EMBRIOLOGIJA 1- 20 pitanja, za prolaz 11 tonih

E1

1. Razvoj ljudskog bia zapoinje razvitkom: zigote

2. Prije prve mejotske diobe spolne stanice sadre: dvostruku koliinu DNA i 46 kromosona koji se sastoje od 2 kromatide

3. enska spolna stanica stupa u mejotsku diobu: za vrijeme embrionalnog razdoblja

4. Kad enska spolna stanica nastavlja 1. mejotsku diobu: pred ovulacije(poetkom puberteta)

5. Iz oogonije se diferenciraju: primarne oocite

6. Broj spolnih stanica dosegne svoj maksimum: u 5. mjesecu

7. Nakon roenja jajna stanica je u kojem stadiju: u diplotenom stadiju u profazi 1. mejotske diobe

8. Atrezija je kod: primarnog folikula ??????

9. ta ine granuloza stanice: povrni sloj oko jajne stanice

10. Spermatogonije: od spolnih prastanica nastaju 2 vrste spermatogonija- spermatogonije A (mitoza, odravaju zalihu matinih stanica) i spermatogonije B (od njih nastaju primarne spermatocite)

11. Sertolijeve stanice: potporne stanice muke spolne stanice koje nastaju od povrinskog epitela spolne lijezde

12. Za spermatogenezu je tono: traje 64 dana

E2

13. Prvi dan menstruacijskog ciklusa je: poetak menstruacijske faze

14. Koji hormoni sudjeluju u oogenezi: FSH i LH

15. Tko lui estrogen: teca interna i granuloza stanice

16. U kojoj se fazi poinje izluivati estrogen: u proliferacijskoj

17. Stigma-blijeda pjega bez krvnih ila nalazi se na: povrini jajnika

18. Progesteron stvara: luteinske stanice

19. Luteinske stanice izluuju: progesteron

20. U kojoj se fazi poinje izluivati progesteron: u sekrecijskoj

21. uto tijelo je rezultat stimulacije LH, uto tijelo proizvodi progesteron koji inhibira stvaranje LH

22. De...... na povrini jajne stanice slue za: prijenos oploene jajne stanice do maternice......

23. Koliko treba oploenoj jajnoj stanici da stigne do lumena maternice: 3-4 dana

24. Vezivni oiljak: ako ne doe do oplodnje oocite, uto tijelo se smanjuje zbog propadanja luteinskih stanica koje nadomjesti vezivni oiljak ili corpus albicans, zato se smanjuje izluivanje progesterona pa nastaje menstruacijsko krvarenje

25. Hormon koji odrava uto tijelo je: humani koriontski gonadotropin

26. Oplodnja se odvija u: ampularnom dijelu jajovoda

27. Koliko dugo spermij moe preivjeti u enskom spolnom sustavu: 3 dana

28. Osposobljavanje spermija za oplodnju ine: kapacitacija i akrosomska reakcija

29. Za proliferacijsku fazu je tono: poinje potkraj menstruacijske faze, pod utjecajem je estrogena i prati rast jajnih folikula, rast sluznice nakon menstruacije

30. Za sekrecijsku fazu je tono: traje od 15. 28. dana

31. Kada dolazi do sekrecijske faze: nakon ovulacije pod utjecajem progesterona

32. Proliferacijska faza: traje od 5. do 14.dana

33. Menstruacijsku fazu ine: prva etiri dana ciklusa

34. Implantacija se dogaa za vrijeme kada je endometrij u: fazi sekrecije

35. Oploena jajna stanica se implanira u: funkcionalni sloj endometrija

E3

36. Sloj stanica uz embrionalni vori u 2. tjednu je: citotrofoblast

37. Sloj niskih i kubinih stanica uz upljinu blastociste je: hipoblast

38. Od ega se razvija embrio u blastocisti: od un.sloja embrioblasta

39. Visceralni list izvanembrionalnog mezoderma oblae: umanjanu vreu

40. to nastaje iz embrionalnog drka: pupkovina

41. Prekordalna ploa nalazi se: u kranijalnom podruju zametnog tita

42. Najabnormalnije mjesto implantacije embrija je: Douglasov prostor ili ampularni dio jajovoda ili jajovod ili intramularni dio jajovoda ili un. ue maternice ili na jajniku ????????????

E4

43. Stanice epiblasta invaginiraju se izmeu (ispod): ispod epiblasta

44. Gastulacija: stvaranje triju zametnih listia

45. Za definitivni notokord je tono: protee se ispod neuralne cijevi i ini osnovu za aksijalni skelet

46. Allantois: kada nastane kloakalna membrana, stranji zid umanjane vree se izbouje u obliku cjevice sa slijepim zavretkom koja se protee u embrionalni drak i nastaje u 16. danu razvoja to je alantoenteriki divertikulum ili allantois

47. Sekundarne resice: nastaju od primarnih resica

48. Prvi krvotok embrija nastaje u kojem tjednu: 4. tjednu

E5

49. Embrionalno razdoblje traje: 3.-8. tjedna

50. Neurulaciju izvode: stanice notokorda

51. Od stanica neuralnog grebena nastaju: spinalni (osjetni) i autonomni gangliji; dijelovi ganglija V., VII., IX. i X. modanog ivca; Schwanove stanice; modane ovojnice pia i arahnoidea; melanociti; sr nadbubrene lijezde; kosti i vezivno tkivo glave i vrata; stanice konotrunkalnih jastuia srca

52. Od slunog mjehuria potjee: unutarnje uho

53. Kada se razvijaju oni mjehurii: potkraj 4. tjedna

54. Derivat ektoderma nije: miino i vezivno tkivo

55. Kraljenica nastaje od: sklerotoma i mezenhima

56. Miotom nastaje od: dermomiotoma

57. Intermedijarni mezoderm: povezuje paraksijalni mezoderm s bonim ploama, poslije se sastoji od nefrotoma segmentirano rasporeenih stanica u vratnom i gornjem prsnom dijelu i od nefrogenog traka nesegmentirano rasporeena tkiva u kaudalnim dijelovima

58. Od visceralnog mezoderma nastaje: stjenka crijeva

59. Zbog kraniokaudalnog i lateralnog savijanja embrija proksimalni dio umanjane vree ugrauje se u embrio i ini primitivno crijevo

60. Srednje uho obloeno je epitelom kakvog porijekla: endodermnog

61. Malformacije najee nastaju u dobi: organogeneze 3 - 8 tjedna

E6

62. Za fetalno razdoblje je tono: poinje od 9. tjedna

63. Trudnoa traje: 280 dana ili 40 tjedana od poetka posljednje menstruacije; 266 dana ili 38 tjedana nakon oplodnje

64. Duina ploda se izraunava pred kraj trudnoe mjerenjem: tjeme- zadak CRL

65. to je tono za lanugo dlaice: fine, kratke i tanke dlaice kojima je prekriven fetus

66. Uzimanjem -fetoproteina iz amnionske tekuine utvruju se: mogu se odrediti kromosomske anomalije

E7

67. Decidua basalis se nalazi izmeu embrija i miometrija, decidua capsularis izmeu embrija i lumena maternice, decidua parietalis ini preostali dio decidue

68. Za intervilozne prostore je tono: kroz njih tee krv majke

69. Koliko amnionske tekuine sadri vodenjak prije poroda: 1000 ml

E8

70. to je tono za talidomid: sredstvo protiv munine i nesanice, izaziva ameliju i meromeliju rijetke nasljedne anomalije, oteenja uzrokovana talidomidom: nedostatak ili deformacije dugih kostiju,atrezija crijeva i malformacije srca

71. Dijelovi kromosoma skloni lomljenju: krhka mjesta

E9

72. Neurokranij: dezmokranij i hondrokranij ??????

73. Neurokranij nastaje od: stanica neuralnoga grebena i paraksijalnog mezoderma

74. Viscerokranij nastaje od: drijelnih lukova

75. Od ega nastaju slune kotice: od stranjih krajeva 1. i 2. drijelnog luka

76. Koji od navedenih poremeaja ne nastaje zbog nepravilnog sratanja i okotavanja kostiju glave: modana hernija

77. Spajanje sklerotoma u kraljenicu nastaje tako to: se spoje kaudalni dio jednog s kranijalnim dijelom drugog sklerotoma

E10

78. Porijeklo skeletnih miia: mezodermalno

79. Za skeletno miije je tono: poprena ispruganost se javlja u 3.mjesecu

80. Epimera je: dorzalni dio miotoma

E20

81. Prednji neuroporus: zatvaranje prednjeg neuroporusa zbiva se zatvaranjem odozgo iz vratnog podruja i stvaranjem spojnog mjesta u podruju prednjeg mozga, zavrava s 18-20 somita 25. dan

82. Primarni modani mjehurii su: prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon

83. Podjela prosencephalona: telencephalon i diencephalon

84. Bijela tvar kraljenike modine nastaje od: ivana vlakna nastaju od neuroblasta intermedijalne zone marginalna zona, poslije je mijelinizacija ivanih vlakana i na kraju je bijele boje

85. Malformacije kraljenike modine !!!!!!!!!!!!!!!!!

86. Promjene poloaja kraljenike modine: zbog breg rasta kraljenice i dure

H1

HISTOLOGIJA 1- 30 pitanja, za prolaz 17 tonih

H1

1. Fiksacijom se postie: ouvanje fizikog ustroja i molekularnog sastava

2. Stanice se fiksiraju u: 70% alkohol i 10% formalin u fiziolokoj kiselinom......????

3. Formalin, glutaraldehid,....... se upotrebljavaju kao: fiksativi

4. m je koji je dio metra: 10-6 m

5. Za to slui kriostat: za rezanje smrznutih preparata

6. Svjetlosni mikroskop:

7. Mo razluivanja svjetlosnog mikroskopa je: 0,2 m

8. Mikroskop s najveom moi razluivanja je: transmisijski elektronski mikroskop

9. Autoradiografijom nakon ubrizgavanja radioaktivnih prethodnika normalnih metabolita odreuje se: metaboliki putovi te redoslijed i brzina metabolikih procesa

10. Metoda frakcioniranja stanica slui za: odreivanje kemijskog sastava i funkcije staninih organela

11. Primjena histokemijskih metoda mogua je: u svjetlosnoj i transmisijskoj elektronskoj mikroskopiji

12. Imunocitokemijom se dokazuje: postojanje antigena i njegovog specifinog protutijela

13. Hibridizacija in situ dokazuje: tono odreivanje redoslijeda baza u DNA ili RNA

14. Scanning elektronski mikroskop omoguava: dobivanje trodimenzionalne slike povrine stanica

H4

15. Za tijesne spojeve je tono: na lateralnim plohama epitelnih stanica, svugdje osim u skeletnom miiu, bjelanevine tijesnog spoja su koneksini koje tvore konekson, omoguuju prolaenje estica mase manje od 1500 Da

16. Za bazalnu laminu je tono: izluuje je epitelne stanice

17. Mikrovili: prekriva ih glikokaliks, svjetlosnim mikroskopom se vide kao etkasta ili prugasta prevlaka, izdanak citoplazme prekriven staninom membranom, pomou njih se poveava slobodna povrina i uinkovitost apsorpcije, sadravaju aktinske filamente

18. to je tono za ploasti oroeni epitel: stanice smjetene bazalno su kubine ili cilindrine

19. Koja je tvrdnja o mnogoslojnom ploastom oroenom epitelu netona: sve stanice dopiru do povrine

20. Znaajke prijelaznog epitela: stanice na povrini epitela koje nisu ni cilindrine ni ploaste oblik ovisi o stupnju rastezanja mokranog mjehura i koje katkad imaju 2 jezgre

21. Prijelazni epitel se nalazi u: mokranom mjehuru, mokraovodu i bubrenim vrevima

22. U neuroepitelne stanice ne spadaju: .............. (neuroepitelne stanice su specijalizirane za osjet npr. stanice okusnog pupoljka)

23. Egzokrine lijezde: odravaju kontakt sa stanicama od kojih su nastale

24. to je netono za egzokrine lijezde: nemju odvodne kanale

25. Zimogena zrnca: stvaraju ih serozne stanice

26. Vraste stanice proizvode: sluz

27. Obiljeja DNES (difuzni neuroendokrini sustav) stanica: endokrine stanice; citoplazma sadrava hormone i biogene amine; boje se solima srebra argentofilne i argirofilne stanice; derivat embrionalnog ivanog sustava; 35 vrsta stanica u dinom, mokranom i probavnom sustavu, u titnjai i hipofizi; parakrine stanice proizvode kemijske glasnike

28. Za mioepitelne stanice je tono da se: nalaze u mlijenoj lijezdi, znojnicama i slinovnicama

29. Za vieredni epitel je tono: sve stanice dodiruju bazalnu laminu

30. Svojstvo epitela je: polarnost

H5

31. Koja vrsta stanica ne spada u vezivno tkivo: endotelne stanice

32. Od monocita nastaju: makrofazi

33. Histamin izluuju: mastociti

34. Protutijela IgE izluuje: plazma stanice

35. Dijapedeza je: istovjetna kemotaksiji

36. Vrste vezivnih vlakana su: kolagena, retikulinska i elastina

37. Kolagena vlakanca se udruuju u vlakna u tipovima kolagena: I i III

38. Hondroitin-sulfat, dermatan-sulfat itd. su: proteoglikani

39. Potporno vezivno tkivo: kost

40. Pupkov traak: sluzavo tkivo glavni sastojak Whartonova sluz

H6

41. Udio masnog tkiva u teini ene i mukarca: 20 - 25 % kod ene, 15 20 % u mukarca

42. Karakteristika hilomikrona je: mala tjeleca epitelnih stanica apsorbirana u krvnu plazmu i limfu

43. Za gojazne osobe je tono: poveanje adipocita dovodi do hiperplastine pretilosti

44. Adipociti se stvaraju iz: lipoblasta

45. Za stanice masnog tkiva je tono: poveana koliina adipocita iz djetinstva moe utjecati na pretilost

46. Osobitost stanica smeeg masnog tkiva: imaju nekoliko masnih vakuola

47. Smee masno tkivo kod novoroeneta rasporeeno je najvie: u podruju vrata i trbuha

48. Inervacija smeeg masnog tkiva: simpatika vlakna

49. Za smee masno tkivo je tono: sadrava obilje mitohondrija

H7

50. Hijalina hrskavica: kolagen tipa II

51. Za perihondrij je tono: zglobne hrskavice nemaju perihondrij i hrane se difuzijom

52. Izogene grupe nastaju: kada se iz jednog hondrocita mitotskom diobom nastaje skupina od 8 stanica

53. Rast hrskavice ovisi o: somatotropinu

54. Za intersticijski rast je tono: mitotska dioba hondrocita; u epifiznim hrskavicama dugih kosti i zglobnoj hrskavici; omoguuje stvaranje privremenog hrskavinog skeleta i enhondralno okotavanje

55. Apozicijski rast: hondroblasti perihondrija se umnaaju i postaju hondrocitima

56. Za elastinu hrskavicu je tono: nalazi se u uki

57. Najznaajnija karakteristika elastine hrskavice: boji se izrazito dobro orceinom

58. Za vezivnu hrskavicu je tono: izgrauje intervertebralne diskove

59. Diskovi meu kraljecima graeni su od: vezivne hrskavice

60. vezivna hrskavica nema perihondrij

H8

61. Kotani kanalii: izmjena tvari izmeu osteocita i krvnih kapilara, prolaze kroz matriks i sadravaju citoplazmatske izdanke osteocita

62. Stanice koje ne pripadaju kotanom sustavu su: mastociti

63. Osteociti se diferenciraju iz: osteoblasta

64. Za stanice kotanog tkiva je tono: citoplazmatski izdanci osteocita se meusobno dodiruju

65. Osteociti u kosti su zasluni za: stvaranje kotanog matriksa

66. Za resorpciju kosti zasluni su: osteklasti

67. Osteoklasti: stanice s mnogo izdanaka, 5-50 jezgara, kada se kost razgrauje nalaze se unutar Howshipovih lakuna, nastaju stapanjem stanica koje potjeu iz kotane sri, izdanci ine nabrani rub, citoplazma oko nabranog ruba zove se svijetla zona puno akinskih filamenata i mjesto adhezije, izluuju kolagenazu i druge enzime koji prenose u izvanstanini prostor u kojem razgrauju kolagen i otapaju kristale kalcijevih soli, citokini i hormoni reguliraju osteoklaste, sadravaju receptore za kalcitonin i tiroksin, stupanj razvijenosti nabranog ruba upuuje na aktivnost osteoklasta

68. Za kotano tkivo je karakteristino: dekalcinirani kotani matriks je acidofilan

69. Periost (pokosnica): vanjski sloj kolagenih vlakana i fibroblasta, Sharpejeva vlakna i kotane prastanice (osteoprogenitorne stanice)

70. Ravni kanalii nalaze se: u kompaktnoj kosti

71. Za primarno kotano tkivo je tono: to je prvo tkivo koje se javlja nakon prijeloma, nepravilan razmjetaj kolagenih vlakana

72. Enhondralno okotavanje: nastaju kratke i duge kosti

73. Koja je zona enhondralnog okotavanja najblia epifizi: zona mirovanja

74. Kalcitonin: hormon kojeg stvaraju parafolikuralne stanice titne lijezde i inhibira resorpciju matriksa djelujui na osteoklaste

H9

75. Kojih stanica nema u sredinjem ivanom sustavu: Schwanovih stanica

76. Neuroni: nezavisne anatomske i funkcionalne jedinice sloenih morfolokih znaajki

77. Trofiko sredite neurona je: perikarion

78. Nakupine sekreta ivanih stanica u mozgu zovu se: Nisslova tjeleca

79. Aksonski breuljak je mjesto: s kojeg polazi akson i to je proirenje perikariona

80. Akson nema: hrapavu endoplazmatsku mreicu

mioblasti preostalim nakon diferencijacije miia

81. Oteenja aksona ivane stanice uzrokuje: propadanje distalnog dijela aksona

82. Kemijski se prenositelj otputa u sinaptiku pukotinu: mehaniznom egzocitoze

83. Mijelin je: nakupina slojeva modificiranih staninih membrana

84. Stanice koje stvaraju mijelinsku ovojnicu u perifernom ivanom sustavu su: Schwanove stanice

85. U sredinjem ivanom sustavu propale se ivane stanice nadomjetaju: astrocitima

86. Koje stanice u CNS-u oblau lubanju iznutra i neuralnu cijev: ependimske stanice

87. Gdje se ne nalaze tijela ivanih stanica: u bijeloj tvari velikog i malog mozga i kraljenike modine

88. to ulazi u ivano tkivo i sastoji se od rahlog vezivnog tkiva: pia mater

89. Perivaskularni prostori u ivanom sustavu su: tuneli oko krvnih ila mozga obloeni pijom mater

90. U stvaranju barijere krv-mozak osim vrstih spojeva meu endotelnim stanicama sudjeluju i:

a. najtanji izdanci citoplazme oligodendrocita

b. meksoni ivanih stanica

c. perivaskularne mikroglija

d. pervaskularne noice astrocita

e. sve je tono

91. Koroidni splet se sastoji od nabora: pije mater prekrivene kubinim epitelom

92. Cerebrospinalnu tekuinu izluuje: koroidni splet

93. Limfne ile ne nalaze se u: ivanom tkivu

94. Intramuralni gangliji pripadaju: parasimpatikom sustavu

95. Autonomni gangliji graeni su od: multipolarnih neurona

H10

96. Hipertrofija je: poveanje staninog volumena u miinim stanicama

97. Najmanje funkcionalni odsjeak skeletnog miinog vlakna je: sarkomera

98. Miina vlakna (miofibrile) graena su od: tankih i debelih mikrofilamenata

99. Najzastupljeniji aktinski filament u miiu je: dezmin (skeletin)

100. Tropomiozin i troponin: u skeletnom miiu

101. Transverzalni ili T-tubul u miinom vlaknu je: uvrnue sarkoplazme

102. ta je trijada: T-tubul i 2 postranina dijela sarkoplazmatske mreice

103. Za vrijeme kontrakcije skeletnog miinog vlakna: miozinska glavica se vee za aktin

104. Sarkomera: izmeu 2 Z-crte

105. Za I-prugu sarkomere je tona tvrdnja: skrati se za vrijeme kontrakcije

106. Motorna ploa je isto to i: miino-ivani spoj

107. Miino-ivani spoj (motorika ploa) ne sadrava: mijelinsku ovojnicu

108. Miino-ivani spoj NE sadrava: ione kalcija

109. U sinaptikim mjehuriima u aksonskom zavretku se nalazi: acetilkolin

110. Nakon vezanja acetilkolina za receptore u miino-ivanom spoju depolarizacija membrane se iri ovim redoslijedom: sarkolema, T-tubul, sarkoplazmatska mreica

111. Vrste skeletnih miinih vlakana se NE razlikuju po: broju jezgara

112. Crvena miina vlakna u ovjeka izgrauju: duge lene miie

113. Za srane miine stanice je tono da: nastaju od stanica splanhnikog mezoderma

114. Prijelazne ploe: postoje u sranom miinom tkivu

115. Alfa-aktinin se nalazi u: gustim tjelecima glatke miine stanice...

116. Svojstvo glatke miine stanice: moe sintetizirati elastin

117. Satelitske stanice su: vretenaste stanice sa 1 jezgrom, inaktivni

E2

EMBRIOLOGIJA 2 25 pitanja, za prolaz 14 tonih

1. Slika oka u razvoju

2. Koa nastaje od: ektoderma

3. Za razvoj zuba je tono: E

4. Zubna pulpa nastaje od:

5. drijelno crijevo se protee od: drijelne membrane do osnove plua

6. Gastorshisis je: rascijep prednje trbune stijenke

7. Omantum majus je prostor u podruju: poprenog debelog crijeva s petlje tankog crijeva

8. Dorzalni mezenteriji povezuje: prednje, srednje i stranje crijevo sa stranjom trbunom stijenkom

9. Omentum minus povezuje: eludac i gornji dio dvanaestnika s jetrom

10. ta je Meekelov diverticulum: privjesak illeuma

11. Za pronefrosa je tono: sastoji se od 7-10 nakupina nefrotoma

12. Vanjsko spolovilo mukarca nastaje iz: Uretralne brazde

13. Hipospadija je poremeaj: nespajanja uretralnih nabora na penisu

14. Tetralogija fallo: suenje polazita plune arterije iz desnog ventrikla, veliki defekt intraventrikularne pregrade, pomak polazita aorte u desno, hipertrofija desnog ventrikula.......

15. titna lijezda: nastaje izrastanjem iz endodermalnog epitela

16. Kako nastaje mrenica: od embrionalne izboine prozencephalona

17. Sekretni kanalii metanefrosa nastaju od: metenefrogenog mezoderma

18. Stremen nastaje od: 2 drijelnog luka

19. Bubnjite i sluna cijev nastaje iz: 1. drijelne vree

20. Donja epitelna tjeleca i timus: 3. drijelne vree

21. gornja epitelna tjeleca: 4. drijelne vree

22. Koja od navedenih tvorbi se ne povezuje s mukim spolnom sustavom: Mullerovi kanali

23. Kapa metanefrogenog tkiva je: zgusnue metanefrogenog tkiva

24. Kliniki vani poremeaji koji nastaju prilikom uspinjanja bubrega su: zdjelini bubreg

25. Odvodni kanali definitivnog bubrega razvijaju se od: mokraovodnog pupoljka

26. to nije tono za fizioloku umilikarnu herniju? Kada izlazi van, kada se vraa unutra?: zbog poveanja abdominalne upljine da izlazi van ????????????????????????????????????????

27. Iz ega se oko (oni mjehuri) razvija: diencefalon ili

28. Iz ega se uho (slune plakode) razvija: rombencefalon

29. Auricula dextra od ega se razvija: primitivni desni atrij; 6 mezenhimskih kvrica

30. Od ega se sastoji perimetrij: bazalna i proliferacijska arterija

31. U stadiju kape, to zub nema: odontoblaste

32. Auricula dextra nastaje od: primarnog desnog atrija

33. Iz ega se javljaju branhiogene ciste: iz

34. Koji su hematopoetski organi kod embrija: jetra

35. Pleuroperikardijalni nabor, to nije tono: oblae visceralne

36. to se nalazi oko korijena zuba: Hertwigova ovojnica korijena

37. Polo okruuje to: T i B limfocite......

38. Za rodnicu je karakteristino: dvojako podrijetlo nastaje od Millerovih kanala i urogenitalnog sinu...................

39. Medularni traci daju osnovu za: rete testis

40. Od vanjskog zida onog vra nastaje to: m. sphincter i m. dillatator papilae

41. Karakteristika endotermnih stanica: stjenke crijeva

42. Istjecanje mokrae kroz pupak: fistula urahusa

43. Langerhausovi otoii nastaju: u 3 mjesecu po cijeloj lijezdi od epitelnih stanica

44. Periderm: stanice periderma se u dijelu intrauterinog ivota...........

45. U kojem mjesecu nastaje divertikul: 4.tjedan

46. Kada poinje izluivanje inzulina: tijekom 5.mjeseca

47. Ventralni mezenterij se razvija od: septuma transversuma

48. U nastajanju septuma sekunduma ne sudjeluju:..........................

49. Za uni kanal je tono: nastaje spajanjem distalnog dijela odvodnog kanala dorzalne osnove s cijelim odvodnim kanalom ventralne osnove

50. Od 2.drijelnog luka nastaje: stremen, stiloidni nastavak, stilohioidni lig., kratki rog i gornja........

51. drijelne vree su izboenja: drijelne cijevi

52. Od prve drijelne vree nastaje: vanjski zvukovod, primitivno bubnjite i sluna Eustahijeva cijev

53. Zubni pupoljak je izboenje: zubnog grebena

54. to omeuje embrionalni celom: parijetalni (somatski) i visceralni (splanhniki) mezoderm

55. Srednje uho potjee od: 1.drijelnog luka

56. eki i nakovanj nastaju od: 1.drijelnog luka

57. Vanjski sluni hodnik razvija se od: 1.drijelne brazde i 1. dr vree

58. Uka se razvija od: 6 kvrica smjetenih du 1. i 2. drijelnog luka

59. Stroma nepane tonzile nastaje: 2.drijelne vree

60. Prosennefros je: pra bubreg

61. Definitivni bubreg zove se: metanefros

62. Za nastanak mukog spola vezano je: razvoj medularnog traka, nastanak tunice albuginee, izostanak razvoja kortikalnih traaka(jajnika)63. Za nastanak enskog spola vee se: kortikalni traci, nestajanje medularnih traaka, izostanak razvoja tunice albuginee

64. Testosteron potie razvoj: kanala mezonefrosa

65. Dihidrotestosteron dovodi do nastanka: vanjskog spolovila, penisa, skrotuma i prostote

66. Estrogeni potiu razvoj: Millerovih kanala

67. Od Millerovih kanala nastaju: jajovodi, maternica, gornji dio rodnice, te razvoj vanjskog spolovila

68. Od prednjeg crijeva nastaju: jednjak, grkljan, dunik, plua, eludac i dvanaesnik

69. Od srednjeg crijeva nastaje: dvanaesnik, jejunum, ileum, debelo crijevo sve do distalne 1/3

70. Od stranjeg crijeva nastaje: analni kanal, te 1/3 distalnog debelog crijeva

71. eludac se u razvoju rotira: za 90 u smjeru kazaljke na satu

72. Tanko i debelo crijevo se rotira za: 270 u smjeru kazaljke na satu

73. Fibromaskularna stroma nalazi se samo u: prostati

74. Za drijelne lukove nije tono: nastaju u 10. tjednu

75. Za titnu lijezdu nije tono: razvija se od ektoderma jezika

76. Za melanocite je tono: potjeu od stanica neuralnog grebena

77. Pri oblikovanju lica ne sudjeluje: nepani nastavci

78. ivac treeg drijelnog luka: 9

79. Za politeliju je tono: oznaava postojanje prekomjerne bradavice

80. Za mlijenu prugu je tono: prekobrojne bradavice nastaju iz njezinog ostatka

81. Ultimobrahijalno tijelo nastaje od: 5.drijelne vree

82. Za dermis nije tono: nastaje od ektoderma

83. Sputanje oita nastaje zbog: breg rasta dorzalne strane embrija

84. Ezofagotrahealna fistula najee je udruena s: atrezijom jednjaka

85. Za embrionalni celom (tj. upljinu) je tono: nastaje savijanjem embrija u lateralnom i kranio-kaudalnom smjeru

86. Polabirni utrobni organi u podruju pupka pokriveni amnionom ine: omphalocele

87. Za sindrom respiracijskog distresa je tono: nastaju u prijevremeno roene djece

88. Za septum transversum je tono sve osim: to je mezodermalna ploa koja potpuno odvaja prsnu i trbunu upljinu

89. Epitel svih dijelova dinog sustava je: endodernalnog podrijetla

90. Sekrecijski dio lijezde znojnice graen je od: tamnih i svjetlih

91. Za granjanje bronhalnog stabla je tono: 6 dodatnih dioba nastavlja se nakon roenja

92. UZV pretraga trudnice otkrila je polihidroamnion, a neposredno nakon roenja dijete je imalo previe tekuine u ustima. O kojoj se anomaliji najvjerojatnije radi?: atreziji jednjaka

93. Karakteristika intraperitoneanih organa je tono: pokriveni su dvostrukim slojem potrbuice

94. Za analnu jamicu je tono: nastaje bujanjem mezenhima oko analne membrane

95. Za jetru tijekom razvoja nije tono: hematopoetske stanice nastaju od endoderma

96. Za eludac je tono sve osim: prednja stijenka nastaje bre od stranje

97. Fetalna ona pukotina: kroz nju ulazi hijaloidna arterija

98. Epispadija: otvor mokrane cijevi se nalazi na dorzalnoj strani

99. s kojim je jo malformacijama povezan poremeaj ezofagotrahealne fistule: atrezija jednjaka

100. od ega se razvija miokard: od mezoderma

101. od ega nastaju slune kotice: 1. i 2. drijelni luk

102. za fizioloku umbilikalnu herniju je tono: nastaje u 6.tj

H2

HISTOLOGIJA 2 45 pitanja, za prolaz 25 tonih

H11

1. Za kapilare je tono: izmjena tvari imeu krvi i tkiva

2. Za endotelne stanice je tono: oblau unutarnju stjenku krvnih ila i upljih organa

3. Za endotelne stanice je tono: izluuju sastojke bazalne lamine

4. Znaajke endotelnih stanica su: meusobno su povezane zonulama occludens, dezmosomima i tijesnim spojevima

5. Znaajke endotelnih stanica su: razliito propusne

6. Nefenestrirane krvne ile: neprekinute (kontinuirane) ili somatske stanice; umiinom, ivanom i vezivnom tkivu, egzokrinim lijezdama; pinocitotski mjehurii osim u ivanom tkivu prijenos makromolekula

7. ............... pore (50-70 nm) u stijenci kapilare: fenestre endotelnih stanica

8. Isprekidana bazalna lamina endotelnih stanica nalazi se u: sinusoidnim kapilarima

9. Vanjska elastina membrana: izmeu tunike medije i tunike adventicije

10. Tunici adventiciji veih krvnih ila odgovara u kapilarima i postkapilarnim venulama: sloj retikulinskih vlakana

11. Vasa vasorum opskrbljuje: vanjski dio krvne ile

12. Miine arterije: unutarnja membrana jasno izraena

13. Niz koncentrinih elastinih lamela izmeu kojih se nazire glatke miine stanice znaajka je: arterije elastinog tipa

14. Velike elasine arterije: aorta,plune arterije; puno elastina; intima deblja nego u miinim arterijama; ne istie se unutranja membrana; media od elastinih lamela koji ublaavaju promjene tlaka tijekom rada srca, glatkih miinih stanica, retikulinskih vlakana; adventicija slabo razvijena

15. Tunika media ili intima je najdeblja kod: miine arterije ili velike elastine arterije

16. Za subendokardijski sloj vrijedi: sadrava ogranke provodnog sustava srca

17. Stanice provodnog sranog miija ne sadre: Purkinjeva vlakna

18. Provodne srane stanice ne izgrauju: endokard

19. Masno tkivo u srcu nakuplja se u: subepikardijskom sloju

20. Epikard ili endokard je: slian perikardu ili kao intima drugih ila

21. Svojstvo limfnih ila: nedostaje im jasna granica izmeu 3 sloja

22. Limfne kapilare nalaze se u: tunici mediji vena

23. Epikard: oblae srce izvana, jednoslojni ploasti epitel-mezotel,serozna ovojnica srca, visceralni list perikarda

H12

24. Eritrociti: bikonkavni diskovi

25. Broj leukocita kod djece: tek sa 14.-15. godina dosee broj odraslih

26. Osim makrofaga tko jo ima fagocitnu sposobnost: neutrofilni granulociti

27. Specifina zrnca bazofila sadravaju: histamin i heparin

28. Segmentirana ili sekretna zrnca imaju: granulociti ???????

29. Trombociti su: bez jezgre

H14

30. Koji organ ne spada u periferne limfne organe: timus

31. Za humoralnu imunost je karakteristino:

a. prisutnost protutijela u krvi

b. plazma-stanice izluuju protutijela

c. plazma-stanice nastaju diferencijacijom limfocita

d. inaktivacija ili unitavanje stranih tvari

e. sve je tono

32. to nije tono za IgG: ........... tono: 75% Ig, prolazi kroz placentalnu barijeru pa u fetus kojeg titi od infekcije

33. U imunosnom odgovoru sudjeluju: IgG

34. Plazma stanice izluuju: IgA monomere i protein J

35. Tko sudjeluje u alergijskoj reakciji: IgE i alergeni

36. Timus: primarni limfni organ

37. Vanjski dio barijere krv-timus ine: nastavci retikulinskih stanica

38. Kapilare u timusu su: nefenestrirane s debelom bazalnom laminom

39. Barijeru krv-timus ine: T-limfociti

40. Nezreli T-limfociti iz timusa naseljavaju: parakortikalnu zonu limfnog vora

41. Ispod ahure i izmeu vanjske kore limfnog vora nalazi se: subkapsularni sinus

42. Iz subkapsularnog sinusa u limfnom voru krv se cijedi u: intermedijarne sinuse

43. Aferentne limfne ile izlijevaju limfu u: supkapsularne sinuse

44. Bijela pulpa: limfno tkivo koje okruuje centralne arterije (T-limfociti koji tvore periarterijske limfne omotae) i limfne vorie (B-limfociti)

45. Bijela pulpa slezene sadrava: limfni vor s arterijom centralis

46. Istroene eritrocite iz krvi uklanjaju: makrofazi u slezeni

47. Hilus ne sadrava: ............. (sadrava arterije, ivce, vene i lmfne ile)

H15

48. Najzastupljeniji imunoglobulin probavnog sustava je: IgA

49. Epitel usne upljine je: mnogoslojni ploasti neoroeni-veim dijelom

50. Meko nepce: skeletni mii, mukozne lijezde i limfni vorii

51. Okusne pupoljke ne sadre: nitaste papile

52. Nitaste papile: imaju unjast oblik, najbrojnije su, nalaze se na cijeloj povrini jezika, epitel na vrhu je oroen, nemaju okusne pupoljke

53. Ebnerove lijezde: ulijevaju se samo u dno papille cirkumvallate

54. Za okusne pupoljke jezika je tono: izboenja sluznice izmeu papila koji sadre okusna vlakna

55. Kako okus od hrane dolazi do papila: Tvari koje izazivaju okus otopljene u slini prolaze kroz pore,dolaze u dodir s okusnim receptorima (za slatko i gorko) ili ionskim kanalima (za slano i kiselo) na povrini osjetnih stanica.Nastaje depolarizacija okusnih satnica, zbog koje se oputaju neurotransmiteri, koji stimuliraju aferentna ivana vlakna, povezana s okusnim stanicama.Podraaj obrauju neuroni za osjet okusa u sredinjem ivanom sustavu

56. Za drijelo je karakteristino da:

a. u stijenci zadrava tonzile

b. je prijelazni prostor, izmeu usne upljine, dinog sustava

c. povezuje nosnu upljinu s grkljanom

d. je obloeno neoroenim mnogoslojnim ploastim epitelom osim u gornjem (nosnom) dijelu

e. sve navedeno je tono

57. Zubi koji nemaju prethodnika su: kutnjaci

58. Sastav dentina: kolagen I, glikozaminoglikani, fosfoproteini, fosfolipidi hidroksiapatit kalcijeve soli

59. Anorganski dio dentina su: hidroksiapatiti

60. Organsku tvar dentina izluuju: odontoblasti

61. Odontoblasti su: slini stanicama koje izluuju bjelanevine

62. U dentinu se nalaze: nastavci odontoblasta

63. Nastavci odontoblasta su: Tomesova vlakna

64. Izluuje predentin: odontoblasti

65. Predentin: meustanina tvar, proizvodi ga odontoblasti, nije mineraliziran

66. Organski dio cakline ine: amelogenini i enamelini

67. Caklinu izluuju: ameloblasti

68. Caklina: najtvra tvar u ovjekovom tijelu

69. Gdje se nalazi cement: u korijenu zuba

70. to zubna pulpa ne sadrava: ....... (ima rahlo vezivno tkivo,odontoblaste,fibroblaste,tanka kolagena vlakanca,krvne ile,mijelizirana ivana vlakna)

71. Za paradontalni ligament to je tono: pomie se; uvruje zub u njegovom leitu i odolijeva pritisku prilikom vakanja; izgrauje ga posebna vrsta vezivnog tkiva; nedostatak vitamina C - atrofija paradontalnog lig.; prostor izmeu kolagenih vlakana ispunjen je glikozaminoglikanima; Sharpeyeva vlakna - kolagena vlakna parad. lig.

72. Znaajke kolagena u parodontalnom ligamentu jesu: topljivost i brza pregradnja

73. Sharpeyeva vlakna su zasluna za: vrstou u podnoju zuba da ne propadne prema dolje

74. Za jednjak je tono: miina cijev kojom se hrana iz usne upljine dovodi u eludac, neoroen mnogoslojni ploasti epitel, kradijalne lijezde izluuju sluz, gornji dio je od skeletnog miia a donji od glatkog miia a u srednjem dijelu obje vrste, zavrni dio prekriven serozom a ostali dio vezivnim tkivom adventicijom

75. Za jednjak nije tono: pokriva ga cilindrini epitel

76. Sluz eluca slui za: zatitu od kiseline

77. Oblone stanice imaju: intracelularne kanalie i ......... ?????

78. Oblone stanice lue fundusa i korpusa (stvaraju najvie energije u tijelu): HCI

79. Unutranji imbenik (intrinsic factor) se proizvodi: u oblonim stanicama eluanih lijezda

80. Izluivanjem HCI-a elucu potiu dvije stvari: histamin i gastrin

81. Gastrin: u pilorusu gastrinske (G) stanice izluuju gastrin; potie oblone stanice na izluivanje kiseline i potie sluznicu eluca na njezin rast

82. Glavne stanice fundusa i korpusa izluuju: pepsin i lipazu

83. Somatostatin izluuju: pilorine lijezde

84. Endokrine stanice u dvanaesniku izluuju: sekretin

85. Nabori tankog crijeva zovu se: Kerckrinovi kruni nabori (plicae circulares)

86. Kerckrinovi kruni nabori ili plicae circulares su uvrnua: sluznice i podsluznice tankog crijeva

87. Kerkringovi nabori najee se nalaze u: jejunumu

88. Izmeu baza resice nalazi se: Lieberkuhnove kripte

89. Koje stanice tankoga crijeva imaju etkastu prevlaku: apsorpcijske stanice

90. Za svaku mikroresicu apsorpcijske stanice tankog crijeva karakteristino je:

a. sastoji se od stanine membrane i snopa aktinskih filamenata

b. poveava dodirnu plohu izmeu povrine crijeva i hrane

c. na njoj su vezani enzimi

d. izdanak je apikalne citoplazme

e. sve navedeno je tono

91. Koje formacije tankog crijeva najvie poveavaju dodirnu plohu: mikroresice

92. Svojstvo mikroresica je da: proiruju apsorbnu povrinu

93. U epitelu crijevnih lijezda tankog crijeva najbrojnije su: nediferencirane stanice ???

94. Lizozin stvaraju: Panethove stanice

95. M-stanice epitelne stanice smjetene su u epitelu: iznad nakupina limfocita u Peyerovim ploama

96. Imunosnom sustavu crijeva pripadaju: M stanice

97. U endokrine stanice probavne cijevi koje izluuju peptide ubrajaju se: stanice otvorenog i zatvorenog tipa

98. Nalaze se u Kerkringovim kriptama i izluuju lunati sekret: Brunnerove duodenalne lijezde

99. Peyerove ploe najee se nalaze u: ileumu

100. U debelom crijevu, to se nalazi: taeniae coli

101. Taeniae coli su: 3 debele trake glatkih miia u debelom crijevu

102. Za debelo crijevo je tono: udruena miina naslaga stvara teniae colli

103. Appendices epiploicae su: izrasline masnog tkiva na debelom crijevu

104. Appendix vermiformis je: crvuljak

105. Caecum je: slijepo crijevo

H16

106. Za mioepitelne stanice lijezda slinovnica vrijedi: specijalizirane su za kontrakciju

107. to je netono za dounu lijezdu: ......... (ima serozne acinuse,prijelazne cijevi,sekretne kanalie........)

108. I serozne stanice lijezda slinovnica i serozne stanice guterae izluuju enzim: amilazu

109. Gdje se ne nalazi lipaza: u slini

110. Za slinu je tono: sadri amilazu

111. Guteraa izluuje: probavne enzime proteazu, amilazu, lipazu.... i hormone inzulin i glukagon

112. Egzokrini dio guterae: sloena acinusna lijezda

113. Endokrini dio guterae: Langerhansovi otoii

114. Tko izluuje inzulin: guteraa

115. Centroacinusne stanice guterae ine: intraacinusni dio prijelaznih cijevi

116. Na izluivanje guterae utjee jo i: podraavanje n.vagusa

117. Disseov prostor u jetri dijeli: endotelne stanice sinusoide od jetrenih epitelnih traaka (endotelne stanice od hepatocita)

118. U sinusoidene kapilare jetre ulijevaju se izravno: ulazne venule i limfne ile

119. Kupfferove stanice u sinusoidima jetre odgovaraju: makrofazima

120. Venski portalni sustav je: tok krvi iz vena u kapilare iz kojih dalje u vene...

121. Inaktivacija steroidnih hormona u jetri odvija se pomou: glatke endoplazmatske mreice

122. Poetne dijelove odvodnog sustava ui u jetri ine: une kapilare

123. Regeneraciju jetre izvode: hepatociti

124. Portalne trijade sastoje se od : unog kanala, arterije, i vene

125. uni kanal obloen je: kubinim epitelom

126. Serozni acinusi guterae izluuju ta i kako enzime: egzokrino, amilazu i lipazu

127. Izluivanje guterae kontroliraju 2 hormona: sekretin i kolecistokinin

128. Sekretin izluuje tekuinu s: malo enzima a velike koliine bikarbonata

129. Kolecistokinin izluuje tekuinu s: puno enzima ali malu koliinu tekuine

130. Itove stanice u jetri pohranjuju: masti

131. Krv portalne vene je: siromana kisikom i bogata hranjivim tvarima

132. Krv jetrene arterije: siromana hranjivim tvarima, a bogata kisikom

133. utica nastaje zbog nedostaka: bilirubina

134. Funkcije jetre su: detoksikacija i inaktivacija, stvaranje bjelanevina (Kupfferove stanice), izluivanje ui, pohranjivanje metabolita (trigliceridi i glukogen u fazama gladi pretvaraju se u glukozu)

135. una kiselina slui za: otapanje kolesterola

136. Endokrina funkcija jetre oituje se: sintezom bjelanevina plazme

137. Kako se naziva funkcionalna jedinica jetrenog parenhima koju opskrbljuje jedna raspodjelna vena i arterija: jetreni acinus

138. Za jetrene stanice je karakteristino: sinteza bjelanevine plazme (albumin i fibrinogen)

139. Za uni mjehur je karakteristino: sve tono (ponueno: pohranjuje i koncentrira u, povezana je s jetrenim kanalom, lamina proprija sadrava tubuloacinusne lijezde, lijezdane stanice izluuju sluz)

140. U sreditu klasinog jetrenog renja nalazi se: sredinja vena

141. isto serozna egzokrina lijezda je: douna lijezda (glandula parotis)

H17

142. U respiracijski dio dinog sustava ne spadaju: terminacijski bronhioli

143. Hrskavice grkljana: vee (tiroidna,krikoidna i gotovo sve kod aritenoidne) su hijaline, a manje (epiglotis, ostatak aritenoidnih...) su elastine; slue za potporu-odravaju dine putove otvorenima, spreavaju ulaenju hrane i tekuine u dunik i stvaraju zvukove pri govoru

144. Stanice tipa I: zauzimaju 97% povrine alveola

145. Pneumociti tipa II: izluuju surfaktant, povezani su vrstim spojevima i dezmosomima, lee na bazalnoj lamini i dio su epitela

146. Lamelarna tjeleca u pneumocitima tipa II po svojoj su naravi: sekretni mjehurii

147. Za alveolarne makrofage u pluima tona je tvrdnja : nalaze se samo u interalveolarnoj pregradi

148. Makrofazi u alveolama slue: skupljaju estice ugljena i praine

149. Oko plunih alveola, to se ne nalazi: limfne ile

150. Pleura od ega se sastoji: od visceralne i parijentalne ovojnice

151. Male estice zaustavljaju: ????????????????

1. Znaajke endotelnih stanica u kapilarima plunih alveola je da su: neprekinute

2. Respiracijski epitel sastoji se od: pet vrsta stanica

3. Za unutranje nosne upljine tona je tvrdnja: u lamini propriji sadre velike snopove vena (spuvasta tijela)

4. Endotelne stanice u pluima su: nefenestrirane

5. Surfaktant: smanjuje povrinsku napetost alveola

6. Stanice alveolarnog epitela tipa 2.: pretvaraju se u tip 1. prilikom regeneracije

7. Barijera krv-zrak: povrinska prevlaka i citoplazma alveolarnih stanica, spojene bazalne lamine alveolarnih i endotelnih stanica i citoplazma endotelnih stanica; 0.1-1.5 m

H18

152. Melanin: pigment koji nastaje i pohranjuje se u stanicama epidermisa, titi tijelo od UV zraka, ima ga i u mrenici

153. Dlaka izrasta iz: uvrnua epidermisa

154. Za Langerhansove stanice epidermisa je tono: to su makrofazi podrijetlom iz kotane sri

H19

155. Osnovna sekrecijska jedinica bubrega je: nefron

156. Podociti koji obuhvaaju kapilare nalaze se: u viscelarnom listu Bowmanove ahure

157. Podociti: stanice un.lista; u citoplazmi imaju aktinske filamente koje omuguavaju kontrakciju; imaju stanini trup od kojih odlazi nekoliko primarnih izdanaka koji svaki od njih ima sekundarne izdanke-noice koje obuhvaaju kapilare glomerula, dodiruju bazalnu laminu i omeuju filtracijske pukotine

158. Osobitost lamine rare u glomerulu bubrega je: sadrava heparansulfat

159. Ionsko svojstvo u bubrezima nalazi se na: u distalno zavijenim kanaliima

160. Makula densa se nalazi: u distalno zavijenom kanaliu

161. Mezangijske stanice bubrega pripadaju: makrofazima

162. Jukstamedularni nefroni nalaze se: na kortikomedularnoj granici

163. Odvodni dijelovi bubrega su: bubreni vrevi, bubrena nakapnica, mokraovod, mokrani mjehur

164. Prijelazni epitel mokranog mjehura u mlohavom stanju sastoji se od: 5-6 slojeva stanica

165. Mokrana cijev ene: mnogoslojni ploasti epitel

166. Jukstaglomerulne stanice su: stvaraju renin, tanki sloj vezivnog tkiva s bazalnim djelovima lijezda, sastoje se od ovalne jezgre i citoplazme koja je ispunjena skretnim zrncima

H20

167. Pars distalis adenohipofize izgrauju koje stanice: kromofobne i kromofilne ljezdane stanice

168. ta izluuje adenohipofiza: ACTH, TSH, FSH, LH, prolaktin

169. ta je somatotropin: hormon rasta

170. Koji hormon ne proizvodi adenohipofiza: oksitocin i vazopresin

171. Neurohipofiza je graena od: pars nervosa i infundibuluma (drka)

172. Pars nervosa neurohipofize graena je od: nemijeliziranih aksona neurona u hipotalamusu

173. Nakupine neurosekreta u neurohipofizi nazivaju se: Herringova tjeleca

174. Pituiciti: 25% neurohipofize ine glija-stanice koje se zovu pituiciti

175. ta izluuje neurohipofiza: ADH, oksitocin

176. Oksitocin djeluje na: konstrikciju krvnih ila, kontrakciju glatkog miija maternice i na mioepitelne stanice mlijene lijezde

H21

177. Izgled stanica u kori nadbubrenih lijezda: zona glomerulosa cilindrine, zona falsiculata viekutne u stupovima, zona reticularis stanice u mrei i sadre lipofuscin

178. Langerhansovi otoii: okrugle nakupine endokrinih lijezda u guterai; 4 vrste stanica-A - glukagon,B - inzulin,D,F

179. Poveana sinteza hormona titne lijezde dovodi do: porasta visine folikularnog epitela

180. Tkivo titne lijezde izgrauju: folikuli

181. titna lijezda se od drugih lijezda razlikuje po tome: po inervaciji..........

182. titna lijezda utjee na: bazalni metabolizam

183. Paratiroidni hormon lue: epitelna tjeleca

184. Za oksifilne stanice epitelnih tjeleaca je tono: sadravaju obilje mitohondrija

185. Epifiza: lei iznad krova diencephalonaH22

186. Tunica albuginea: ahura od gustoga vezivnoga tkiva koja obavija testis

187. Zadebljanje tunice albuginee na stranjoj povrini testisa ini: mediastinum testis

188. ta se nalazi u testisima: ????????????????

189. Barijera krv-testis: susjedne Sertolijeve stanice su povezane vrstim spojevima (zonula occludens)

190. Za to ne slue Sertolijeve stanice: izluivanje testosterona

191. Na ........ sloju mukog spolnog sustava nalaze se koje muke spolne stanice: uz bazalnu laminu je smjetena spermatogonija, a uz lumen spermatida

192. Poslije mejoze (primarne spermatocite) 46 kromosoma i 4 N DNA

H23

193. ta je menarcha: prva menstruacija

194. Tuba uterina: sluznica od jednoslojnoga cilindrinoga epitela s trepetljikama i sekrecijskim stanicama te lamine proprije od rahlog vezivnog tkiva, miini sloj od un. ili krunog sloja i vanjskog ili uzdunog sloja, seroza-visceralna potrbunica

195. Ravne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: bazalni dio

196. Spiralne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: funkcionalni sloj

197. irenje cerviksa (vrata maternice) prije poroaja nastaje zbog: raspadanja kolagenih vlakana

198. to se dogaa nakon prestanka dojenja: degeneracija alveola apoptozom

199. Koji hormon koji izluuje corpus luteum graviditatis olakava porod: relaksin

200. Vanjska strana maternice koja stri u lumen rodnice obloena je: mnogoslojnim ploastim epitelom (neoroenim)

201. Propadanje jajnih folikula: atrezija

202. Endometrij: ima funcionalni i bazalni dio

H24

203. Bruchova membrana u oku odjeljuje: koriokapilarni sloj od mrenice

204. Tko proizvodi onu vodicu: corpus ciliare cilijarni nastavci

205. Staklasto tijelo je: prozirni gel od 99% vode te malo stanica koje stvaraju kolagen i hijaluronsku kiselinu

206. to se nalazi u mrenici: pigmentne stanice

207. Koji dio u mrenici ne spada u ivane stanice: pigmentni sloj

208. unjii i tapii su: bipolarni neuroni

209. tapii sadravaju: pigment rodopsin

210. Membrana tympani spada u: vanjsko uho

211. Epitel vanjskog slunog hodnika: oroeni mnogoslojni ploasti epitel

212. Ceruminozne lijezde vanjskog zvukovoda su: modificirane sloene alveotubulusne lijezde

213. Za bazilarnu membranu je tono: Cortijev organ lei na debelom sloju amorfne osnovne tvari koja se naziva bazilarna membrana; na njoj su potporne stanice i 2 vrste stanica s dlaicama- 3-5 redova vanjskih stanica s dlaicama i 1 red un. stanica s dlaicama, raspored stereocilija u obliku W ili u ravnoj crti

214. Endolimfa ne tee kroz: predvorje, kotani kanal i punicu

215. Osim neega, sve ostale tvorbe slue za ravnoteu: za sluh slui Cortijev organ

216. Stria vascularis proizvodi: endolimfu

217. Membranski labirint ini: polukruni kanalii, punica, utrikulus, sakulus, ductus endolimfaticus

218. to jedino ne pripada unutarnjem uhu: bubnji

219. Cortijev organ: u un.uhu, ima slune receptore i stanice sa dlaicama koje reagiraju na zvuk razliite frekvencije