7/22/2019 dfgfdgf

1/30

UNIVERSITATEA BUCURETI

FACULTATEA DE LIMBI I LITERATURI STRINE

DEPARTAMENTUL DE FILOLOGIE RUS I SLAV

SECIA DE LIMBA CROAT

LUCRARE DE LICEN

Coordonator:

dr. MARIA LACHICI

Absolvent:

IOAN RALUCA-IRINA

BUCURETI

2014

7/22/2019 dfgfdgf

2/30

UNIVERSITATEA BUCURETI

FACULTATEA DE LIMBI I LITERATURI STRINE

CATEDRA DE LIMBI I LITERATURI SLAVE

LUMEA POVETILOR DE LA NORD LA SUD: SELMA

LAGERLF I IVANA BRLI-MAURANI

Coordonator:

dr. MARIA LACHICI

Absolvent:

IOAN RALUCA-IRINA

BUCURETI

2014

7/22/2019 dfgfdgf

3/30

SVEUILITE U BUKURETU

FAKULTET STRANIH JEZIKA I KNJIEVNOSTI

ODJEL ZA RUSKU I SLAVENSKU FILOLOGIJU

ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK

SVIJET PRIA OD SJEVERA DO JUGA: SELMA

LAGERLF I IVANA BRLI-MAURANI

Mentor:

Dr. MARIA LACHICI

Apsolvent:

IOAN RALUCA-IRINA

BUKURET

2014

7/22/2019 dfgfdgf

4/30

3

Sadraj

1.Uvod ...................................................................................................4

2. Ivana Brli-Maurani .......................................................................5

2.1. udnovate zgode egrta Hlapia ...................................................11

3.Selma Lagerlf ...................................................................................14

3.1 udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku.....................18

4. Svijet pria od sjevera do juga: Selma Lagerlf i Ivana Brli-

Maurani.............................................................................................. 20

5.Zakljuak........................................................................................... 26

Bibliografija .......................................................................................... 27

7/22/2019 dfgfdgf

5/30

4

1. Uvod

Zadatak ovog rada je predstavljanje najboljih spisateljica djejeknjievnosti iz

Hrvatske i vedske: Ivana Brli-Maurani i Selma Lagerlf. U radu se nastoje prikazati

dodirne toke izmeu dviju autorica. One su meunarodno poznatepo svojoj djejoj

knjievnosti. Obje su izgradilenevjerojatno fantastian svijet i njihov rad je poznat u

cijelom svijetu.Njihovo knjievno djelo ima zajedniki interes, ak i ako onedolaze iz

razliitih mjesta.Rad prikazuje obje spisateljice, njihov ivot i knjievni rad i fokusira se

na najvanija knjievnadjela svake od njih, a na krajupokuali smo predstaviti zajednika

obiljeja njihovih knjievnihdjela, njihov ivot, drutveno-kulturne razlike, povijesne

okolnosti koje su utjecale na njihovu knjievnu karijeru.

Ivana Brli - Maurani i Selma Lagerlf su izgradile imaginarni svijet izuzetne

vrijednosti i njihov knjievni rad svakako moe biti predmet znanstvenog istraivanja. Kad

je rije o hrvatskoj i vedskojknjievnosti, Ivana Brli Mauranii Selma Lagerlf su

jedinstvene.

7/22/2019 dfgfdgf

6/30

5

2. Ivana Brli-Maurani

" Kad si sretan, i sunce za tobom uri."1

- Ivana Brli-Maurani

Velika i vrijedna obitelj Maurani dala je hrvatskoj kulturi, pored svojih

istaknutih lanova (ban Ivan, Antun, Matija, Vladimir i Fran Maurani ) i jedna enu, ban

Ivanovu unuku i ki odvjetnika i povjesniara Vladimira.Ogulin mi je rodno mjesto, a 18.

travnja 1874. dan mojega roenja.2 Njezin otac Vladimir Maurani bio je pisac,

odvjetnik i povjesniar3 koji je napisao Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik

godine 1882. Njezin djed bio je poznati politiar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Maurani, anjezina baka Aleksandra Maurani je sestra poznatog pisca i jednog od najznaajnijih

osoba hrvatskog narodnog preporoda, Dimitrije Demetra. Vrijeme kada je ivjela Ivana

Brli-Maurani podudara se s razdobljem moderne u hrvatskoj knjievnosti (1892.-1916.).

Dvije najizrazitije grupacije mladih u doba moderne polariziraju se oko socijalno-

nacionalne uloge knjievnosti praka grupa i beko-zagrebaka grupa.4 ivi u

Karlovcu, u Jastrebarskom i u Jurjevskoj. Provela je vei dio svog djetinjstva i

adolescencije u Zagrebu. Ona je uglavnom studirala s privatnim uiteljima pa je stekala

dobro obrazovanje. Nakon to se udala 1892. u Slavonskom Brodu, bila je okruena

domoljubnim zanosom, inteligencijom i elitnim ljudima s kojima je njezina obitelj bila u

prijateljskim odnosima. Iako nije polazila redovite kole, privatno je stjecala naobrazbu i

sama se izobraavala.Tako je vrlo rano nauila francuski jezik, a zatim njemaki, ruski,

engleski i talijanski, to joj je omguilo i upoznavanje s knjievnostima na tim jezicima.5

Prema njezinim rijeima, njezin djed Ivan Maurani, pisac Franjo Markovi i

biskup Josip Juraj Strossmayer (akovaki biskup, dobar poznavatelj knjievnosti, vrstan

politiar i govornik) najvie su pridonijeli njezinom obrazovanju, kao osobi i kao piscu.

1http://bs.wikiquote.org/wiki/Srea 06. svibnja 2014.2Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., str. 291.3Ernest K:Zapoele sveanosti Ivane BrliMaurani,http://www.ezadar.hr/, 22. travnja 2009.4Ibidem 2str.11. i 12.5Ibidem 2str. 14.

http://bs.wikiquote.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://bs.wikiquote.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://bs.wikiquote.org/wiki/Sre%C4%87ahttp://www.ezadar.hr/http://www.ezadar.hr/http://bs.wikiquote.org/wiki/Sre%C4%87a

7/22/2019 dfgfdgf

7/30

6

Ona je bila u braku s odvjetnikom koji je kasnije postao politiar, Vatroslav Brli. Ivana

Brli-Maurani je posvetila sav svoj knjievni rad za svoju obitelj. Kao majka sedmero

djece, imala je priliku upoznati se s djejom psihom, i tako razumjeti istou i naivnost

njihova svijeta.6Knjievnu djelatnost Ivane Brli-Maurani moemo uvjetno podijeliti

na tri razdoblja:

a) razdoblje prvih knjievnih pokuaja

b) razdoblje knjievnog potvrivanja

c) razdoblje izraajne originalnosti i samosvojnosti.

U prvom razdoblju (koje traje od ranog djetinjstva do 1902.) javlja se pjesnikim

prvijencima na hrvatskom i francuskom jeziku (Zvijezdi moje domovine, Ma Croatie,La Bonheur). Drugo razdoblje (od 1902. do 1912.) je reazdoblje pjesama i pria za djecu

(kola i praznici, Valjani i nevaljani (njezina prva zbirka pjesama i pria koja se

pojavila 1902. To je bio limitirano izdanje na svojim bliskim prijateljima.) Slike).Svim je

ovim knjigama privukla pozornost. Najutjecajniji knjievni lik tog vremena, A.G. Mato,

odgovorio je vrlo positivno na njezine Slike i na njezin sljedei knjievni rad,

udnovate zgode egrta Hlapia (1913.). udnovate zgode egrta Hlapia, djeji

roman, Prie iz davnine, bajke, Mir u dui, esej, pripadaju razdoblju izraajne

originalnosti i samosvojnosti Ivane Brli-Maurani (od 1913. do 1929. godine). Roman

Jaa Dalmatin, potkralj Guderatagovori o nekoj vrsti povijesnoga omladinskog romana

utemeljenog na povijesnoj grai njezina oca Vladimira Maurania. U treem se razdoblju

knjievne aktivnosti Ivana Brli-Maurani ogleda i u jo dvjema knjievnim vrstama:

basni i eseju.

Ma Croatie i Le Bonheur (sentimentalno-filozofskoga sadraja) su bili

napisani na francuskom. Osim to je bilamajka (ona je rodila sedmero djece, ali dvojica

njezinih sinova umrla su vrlo mlada) ona je isto bila zaokupljena knjievnim i drutvenim

djelatnostima. Pisala je pjesme,prie, i povijesnim djelima. Ivana Brli-Maurani poela

je pisati poeziju, eseje si dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek poetkom

6http://medus.hr.lin6.c-a.hr , 14. rujna 2010.

7/22/2019 dfgfdgf

8/30

7

dvadesetog stoljea.7Kad je posjetila 1886. rodni Ogulin, napisala je pjesmu Zvijezdi

moje domovine(njezin prvi knjievni rad napisan na hrvatskom, a ne na francuskom.). U

1902. objavila je Valjani i nevaljani (prie i pjesme), godine 1905. kola i praznici

(knjiga pria i pjesama za djecu), godine 1912. zbirku pjesama Slike. Knjievnica je

nalazila nadahnue za svoje knjievno stvaralatvo u reprezentativnim djelima djeje

knjievnosti XIX. i poetka XX. stoljea: Jacoba i Wilhelma Grimma, njemakih

knjievnika i filozofa, Hansa Christiana Andersena, danskoga pisca, Charlesa Dickensa,

engleskoga knjievnika, Carla Collodija, talijanskoga djejeg pripovjedaa, Lewisa

Carrolla, engleskog pripovjedaa i lirika, Selme Lagerlf, vedske knjievnice8. Nakon

kratkog vremena ona stvara svoje najbolje radove: udnovate zgode egrta Hlapia

(1913.) i Prie iz davnine (1916.), klasinadjela djeje knjievnosti.

Roman udnovate zgode egrta Hlapia" su prevedene, meu ostalim ina bengalski , hindi, kineski , vijetnamski, japanski i perzijski jezik . Najvei dio prijevoda

na "egzotine" jezike je iao posrednim putem, preko esperantista. Roman za djecu

"udnovatezgode egrta Hlapia" je u neto doraenom obliku preneseni na mali ekran,

odnosno, temeljem njega je napravljen crtani film.9 Ona je zablistala u stvaranju

originalne prie i bajke, likovi i motivi koji su izvueni iz slavenskog folklora. Nakon

uspjeha koji je doivjela objavom djejeg romana udnovate zgode egrta Hlapia, Ivana

Brli-Mauraniobjavljuje djelo Prie iz davninekoje e joj i u domovini i u inozemstvu

pribaviti ugled iznimno darovite knjievnice.10

Prie iz davnineje knjiga bajki, koja sadri i motive iz nacionalne mitologije i

narodnih vjerovanja. Smatra se da je njezino najvee djelo. Prie iz davnine nisu

vrijedne samo kao knjievno djelo i dio kulturne batine, ve i kao pria o naoj

prolosti".11 Knjiga je dosada doivlje dvanaest izdanja i prevedena je na deset jezika,

predstavljena na radijskim emisijama, televizijskim i lutkarskim predstavama, kazalinim

predstavama. Vano je za ovu knjigu spomenuti da je Ivana Brli-Maurani dva puta bila

nominirana za Nobelovu nagradu. Svijet bajki i bajkovitih stvorenja brzo fasciniraju

7Dunja Peni:Roena je slavna Ivana BrliMaurani,http://www.brodportal.hr/,18. travnja 2013.

8Brli-Maurani, Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str.13.9 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%8718. travnja 2014.10Ibidem8 str. 1911Wilson M. Katharina:An Encyclopedia of Continental Women Writer, Volume I, Taylor&Francis, 1991.,str. 241. Prevedeno s engleskog

http://www.brodportal.hr/http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://www.brodportal.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

9/30

8

itatelja, zato je roman postao tako brzo popularan meu itateljima. Prema knjievnoj

kritici, njezin rad smatra se vrhunac djeje knjievnosti. Ivana Brli-Maurani napisala je i

povijesni roman za mlade: Jaa Dalmatin, potkralj Guderata (1937.), koji govori o

momku podrijetlom iz dubrovakoga kraja (stoga se u studiji Vladimira Maurania on

naziva Jaom Dubrovaninom), koji u 16. stoljea biva odveden u roblje, prodan kao rob u

Carigradu te dospijeva do Indije gdje postaje namjesnikom sultana u pokrajini Guderat. 12

Osim knjievnog i umjetnikog djelovanja, Ivana Brli-Maurani bavila se i

povijesnim djelima. Postavlja se pitanje koliko je snaan bio ivot i djelo Ivane Brli-

Maurani? Naravno, knjievni i umjetniki rad donio joj je priznanje na cijelom Balkanu,

ali njezin rad takoer pokazuje izuzetno hrvatsko domoljublje. Karakteristike njezinog

knjievnog stvaranja, prema kritiarima, su izvorne teme i ideje, jednostavnost i tonost u

jeziku. Ona je stvorila izvanredne slike, imaginarne junake, izvanredne dogaaje i bia.Kao pisac, Ivana Brli-Maurani je najbolje poznata posvojoj jasnoi slike i ritmikoj i

zvunoj proze.13 Dakle, u poglavlju romana Potjeh iz Prie iz davnine, istie se

istina, u Ribar Palunak uvjerenje, u umi Striborovoj majinski ljubav, u Jaglenac i

Rutvica nevinost.Ivana Brli-Maurani imala je i karitativno djelovanje.

Antun Branko imi rekao je o njoj da je tako specifino hrvatska, kao hrvatska

zemlja i hrvatsko vino. O jeziku njezina knjievnog djela izrekli su najljepe pohvale i

knjievnici (npr. Antun Gustav Mato, Antun Branko imi) i knjievni znanstvenici (npr.

Maja Bokovi-Stulli, Miroslav icel, Miroslav Vaupoti, Stjepan Babi.)14 Postala je

1937. godine prva ena lan JAZU (danas HAZU) i prva ena lan Akademije u

Jugoslaviji. Ivana Brli-Maurani nazvana je "hrvatski Andersen" za svoje virtuozne

narativne vjetine, "hrvatski Tolkien" za njezinu sposobnost da dovede u ivot fantastini,

mitoloki svijet, a mnogi je zovu i "Kraljicom hrvatske prie". Oito je zato Ivanina

umjetnost nadilazi djeju knjievnosti i zato je postala dio nacionalne kulture. Njezine

prie i dalje uivajuveliku popularnost u bivoj Jugoslaviji, osiguravajui Brli postojano

mjesto u bivoj jugoslavenske knjievnosti.15 Umrla je 21. rujna u sanatoriju na

12http://baza.ivaninakucabajke.hr/, Zima Dubravka, 201313Wilson M. Katharina:An Encyclopedia of Continental Women Writer, Volume I, Taylor&Francis, 1991.,str. 241. Prevedeno s engleskog14Brli-Maurani, Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str. 30.15Wilson M. Katharina:An Encyclopedia of Continental Women Writer, Volume I, Taylor&Francis, 1991.,str. 241. Prevedeno s engleskog

7/22/2019 dfgfdgf

10/30

9

Srebrnjaku u Zagrebu. Poslijednji asovi njegova ivota bili su potresni. Pokopana u

grobnici svoga oca, pod arkadama zagrebakoga groblja Mirogoj.16 Njezin portret je

plastino i ilustrativno predoula kritika Dubravka Jelia: 17Bila je umna i plemenita,

dostojanstvena aristokratkinja duha, blaga ali samosvjesna i do kraja predana sebi i svome

radu, znajui dobro to radi. Imala je svoja naela i svoje ideale i nije doputala da je u

vjernosti njima ita pokoleba18

Njezina knjievna djela prouavaju se obvezno u osnovnoj koli i gimnaziji.

Dakle, spisateljica koja je pisala za mlade ljude, uivala je najbolju kritiku ne samo kod

kue, ve i u svijetu.

Njeni najvaniji radovi su:

Valjani i nevaljani- Pripovijetke i pjesme za djeake. Vlastita naklada,

Zagreb, 1905.

kola i praznici- Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski

pedagoki knjievni zbor, Zagreb,1905.

Slike. Pjesme - Tiskara C. Albrechta, Zagreb 1912.

udnovate zgode egrta Hlapia - Roman za djecu. Hrvatski pedagoki

knjievni zbor, Zagreb, 1913. Prie iz davnine- Bajke. Matica Hrvatska, 1916.

Knjiga o omladini- Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.

Iz arhive obitelji Brli u Brodu na Savi- Tisak Tipografija D.D.,

Zagreb, 1934.-35.

Jaa Dalmatin, potkralj Guderata- Roman. Knjiara Vasi, Zagreb,1937.

Srce od licitara- Pripovijetke i pjesme za mlade. Zagreb,1939.

Basne i bajke- HIBZ, Zagreb, 1945.

16Brli-Maurani, Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str.34.17Ibidem14. str. 16.18Dubravko, Jeli:Zavrna rije iMir u dui. U zborniku:Ivana Brli-Maurani: Prilozi sa znanstveno-

strunog kolokvija o 120. godinjici roenja, Slavonski Brod, 1994, str. 73

7/22/2019 dfgfdgf

11/30

10

kola i praznici (1905.) je knjiga koja, iako se ne moe smatrati kao njezin

najbolji rad je uitka za itanje. Naizmjenice posloene pripovijetke i pjesme ve

naslovom pokazuju da im je nakana njeno i odmjereno odgajati i pouavati: Pred ispit

(pjesma), Kako je guarica Janica dospjela u kolu (pripovijest), Ispit (pjesma),

Branin Marko(pripovijest), aci (pjesma), Polje milosra (pripovijest), Djeji

svatovi (pjesma), Raspalo se carstvo (pripovijest). Svaki od ovih uradaka ima pouku te

je pedagoki obojen. Moda je autorica gdjekad naivno jednostavna, ali uvijek je beskrajno

topla i iskrena.19

Prie iz davnine(1916.) Smatra se da je njezin najbolji rad, inspirirana motivima

izvuenih iz pre-kranske slavenskemitologiji. Kombinira izvorni fantaziju s narodnom

mitologijom. Roman Prie iz davnineu cjelini su ili u dijelovima prevedene na cijeliniz jezika, poevi s engleskim (ve 1924. godine) pa sve do esperanta i kineskoga.

U tom je prvom izdanju bilo est bajki. U treem izdanju zbirci su dodane jo dvije bajke

(Lutonjica Toporko i devet upaniai Jagor). Zbirka tako ukupno sadri osam bajki.

Prie iz davninesmatraju se najboljom zbirkom bajki u hrvatskoj knjievnosti, kako

djejoj, tako i onoj za odrasle.20Umjetniki svijet Ivane Brli-Maurani u Priama iz

davninebogatiji je i sloeniji od svijeta narodnog stvaralatva i mitolokog svijeta-

izvorita njezine bajke.21

Knjiga o omladini (1923.) zanimljiva je zbirka proze, eseja, crtica i pjesama.

Autorica se obraa mladima u ijoj je dui neopisiva udnja za nepoznatim. Savjetuje im

da ne ive bez ideala. Tko uspije od sebe uiniti ovjeka iskrena, nesebina, radosna, bez

zlobe, taj je, i ne znajui, postao jednim od voa, istie autorica. I ne treba on propovijedati,

nego samo ivjeti prema istoj i nesebinoj dui.22

195. knjiga: kola i praznici,http://www.vecernji.hr/ 25. rujna 2007.20http://baza.ivaninakucabajke.hr/, Zima Dubravka, 2013.21Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., str. 22.22http://www.superknjizara.hr/

http://www.vecernji.hr/http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100050393http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100050393http://www.vecernji.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

12/30

11

2.1. udnovate zgode egrta Hlapia

Prvi put objavljeno u 1913. kao udnovate zgode egrta Hlapia,ovo klasino

djelo hrvatske djeje knjievnosti je pria o postolaru, sirotom djeaku koji radi kao

pomonik za Mrkonju. U svojoj autobiografiji pie da ova (udnovate zgode egrta

Hlapia)se je pripovijetka kako mi se ini najvie svidjela23

Rukopis je pohranjen u Arhivu obitelji Brli u Slavonskom Brodu. Rukopis se

zapravo sastoji od devedeset devet stranica istopisa neke nepoznate ruke i trideset stranica

rukopisa Ivane Brli-Maurani. No, kako je Ivana Brli-Maurani svojom rukom

intervenirala u istopis, na neki je nain ovjerila istopis pa ga zato smatramo rukopisomegrta Hlapia24 Sedam dana je na putu, i doivljava puno avantura, prije da naesvoj

sretan kraj. Hlapi kree u potragu za novim ivotom, pomae svim onima koje susree na

putu, od starog mljekara do prekrasne mlade djevojke po imenu Gita.To jepria o siroe,

pria o avanturi, o djeaku i djevojici.Glavni lik je egrt Hlapi, a sporedni likovi su Gitu,

majstor Mrkonja, majstorica, pas Bunda, Marko, seljani, crni ovjek, Grga. udnovate

zgode egrta Hlapiadjelo sus tematikom iz svakidanjeg ivota, s mnogo neobinosti i

udesnosti, ali i mogue, vjerojatne realnosti, istinitosti.25

Glavna tema je sadrana u naslovu: rije je o uzbudljivim avanturama malog

jednostavnog djeaka tijekom sedmodnevnog putovanja.Roman vodi itatelja kroz udesne

dogaaje koji se dogaaju Hlapiu tih sedam dana. Roman se temelji na klasinoj

kompoziciji (uvjetovanoj vremenom- sedam dana, odnosno vremenskim slijedom

dogaaja), koja je bliska djejoj recepciji.26

Ivana Brli Maurani pisala je ovaj roman za djecu u razdoblju od estdo osam

godina. Hlapievo putovanje traje sedam dana, i dogaa se godine 1885. Nema geografskog

poloaja prie. Jedanaestogodinji Hlapije egrt u majstora Mrkonje, koji ima radionicu

obue. Majstor postolar je esto neiskren i nepravedno prema Hlapia.Kad Mrkonja optui

23Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., str. 300.24 Eda Vujevi:okantno otkrie: oboavamo krivoga "egrta Hlapia",http://www.slobodnadalmacija.hr/ ,24. veljaa, 2014.25Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., str. 18.26Ibidem22

http://www.slobodnadalmacija.hr/http://www.slobodnadalmacija.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

13/30

12

Hlapia da je napravio cipele pretijesne za bogatog klijenta, Hlapia odlui krenuti u

svijetu. Hlapi je obukao svoje zelene hlae koje je obino nosio nedjeljom. Preko ramena

prebacio je crvenu torbu.27On uzima izme s njim. Pas Bunda ga slijedi. Hlapisusree

razliite ljude na njegovu sedam dana putovanje: starac koji donosi mlijeko, kojega pomae

isporuiti, on pomae Marku pronai svoje izgubljene guske. Hlapije djeak koji je

spreman pomoi drugima, onpronalazi malog djeaka koji plaejer je izgubio dvije guske.

Pas je pronaao guske koje su bile u grmlju, na drugoj strain. On ih je vratio.

U kinoj noi, djeak trai utoite ispod mosta gdje nailazi na tamnoputog

ovjeka (ne znamo mu ime). Nakon buenja ujutro, Hlapi otkriva da je crnac ukrao

njegove izme. Odluan da ih vrati, Hlapiodlui pronai ovjeka koji je ukrao izme.Na

putu upoznaje Gitu, jedanaestogodinju akrobaticui onglericu iz cirkusa. Gita je krenula

za cirkusom u kojem je nastupala. Gospodar ju je ostavio u jednom selu jer je bila bolesna.Gita je znala jahati, stajati na konju, skakati kroz obru, loptati se s dvanaest jabuka

odjednom, gristi au.28Na zanimljiv nain, netko je ukrao kutiju od nje to isto jutro. Sad

je pitanje je li to isto tamni ovjek koji je ukrao izme. Postolar i Gita slause da putuju

zajedno. Usred noi, u selu gdje je Grga ivio s majkom, dolazi do velike vatre. Dok su se

poljoprivrednici bojali da pomognu, Hlapi se penje na krov. Ali onda on pada u

potkrovlje, i sleti na Grge ukradene zalihe. Mjetani ele osvetu kad su saznali o ukradenim

zalihama, ali Hlapi obeava Grginoj majci da e upozoriti njezinog sina o opasnostima

koje ga eka. Hlapi i Gite nastaviti svoju ekspediciju u pronalaenju tamnog ovjeka.

Nakon to su proveli no u selu, Postolar i Gita idu na gradski sajam. Na sajmu, oni

pomaustarcu da prodaju svoju robu, i rade za vlasnika vrtuljau. Kasnije te veeri, Hlapi

uje plan crnog ovjeka koji eli ukrasti Markovu kravu. Hlapiodluiupozoriti Marka i

njegovu majku. Na putu do Markove kue, Hlapia i Gite sretnu se s Majstorom

Mrkonjom, koji je opljakan i vezan za drvo u umi. Hlapi i Gita do kraja e prie

napraviti jo puno dobrih stvari, ali ovaj put s Mrkonja.

Na kraju prie saznajemo da su Gita i Hlapi u braku i imaju etvero djece,tri

egrta, a Hlapi je ostao postolar. Knjiga na jednostavan i zanimljiv nain opisuje kako bi

svijet bio puno ljepi kadbismo se svi ponaali kao Hlapi. Poput svih narodnih pria, sve

27Lakovi, Suzi: udnovate zgodeegrta Hlapia,http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/ppt.28Ibidem 19

http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

14/30

13

je dobro kad se dobro zavri. Roman je objavljen sto puta, to ga ini najobjavljivanijim

hrvatskim djejim roman. udnovate zgode egrta Hlapia proglaen je prvim hrvatskim

djejim romanom.

udnovate zgode egrta Hlapia je veliko djelo zbog svojih umjetnikih

kvaliteta. Ivanina stil pisanja je jednostavan, usporedbe su jasne, knjiga je vrlo itljiva. Za

izraze koji mogu biti nerazumljive zbog arhainih rijei ili strunim terminima, na kraju

knjige postoje objanjenja takvih rijei i izraza. udnovate zgodeegrta Hlapia je

savrena za mlade itatelje, jer zemljite je uzbudljiv i pun napetosti. Bio je neki mali

postolarski egrt, koji nike imao ni oca ni majke. Zvao se Hlapi.29Hlapi je glavni lik.

On je malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljevi Marko, mudar kao knjiga, a

dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je sreno isplivao iz mnogih neprilika.30 On je

pravi junak, ima volju i elju za boljim ivotom. Uvijek je dobre volje, sve ga zanima, osvemu razmilja i za sve nalazi rjeenje. Ne da se obeshrabriti. Suosjeajan je, popustljiv

prema onomu koga voli, vjeto zna izbjei nepotrebne sukobe31. Sa svojom istoom i

nevinou, on postaje potrebno drugim ljudima.

On se ponaa kao pravi heroj, riskirajui svoj ivot u spaavanju kue koja gori.

Naravno, ponekad je to samo srea. Meutim, to se moe tumaiti kao da Bog brine o

njemu. To je njegova sudbina: pomoi drugim ljudima, a kada on nije fiziki dovoljno jak

kako bi se rijeili problemi, srea ga prati. Jedan od njegovih najveih vrlina je sposobnost

da oprosti ljudima koji su mu uinili neto loe. On je tako slatko dijete, da oprata Grgi i

Majstor Mrkonja za sve loe to su uinili. On vjeruje da se ljudi mogu promijeniti.

Gita je suprotno od egrt. Ona je lijepa, njena i zahtijeva stalnu njegu. Gita je

smirena, osjetljiva, matovita djevojka, ali razmaena, hirovita, ponekad i lijena i

neposluna. Ona nije vrlo korisno za Hlapia, ali seon osjea odgovornim za nju i ini sve

da je ona uvijek izvan opasnosti. Djevojica je imala sputene kose, a na ramenu je nosil

malu zelenu papigu.32 Gita je imala dobro srce, a jo bolji jezik.33 Hlapiev gospodar

zvao se majstor Mrkonja, a bio je zao i straan. Tako je velik da mu je glava sezala do

29Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str. 182.30Ibidem,str. 181.31Lakovi, Suzi:: udnovate zgodeegrta Hlapia,http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/ppt.32Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., str. 199.33Ibidem, str. 210.

http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/http://os-jbadalica-graberjeivanicko.skole.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

15/30

14

stropa u njihovoj maloj sobi.34 Majstor Mrkonja je strano zloest s Hlapiem i uvijek

vie na njega.

Neprijateljstvo izmeu Hlapia i Mrkonja na poetku romana pretvara u

prijateljstvo na savretku romana. Majstor je u poetku bio vrlo strog prema Hlapiu,

tjerao ga je da puno radi, bio je vrlo nepoten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje

Hlapi nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapia kao svojeg sina.35

Majstorica je bila jako dobra. Hlapia je jako voljela. Ali se i ona bojala majstora

Mrkonja.36Crni ovjekje negativan lik ovjeka bez imena, u crnom kaputu koji se prvi

put pojavljuju u knjizi jedne rune, kine veeri.

3. Selma Lagerlf

Nita na zemlji ne moe nadoknaditi gubitak onoga koji vas je volio.37

Selma Lagerlf

Selma Ottilia Lovisa Lagerlf ivjela izmeu godina 1858. i 1940, bila je vedska

knjievnica i humanist. Roena je na Mrbacka ljetnikovac u Vrmland. Roena je sozljedom kuka. Desna noga je est centimetara kraa od lijeve. Ona je odrasla s ocem koji

je bio stari asnik u vojsci, ali je provela veinu svog vremena s bakom koja je znala puno

nevjerojatnih pria, legendi o vilenjacima i goblinima, i o drugim praznovjerja. Baka je

hranila Selminu matui nadahnula je dapone pisati. Osjeala se izoliranom ve od rane

mladosti, moda zbog njezine priroene ozljede kuka. Selma je uvijek sanjala da postane

pisac, ali je njezina obitelj imala financijskih problema, a otac joj je bio alkoholiar.

Studirala je na Kraljevskoj Akademiji u Stockholmu i postala uiteljicom.

34Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb,1997., str. 182.35 udnovate zgodeegrta Hlapia,http://blog.dnevnik.hr/ , 02.svibnja.201036http://pricezadiecu.blogspot.ro/2014/04/kod-majstora-mrkonje.html, 09. Travnja.37http://www.goodreads.com/ Nothing on earth can make up for the loss of one who has lovedyou.Prevedeno s engleskog.

http://blog.dnevnik.hr/http://www.goodreads.com/http://www.goodreads.com/http://blog.dnevnik.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

16/30

15

Ona je zapravo drugi najvei vedski pisac svih vremena. Ona je financijskom

potporom njezine prijateljice barunice Sophie Aldesparre i napisala svoj prvi roman koji se

pojavio 1891.38Zove se Gsta Berlings Saga, to jevrlo romantinapria. Pisana lirskim

stilom, a ona je odigrala vanu ulogu u vedskom romantinom oivljavanje. Mjesto gdje

se pria odvija je u Vrmland, 1900. Ideja za priu je farma u Mrbacku gdje Selma

zapravo upoznaje mnoge ljude koji su kasnije opisani u romanu. Pria je to o desetak

homoseksualnih mukaraca. Voa skupine je Gsta Berling koji ima karizmu i koji je

zavodnik i razara. Pria je objavljena 1891., ali je ostala nezapaena sve dok ne biva

prevedena na danski jezik. Kad obitelj prodaje Mrbacka farmu zbog loeg gospodarstva,

Selma sebi obeala da e jednog dana ona e otkupiti svoj voljeni dom iz djetinjstva.

Preselila se 1897. u Falun, i tamo je upoznala Valborg Olander, koji je postao njezin

knjievni suradnik i prijatelj.U prii terkomsten till Vrmland i Hst napisala je kako je glavni cilj u

ivotu osvojiti natrag svoju imovinu predaka. Selma Lagerlf dobila je zadatak da napie

knjigu geografije za vedsku djecu u osnovnim kolama. Rezultat je Nils Holgerssons

underbara resa genom Sverige(na hrvatskom jeziku: udesno putovanje Nilsa

Holgerssona kroz vedsku, koje se djelo pojavilo1907. i doivljava veliki uspjehne samo

u vedskoj. Roman je takoer bio jedno od prvih koji je koristio novu, reformiranu

ortografiju vedskog jezika uvedenu 1906. godine.39U mnogim drugim zemljama, djeca

itaju o djeaku iz Skne, koji je sjedio na stranjem sjedalu gusaka, odletio iz vedske i

doivionevjerojatne stvari. Pria takoer daje ivopisan pregled vedske prirode i povijesti,

ivota i ljudi. Motive prie je pronalazila u drevnim priama.

Lagerlf nikada nije bila udana i bila je gotovo sigurno lezbijka (ona nikada nije

slubeno izjavila da je bila, ali veina kasnijih istraivaa vjeruju da je bila ). Selma

Lagerlf mnogo je putovala u svom ivotu, izmeu ostalog, ona je posjetila Izrael i

Jeruzalem. Bila je u Jeruzalemu i upoznala skupinu veana. Htjeli su da ive u Svetoj

Zemlji i bili su duboko religiozni. Ti ljudi nadahnuli su je za pisanje Jeruzalem I i

JeruzalemII. Jeruzalem bio je adaptiran 1996. u meunarodno hvaljenom filmu.

Knjiga je to o vjeri u Boga, izdaji, tuzi i ljubavi.

38Petri Liukkonen & Ari Pesonen: Selma Ottiliana Lovisa Lagerlf (1858.-1940.), http://www.kirjasto.sci.fi/Prevedeno s engleskog.39 http://sh.wikipedia.org/wiki/Nils_Holgerssons_underbara_resa_genom_Sverige18. lipanj 2013.

http://www.kirjasto.sci.fi/lagerlof.htmhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Nils_Holgerssons_underbara_resa_genom_Sverigehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Nils_Holgerssons_underbara_resa_genom_Sverigehttp://www.kirjasto.sci.fi/lagerlof.htm

7/22/2019 dfgfdgf

17/30

16

Godine 1907. dobila je titulu doktora na Sveuilitu u Uppsali, a 1909. Selma

Lagerlf dobila je Nobelovu nagradu (ipuno novaca), ali do tada je bila veu mogunosti

da otkupi Mrbacka, zahvaljujui uspjehu knjige o Nilsu Holgerssonu. Dva hotela su dobila

ime po njoj u mtervik Sunne, gdje je ivjela, a njezin dom, Mrbacka, sauvan je kao

muzej.

Njezine su knjige prevedene na mnoge jezike i prema nekoliko njezinih romana

napravljeni su filmovu. Godine 1933. pie knjigu o idovskim izbjeglica iz Njemake.

Postala je prvom enom koja je izabrana u vedskoj akademiji, 1914. Ona je napisala

biografiju finskog autora Zachrisa Topeliusa. Godine 1939., Selma Lagerlf spasila od

istrebljenja od strane nacistikog reima njezinog prijatelj, njemakog pisca Nelly Sachsa,

kojeg je sklonila u Stockholmu. Poetkom Drugog svjetskog rata, ona je poslala u Finsku

svoju medalju Nobelove nagrade i svoje zlatne medalja iz vedske akademije kako bipomogla skupljanju novca za borbu protiv SSSR-a. Kralj Finske je bio toliko ganut da je

pronaao potreban novac na neki drugi nain, a njoj je vratio medalju. Od 1992., njezin

portret nalazi se na vedskim biljezima. Selma Lagerlf umrla je od modanog udara u

svom domu, na svojem voljenom obiteljskom imanju Mrbacka, 16. oujka 1940.40 Za

svoje zasluge Selma Lagerlf dobila je tituluDoktora Honoris Causa.

Njeni najvaniji radovi su:

Gsta Berlings saga(1891.) (na hrvatskom jeziku: Gsta Berling)

Drottningar i Kungahlla(1899.)

En herrgrdssgen(1899.)

Jerusalem(del 12, 1901.02.)

Herr Arnes penningar(1904.)

Kristuslegender(1904.) (na hrvatskom jeziku: Legende o Kristu)

Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige (del 12, 1906.07.) (na

hrvatskom jeziku:udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku)

Troll och mnniskor(del 12, 1915.21.)

40Petri Liukkonen & Ari Pesonen: Selma Ottiliana Lovisa Lagerlf (1858.-1940.), http://www.kirjasto.sci.fi/Prevedeno s engleskog.

http://www.kirjasto.sci.fi/lagerlof.htmhttp://www.kirjasto.sci.fi/lagerlof.htm

7/22/2019 dfgfdgf

18/30

17

Dagbok fr Selma Ottilia Lovisa Lagerlf(1932.)

Herr Arnes penningar(1904.) je nezaboravna pria, smjetena u esnaestom

stoljeu na zapadnoj obali vedske.Pria o pljakama i ubojstvu, osveti, ljubavi i izdaji.41

Drottningar i Kungahlla djelo napisano 1899., zajedno sa zbirkom kratkih

pria pod nazivom Legender.

En herrgrdssgen (na hrvatskom jeziku: Pria o imanju, 1899.) opisuje

mlada ena borbu da spasi studenta Gunnar Hede iz svog ludila u kojoj je zarobljen od

depresije i tjeskobe. Knjiga ilustrira mo ljubavi kroz razliite razine. Knjiga takoer

opisuje odnos izmeu ljudi koji su potpuno drugaiji i predrasuda prema ljudima koji su"drugaiji".

Kejsaren av Portugallien (1914.)- knjiga je o Janu koji ima ker, koja mu se

svia vie od iega na svijetu. Ona se zove Klara Fina Gulleborg, ali e se zvati Klara

Gulla. Klara Gulla seli u Stockholmu u potrazi za poslom i Jan postaje lud. Misli da je car

Portugala i Klara Gulla je carica koja gaeka. On oblai najudniju odjeui samo eka da

se ona vrati. To je toliko dira da Selma jepoela plakati kad je to pisala. Knjiga jepria o

istini, lai i fantaziji, a esto se spominje kao Selmino posljednje veliko postignue.

Hst (na hrvatskom jeziku: Jesen), objavljena 1933. To je posljednja knjiga

koja je napisala (umrla je sedam godina kasnije). Knjiga sadri mjeavinu govora, eseja,

kratkih pria i legendi.

41Norvik Press: Selma Lagerlf in English,http://www.norvikpress.com/ Prevedeno s engleskog

http://www.norvikpress.com/http://www.norvikpress.com/

7/22/2019 dfgfdgf

19/30

18

3.1 udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku

udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku (u vedskom: Nils

Holgerssons underbara resa genom Sverige) objavljena je u Stockholmu, prosinca 1906.

Knjiga je odmah postala popularna u Skandinaviji. A i danas je jedna od najpopularnijih

knjiga svih vremena. Nakon Augusta Strindberga, Selma Lagerlf je nadaleko najvie

prevedena vedska spisateljica za engleske itatelje. Veina prijevoda objavljeni su na

engleskom jeziku, nedugo nakon prvog objavljivanja na vedskom, s veina izdanja je iz

1910. i 1930. Knjiga je napisana kao bajka, a zapravo je udbenik geografije. Knjiga je

strukturirana vrlo ivopisno, na zemljopisan nain. Selma Lagerlf je posvetila tri godine

prouavanju prirode da bi sama upoznala ivot ivotinja i ptica. Cijela pria se odvija uprirodi. Poetak prie odvija se u oujku, kada je proljee u punom jeku. Nils Holgerson je

14-godinji, lijeni i sebian djeak. On ima klompe, koulja, prsluk i hlae s mrljama na

koljenima. On samo elispavati i jesti. ivi s mamom i tatom na farmi u upi zapadnom

Vemmenhg u junom Skanea42. Ima puno ivotinja na farmi, ali one nisu najbolji

prijatelji s Nilsom. Nils je mali nasilnik, on baca kamenje na njih, juri patke i make. U

nedjelju ujutro, njegovi roditelji idu u crkvu, bez Nilsa. On spava, a kad se probudi,

upoznaje patuljka. Nils ga hvata i nakon dugog trenutka on oslobaa ruku. Kada seNils

probudi, on se pretvara u malog patuljka i moeshvatiti sve to ivotinje govore. ivotinje

imaju elju za osvetom, jer kadjeNils bio ovjek, uvijek ih muili.

Kad guska odlui otii letjeti sgrupom divljih gusaka, Nils pokuava ga zaustaviti.

Ali guska preuzima Nils na leima i oni lete zajedno.Tako poinje dugo avantura. Nils i

guska Mrten lete s jatom gusaka u cijeloj vedskoj, ef gusaka se zove Akka. U svojim

putovanjima preko vedske vidi vie mjesta nego je vidio u svih etrnaest godina. Oni su

prvi stigli u Vomb, jer je bio mrak. Guska Mrten i Nils poinju biti prijatelji. U Vombu,

Nils poteujegusku. Smirre, lisica, dolazi potajno u oblinjim vodama, gdje su guske i

krade jednu od njih. U ranim jutarnjim satima, kada je stigao na jezero, on vidi s uenjem

da su guske odletjele.

42Lagerlf, Selma:Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige, Bonnier Carlsen, (Barn & Ungdom ),Stockholm, 1994., str. 13. Prevedeno s vedskog

7/22/2019 dfgfdgf

20/30

19

U meuvremenu, Nils je boravio u umi i vidio je sve to se dogaa. Djeca su

uhvatila gusku i otili s njom. Nils vie nije mogao vidjeti gusku, jer su djeca bili previe

daleko, ali svaki put nije znao kojim putem krenuti, vidio je bijeli perokoje ga je dovelo na

pravi put. On je hodao po cesti i stigao ispred palae. Nils ulazi u dvorac Vittskvle i od

tamo u kutiji studenta koji je bio tamo sa svojim razredom na izletu. U jednom trenutku,

student postaje edan i uulja se u kuhinju pitati za vodu. On otvara kutiju, Nils uspijeva

iskoiti iz kutije. Ostavljajui dvorac, on ide u velikoj urbi ispred kue sluge, uje zvuk i

vidi bijelo guje pero. Guska dolazi do vrata, i bez zaustavljanja, on zgrabi Nils i vodi ga.

Guska Mrten i Nils nalaze na putu ostalih trinaest gusaka.

U drugom poglavlju, Nils uje priu o vjeverice koja je bila oteta i njezina djeca

gladuju. Stara guska Akka kae Nilsa da je govorila s patuljaka, a on je dogovoreno da

vrati Nils opet u ovjeka. Ali samo ako Nils vraa Mrten u domu. Nils biva uzrujan ipone plakati, shvativi da nije bitno je li on ili nije ovjek opet. On eli ii s trinaest

gusaka u Laponiju. Akka se slae, jer ona voli djeaka. Nadalje, Nils,Akka i Ermenrich

pomoi e crnim mievima u njihovoj borbi s sivim mievima. Na planini Kulla, Nils

sudjeluje na godinjem sastanku ivotinja. Oni e preletjeti Smland, Blekinge, a zadnja

posjeta je na otoku land.

Nadalje, u istom poglavlju, Selma Lagerlf donosi priu o studentu na Sveuilitu

u Uppsali, koji je dobio rukopis od drugog kolege, a on je izgubio i pun je tjeskobe, jer on

misli da je unitena da je ovjekov ivot. Nils pomae ueniku (ije ime ne znam o), vraaju

listove, koji su letjeli kroz prozor. Iz ove prie, Nils sazna da je loa stvar izdati ili

razoarati prijatelje, a on shvaa da ne eli uiniti takvo to.

Roman je knjiga namijenjena pouavanju djece o zemljopisu vedske na

jednostavan nain, pa je razumljivo zato je knjiga prepuna opisa i legendi o gradovima.

Knjiga je jako dobro primljena u javnim kolama u vedskoj, ali stariji ljudi su takoer

otkrili da je knjiga od trajne vrijednosti. Jedno poglavlje knjige se vrti oko mladog

provincijskog ovjeka koji se osjea sam u glavnom gradu Stockholmu i prilazi stari

gospodin koji mu govori o povijesti grada - a tek kasnije osniva da je starac bio kralj

vedske, koji je bio u etnjiu parku. udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz

vedsku je jako poznata u vedskoj kulturi, i slika Nilsa Holgerssona na leima guske

7/22/2019 dfgfdgf

21/30

20

kako nad ravnicama Skanije, bila je otisnuta na stranjoj strani vedskinovanice od20

krona.

Nils je glavni lik ove prie. On ivi sa svojom obitelji na farmi u junoj vedskoj.

Nils je lijen, bez potovanja i uiva zlostavlja ivotinje u svoje slobodno vrijeme. Nakon

patuljak stavlja urok na Nils, on postaje manji od svih ivotinja, te je u mogunosti da

govori i razumije jezik ivotinja. Knjiga ima vrlo detaljan opis krajolika u junoj vedskoj,

uglavnom Skne Smland i Blekinge. Uz vonju,Nils susree razliite ljude, i on ui

pomagati drugim ljudima.

Na kraju prie, kada Nils ide natrag kui, on ui vanu lekciju: da ivotinje imaju

prava kao i ljudska bia. Tijekom putovanja,Nils postaje manje sebian i poinje pomagato

svim ivotinjama koje susree. Na kraju, on je poznat kao dobar deko koji moe

razgovarati sa ivotinjama i koji im uvijek pomae.

4. Svijet pria od sjevera do juga: Selma Lagerlf i Ivana

Brli-Maurani

Selma Lagerlf i Ivana Brli-Maurani imaju puno toga zajednikog, njihovi su

radovi poznati u cijelom svijetu, a prevedena su na nekoliko jezika: udesno putovanje

Nilsa Holgerssona kroz vedsku prodana je u milijunima primjeraka, dok udnovate

zgode egrta Hlapia, prevedena je na etrdeset jezika. Djelo Ivane Brli-Maurani je

prevedeno i na najneobinije jezike: perzijski, japanski, bengalski. I do dananjeg dana

ona ostaje neizazvan kao veina prevedenog hrvatskog autora.43

Godine 1914. ona je poslala u Prag (na zahtjev profesora) odobrenje za prijevod u

eki jezik roman udnovate zgode egrta Hlapia. Ova dvije enske spisateljice su

doista pioniri i otvorile su put drugim piscima tijekom vlastitog knjievnog rada. Antun

Gustav Mato visoko je ocijenio udnovate zgode egrta Hlapia, smatrajui je

43 Radman, Vivijana: Croatian Tales of Long Ago: Ivana Brli Maurani's Covert Autobiography,http://www.inter-disciplinary.net/ Prevedeno s engleskog

7/22/2019 dfgfdgf

22/30

21

klasinom knjigom djeje literature.44 Obje su ivjele u istom povijesnom razdoblju:

Selma Lagerlf (1858.-1940.) i Ivana Brli-Maurani (1874.-1938.). Ako su ivjeli u

istom povijesnom razdoblju, to je nemogue ne imati njihov rad dijeli teme ili moda nisu

bili pod utjecajem drutveno-politikom kontekstu u Europi u to vrijeme. ak i ako iz

geopolitiki nain dolaze iz razliitih dijelova Europe, a situacija u zemljama odakle su

doli bila je drugaijia ( na primjer: Danas Hrvatska u tom razdoblju 1913., zovela se

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i bila je samosvojno kraljevstvo

unutarAustro-Ugarske Monarhij; a u vrijeme kada je Selma Lagerlf napisala udesno

putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku, vedska je prolazila kroz nacionalnu krizu

identiteta. Sindikat s Norvekom dolo je do pucanja 1905 i vedska kao narod stajala sama

i zbunjena.45. Unato politikoj situaciji u svojim zemljama Ivana Brli-Maurani i

Selma Lagerlf povezane su predivnim svijetom djece i ljubavi za djecu.Povijest modernog vedskih djejeg romana poinje oko 1945. Poetkom

dvadesetog stoljea, knjige za djecu subile vidjeli kao zasebna knjievnog anra.Moderne

vedskih djeji roman nastao oko 1945. kada je drutvo poelo shvate da su djeca imala

posebne potrebe. (Danas, svaka deseta knjiga objavljena u vedskoj je djeja knjiga). 46

Uzimajui u obzir da je Selma objavila knjigu 1906., a prva djeja knjigaje objavljeno oko

1945., moemo rei da je Selma bio istinski pionir i osoba s otvorenog uma koji je uinio

ono to nitko nije uinio u vedskoj dok se to vrijeme. Prva slinost izmeu dviju pria je

akcije na temelju sukoba izmeu snaga dobra i zla. Dok Selma Lagerlf je bila prva ena

koja je osvojila Nobelovu nagradu za svoj knjievni rad u znak zahvalnosti za uzvieni

idealizam, bujnu mate i duhovne percepciju kao obiljeja njezinih radova 47, Ivana Brli-

Maurani je najpoznatija hrvatska knjievnica, prva ena koja je prihvaena kao lan u

Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti, ali one je takoer bila nominirana dva puta za

Nobelovu nagradu za knjievnost. Selma je najee poznata po romanu udesno

putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku(u vedskom: Nils Holgerssons underbara

resa genom Sverige ), dok je Ivana dobila panju kad je objavljena udnovate zgode

egrta Hlapia.

44 Salopek-Mihanovi, Hrvojka:udnovate zgode egrta Hlapia, http://www.djecje-kazaliste.hr/45 Andersson, Marina:Background to the commission to write The Wonderful Adventures of Nils,http://www.sna.se/,03. studeni 2013 Prevedeno s engleskog46Sweden Childrens literature,http://sweden.se/ , 25 Oujak 2014 Prevedeno s engleskog47http://nobel-prize-winners.findthebest.com/ Prevedeno s engleskog

http://www.sna.se/http://sweden.se/http://nobel-prize-winners.findthebest.com/q/392/1202/Why-did-Selma-Lagerl-f-win-the-Nobel-Prizehttp://nobel-prize-winners.findthebest.com/q/392/1202/Why-did-Selma-Lagerl-f-win-the-Nobel-Prizehttp://sweden.se/http://www.sna.se/

7/22/2019 dfgfdgf

23/30

22

Ivana je roena u poznatoj hrvatskoj obitelji (otac Vladimir Maurani koji je bio

pisac, odvjetnik i povjesniar; djed Ivan Mauranikoji je poznat politiar i pjesnik). Selma

je peto dijete od est, njezin otac bio je porunik u Kraljevski Vrmland pukovnije, dok je

njezina majka bila obrazovana njemaka. Obje su imale visoku razinu obrazovanja: Ivana

Brli-Maurani se kolovala kod kue i mogla govoriti nekoliko jezika. Govorila je

engleski, njemaki, ruski, talijanski i francuski. (Takoer pisala je na francuskom; U svojoj

autobiografiji pie da njezin vjeba je bilo uglavnom na francuskom ), a Selma uinila je u

ivotu ono to mu se sviala najbolji, prema svojoj autobiografiji (Dagbok fr Selma

Ottilia Lovisa Lagerlf-193.2), bilo je uiteljica. Ivana Brli-Maurani napisala je

skromno u svojoj autobiografiji: Moja su knjievna djela malobrojna, a sadrajem i

obujmom skromna ......48

Sa svojim knjievnim radom, ona nije samo obrazovala svoju djecu, ali moemorei da je ona obrazovala sve hrvatske djece. U svojoj biografiji se pie koliko je ona bila

pod utjecajem svog djeda, Ivan MauraniPovremeni boravak u djedovoj kui (u domu

poznatoga hrvatskog knjievnika i bana puanina Ivana Maurani) u ranim danima

djetinjstva a zatim stalno obitavanje u djedovu domu bili su izrazito djelotvorni u

oblikovanju linosti Ivane Brli-Maurani. Djedov dom, svakodnevna obiteljska

kranska atmosfera, njegovanje obiteljske mauranievske tradicije i susreti s uglednim

ljudima utjecali su na obrazovna, posebno knjievna obzorja, etiko-emotivni svijet i

nacionalnu svijest budue knjievnice.49

Na zahtjev Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti napisala svoju

autobiografiju. U tome, je napisala kada je bila nominirana da bude dio JAZU (danas

HAZU), napisala je da za nju, pisanje je poeo kao tajno indulgencija. Nadalje, autorica

navodi kako je u poetku, pokuala se oduprijeti brak Vatroslav Brli, ali zato je bila

posluna ki je na kraju popustila eljama njezina oca i oenila se s Brli na njezin

osamnaesti roendan. Sreom, Brli ispostavilo se da je dobar i podravaju ovjek i brak je

bio sretan. Njezin mu bude lan Hrvatskog sabora, onapridruila u lokalnom javnom

ivotu i bila je ukljuena u humanitarni rad.50

48Djetinjstvo na banskim dvorima,http://www.zagreb.hr/ , 21. Sijeanj 201049Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str. 14.50Radman, Vivijana: Croatian Tales of Long Ago: Ivana Brli Maurani's Covert Autobiography,http://www.inter-disciplinary.net/ Prevedeno s engleskog

http://www.zagreb.hr/http://www.zagreb.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

24/30

23

Ivana je bila depresivna, usamljena i ranjiva ena. Rodila sedam puta, prvi put na

samo osamnaest godina, a dvije djece je umrlo nedugo naokon poroda. Na pitanja obitelji,

lijenici su ustvrdili da se premlada udala te da njeno tijelo nije bilo spremno na tolike

trudnoe.51 Nije donijela odluku da se vjenati, njezina obitelj je to uinio za nju.Pisala je

uglavnom u tajnosti, njezin suprug nije znao. Njezina djeca odluila da je Ivana trebala

useliti u kuu u Slavonskom Brodu sama. Daleko od onih koje je voljela,patila u samoi.

Hospitalizirana, izvrila samoubojstvo u bolnici u Zagrebu.ak i njihov osobni ivot kao

ene imaju slinosti.

U brizi za svoje bake, Selma L. je sluala bajke, legende i prie iz prolosti.Njezin

rad je duboko ukorijenjen u nordijskim legendama i povijesti. Ona koristi fantaziju u

mnoge prie i romane u pokuaju da proe granicu izmeu snova i stvarnosti. Selma je

imala duboku ljubav prema itanju. Ona je dobila obrazovanje na engleskom i francuskomjeziku, ne samo u svom materinjem jeziku. Prvi roman koji je proitala bio je Osceola od

Thomas Mayne Reida - a vei tada, ona je odluila postati pisaca.52

Njihove nepodmirene djele su pozitivno ocijenjena od strane velikih kritiara tog

vremena. Oba djela su zapoeli kao bajka, to dokazuje da su knjige za djecu.: Bio je neki

mali postolarski egrt...., 53Tu je nekad bio nestaan dijete...54Mi znamo kada i gdje se

odvija radnja romana naih junaka, Nilsa i Hlapia. Nilsovoputovanje u knjizi zapoeo

oujka dvadeseta, 1898. i se vratio u kui na 8. rujna kasnije te godine. Dakle, njegovo

putovanje je trajalo devet mjeseci. Putovanje Hlapieva traje sedam dana, a to se dogodi u

1885. godine.

U oba romana imamo sretne zavretke(u udesno putovanje Nilsa Holgerssona

kroz vedsku moemo govoriti o nekoliko zavretaka, sretan kraj na kraju svakog

poglavlja, na kraju putovanja /avanture.).Nils se vraa svojim roditeljima kui, a Hlapi se

vraa u kui s Gita i ivjeli su sretno do kraja ivota. Imamo i pozitivne i negativne likove u

romanima, dobre borbe zla, i kao u svakoj bajci, dobro uvijek pobjeuje. Imamo i

ivotinjske likove (guska je prisutna u oba djela, iako u udesno putovanje Nilsa

51Kolari, Alica: U potrazi za Ivanom: intimna biografija Ivane Brli Maurani,http://www.gkr.hr/ , 15.

svibnja 201352 http://sv.wikipedia.org/wiki/Selma_Lagerl%C3%B6f 22. svibnja 2014.Prevedeno s vedskog53Brli-Maurani,Ivana:Prie iz davnine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.,str. 39.54Lagerlf, Selma,Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige, Bonnier Carlsen, (Barn & Ungdom ),Stockholm, 1994., str. 13. Prevedeno s vedskog

http://www.gkr.hr/http://sv.wikipedia.org/wiki/Selma_Lagerl%C3%B6fhttp://sv.wikipedia.org/wiki/Selma_Lagerl%C3%B6fhttp://www.gkr.hr/

7/22/2019 dfgfdgf

25/30

24

Holgerssona kroz vedsku, guska je prisutna cijelo vrijeme kao glavni lik pored Nils, ali u

udnovate zgodeegrta Hlapia., guska je samo epizodni lik. Glavni lik je tinejder koji

je uvijek pristojan. Hlapi je uvijek spreman sluiti drugima. Imamo puno ivotinja

prisutnih u ovim djelima. U djelu udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku

imamo guske, takore, vjeverice, lisice, vrane. S druge strane udnovate zgode egrta

Hlapiaje realnija pria, a od ivotinja, prisutni su samo pas Bunda i Markova krava.

udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz vedsku ima vie fantastinih

karakteristika negoudnovate zgode egrta Hlapia.Osobno, mislim da je udnovate

zgode egrta Hlapia realnija i zabavnija za itanje, jer pria izgleda doista stvarna, jer

nema mnogo fantastinih karakteristika kao to je u bajci udesno putovanje Nilsa

Holgerssona kroz vedsku. Kao to sam ve navela u ovom radu, udesno putovanje

Nilsa Holgerssona kroz vedskuje trebala biti knjiga geografije za djecu. Danas, se viene koristi u koli za uenje zemljopisa, ali knjiga jo uvijek uiva status remek-djela.

Oba knjievna djela imaju jaku moralnu vrijednost, odreenu poslanimporuke, da

dobro uvijek pobjeuje zlo. Slinost izmeu Ivane Brli-Maurani i Selme Lagerlf je

njihova elja za stvaranje jedinstvenog svijeta i atmosfere za djecu i sposobnost da se

identificiraju s itateljem, osobito s djecom. Njihov rad je i dalje prelazi granice. Djela ovih

dviju knjizevnica vraaju nas u svijet djetinstva.

Njihovi radovi su bili i prikazani: Adaptacija za udesno putovanje Nilsa

Holgerssona kroz vedskubila jeemitirana u Kanadi, Francuskoj, Njemakoj, vedskoj,

Finskoj, Islandu, Belgiji, Grkoj, Bugarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu,

Rumunjskoj, u Arapskom svijetu, panjolskoj, Sloveniji, Slovakoj, Maarskoj, Izraelu,

Turskoj, Italiji, Junoj Afrika i Albanija.

Roman za djecu "udnovate zgode egrta Hlapia"je u neto doraenom obliku

preneseno i na mali ekran, odnosno, temeljem njega je napravljen crtani film.55 Film koji

se temelji na knjizi (1997.) je objavljen u vie od 20 zemalja: u ekoj (Myscek mal

obuvncek), Njemakoj (Lapitch, der kleine Schuhmacher), Estoniji (Lapitch, vike

kingseppmeister), Finskoj (Pikku suutari), Maarskoj (Lapitch - A kis suszterinas),

Italiji (Lapitch, il piccolo calzolaio), Nizozemskoj (Lapitch, de kleine

schoenmakersmuis), Poljskoj (Przygody szewczyka Grzesia), Rusiji (Myshonok

55 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87 18. travnja 2014.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87

7/22/2019 dfgfdgf

26/30

25

Sapozhnik), vedskoj (Lapitch - den lilla skomakaren), Sloveniji (udovite

dogodivine vajenca Hlapia), panjolskoj (Lapitch, el petit sabater).

I spisateljice i njihova djela su dio kulturne batine i nacionalne kulture. Svaki

veanin uo je za Selma Lagerlf i njezino udesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz

vedsku, a svaki Hrvat uoje za Ivana Brli-Maurani i "udnovate zgode egrta

Hlapia". Njih dvije su jo uvijek vrlo popularane, imaju jasno mjesto u hijerarhiji pisaca i

njihovi radovi ue seu kolama.

Ivana Brli Maurani je predstavljena na novanici srebrnog novca od 200 kuna, i

ona je takoer na hrvatskom peat izdanom 1996. i jugoslavenskom peatu iz 1975.

Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se jo uvijek nalazi kua obitelji Brli, naziva se

Trg Ivane Brli Maurani. Na Ivaninom trgu u Slavonskom Brodu svake se godine u

travnju sveano otvara djeja manifestacija U svijetu bajki Ivane Brli Maurani. 56USlavonskom Brodu, postoji osnovnu kolu sa svojim imenom: Osnovnakola "Ivana Brli-

Maurani". Osamnaestog travnja, 2014., Google je proslavio njezin 140. roendan s

posebnim logom.

U svoj rodnoj zemlji, kao i na meunarodnoj razini, Ivana Brli-Maurani

hvaljena je kao najbolja hrvatska spisateljica za djecu.57Ivanine Brli Maurani ime je

koje ve desetljeima obiljeava naa djetinjstva i obogauje nau matu. Stvorila je djela

neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili

ovjeanstvu, posebno djejoj knjievnosti, vrhunska umjetnika djela.58Vjerujem da je

Ivana Brli-Maurani jedinstvena enski pisac koja je uspila stvoriti arobni svijet u

kojem se radnja osjea i fantastino ali i pravi. Iako imaju fantastine elemente, joj

knjievno djelo ini se realnom. To se osjea kao da je sve mogue, jednostavan djeak

(Hlapi)koji radi neobine stvari moe biti heroj. esto nazivana hrvatskim Andersenom

(radi njene virtuoznosti kao pripovjedaa za djecu) i hrvatskim Tolkienom(radi posezanja u

fantastini svijet mitologije)59, djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te

56Jozi,Tomislava: U svijetu bajke I.B. Maurani,http://ss-industrijsko-obrtnicka-sb.skole.hr/ , 20. travnja2012.57 http://en.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%8718. travnja 2014.Prevedenos engleskog58http://www.nsk.hr/59Ibidem 61

http://ss-industrijsko-obrtnicka-sb.skole.hr/upload/ss-industrijsko-obrtnicka-sb/newsattach/618/Dani_Ivane_Brlic_Mazuranic.ppthttp://en.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://www.nsk.hr/http://www.nsk.hr/http://en.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://ss-industrijsko-obrtnicka-sb.skole.hr/upload/ss-industrijsko-obrtnicka-sb/newsattach/618/Dani_Ivane_Brlic_Mazuranic.ppt

7/22/2019 dfgfdgf

27/30

26

izvedena u kazalinim, radijskim i filmskim obradbama. Njezini radovi nisu samo dio

hrvatske kulturne batine, oni i danas oaraju i oduavaju djecu.

Roman "udnovate zgode egrta Hlapia", smatra se "romanom, odakle je sve

poelo". Prema svemu navedenom vie je nego jasno zato je zovemo hrvatskim

Andersenomi hrvatskim Tolkienon.

5. Zakljuak

Ivana Brli-Maurani i Selma Lagerlf, svaka na svoj nain, uspjele su stvoriti aroban

svijet, pristupaan i zanimljiv velikom broju itatelja. Njihov rad je ne samo za djecu, mogu

ih itati i "mlae" i "starije" generacije, itatelji mogu itati ponovo i ponovo, i svaki put se

moe otkriti neto novo. Djela ovih dviju knjizevnica vraaju nas u svijet djetinstva.

Postoji mnogo istraivanja o njima (ali one nikada nisu dosada bile usporeivane, kako sepokuava u ovom radu), to potvruje da i danas meu djecom, ali i meu tinejderima,

uvijek postoji velik interes za njihova djela.

Njihova popularnost je prisutna svugdje u svijetu (filmske adaptacije, kazaline

predstave). Njihov rad je jedinstven i nezaboravan, njihova su djela imala veliki utjecaj na

budunost knjievnosti, pa se moe sa sigurnou rei da su njih dvije bile pioniri u

knjievnom stvaralatvu za djecu. Gore opisana djelaopisuju jedinstveni svijet u kojem je

sve mogue, svijet u kojem djeca se mogu osjeati sigurno.

7/22/2019 dfgfdgf

28/30

27

Bibliografija

Knjige

1. Brli-Maurani, Ivana:Prie iz davnine, Matica hrvatska, Zagreb, 1997

2. Brei, Vinko:Autobiografije hrvatskih pisaca, Zagreb, AGM, 1997

3. Cesarec, Marijana-ilas, Marica: Uimo hrvatski, itanka, FF press, Zagreb,

2003

4. Crnkovi, Milan-Teak, Dubravka: Povijest hrvatske djeje knjievnosti: od

poetaka do 1955. godine, Zagreb, Znanje, 2002

5. Frange, Ivo-mega, Viktor: Hrvatska novella, Interpretacije, kolska knjiga,

Zagreb, 1998.

6. Gustafson, Alrik: Six Scandinavian Novelists: Lie, Jacobsen, Heidenstam,

Selma Lagerlof, Hamsum, Sigrid Undset, Biblo-Moser, June, 1968

7. Hranjec, Stjepan:Hrvatski djeji roman, Zagreb, Znanje, 1998

8. Lagerlf, Selma:Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige, Bonnier

Carlsen, (Barn & Ungdom ), Stockholm, 1994

9. Lovreni, Sanja: U potrazi za Ivanom, Zagreb, Autorska kua, 2006

10.Majhut, Berislav: Recepcija romana "udnovate zgode egrta Hlapia" Ivane

Brli-Maurani, 2008

11.Nova Croatica, II (2008) 2, 43-115

12.Rapacka, Joanna:Leksikon Hrvatskih Tradicija, Matica Hrvatska, Zagreb 2002

13.Samardija, Marko-Selak, Ante: Leksikon hrvatskoga jezika i knjievnosti,

Pergamena-Zagreb, 2001

7/22/2019 dfgfdgf

29/30

28

14.icel, Miroslav:Pisci i kritiari, Studije i eseji iz hrvatske knjievnosti, Zagreb,

2003

15.Teak, Dubravka:Portreti i eseji o djejim piscima, Zagreb, Tipex, 2008

16.Wilson M. Katharina: An Encyclopedia of Continental Women Writer, Volume

I, Taylor&Francis, 1991

17.Zalar, Ivo: Jezik roda moga, Izbor iz hrvatske lirike 19. i 20. stoljea, ABC

naklada, Zagreb, 2004

18.upanovi, Lovro:Hrvatski pisci izmeu rijei i tona, Matica Hrvatska, Zagreb,

2001

Mreno dostupni radovi

1. Ivana Brli-Mauranihttp://www.gamad.hr/ibmazuranic.html

2. Hlapich- A promoter of Croatian Culture.The strange adventures of Hlapich the apprentice

http://hlapic.org/en/about-the-novel/

3. Lapitch the little Shoemakerhttp://en.wikipedia.org/wiki/Lapitch_the_Little_Shoemaker

4. Baza bajikihttp://baza.ivaninakucabajke.hr/hr/

5. IvanaBrli-Mauranihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87

http://www.gamad.hr/ibmazuranic.htmlhttp://hlapic.org/en/about-the-novel/http://en.wikipedia.org/wiki/Lapitch_the_Little_Shoemakerhttp://baza.ivaninakucabajke.hr/hr/http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87http://baza.ivaninakucabajke.hr/hr/http://en.wikipedia.org/wiki/Lapitch_the_Little_Shoemakerhttp://hlapic.org/en/about-the-novel/http://www.gamad.hr/ibmazuranic.html

7/22/2019 dfgfdgf

30/30

6. Selma Lagerlf-sllskapethttp://www.selmalagerlof.org/

7. Selma Lagerlf- surface and depth

http://publicdomainreview.org/2012/01/11/selma-lagerlof-surface-and-depth/

8. Nils Holgerssons underbara resa genom Sverigehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Nils_Holgerssons_underbara_resa_genom_Sverig

e

9. The wonderful adventures of Nils (anime)http://en.wikipedia.org/wiki/The_Wonderful_Adventures_of_Nils_(anime)

10. U potrazi sa Ivanom: Intimna biografija Ivane Brli-Mauranihttp://www.gkr.hr/Magazin/Prikazi/U-potrazi-za-Ivanom-intimna-biografija-

Ivane-Brlic-Mazuranic

http://publicdomainreview.org/2012/01/11/selma-lagerlof-surface-and-depth/http://en.wikipedia.org/wiki/The_Wonderful_Adventures_of_Nils_(anime)http://en.wikipedia.org/wiki/The_Wonderful_Adventures_of_Nils_(anime)http://publicdomainreview.org/2012/01/11/selma-lagerlof-surface-and-depth/