alt ernat iva-za-vas.co m http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/zimski-vitamini

Najbolji izvori nutrijenata u zimskim mjesecimaZima je godinje doba u kojem trebamo osobitu panju posvetit inainu na koji se hranimo da bismo odrali dobro zdravlje.

Zbog vanjskih niskih temperatura skloni smo uljuljkati se uudobnost vlastitog doma i provoditi slobodno vrijeme ispredtelevizora ili raunala.

Manje se kreemo i skloniji smo poveanom konzumiranju hranepa nerijetko dobijemo i par kilograma vika.

U vrijeme ostalih godinjih doba na raspolaganju nam je sezonskovoe i povre te je sasvim prirodna njihova priprema ikonzumiranje, osobito ako imamo vlastit i povrtnjak.

U zimskim mjesecima situacija je manje povoljnija, voe i povre nam nisu nadohvat ruke. Nai obroci suesto siromaniji vrijednim nutrijentima.

Upravo to moe bit i prijetnja zdravlju naeg organizma, njegovoj snazi i f ormi.

Evo u kojim ete namirnicama pronai najvie potrebnih nutrijenata.

Top 7 namirnica za zimsku prehranu1. narane (vitamini A, C, f olna kiselina, minerali kalcij, kalij, dijetalna vlakna)2. cjelovite itarice (vitamini B1, B2, B6, D, minerali kalij, magnezij)3. batat (vitamini A, C, B5, B6, mangan)4. grah (odlian izvor proteina, dijetalnih vlakana, eljeza, magnezija, vitamina B)5. tamna okolada (antioksidansi, magnezij, kalcij, eljezo, cink, mangan)6. bundeva i njezine sjemenke (vitamini A, C i E, eljezo, mangan, kalcij, cink, zeaksantin)7. oraasto voe (bogato proteinima, dijetalnim vlaknima, zdravim mastima, kalcijem, eljezom,

vitaminom E, cinkom, magnezijem)

Vitamin A je odlian antioksidans i snana pomo u jaanju imuniteta, to je posebno vano u zimskomperiodu.

Zimi moete dobiti dovoljno vitamina A konzumirajui narane , bundeve, mrkvu, kelj i mlijene proizvode,posebice maslac.

Vitamin B1 zaduen je za koordinaciju ivaca i miia, jaa imunitet, pozit ivno djeluje protiv stresa idepresije. Od velike vanosti je za zdravlje kose, koe, jetre i oiju.

Odlini izvori vitamina B1 su cjelovite itarice , sjemenke suncokreta, mahunarke, sueni graak, kelj, ria.

Vitamin B2 kao i B1 odgovoran je za odraavanje zdravlja koe, kose, noktiju, oiju i jetre. Ovaj vitamin jaaimunitet, pozit ivno djeluje na metabolizam, a njegova najvanija uloga je odravanje vitalnosti organizma.

Najvea koncentracija ovoga vitamina u organizmu je u jetri, bubrezima i srcu.

Vitamin B2 unosimo konzumirajui cjelovite itarice, soju, jogurt, bademe , tempeh i pinat.

Vitamin B6 poznat je i kao vitamin raspoloenja jer ima pozit ivan uinak na nervozu i depresiju. Potiemetabolizam, tit i srce, isti krv i smanjuje simptome PMS-a.

Nalazimo ga u itaricama, krumpiru, batatu, grahu, oraastim plodovima te u bananama i ljivama.

Vitamin B12 se brine o zdravlju naeg ivanog sustava i srca. Ovaj vitamin nas tit i od modanog udara ismanjuje visoki krvni t lak.

Neka istraivanja pokazuju da pomae u borbi protiv raka dojke, plua, prostate i debelog crijeva. Vanuulogu ima u procesu pretvorbe ugljikohidrata u glukozu, odnosno u proizvodnji energije.

Veganska prehrana je neto siromanija ovim vitaminom. Moe ga se nai u nekim algama te u sojinommlijeku, a s obzirom na to da je njegova najvea koncentracija u mlijeku i mlijenim proizvodima, veganimase preporuuju dodaci prehrani da bi nadoknadili vitamin B12 u organizmu.

Vitamin C ima vanu ulogu u jaanju imuniteta i vrlo dobar je saveznik naem organizmu u obrani od mnogihbolesti.

Njegovo pomanjkanje moe uzrokovati mnoga neugodna stanja kao to su umor, eluane smetnje, crijevniporemeaj, ali i neke tee bolesti kao to su skorbut, bolesti srca i krvnih ila, ateroskleroza.

Najprisutniji je u svjeem vou (limun, narana, ananas, grejp, kiwi) i u povru - kelju, paprici, brokuli,krumpiru kao i u veini zelenog lisnatog povra.

Prilikom obrade i pripreme hrane potrebno je pripazit i jer se ovaj vitamin unitava predugom termikomobradom hrane.

ak i pri samom dugotrajnijem namakanju namirnica u vodi, dolazi do njegovog znatnog gubitka.

Vitamin D snano djeluje u prevenciji i lijeenju mnogih oboljenja kao to su dijabetes, astma, psorijaza,miine i bubrene bolesti, autoimune bolesti.

Ublaava depresiju, jaa imunitet i pomae u prevenciji gripe i prehlade.

Najvaniji izvor ovoga vitamina je suneva svjetlost.

Putem hrane moete ga unijeti konzumacijom cjelovit ih itarica, gljiva i sojinih proizvoda.

Vitamin E je snaan antioksidans koji tit i stanine membrane. Koristi se u lijeenju dijabetesa, visokogkolesterola, osteoartrit isa i ateroskleroze.

Prisutan je u kiviju, avokadu i oraastim plodovima kao to su ljenjaci, orasi, bademi.

Nalazimo ga i u rajicama, batatu te u zelenom lisnatom povru, u suncokretovom ulju i ulju peninih klica.

Vitamin K je neophodan za izgradnju tkiva i kostiju. Odlina je pomo u prevenciji sranih oboljenja.Sprjeava stvaranje krvnih ugruaka

U organizam ga unosimo konzumirajui kupus, karf iol, zeleno lisnato povre, perin, graak, soju, jogurt ialge.

Cink je mineral koji se brine za ouvanje imunolokog sustava. Pomae jetri u eliminaciji otrovnih tvari izorganizma i pozit ivno utjee na koncentraciju i pamenje.

Ovim mineralom obiluju sezam, mahunarke, graak, buine sjemenke, enjak, kvinoja.

Kalcij je svima poznat prijatelj kostiju i zubi.

Unijet ete ga u organizam konzumirajui sezam, bademe , mlijene proizvode, kelj, pinat, narane, kikiriki,grah i tof u.

Kalij je izuzetno vaan za organizam. Zasluan je za ispravan rad svih t jelesnih stanica kao i za pHravnoteu organizma.

Pomae u razgradnji ugljikohidrata, regulira krvni t lak i rad srca. Nalazimo ga u cikli, kelju, cvjetai, pinatu,mahunama, grahu, krumpiru, bananama, limunu, narani i grejpf rutu. Takoer je prisutan u integralnimitaricama i gljivama.

Jod pospjeuje metabolizam te se brine o zdravlju kose, koe, noktiju i zuba.

Osim jodirane soli neki od izvora ovoga minerala su mlijeko, alge , enjak, soja, krumpir i grah.

Magnezij je prisutan u svim naim organima, osobito u kostima, zubima, miiima, srcu i mozgu.

Odlian je detoksikator, pomae u regulaciji sranog ritma te potie rad crijeva.

Magnezij jo nazivaju i mineralom koji oputa jer vrlo pozit ivno djeluje na relaksaciju napetih miia, tkiva,krvnih ila i ivanog sustava, to rezultira osjeajem olakanja i oputenosti.

Ovaj mineral prisutan je u cjelovit im itaricama, oraastom vou, sjemenkama, tamnoj okoladi, bananama,mahunarkama i zelenom lisnatom povru.

Natrij je najprisutniji u t jelesnim tekuinama organizma. Jedna od najvanijih f unkcija ovoga minerala jeregulacija vode u stanicama.

Natrij pomae u normalizaciji krvnog tlaka, sudjeluje u eliminaciji ugljinog dioksida iz organizma i pomae uodravanju optimalne pH vrijednosti.

Osim to ga unosimo u organizam putem kuhinjske soli, ovaj mineral dobivamo i konzumacijom penice ipeninih klica, mrkve, karf iola, celera, pinata, oraha.

eljezo je mineral neophodan za zdravlje organizma. Veliku ulogu ima u stvaranju crvenih krvnih stanica ijaje zadaa prijenos kisika i hranjivih tvari po tijelu.

Ima vanu ulogu u procesima staninog disanja, pospjeuje ispravno f unkcioniranje miia i ostalih organa,jaa organizam i smanjuje umor, iscrpljenost i malaksalost.

Neke od namirnica bogate eljezom su zobene pahuljice , grah, pinat, graak, paroge, sueno voe itamna okolada.

Zato obratiti posebnu panju na prehranu tijekom zime?

Za razliku od ostalih godinjih doba, zima je period mirovanja i oslabljenog kretanja, touvelike utjee na mnoge procese u organizmu pa tako i na metabolizam, a usporenimetabolizam jedan je od uzronika nakupljanja neeljenih kilograma.Zima je razdoblje kada konzumiramo vie konzervirane, tee i kalorinije hrane a manjevoa, povra i svjeih namirnica, to takoer moe dovesti do prekomjerne tjelesneteineU zimskim mjesecima povean je unos hrane sa smanjenim udjelom vitamina i mineralaneophodnih naem organizmu, to ima negativne posljedice na imunitet i cjelokupnozdravlje.

Nedostatak vitamina moe uzrokovati umor, slabost, nedostatak energije ali i neka teastanja opasna za nae zdravlje.U hladnim zimskim danima malo vremena provodimo na svjeem zraku, a boravak uzatvorenim toplim i suhim prostorijama rezultira oslabljenim imunitetom te smo podlonijiraznim bakterijskim i virusnim upalama.

2400

10

4

211

19

Google +

Svidio Vam se lanak? Primajte na elektronski asopis, besplatno je! Pribiljeite se ovdje!

KomentariVladimir Peri

January 13, 2014 u 12.01

Ono to je meni najvie pomoglo je mnogo vitamina C iz turije. Uzeo sam papriku punjenu kupusom, nemanje od 4 komada dnevno. I nikada lake nisam preleao temperaturu, a morao sam raditi.Tako da sada gledam da svaki dan jedem turiju kao salatu, i to najvie papriku i kupus. ak sam ih zavoleo:) Jednom u vojsci sam takoe imao temperaturu 39,5. Pojeo sam na silu limun. Jeste bilo gorko i prekiselo, alije uspelo skinuti.

dan

January 14, 2014 u 3.11

imam problema sa sinusima.(stalno mi nos curi )vec 3 tjedna trebam pomoc.

slavica s.

January 14, 2014 u 9.27

Problemi sa sinusima su UVEK produkt tzv. ,,prljave jetre,,!!!Kada se jetra ocisti od toksina tada nestaje problem sa sinusima!A ukratko bi znacilo da se telo podvrgne samo biljnoj uglavnom presnoj hrani u preiodu od 4 nedelje jer je tominimalni period za detoksikaciju jetre a i ostalih organa.A na ovim starnicama ALTRNATIVE je punio puna pisano o detoksikaciji ili ciscenju jetre, pa se potrudite daprocitate sta je sve dato od saveta.pozdrav

"Alternativa za Vas"

January 14, 2014 u 10.46

Dan,

To je alergija ili inf ekcija.

Moete koristit i probiotik, enjak, propolis, ulje origana, ekstrakt sjemenki grejpa, ulje crnog kima.

Iz prehrane izbacite sve to stvara sluz (kaphu) - mlijene proizvode, masno. slatko.

D

January 15, 2014 u 12.54

Slavica nas je onomad gnjavila priom da je iva hrana samo sirova, stoga nekoliko reenica iz knjigeDetoksikacija organizma Daniela Reida (str. 252). Bitno je da kuhana hrana spada u zdravu hranu!

iva hrana za ive ljude

Jasno je da mrtva hrana ubrzava smrt, tada iva hrana lprotno i produuje ivot. Razuman izbor zaretoksikacijsku ishranu je jesti samo ivu hranu. Najbolju def iniciju ive hrane f ormulirao je u razdoblju kojeprethodi . hrani u Americi, u tridesetim godinama 20. stoljea, V. McCul1um, vodei znanstvenik za hranu naJohns Hopkinns f akultetu. Njegov je savjet bio sljedei: Nemojte jesti ako e se pokvarit i ili istrunuti, alijedite prije se pokvari!. Ovaj savjet odbacuje svu obraivanu i upakiranu hranu proizvedenu s kemijskimkonzervansima,umjetnim okusima, sintetikim bojama i drugim neprirodnim dodacima, kao i svaku hranu koja je visokoraf inirana, ozraena ili genetski preinaena. Takvi prehrambeni proizvodi su dizajnirani sa samo jednomsvrhom: produivanje roka upotrebe proizvoda. Oni ne ine nita za produljivanje ivota potroaima.

Jedan nain iskljuivanja mrtve hrane iz vae ishrane je jesti 40-50 posto dnevnog utroka u obliku sirove ilivrlo lagano kuhane hrane. Sirova i lagano kuhana hrana jejestiva kada je svjea i sadrava elemente vane za ivot, i ta se prirodna svjeina i vitalnost ne moguudvostruit i umjetnim zainima, kemijskim konzervansima i drugim dodacima koritenima u proizvodnjiobraene hrane. iva sirova hrana pomae pri smanjivanju i uklanjanju otrovnih vikova, proizvedenih uprobavnom sustavu od obraene mrtve hrane, kod opskrbljivanja aktivnim enzimima i vitalnim elementima utragovima, potrebnih za probavu ovih pasivnih toksinih nakupina, te opskrbljivanjem svjeim f ibroznimvlaknima koja pridonose brzom ienju otrovnih vikova u crijevima te njihovu izbacivanju iz t ijela.

D

January 16, 2014 u 12.39

Popis je manjkav, osobito zbog injenice to nema limuna!

Isto je tako apsurdno spominjati okoladu ako imamo suho voe koje je viestruko zdravije.

Najbolji izvori nutrijenata u zimskim mjesecimaTop 7 namirnica za zimsku prehranuZato obratiti posebnu panju na prehranu tijekom zime?

KomentariVladimir Peridanslavica s."Alternativa za Vas"DD