCADA sustav? 4. Pod kojim uvjetima kogeneracijska postrojenja mogu pružati uslugu sekundarne regulacije obzirom da se iste primarno angažiraju u funkciji podmirenja toplinskog konzuma? 5. Objasnite navod na kraju 9. stranice referata da HOPS osigurava pomoćne usluge na „tržišno zasnovan način“, odnosno „da se trenutno primjenjuje tržišni model nabave pomoćnih usluga“. 1–31 Ivan Šturlić, Danko Mitar

ELEKTRONIČKI DISPEČERSKI DNEVNIK U radu je opisana implementacija i integracija elektroničkog dispečerskog dnevnika u Nacionalnom dispečerskom centru HOPS-a u Zagrebu. Opisani su zahtjevi na aplikaciju te način realizacije konačnog izgleda aplikacije iterativnim postupkom, za koji autori naglašavaju kako je uvelike pomogla željenom izgledu i načinu rada kroz aplikaciju. Prikazano je grafičko sučelje aplikacije, koje nije zahtjevno kako bi korisnicima omogućilo jednostavno korištenje, način unosa podataka te mogućnost pretraživanja događaja. Predstavljena je arhitektura sustava te način testiranja i planirane nadogradnje sustava. Smatram da je ideja zamjene papirnatog dispečerskog dnevnika elektroničkim vrlo dobra. Na taj način omogućiti će se jednostavniji rad korisnicima dispečerskog dnevnika te jednostavnija analiza svih upisanih događaja. Pitanja za diskusiju: 1. Koliko je ukupno vremena trebalo (od ideje do produkcije) kako bi navedena aplikacija zamijenila papirnati dispečerski dnevnik ? 2. Koje su još značajke agilne metodologije Scrum (osim iterativnog pristupa izradi aplikacije)? 3. Koliki je broj ljudi bio zadužen za sami razvoj aplikacije ? Je li sav razvoj aplikacije odrađen unutar HOPS-a ili su uključene i druge kompanije (ako da navesti koje)? 1–32 Ivan Šturlić, Matija Jembrih, Gordana Donković

ARHITEKTURA SLJEDEĆE GENERACIJE SKLADIŠTA PODATAKA HOPS-a U radu je predstavljena arhitektura sljedeće generacije skladišta podataka koja se bazira na zajedničkom modelu podataka (CDM) prema standardima IEC 61970, IEC 62325 i ebIX, platformi IBM

15

PureData System for Analytics kao kombinacije strojne i programske opreme specijalizirane za skladište podataka, IBM InfoSphere DataStage za povezivanje izvorišnih sustava s centralnom izvještajnom bazom u svrhu ekstrakcije, transformacije, učitavanja i praćenja kvalitete podataka te IBM Cognos Analytics za izradu izvještaja. U radu su opisani procesi prikupljanja, obrade i skladištenja podataka, uređivanja zajedničkog modela podataka, povezivanje skladišta podataka sa zajedničkim modelom podataka korištenjem ETL alata, izvještavanja i korištenja skladišta kao centralnog sustava za izvoz podataka. Pitanja za diskusiju: 1. Da li je moguće CIM model uvesti u OWL model? 2. Koliki je omjer brzine standardnih DWH alata i IBM PDSA sustava? 3. Koliko je vrijeme izmjene baze podatka i ETL procesa? 1–33 Emil Hadžović, Sanela Suljović Fazlić

KOMUNIKACIONI PROTOKOLI U ELEKTRODISTRIBUTIVNIM SISTEMIMA AUTOMATIKE

U radu su opširno opisani komunikacijski protokoli koji se koriste na razini elektroenergetskih objekata u distribuciji EES-a. Također, dan je pregled njihovih mogućih primjena na razini podsustava u Smart Grid-u. Cilj rada jest sagledati trenutno stanje i buduće pravce razvoja komunikacionih podsistema, te predložiti metodologiju za izbor komunikacionog protokola za pojedine dijelove sistema, uvažavajući i prijelazna rješenja, tj. postupnost prijelaza sa postojećih na nove komunikacione protokole. Pitanja za diskusiju: 1. Da li je moguće plijeniti IEC 61850 za upravljanje prema upravljačkim centrima 2. Na koji način se ostvaruje povezivanje komunikacijskih protokola i CIM modela (IEC 61970)? 3. Da li postoje implementacije protokola DNP3 u Elektroprivredi BiH? 1–34 Marin Mikša, Hrvoje Korasić, Goran Kekelj

NAPREDNE KONFIGURACIJE PROCESNE MREŽE UNUTAR TS-a Autori u referatu daju pregled dostupnih tehnologija za uspostavljanje Ethernet mreža visoke dostupnosti s naglaskom na protokol paralelne redundancije (PRP) definiran kroz međunarodnu normu IEC 61439-3. Isti omogućuje podatkovnu komunikaciju bez potrebe za promjenom topologije mreže u slučaju kvara, što predstavlja bitan napredak u odnosu na klasična rješenja za ostvarivanje mrežne redundancije. Navedena prednost dolazi nauštrb troškova pa će PRP svoju primjenu pronaći u postrojenjima od najveće važnosti kao što je 400 kV transformatorska stanica TS Zemblak opisana u ovom referatu. Pitanja za diskusiju: 1. Na koji način je implementiran PRP na staničnim računalima sa SCADA sustavom - na razini hardvera ili na razini operacijskog sustava? 2. Opišite proceduru ispitivanja redundancije i svojstava "zero recovery" funkcionalnosti na TS Zemblak. Na koji način ste izazivali kvarove u mreži tijekom ispitivanja i kakvi su bili rezultati? 3. Norma IEC 62439-3 osim PRP definira i HSR (High-availability Seamless Redundancy) protokol. Prema vašem mišljenju, u kojim slučajevima će primjenu naći HSR, a u kojima PRP? 1–35 Ivan Fućek, Boris Golub, Zvonko Mihelić

MODERNIZACIJA I PROŠIRENJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM FUNKCIJAMA OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA

16

Izmjene u nosiocima pojedinih poslovnih procesa kao i promjene u samim procesima neminovno vode prilagodbama postojećih informacijskih sustava koje operatori koriste kao potporu svojim poslovnim aktivnostima. Izmjene pritom mogu biti i značajne a njihovo uvođenje komplicirano budući često uključuje ispitivanja koja se provode s većim brojem uključenih strana (tržišnih sudionika, susjednih operatora itd.). Naglasak ovog rada je obraditi utjecaj navedenih promjena na postojeće sustave u primjeni odnosno obraditi tehnike implementacije informacijskih sustava koje vode smanjivanju vremena i truda potrebnog za usklađivanje informacijskog sustava s izmijenjenom poslovnom okolinom. Dane su smjernice razvoja u kontekstu adaptivnog dizajna informacijskih sustava i tehnika ispitivanja. Dodatno, rad opisuje mogućnosti primjene takvog adaptivnog sustava u različitim projektnim situacijama kao i tehničke izazove implementacije s ciljem ostvarivanja neovisnosti od konkretnih dobavljača sistemskog softvera. Pitanja za diskusiju: 1.Navedite dosadašnje scenarije implementacije za različite klijente kada je u pitanju odabir tehnologija i infrastrukture. 2.Prema mišljenju autora, usporedite opisani sustav sa konkurentnim rješenjima na tržištu. 3.Uzimajući u obzir izmjene poslovnih procesa, koja je učestalost dorada na postojećim funkcijama sustava? 1–36 Siniša Sekulić, Krešimir Vrdoljak, Josip Čerkez, Ivan Strnad

SCADA SUSTAV NA PP HE SJEVER Opisane su sve komponente SCADA sustava u PP HE Sjever bez ulaženja u detalje, a opet dovoljno jasno objašnjene, uz dobre blok sheme i nekoliko prikaza iz PROZA NET aplikacije. Također opisane su eksterne aplikacije koje se vežu na SCADA sustav PP HE Sjever. Autori naglašavaju otvorenost PROZA-e NET komunikacijskim protokolima (podržavanje velikog broja komunikacijskih protokola) za koju smatram da je izuzetno važna radi lakše integracije sustava različite namjene i različitih proizvođača.. Pitanja za diskusiju: 1.U referatu je navedeno da je diskovni prostor predviđen za SCADA sustav 500 GB te da je organizirano u RADI polje. O kojem RAID polju se radi (0, 0+1, 1, 5) te može li se, u slučaju potrebe, navedeni diskovni prostor SCADA sustava PP HE Sjever jednostavno proširiti? 2.Opišite upravljačku sekvencu za pokretanje i zaustavljanje agregata, te koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se definirana upravljačka sekvenca izvršila? 3.U referatu je opisan način arhiviranja podataka. Koliko dugo se arhivirani podaci (koliko dugo su dostupni za dohvat pomoću Archive Clinet aplikacije) čuvaju u SCADA sustavu PP HE Sjever? 1–37 Damir Jurasović, Ivan Strnad, Krešimir Vrdoljak, Branko Horvat, Željko Štefan

SINKRONIZACIJA TOČNOG VREMENA RAZLIČITIH TEHNIČKIH SUSTAVA NA PP HE SJEVER

Sinkronizacija vremena ima posebno mjesto u elektroenergetskoj mreži kao jedinstvenom povezanom sustavu budući da događaji u jednoj točki mreže utječu na rad mreže u drugoj točki. Baš iz tog razloga nužno je imati mehanizam koji osigurava usporedivost događaja nastalih u različitim dijelovima mreže u nekoj točki vremena. Referat opisuje iskustva stečena kroz implementaciju distribuiranog sustava sinkronizacije vremena na četiri lokacije Centra proizvodnje Sjever. Autori su se prilikom ispitivanja suočili s ograničenjima postojeće opreme radi kojih inicijalno nije realiziran ispravan prijenos kronologije događaja, ali su iznašli tehničko rješenje da u konačnici postignu traženu funkcionalnost koja će omogućiti kvalitetniju analizu pogonskih događaja. Pitanja za diskusiju:

17

1. U referatu naizmjenično spominjete NTP i SNTP sinkronizaciju. Opišite razliku između NTP i SNTP sinkronizacije i navedite koja se implementacija protokola koristi za distribuciju vremena u procesnoj mreži CPS? 2. Jesu li uloge primarnog i rezervnog poslužitelja na elektrani fiksno definirane? Postoji li mehanizam provjere kvalitete vremenskog izvora od strane klijenata? 3. Planira li se u skorije vrijeme zamjena procesnih kontrolera na elektranama i kakvi bi u tom slučaju bili zahtjevi na komunikaciju sa SCADA sustavom u CPS? 1–38 Miro Antonijević, Stjepan Sučić, Hrvoje Keserica

PROŠIRENA STVARNOST ZA AUTOMATIZACIJU TRAFOSTANICA KORISTEĆI IEC 61850 KOMUNIKACIJU

U radu je pokazano da AR tehnologije mogu biti iskorištene u SAS sustavima. S ciljem demonstracije, razvijena je AR aplikacija bazirana na upotrebi kombiniranih Vuforia i QR markera da bi se korelirali semantički potpisani procesni podaci sa SCADA podacima u realnom vremenu. Pokazano je da kombiniranje komunikacije bazirane na standardu i AR tehnologije može dati značajne prednosti procesima održavanja trafostanica i redovnoj inspekciji i na taj način smanjiti količinu potrebnog vremena i truda za operatere. Rad prezentira rješenja primijenjena u SAS okolini. Međutim, budući da IEC 61850 semantika pokriva više novih automatizacijskih domena, ona mogu biti primijenjena i u podsustavima kao što su distribuirani izvori energije (DERs), vjetroelektrane, itd. Pitanja za diskusiju: 1. Da li se navedeni pristup može primijeniti na 3D modele TS-ova? 2. Na kojim platformama se aplikacija izvršava i koji dodatni hardware se može koristiti? 3. Da li postoje slične aplikacije u primjeni u procesnoj industriji? 1.6. Telekomunikacijske mreže, usluge i tehnologije 1.7. Mjerni i obračunski sustavi i sustavi za kvalitetu električne energije 1–39 Željko Modrić, Zoran Kovač, Robert Nađ

KAKVOĆA MJERENJA NA OBRAČUNSKIM MJERNIM MJESTIMA PREDAJE I PREUZIMANJA

U članku su opisane pogreške mjerenja i povećane mjerne nesigurnosti koje se javljaju kod mjerenja razmjene snage između vjetroelektrane i prijenosne mreže. Zbog nesrazmjera primljene i predane energije, trenutno ugrađena brojila nisu u potpunosti pogodna za precizne obračune u oba smjera razmjene energije. U radu su dani i neki prijedlozi i preporuke kako je uočeni problem moguće smanjiti pa čak i u potpunosti riješiti. Pitanja za diskusiju: 1.Koja je razlika između razreda točnosti 0,21 i 0,2S? 2.Mogu li se, npr. usporedbom s mjerilom sa širim mjernim područjem, procijeniti iznosi pogrešaka mjerenja predmetnih mjerila izvan propisanog mjernog područja? 3.Može li se procijeniti koliko su navedene pogreške mjerenja korištenjem promatranih brojila utjecale na iznos obračunate energije na mjesečnoj razini tj. koliko je vlasnik VE kao kupac profitirao? 4.Je li moguće „procijenjenu“ veću negativnu pogrešku mjerenja nekako uključiti u obračunsku kalkulaciju i kompenzirati pogreške mjerenja? 5.Javljaju li se slični problemi i kod vjetroelektrana spojenih na distribucijsku mrežu?

18

1–40 Zoran Kovač, Željko Modrić, Saša Maligec

PREKIDI NAPAJANJA U PRIJENOSNOJ MREŽI NA OBRAČUNSKIM MJERNIM MJESTIMA

U radu su na obuhvatan način opisani i analizirani prekidi napajanja na obračunskim mjernim mjestima u prijenosnoj mreži. Izračunati su karakteristični pokazatelji pouzdanosti te dane smjernice za povezivanje pokazatelja pouzdanosti te investicija u prijenosnu mrežu. Navedeno može uvelike koristiti u smislu optimalne alokacije sredstava za investicije. Pitanja za diskusiju: 1.Navodi se da statistika prekida napajanja radi samo za sučelje sa krajnjim kupcima te za ODS, uvažavajući ugovorne odnose operatora i sa proizvođačima smatrate li da je potrebno proširiti isto i za sučelja sa proizvođačima el. energije? 2.Nastavno na vezu potrebnih investicija i pokazatelja pouzdanosti da li su definirani kriteriji, primjerice od regulatora, koji definiraju ciljanu vrijednost pokazatelja pouzdanosti za hrvatski EES ili neki njegov dio? 3.Može li se iz temeljem analiza odrediti udio prekida napajanja na pokazatelje pouzdanosti koji nisu posljedica starosti opreme prijenosne mreže, primjerice: viša sila, ljudski faktor ili kvarovi u mreži distribucijskog sustava? Prema Vašem iskustvu možete li otprilike procijeniti ove omjere postotno na primjeru SAIDI i SAIFI pokazatelja? 1.8. Postojeći tehnički sustavi - revitalizacija, održavanje i iskustva 1–41 Ivica Petrović, Vedran Angebrandt, Niko Mandić, Ivica Modrić, Krešimir Tačković

ANALIZA TOKOVA SNAGA I SIGURNOSTI KONZUMA PRP OSIJEK UZ NERASPOLOŽIVOST DV 110 kV ĐAKOVO – EVP ANDRIJEVCI

U radu je prikazana analiza sigurnosti za dio prijenosne mreže HOPS-a odnosno za Prijenosno područje Osijek. Rad analizira različite scenarije tijekom radova na DV 110 kV Đakovo - EVP Andrijevci koristeći programski alat PSS/E. napravljene su određene simulacije s mogućim posljedicama na napajanje korisnika PrP Osijek te utjecaj na susjednog operatora. U konačnici, na temelju provedenih analiza za vjerojatne scenarije daje preporuku dispečerima što učiniti ako se pretpostavljeni scenarij ostvari. Pitanja za diskusiju: 1.Na koji način se određuje očekivano opterećenje za 24.12.? 2.Kako je definirano u PSS/E maksimalno opterećenje prijenosnog voda? 3.Budući da je pretpostavka za maksimalno opterećenje prilikom definiranja scenarija bila -10°C nije li dopušteno veće opterećenje prijenosnog voda pri 20°C? 4.Da li postoji zimsko i ljetno podešenje releja s obzirom na maksimalna opterećenja komponenti? Ako postoji koje su vrijednosti? 5.Prilikom zadovoljenju kriterija n-1 koje se veličine po čvorištima i komponentama uzimaju u razmatranje? 1–42 Mato Rošić, Josip Benović

ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE JUČER, DANAS, SUTRA

U referatu se opisuju vrste održavanja tehničkih sustava (korektivno, preventivno i prema stanju) s posebnim naglaskom na održavanje tehnološki najnovijih uređaja relejne zaštite utemeljene na mikroprocesorskoj tehnologiji te preispituje opravdanost zadržavanja postojećeg preventivnog načina održavanja. S obzirom da noviji uređaji relejne zaštite posjeduju funkciju samonadzora (nadzor pomoćnog napajanja, funkcionalnosti elektroničkih komponenti, komunikacijska povezanost i sl.), u

19

referatu se preispituje opravdanost zadržavanja do sada uobičajenih preventivnih ispitivanja funkcionalnosti uređaja. Predlaže se prelazak na korektivno održavanje ukoliko nije moguće iznaći ispitne metode koje bi omogućile prelazak na održavanje prema stanju. Prikazana je razlika u ispitivanju uređaja i sustava zaštite za postojeće uređaje koji imaju analogne i binarne ulaze (hibridni uređaji) i onih koji se naviještaju s potpuno implementiranim standardom IEC 61850 i primijenim GOOSE porukama (digitalizirani ulazi, izlazi i komunikacija). S obzirom na brzu promjenu tehnologije i korištenje opreme više proizvođača, u zaključku se ukazuje na potrebu kontinuirane obuke osoblja koje se bavi održavanjem i nadzorom relejne zaštite. Pitanja za diskusiju: 1.Da li je po mišljenju autora realno očekivati promjene u održavanju relejne zaštite tako da se iznađe programska podrška koja će omogućiti prelazak s preventivnog (periodičkog) održavanja na održavanje prema stanju ili je vjerojatniji prelazak na korektivno održavanje? 2.Hoće li rješenja relejne zaštite s potpuno implementiranim standardom IEC 61850 i primijenim GOOSE porukama te uz korištenjem nekonvencionalnih mjernih transformatora ili konvencionalnih s MU (merging Units), poskupiti i usložniti ispitnu opremu i ispitivanje kompletnih krugova zaštite (postavljanje vrijednosti primarne struje i napona na nekonvencionalne mjerne transformatore)? 3.Postoji li razlog zašto koristiti uređaje relejne zaštite u budućim modernim postrojenjima s nekonvencionalnim mjernim transformatorima, komunikacijski opremljenim prekidačima i rastavljačima te uspostavljenom informacijskom sabirnicom kada se sve zaštitne funkcije mogu odrađivati u stanično(i)m računalu(ima)? 1–43 Hrvoje Opačak, Siniša Jergović

UTJECAJ TRANSFORMATORA ZA UZEMLJENJE NA STRUJU DOZEMNOG SPOJA U DISTRIBUTIVNIM SN MREŽAMA

U radu su predstavljene različite tehnike uzemljenja neutralne točke srednjenaponskih mreža. Autori svoja razmatranja usmjeravaju na prilike prisutne u mrežama u kojima je za formiranje neutralne točke korišten dodatni transformator (prigušnica) za formiranje neutralne točke mreže i koje su djelomično kompenzirane primjenom paralelno spojenih prigušnice i otpornika za uzemljenje. Prigušnica ima izvedene otcjepe pomoću kojih se prije stavljanja postrojenja pod napon određuje induktivitet iste, a time i očekivani stupanj kompenzacije kapacitivne struje pri zemljospoju. Autori analitički dokazuju da na iznos i karakter struje zemljospoja utječe i činjenica o postojanju transformatora (prigušnice) za formiranje neutralne točke. Usporedba rezultata dobivenih proračunom i stvarnih rezultata pri provođenju primarnih pokusa potvrđuju ispravnost modela. Pitanja za diskusiju: 1. U specifikacijama transformatora za uzemljenje navedena je Ith= 150 A kao struja dozvoljena u trajanju od 5 s. Da li je razmatrana potreba nadzora termičkog stanja transformatora za uzemljenje za niže vrijednosti struja koje mogu dugotrajno prolaziti neutralnom točkom, u vrijeme normalnog pogona? 2. Pod kojim uvjetima se pristupa prespajanju prigušnice na neki drugi otcjep? 3. Zaključak analize je da transformator za uzemljenje generalno ponešto smanji očekivanu struju zemljospoja. Koliko će to u realnim okolnostima utjecati na odabir podešenja sustava relejne zaštite i na koje parametre? 4. Da li je provedena cjelovita usporedba efekata s obzirom na odabir načina uzemljenja neutralne točke (kod izgradnje i tijekom eksploatacije)za djelomično kompenziranu mrežu prema primjeru iz referata i za mrežu u kojoj je primijenjena kompenzacijska prigušnica s automatskom regulacijom? 1–44 Jadran Franotović, Mirko Bižaca

KRONOLOGIJA MODERNIZACIJE SUSTAVA MJESNOG I DALJINSKOG UPRAVLJANJA RASTAVLJAČIMA KONTAKTNE MREŽE U KOLODVORU JASENOVAC

20

U referatu se daje kronološki pregled problematike održavanja sustava daljinskog vođenja kontaktne mreže željezničkih kolodvora u periodu eksploatacije od skoro pola stoljeća. Kroz ovako dugačak životni vijek neizbježno se pojavljuje potreba za modernizacijom tehničkih rješenja kako bi se omogućio daljnji pouzdan rad sustava. U opisanom je primjeru zbog djelovanja vanjskih čimbenika bilo potrebno modernizirati i komunikacijski podsustav kako bi se ostvarila funkcionalnost novog rješenja daljinskog upravljanja. Autori su opisali probleme s kojima su se suočili prilikom implementacije novog komunikacijskog rješenja, ali su njegovom prilagodbom uspjeli ostvariti traženu funkcionalnost. Opisano rješenje predstavlja model po kojem se pristupilo modernizaciji daljinskog upravljanja na željezničkim kolodvorima gdje postoje ograničene mogućnosti komunikacije s centrom što iziskuje odmak od ustaljenih rješenja. Pitanja za diskusiju: 1. Jesu li razmatrana alternativna rješenja za ostvarivanje komunikacije na trasi kolodvor Jasenovac - EVP Novska (npr. komunikacija u mikrovalnom području) i što je pokazala usporedna tehno-ekonomska analiza? 2. Kolika se raspoloživost zahtijeva u sustavu daljinskog upravljanja kontaktnom mrežom? Zadovoljava li taj zahtjev opisano rješenje postignutom raspoloživošću kanala od 99 % na predmetnoj trasi? 3. Postoje li planovi za modernizaciju sustava MDU u okolnim podstanicama i može li se to iskoristiti za povećanje raspoloživosti komunikacijskog rješenja? 4.Postoji li razlog zašto koristiti uređaje relejne zaštite u budućim modernim postrojenjima s nekonvencionalnim mjernim transformatorima, komunikacijski opremljenim prekidačima i rastavljačima te uspostavljenom informacijskom sabirnicom kada se sve zaštitne funkcije mogu odrađivati u stanično(i)m računalu(ima)? 1–45 Dean Rakić, Tomislav Alinjak, Zvonimir Mirosavljević

ANALIZA PRILIKA U MREŽI OSTVARENIH PRELASKOM VP KOPANICA NA 20 kV

U radu su je na obuhvatan način opisan prelazak VP Kopanica u TS Donji Andrijevci sa napona 10 na 20 kV, što je sagledavajući sa razine sustava proces koji traje i koji će trajati te se njegovi zaključci mogu koristiti za sagledavanje sličnih primjera u cijelom EES-u. Navedenim su ostvarene značajne tehničke koristi te ekonomske uštede što je opisano na konkretnom primjeru. Radom se otvara pitanje uređenja odnosa na sučelju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava kao i koordiniranog pristupa regulaciji napona u sustavu, uvažavajući distribuirane izvore te mogućnosti regulacije VN/SN i SN/NN transformatora. Pitanja za diskusiju: 1.Kakav je učinak opisanog prelaska na 20 kV VP Kopanica na napojnu točku otcjepa (TS Donji Andrijevci), pored u radu iskazanog smanjenja gubitaka , na naponske prilike, regulacijsku preklopku transformatora te faktor snage (cos fi)? 2.Postoji li mogućnost pružanja pomoćnih usluga elektranama na biomasu, tj. regulacija napona, crni start i otočni rad? Može li, načelno, ugovaranje pomoćne usluge crnog starta i otočnog rada odgoditi dodatne investicije? 3.Obrazložiti dodatne mogućnosti optimiranja naponskog profila, primjerice sezonskim postavkama regulacije napona transformatora 20/04, korištenjem distribuiranih izvora te kompenzacijskih uređaja ukoliko postoje? 4.Postoji li i možete li procijeniti mogući sinergijski efekt upravljanja regulacijom napona na TR 110/20 kV u TS Donji Andrijevci te TR 20/0.4 kV na otcjepima VP Kopanica? 1–46 Krešimir Vrdoljak, Marko Curić, Renato Sirovina, Maja Vuljanković, Branko Horvat, Ivan

Strnad, Tomislav Klasić, Dejan Barulek, Bruno Đula, Željko Štefan

PRILAGODBA PROCESNIH SUSTAVA U SKLOPU REVITALIZACIJE CENTRA PROIZVODNJE SJEVER

21

Sustav upravljanja bitna je sastavnica u osiguravanju optimalnog vođenja procesa u elektranama. Referat opisuje zamjenu sklopovske i programske podrške u centru vođenja tri elektrane. Središnji dio novog sustava je SCADA aplikacija iz koje se obavlja nadzor i upravljanje. Novi sustav omogućio je proširenje broja signala koji se šalju u centar kako bi se ostvario cjelovitiji nadzor postrojenja. Zahvatom je osiguran daljnji kontinuitet rada sustava, a dodatno su optimizirane funkcije korištene u procesnom sustavu što će zasigurno imati pozitivan učinak na maksimiziranje proizvodnje električne energije na dravskim elektranama. Pitanja za diskusiju: 1. Je li postojala mogućnost hijerarhijske organizacije sustava na način da se programi i komunikacija s PROZA NET sustavom realiziraju izravno u procesnim stanicama niže razine, bez nadređenih procesnih stanica? 2. Opišite primjer(e) ostvarene dobrobiti na račun poboljšane aproksimacije protoka kao ulaznog podatka za funkcije u procesnom sustavu? 3. Zašto se točan kronološki redoslijed signala u SCADA sustavu nije mogao ostvariti korištenjem vremenskih oznaka iz IEC 104 poruka, već upotrebom OPC komunikacije? 1–47 Marko Curić, Ivica Maslović, Ivo Muslim, Mato Mišković, Davor Bojić, Maro Kalinić

ZAMJENA ZAŠTITA AGREGATA A U HE DUBROVNIK I NJIHOVO POVEZIVANJE POMOĆU REDUNDANTNOG IEC 61850 OPC SERVERA

Referat opisuje primjenu redundancije u vertikalnoj komunikaciji releja zaštite generatora sa sustavom upravljanja kao novost u u proizvodnim objektima hrvatskog EES. Novi sustav koristi brojne prednosti norme IEC 61850 koja je danas u širokoj primjeni kako bi se omogućio kvalitetan nadzor agregata u stvarnom vremenu. Ostvarivanje redundancije u sustavu upravljanja zajedno s udvajanjem zaštitnih funkcija zaokružuje cjelinu modernog sekundarnog sustava koji će omogućiti pouzdanu eksploataciju predmetnog objekta u nadolazećim godinama. Pitanja za diskusiju: 1.U opisu sustava navodi se kako su svi dijelovi sustava povezani na GPS radi sinkronizacije točnog vremena, dok se kasnije u članku navodi kako serveri sustava upravljanja služe kao SNTP serveri. 2.Kako je izvedena sinkronizacija točnog vremena u sustavu? 3.Na koji način funkcionira aplikacijska redundancija? Primaju li IEC 61850 OPC serveri istovremeno informacije s releja i postoji li mogućnost gubitka informacija u slučaju komunikacijskih problema u jednoj od procesnih mreža? 4.Osim korisničkog imena i lozinke, koriste li se dodatni mehanizmi mrežne i informacijske sigurnosti za servis udaljenog pristupa relejima putem HEP-ove mreže? 1–48 Helena Čevapović, Marin Dumančić, Ivan Kobasić, Damir Božičević

ISPITIVANJE UTJECAJA AKUMULATORA TOPLINE NA UČINKOVITOST RADA BLOKA C U POGONU TE-TO ZAGREB

Referat obrađuje temu koja se odnosi na ispitivanje utjecaja ugradnje akumulatora topline na učinkovitost rada Bloka C u pogonu TE-TO Zagreb, što nije direktno povezano s vođenjem EES, već vođenjem pogona same TE-TO Zagreb u pretežnom režimu rada za centralni toplinski sustav grada Zagreba, jer se zbog skupoće goriva minimalno koristi za proizvodnju električne energije, te nije obrađeno kako predmetna ugradnja akumulatora topline utječe na vođenje EES. Ugradnjom akumulatora topline omogućen je rad bloka C u višem toplifikacijskom režimu čime se pridonijelo optimalnijoj potrošnji pogonskog goriva kroz optimiranje proizvodnje potrebne toplinske energije za potrebe centralnog toplinskog sustava grada Zagreba. Uočeno je kako pri niskim vanjskim temperaturama akumulator topline pridonosi postizanju bolje učinkovitosti, a pri vanjskim temperaturama 5-8 stupnjeva smanjuje se učinkovitost rada bloka C. Pitanja za diskusiju:

22

1.Kakav je učinak ugradnje akumulatora topline na učinkovitost pogona Bloka C TE-TO Zagreb u režimu proizvodnje električne energije, izvan ogrjevne sezone kada je praktično minimalna potreba za toplinskom energijom za centralni toplinski sustav grada Zagreba? 2.Koliki je očekivani rok povrata investicije u akumulator topline, s obzirom da je dobiven rezultat povećanja efikasnosti bloka C oko 2%? 3.Utječe li ugradnja akumulatora topline na doprinos TE-TO Zagreb vođenju EES-a Hrvatske? 1–49 Marin Dumančić, Helena Čevapović, Ivan Kobasić, Nenad Švarc

UTJECAJI SNIŽAVANJA TEMPERATURE POLAZA VRELOVODA S CILJEM OPTIMIRANJA TROŠKOVA PROIZVODNJE POGONA TE-TO ZAGREB

Referat je napisan u skladu s uputama za izradu referata. Sadržaj rada odgovara temi 1 Primjena modernih tehnologija i rješenja za vođenje elektroenergetskog sustava (8. Postojeći tehnički sustavi - revitalizacija, održavanje i iskustva). U radu je opisana implementacija pučoka i akumulatora topline te njihov utjecaj na eksploatacijske karakteristike pogona TE-TE Zagreb, kao i rezultati pokusnog spuštanja temperature polaza vrelovoda. Analiza je provedena sustavno i detaljno, na temelju konkretnih pogonskih podataka. Rezultati analize su prezentirani jasno i razumljivo, a u zaključku su navedene smjernice i preporuke za daljnje istraživanje. Pitanja za diskusiju: 1. Objasnite detaljnije princip rada „pučoka“. Koje su stvarne mogućnosti primjene s obzirom da je njegovo korištenje uobičajeno samo kod vrlo niskih temperatura? 2. Prikažite utjecaj akumulatora topline na eksploatacijske karakteristike pogona TE-TO Zagreb na primjeru dnevnog dijagrama opterećenja s prikazom rada pojedinih blokova i kotlova. 3. S obzirom da je pokrivanje dijagrama potrošnje sada još složenije, da li se planira primjena programa za optimizaciju kod planiranja proizvodnje pogona TE-TO Zagreb i koji su osnovni zahtjevi za optimizaciju? 1–50 Goran Kralj

RAZMATRANJE PRIMJENE SUSTAVA STABILNE TERMOVIZIJE U POGONU EL-TO

Već naslov rada „Razmatranje primjene sustava stabilne termovizije u pogonu EL-TO“ navodi na zaključak da se radi o načelnom razmatranju koncepta jednog novog sustava nadzora termoenergetskog postrojenja. U radu je opisana termovizija kao jedna općeprihvaćena metoda za utvrđivanje stanja postrojenja koja je postala sastavni dio procesa održavanja s različitim mogućnostima primjene. Osnovna ideja rada je uvođenje stabilnog termovizijskog sustava što će u budućnosti sigurno naći značajnu primjeni i u termoenergetskim postrojenjima. Autor zaključuje da uz sadašnje cijene instalacija takve termovizije nije isplativa te sugerira planiranje optimalnog razmještaja kamera „dok se pojeftinjenje ne dogodi“. Primjeri primjene termovizije u pogonu EL-TO trebali bi biti najvažniji dio članka no nažalost nisu dovoljno opisani niti detaljnije analizirani. Pitanja za diskusiju: 1.Može li sprečavanje neplaniranih ispada iz pogona EL-TO Zagreb opravdati investiciju u sustav stabilne termovizije? 2.Kakva su strana iskustva sa primjenom sustava stabilne termovizije u pogonu termoelektrana? 3.Da li se i kada, po vašem mišljenju može očekivati pojeftinjenje sustava stabilnog termovizijskog nadzora i veće primjene istog?