ANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILEANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILE TRŽIŠTA ARGENTINSKE REPUBLIKE...

Natalija Parlov UnaŽeljko Sičaja

PARLOV DIGITAL INTELLIGENCE

ANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILE

PROJEKTNI ZADATAKa. Pregled aktualnog gospodarskog stanja

Osnovnimakroekonomskipokazatelji,najznačajnijiindustrijskisektori, trendovirobnerazmjeneirazmjeneusluga,kupovnamoć

b. Pravni okvir poslovanja

Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke Carinskeprocedureiregulative Poreznisustav Viznirežim

c. Vještineiznanjapotrebnezauspjehnanavedenimtržištima jezik,kulturološkespecifičnosti

d. Detaljniji osvrt na pojedine gospodarske grane:

Prehrambenisektor:

Aktualnostanjeiprognozerasta

Identifikacijatržišnihpotrebaipotrošača

NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizEU

Najznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijeta

Tržišnilideri(domaćiiinozemni)

Najznačajnijiuvozniciidistributeri

Najznačajnijisajmovi

Sektorobnovljivihizvoraenergije:

Aktualnostanjeiprognozerasta

Tržišnilideri(domaćiiinozemni)

Najznačajnijibudućiprojekti

Najznačajnijisajmovi

ICT sektor

Javnee-usluge

e. Planirani veliki infrastrukturni projekti naglasaknaželjezničkuprometnuinfrastrukturu

PARLOV DIGITAL INTELLIGENCE

NatalijaParlovUna,doktorand

ŽeljkoSičaja,doktorand

Za

ANALIZATRŽIŠTA REPUBLIKEČILE

Ožujak2018.

Svapravapridržana.

4

ANALIZA TRŽIŠTA REPU

BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

SAŽETAK

Republika Čile je južnoamerička država smještena na zapadnoj obali kontinenta

izmeđuplaninskog lancaAndi i Tihoga oceana. Ima specifičan teritorij, koji se sa

sjeveranajugprotežeoko4500km,aunajširemjedijeluširoksamo350km.Na

sjeverugraničisPeruom,nasjeveroistokusBolivijom,naistokusArgentinom,ana

juguizlazinaDrakeovprolaz.ČileutakođerpripadajupacifičkiotociJuanFernández,

SalasyGómez,DesventuradasiUskršnjiotok.Čilepolažeteritorijalnopravona1250

000km2Antarktike,iakosutapravasuspendiranaAntarktičkimugovorom.1

Prema podacima iz 2017. godine Čile ima 18,4 milijuna stanovnika, a prema

projekcijama, do 2022. godine imat će 19,3 milijuna stanovnika. Stopa

nezaposlenostiuČileu2017.iznosi7%,aočekujesedaćesesmanjitiza0,7%do

2022.godine.2

Brutodomaćiproizvod(BDP)Čileau2017.godini iznosioje242,6milijardiUSD,

dokjenominalniBDPiznosio454,3milijardeUSD.BDPpoglavistanovnikaiznosio

je13196USD,akupovnamoćstanovništvaprocijenjenapremaBDP-upoglavi

stanovnikaiznosilaje24710USD.3

Deficit državnog proračuna za 2017. godinu iznosio je 3,6milijardi USD, što će

smanjitigodišnjustopurasta,auprojekcijizarazdobljedo2022.godinenarastće

na7,3milijardeUSD.4

1 Dana 1. prosinca 1959. sklopljen je Antarktički ugovor između 12 članica Ujedinjenih naroda, kojim jedogovorenodanakontinentubuduzabranjenevojneaktivnosti–testiranjeeksploziva,izgradnjavojnihbazaislično–teeksploatacijarudnihbogatstava,odnosnofosilnihgoriva.SporazumnalažedaAntarktikabudekontinentisključivozaznanstvenaistraživanjaterazmjenuinformacijairezultataistraživanja.

2 http://www.ine.cl/3 https://www.gfmag.com/4 http://www.ine.cl/

5

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

SADRŽAJ

PROJEKTNIZADATAK.............................................................................................. 2

SAŽETAK................................................................................................................. 4

UVOD ................................................................................................................. 7

1. PREGLEDAKTUALNOGGOSPODARSKOGSTANJA........................................... 9

1.1.Osnovnimakroekonomskipokazatelji..................................................... 9

1.2.Najznačajnijiindustrijskisektori............................................................ 14

1.3.Trendovirobnerazmjeneirazmjeneusluga..............................................16

2. PRAVNIOKVIRPOSLOVANJA........................................................................ 17

2.1.Pokretanjeposlovanjaiosnivanjetvrtke............................................... 17

2.1.1.PoslovanjeuČileu........................................................................ 17

2.2.Trgovinskisporazumi.............................................................................. 19

2.3.Carinskedužnostiitrgovinskisporazumi............................................... 20

2.4.Poreznisustav........................................................................................ 22

2.5.Viznirežim.......................................................................................................25

3. ČILEANSKAKULTURAIDRUŠTVO.................................................................. 27

4. PREHRAMBENISEKTOR................................................................................. 29

4.1.Aktualnostanjeiprognozerasta............................................................ 29

4.2.Identifikacijatržišnihpotrebaipotrošača.............................................. 30

4.3.Tržišnilideri............................................................................................ 31

4.4.PrilikeiizazovizaizvozuČile................................................................. 34

4.5.NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijetaiEU............................. 35

4.6.Ulaznestrategije.................................................................................... 36

4.7.Najznačajnijiuvozniciidistributeri........................................................ 37

4.8.NajznačajnijisajmoviuČileu.................................................................. 38

SADR

ŽAJ

6


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

5. OBNOVLJIVIIZVORIENERGIJE................................................................... 39

5.1.Aktualnostanjeiprognozerasta............................................................ 39

5.2.Solarnaenergija..................................................................................... 41

5.3.Vjetroenergija........................................................................................ 41

5.4.Hidroenergija......................................................................................... 41

5.5.Geotermalnaenergija............................................................................ 42

5.6.Najznačajnijiuvozniciidistributeri........................................................ 42

5.7.NajznačajnijisajmoviuČileu.................................................................. 48

6. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKETEHNOLOGIJE.................................49

6.1.Javnee-usluge........................................................................................ 49

7. VELIKIINFRASTRUKTURNIPROJEKTI......................................................... 51

IZVORIIREFERENCE........................................................................................... 52

Prilog1. ............................................................................................................... 54

SADRŽAJ

7

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

UVOD

Republika Čile je južnoamerička država smještena na zapadnoj obali kontinenta

između planinskog lanca Andi i Tihoga oceana. Ima specifičan teritorij koji se sa

sjeveranajugprotežeoko4500km,aunajširemjedijeluširoksamo350km.Na

sjeverugraničisPeruom,nasjeveroistokusBolivijom,naistokusArgentinom,ana

juguizlazinaDrakeovprolaz.ČileutakođerpripadajupacifičkiotociJuanFernández,

SalasyGómez,DesventuradasiUskršnjiotok.Čilepolažeteritorijalnopravona1250

000km2Antarktike,iakosutapravasuspendiranaAntarktičkimugovorom.

Sasvojomstabilnomgospodarskomsituacijom,Čilejeposljednjihgodinapostao

najpoželjnijainvesticijskadestinacijaodsvihzemaljaJužneAmerike.Čilejejedan

odnajvećihizvoznikabakrausvijetu,petiizvoznikvinanasvjetskomtržištu,uregiji

ima jednuod jačerazvijenihdrvnih industrija,a izmeđuostalogvelik je izvoznik

ribe,voćaidrugihprehrambenihproizvoda.Osimtogaposjedujeičetvrtinusvih

svjetskihzalihalitija,zakojimajevelikapotražnjanasvjetskomtržištu.

Koristi koje nose investicije u čileansko gospodarstvo višestruke su. Čile je prva

država JužneAmerikekoja jeprimljenauOrganizaciju zaekonomsku suradnju i

razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD), u

svibnju2010.godine,snajvećimBDP-ompoglavistanovnikainajvećimtržišnim

rejtingomuJužnojAmerici.GospodarskapolitikaVladeČileapromičeraststranih

investicija iodržividugoročni razvoj svojih industrijskihsektora,koji suokosnica

gospodarstva.

UVO

D

8


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

PotencijalnirizicizainvestiranjeuČilemoguovisitiomnogoelemenata.Naprimjer,

jedanjeodtihrizikasvakakoovisnostoizvozubakrajeruslučajevimafluktuacije

cijenanasvjetskometržištusnažnoutječenatrenutačnostanjegospodarstva.Tu

jenaravnoipotencijalnigeopolitičkirizikuodnosunapoložajzemlje,posebnorizik

od rastućeg gospodarstva Argentine. Unutarnji nemiri i prosvjedi stanovništva,

posebnostudentskepopulacije2011.i2012.godine,imalisuznačajanutjecajna

gospodarskirazvojistraneinvesticijeutomerazdoblju.

UVO

D

9

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

1.PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA

1.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji

Prema podacima iz 2017. godine Čile ima 18,4 milijuna stanovnika, a prema

projekcijama,2022.godineimatće19,4milijunastanovnika.

5 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC

2.1 People Indicators

2.1.1 Population

Chile’s population was 18.006 million in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.05% and reach 19.374 million by 2022.

Exhibit 2.1 Population of Chile (in millions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.1.2 Unemployment

The percentage of total labor force unemployed in Chile was 6.214% in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.20% and reach 6.3 % by 2022.

Exhibit 2.2 Unemployment Level in Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

18,218,4

18,618,8

1919,2

19,4

17

17,5

18

18,5

19

19,5

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

mili

juni

Populacija

6,5

76,8

6,56,4

6,3 6,3

5,86

6,26,46,66,8

77,2

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)(predv.)

%

Stopa nezaposlenosti

Izvor: MarketResearch.com. Inc.

StopanezaposlenostiuČileuza2017.godinuiznosilaje7%,aočekujesedaće

se smanjiti na 6,3 %do2022. godine.Odukupnogabroja zaposlenih, 63,9 %

povezanojesindustrijomuslužnihdjelatnosti,uindustrijskomesektoruzaposleno

je23%zaposlenih,aupoljoprivrednome13,2%.


2.1 People Indicators

2.1.1 Population

Chile’s population was 18.006 million in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.05% and reach 19.374 million by 2022.

Exhibit 2.1 Population of Chile (in millions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.1.2 Unemployment

The percentage of total labor force unemployed in Chile was 6.214% in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.20% and reach 6.3 % by 2022.

Exhibit 2.2 Unemployment Level in Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

18,218,4

18,618,8

1919,2

19,4

17

17,5

18

18,5

19

19,5

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

mili

juni

Populacija

6,5

76,8

6,56,4

6,3 6,3

5,86

6,26,46,66,8

77,2

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


%

Stopa nezaposlenosti


PREG

LED

AKTU

ALN

OG

GO

SPO

DARS

KOG

STA

NJA

10


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Brutodomaćiproizvod(BDP)Čileau2017.godiniiznosioje148368milijardiCLP.

Uzprosječnustopurastaod2,5 %očekujesedaćeBDPČileado2022.godine

doseći170824milijardiCLP.


2.2 National Accounts Indicators

2.2.1 Real Gross Domestic Product

Real gross domestic product (GDP) is an inflation-adjusted macroeconomic measure that reflects the value of all goods and services produced by an economy in a given year, expressed in base-year prices. It is also referred as constant-price GDP or inflation-corrected GDP. Chile’s real GDP was CLP 143693 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.50% and reach CLP 170824.45 billion by 2022.

Exhibit 2.3 Real GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.2 Nominal Gross Domestic Product

Nominal gross domestic product (GDP) is a macroeconomic measure that includes inflation and is therefore normally higher than real GDP. It is also referred as current-price GDP. Chile’s nominal GDP was CLP 158637 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 5.86% and reach CLP 236336.666 billion by 2022.

Exhibit 2.4 Nominal GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

130.000

140.000

150.000

160.000

170.000

180.000

145.928

2016. (predv.)

148.367

2017. (predv.)

151.804

2018. (predv.)

155.903

2019. (predv.)

160.425

2020. (predv.)

165.445

2021. (predv.)

170.824

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Realni BDP

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

167.221

2016. (predv.)

177.577

2017. (predv.)

187.051

2018. (predv.)

197.596

2019. (predv.)

209.265

2020. (predv.)

222.222

2021. (predv.)

236.337

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Nominalni BDP


NominalnibrutodomaćiproizvodČileau2017.godiniiznosioje177577milijarde

CLP.Uzprosječnustopurastaod5,9%očekujesedaćenominalniBDPČileado

2022.godinedoseći236336milijardiCLP.


2.2 National Accounts Indicators

2.2.1 Real Gross Domestic Product

Real gross domestic product (GDP) is an inflation-adjusted macroeconomic measure that reflects the value of all goods and services produced by an economy in a given year, expressed in base-year prices. It is also referred as constant-price GDP or inflation-corrected GDP. Chile’s real GDP was CLP 143693 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.50% and reach CLP 170824.45 billion by 2022.

Exhibit 2.3 Real GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.2 Nominal Gross Domestic Product

Nominal gross domestic product (GDP) is a macroeconomic measure that includes inflation and is therefore normally higher than real GDP. It is also referred as current-price GDP. Chile’s nominal GDP was CLP 158637 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 5.86% and reach CLP 236336.666 billion by 2022.

Exhibit 2.4 Nominal GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

130.000

140.000

150.000

160.000

170.000

180.000

145.928

2016. (predv.)

148.367

2017. (predv.)

151.804

2018. (predv.)

155.903

2019. (predv.)

160.425

2020. (predv.)

165.445

2021. (predv.)

170.824

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Realni BDP

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

167.221

2016. (predv.)

177.577

2017. (predv.)

187.051

2018. (predv.)

197.596

2019. (predv.)

209.265

2020. (predv.)

222.222

2021. (predv.)

236.337

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Nominalni BDP


BDPdeflatoruČileuza2017.godinuiznosioje119,7.Uzprosječnustopurastaod

3,3%očekujesedaćedo2022.godinedoseći138,4.

PREGLED AKTUALN

OG

GO

SPODARSKO

G STAN

JA

11

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE


Chile’s nominal GDP was USD 242.537 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 4.10% and reach CLP 321.302 billion by 2022.

Exhibit 2.5 Nominal GDP of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.3 Gross Domestic Product Deflator

The GDP deflator is a measure of price inflation. It measures the level of prices of all new, domestically produced, final goods and services in an economy. It is a measure of price inflation. It is calculated by dividing Nominal GDP by Real GDP and then multiplying by 100. It is also referred as implicit price deflator. Chile’s GDP deflator index was 110.4 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.28% and reach 138.351 by 2022.

Exhibit 2.6 GDP Deflator Index for Chile Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

247.025 251.22 262.003 274.034 287.343 302.113 321.302

050

100150200250300350

2016 2017 (predv.)

2018 (predv.)

2019 (predv.)

2020 (predv.)

2021 (predv.)

2022 (predv.)(predv.)

USD

MIL

IJARD

E

Nacionalni bruto domaći proizvod (USD milijarde)

114,6 119,7 123,2 126,7 130,4 134,3 138,4

0

50

100

150

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


inde

ks

Deflator BDP-a


BDPpoglavistanovnikaza2017.godinuiznosioje13663USD.Uzprosječnustopu

rastaod3%očekujesedaćeBDPpoglavistanovnikaČileau2022.godiniiznositi

16584USD.


2.2.4 Per Capita Gross Domestic Product

Per capita GDP is a macroeconomic measure which is calculated by dividing nominal gross domestic product (GDP) by the population of the country. Chile’s per capita GDP was USD 13469.47 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.02% and reach USD 16584.01 by 2022.

Exhibit 2.7 Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.5 Purchasing-Power-Parity (PPP) Based Per Capita GDP

PPP based per capita GDP is calculated by dividing GDP in PPP US dollars by total population. It is often considered one of the indicators of a country's standard of living and used to compare two countries. Chile’s PPP based per capita GDP was USD 23681.79 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.47% and reach USD 30078.62 by 2022.

Exhibit 2.8 PPP Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

13.576

2016. (predv.)

13.663

2017. (predv.)

14.101

2018. (predv.)

14.595

2019. (predv.)

15.145

2020. (predv.)

15.758

2021. (predv.)

16.584

2022. (predv.)

USD

BDP per capita

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

24.113

2016. (predv.)

24.797

2017. (predv.)

25.669

2018. (predv.)

26.660

2019. (predv.)

27.696

2020. (predv.)

28.838

2021. (predv.)

30.079

2022. (predv.)

USD

BDP per capita po paritetu kupovne moći


BDPpoglavistanovnikakorigiranparitetomkupovnemoćiza2017.godinuiznosio

je24797USD.Uzprosječnu stopu rastaod3,5%očekuje seda će seu2022.

godinepovećatina30079USD.PR

EGLE

D AK

TUAL

NO

G G

OSP

ODA

RSKO

G S

TAN

JA

12


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE


2.2.4 Per Capita Gross Domestic Product

Per capita GDP is a macroeconomic measure which is calculated by dividing nominal gross domestic product (GDP) by the population of the country. Chile’s per capita GDP was USD 13469.47 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.02% and reach USD 16584.01 by 2022.

Exhibit 2.7 Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.5 Purchasing-Power-Parity (PPP) Based Per Capita GDP

PPP based per capita GDP is calculated by dividing GDP in PPP US dollars by total population. It is often considered one of the indicators of a country's standard of living and used to compare two countries. Chile’s PPP based per capita GDP was USD 23681.79 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.47% and reach USD 30078.62 by 2022.

Exhibit 2.8 PPP Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

13.576

2016. (predv.)

13.663

2017. (predv.)

14.101

2018. (predv.)

14.595

2019. (predv.)

15.145

2020. (predv.)

15.758

2021. (predv.)

16.584

2022. (predv.)

USD

BDP per capita

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

24.113

2016. (predv.)

24.797

2017. (predv.)

25.669

2018. (predv.)

26.660

2019. (predv.)

27.696

2020. (predv.)

28.838

2021. (predv.)

30.079

2022. (predv.)

USD

BDP per capita po paritetu kupovne moći


Ukupne investicije za 2017. godinu iznosile su 21,3 % BDP-a. Uz relativnu nisku

godišnjustopurastaočekujesedaćesetajudiodo2022.godinepovećatina21,7%.


2.2.6 Total Investment / Gross Capital Formation

It is a ratio of total investment in current local currency and GDP in current local currency. Investment provides a stimulus to economic development, and the rate of investment reflects the infusion of requisite capital to support the development process. Chile’s total investment / gross capital formation was 23.291% in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 1% and reach 21.708% by 2022.

Exhibit 2.9 Total Investment of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.7 Gross National Savings

Gross national savings is gross disposable income less final consumption expenditure after taking account of an adjustment for pension funds. It consists of personal savings, business savings, government savings, but excludes foreign savings and is represented as a percent of GDP. A negative gross national savings indicates that the economy is spending more income than it produces. Chile’s gross national savings was 21.306% in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 1.31% and reach 26.825 by 2022 indicating a rising expenditure of Chile in future.

Exhibit 2.10 Gross National Savings of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

21,621,3 21,2 21,2 21,3 21,5 21,7

2020,5

2121,5

2222,5

2323,5

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


% B

DP-a

Udio investicija u BDP-u

20,2 19,919,5 19,3 19,3 19,4

19,4

18

19

20

21

22

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


% B

DP-a

Bruto domaća štednja


BrutodomaćaštednjaČileaza2017.godinuiznosilaje19,9%BDP-a.Uzprosječnu

stopurastaod1,3%očekujesedaćesetajudiodo2022.godinesmanjitina19,4%.


2.2.6 Total Investment / Gross Capital Formation

It is a ratio of total investment in current local currency and GDP in current local currency. Investment provides a stimulus to economic development, and the rate of investment reflects the infusion of requisite capital to support the development process. Chile’s total investment / gross capital formation was 23.291% in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 1% and reach 21.708% by 2022.

Exhibit 2.9 Total Investment of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.2.7 Gross National Savings

Gross national savings is gross disposable income less final consumption expenditure after taking account of an adjustment for pension funds. It consists of personal savings, business savings, government savings, but excludes foreign savings and is represented as a percent of GDP. A negative gross national savings indicates that the economy is spending more income than it produces. Chile’s gross national savings was 21.306% in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 1.31% and reach 26.825 by 2022 indicating a rising expenditure of Chile in future.

Exhibit 2.10 Gross National Savings of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

21,621,3 21,2 21,2 21,3 21,5 21,7

2020,5

2121,5

2222,5

2323,5

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


% B

DP-a

Udio investicija u BDP-u

20,2 19,919,5 19,3 19,3 19,4

19,4

18

19

20

21

22

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)


% B

DP-a

Bruto domaća štednja


IndekspotrošačkihcijenaČileaza2017.godinuiznosioje116,2.Uzprosječnustopu

rastaod3%očekujesedaćesetajindeksdo2022.godinepovećatina134,8.

PREGLED AKTUALN

OG

GO

SPODARSKO

G STAN

JA

13

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE


2.3 Monetary Indicators

2.3.1 Consumer Price Index (CPI) Inflation

A consumer price index (CPI) measures changes in the prices of goods and services that households in an economy consume. These changes affect the real purchasing power of consumers’ and thus their welfare. As the prices of different goods and services do not all change at the same rate, CPI only reflect their average movement.

A CPI of 120 for current year compared to a base year means that the rate of inflation is 20%. In simple terms, it means that the goods and services that consumers were able to purchase in the base year using say 100 units of their national currency now costs 120 units of their national currency.

Chile’s CPI inflation was 113.057 in 2016 compared to the base year of 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.97% and reach 134.785 by 2022. This means the people of Chile will have to spend more to buy same goods and service compare to what they paid in 2015.

Exhibit 2.11 Consumer Price Index (CPI) Inflation of Chile Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.4 Trade Indicators

2.4.1 Change in Import Volume of Goods & Services

Percent change of volume of imports is the measure of aggregate change in the quantities of total imports whose characteristics are unchanged. The goods and services and their prices are held constant, therefore changes are due to changes in quantities only. Chile’s change in import volume of goods & services was negative at 2.802% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 207.32% and reach 4.594% by 2022.

113116,2

119,8123,3

127130,9

134,8

100105110115120125130135140

inde

ks

Prosječna inflacija indeksa potrošačkih cijena (CPI)

2016.(predv.)

2018. 2017. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)



Uvoz roba i uslugau2017. godini povećan je za1,5%uodnosunaprethodnu

godinu.U sljedećimgodinamaočekuje se rastuvoza tebi stopau2022. godini

trebalaiznositi4,6%.


Exhibit 2.12 Change in Import Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.4.2 Change in Export Volume of Goods & Services

Percent change of volume of exports is the measure of aggregate change in the quantities of total exports whose characteristics are unchanged. Chile’s change in export volume of goods & services was negative at 1.872% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 213.09% and reach 4.429% by 2022.

Exhibit 2.13 Change in Export Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-1.601

1,5

2,93,5

4,2 4,5 4,6

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

%

Godišnja stopa rasta uvoza roba i usluga

-0.071

0,8

2,6

3,64,0

4,3 4,4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

%

Promjena u volumenu izvoza dobara i usluga (u%)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

2016.


Omjeruizvozudobaraiuslugaza2017.godinuiznosiojeoko0,8%.Uzprosječnu

stopurastaod213,09%očekujesedaćesetajomjerdo2022.godinepovećatina

4,4%.

PREG

LED

AKTU

ALN

OG

GO

SPO

DARS

KOG

STA

NJA

14


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE


Exhibit 2.12 Change in Import Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

2.4.2 Change in Export Volume of Goods & Services

Percent change of volume of exports is the measure of aggregate change in the quantities of total exports whose characteristics are unchanged. Chile’s change in export volume of goods & services was negative at 1.872% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 213.09% and reach 4.429% by 2022.

Exhibit 2.13 Change in Export Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-1.601

1,5

2,93,5

4,2 4,5 4,6

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

2016. 2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

%

Godišnja stopa rasta uvoza roba i usluga

-0.071

0,8

2,6

3,64,0

4,3 4,4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5%

Promjena u volumenu izvoza dobara i usluga (u%)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

2016.


Ostale makroekonomske vrijednosti se nalaze u Tablici 1. uz detaljno opisane

projekcijedo2022.godine.

1.2. Najznačajnijiindustrijskisektori

Čileanskim gospodarstvom dominiraju sektori uslužnih djelatnosti i industrija,

koji zajednodoprinose96%BDP-a.Najznačajniji sugospodarski sektoriuČileu

rudarstvo (bakar, ugljen i nitrati), proizvodnja (prehrambeni sektor, kemijska

industrija,proizvodnjaipreradadrveta)ipoljoprivreda(ribarstvo,vinogradarstvo

ivoćarstvo).5

PoljoprivrednisektorBDP-udoprinosisoko4%,industrijskisektorčiniokotrećinu

BDP-a,dok jeuposljednjevrijemeznačajnoporastaodoprinossektorauslužnih

djelatnosti,kojisadaiznosioko63%BDP-a.Odukupnogabrojazaposlenih63,9%

povezanojesindustrijomuslužnihdjelatnosti,uindustrijskomesektoruzaposleno

je23%zaposlenih,aupoljoprivrednome13,2%.Posljednjihgodinauturističkome

sektorubilježiserastposjetitelja,očemugovorepodaci iz2016.godine,kad je

zabilježenodajeČileposjetilo5,6milijunaposjetitelja,štojeuodnosuna2015.

godinuporastzaoko26%.Čilejepokrenuoisnažaninvesticijskiciklusulaganja

u obnovljive izvore energije. Prema planiranim ulaganjima do 2020. godine,

obnovljiviizvorienergijemorajučiniti20%ukupnihenergetskihizvoradržave.6

5 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline6 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline

PREGLED AKTUALN

OG

GO

SPODARSKO

G STAN

JA

15

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Pred čileanskim gospodarstvom u sljedećem razdoblju stoje tri velika izazova:

smanjititradicionalnuovisnostgospodarstvaocijenibakrajerproizvodnjabakrai

njegoviproduktičine50%čileanskogizvoza;povećatiproizvodnjuhranekakobise

zadovoljiledomaćepotrebejersadašnjapoljoprivrednaproizvodnjanezadovoljava

nipolovicudomaćihpotreba;povećanjeproduktivnostiusvimsektorima,posebno

urudarskomsektoru.7

Poljoprivredaistočarstvoglavnesuindustrijskegranekojimasebavistanovništvo

središnjegijužnogdijelazemlje.Izvozvoćaipovrćadostigaojepovijesnovisoke

vrijednosti zahvaljujući strategiji razvoja iz 1990. godine, koja je ciljanopoticala

proizvodnju za europsko, sjevernoameričko i azijsko tržište. Budući da je Čile

zemlja južnehemisfere,u toj jestrategijibilopredviđenodazemljamasjeverne

hemisfereponudeizvansezonskovoće,štojedonijeloznačajanuspjehtomudijelu

poljoprivredneproizvodnje.8

Posljednjihnekolikočileanskihvladabrzojeprepoznavalopotrebezadiversifikacijom

industrijske proizvodnje. Rudarstvo, o kojem su ovisili industrijska proizvodnja

i financijska stabilnost države, omogućilo je upravo financijskom sektoru da se

stabiliziraipostanedrugipodoprinosuizarudarskogsektoraugodišnjemBDP-u.

Uz primarne i sekundarne industrijske grane, Čile nastoji razvijati tercijarne

industrijskegrane.Vladine institucije iuslužnedjelatnostizapošljavajuvelikbroj

ljudiuČileu,noturističkisektorpočeoseznačajnorazvijatizbogizvrsneponude

iprirodnihljepotazemlje,kaoikulturnebaštineteautentičnelokacijeInka.Zbog

diversifikacijerazvojaindustrijskihsektora,posebnoproizvodnje,financijskihusluga

iturizma,čileanskogospodarstvosmanjilojeovisnostorudarskomindustrijskom

sektoruteznačajnoojačalosvojupozicijunasvjetskometržištu.9

7 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline8 http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html9 http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html

PREG

LED

AKTU

ALN

OG

GO

SPO

DARS

KOG

STA

NJA

16


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

1.3. Trendovi robne razmjene i razmjene usluga

Čileimavrlootvorenogospodarstvo,kojejevrloovisnoomeđunarodnojtrgovinijer

jepremapodacimaSvjetsketrgovinskeorganizacijeiz2016.godinerobnarazmjena

irazmjenauslugačinila56%BDP-a.Čileimapotpisaneugovoreoslobodnojtrgovini

snekolikovodećihsvjetskihgospodarstava,međukojimaizdvajamoEU,SAD,Kinui

JužnuKoreju.Čiletakođerposjedujekomparativnegospodarskeprednostikojesu

muomogućileulazaknavelikatržištaSjeverneAmerike,EuropeipacifičkeAzije,a

odnedavnoisusjednihzemaljakaoštosuBraziliArgentina.

NajvećitrgovinskipartneriČileajesuKina,SADiJapan.Čilenajvećimdijelomizvozi

bakar(50%ukupnogizvoza),voćeiribljeprerađevine(tagranabilježinajvećirast

posljednjihgodina).ČilenajvišeuvoziizSAD-a,KineiBrazila.Uvozeseuglavnom

energentiigorivo,mineralnaulja,strojevi,automobiliteelektričnaielektronička

oprema.

TrgovinskabilancaČileaimatendencijustrukturalnoostatipozitivna,unatoččinjenici

dajecijenabakrapalaidajeusporenrastkineskoggospodarstva.

PREGLED AKTUALN

OG

GO

SPODARSKO

G STAN

JA

17

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

2.PRAVNI OKVIR POSLOVANJA

2.1. Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke2.1.1. PoslovanjeuČileu

NerezidentneosobeilipoduzećauČileumoguposlovatinasljedećenačine:

�� imenovanjemzastupnika

�� registriranjempredstavništvailiogrankastranogpoduzeća

�� osnivanjempartnerstvapremadomaćemzakonodavstvu

�� osnivanjemneovisnogpoduzećasaograničenomodgovornošću

�� osnivanjemdioničkogdruštva

Zastupnik posluje uime stranog poduzeća na domaćem tržištu u okviru ovlasti

kojesudefiniraneugovorom,atojeobičnograđaninČileailinekapravnaosoba.

Zastupnikdjelujeuimestranogposlodavcauostvarivanjujednogailivišeprojekata

tegazastupaupravnomeprometu.

StranopoduzećekojeotvarapredstavništvoiliogranakstranogpoduzećauČileu

dužnojeimatisvojegpredstavnikakakobiustrojioposlovanje.Imenovanipredstavnik

prijestupanjanadužnostmoraovjeritisljedećedokumentepisanenaslužbenom

jezikudržaveizkojestranopredstavništvopotječeteihprevestinašpanjolskijezik:

�� dokazdajestranopoduzećezakonskiregistriranouzemljiizkojedolazi

�� potvrdudapoduzećeurednoposluje

�� ovjerenupreslikuostanjupoduzeća

�� općupunomoćovjerenupredpravosudnimtijelomodavanjuovlastipredstavnikuzazastupanjepoduzećauČileutepunomoćukojojjasnomorabitinaznačenodapredstavnikuČileudjelujeuimestranog poduzećakojegajeimenovalo.

Uistovrijemepredstavnikuimestranogpoduzećaovjeravaizjavukojomseizmeđu

ostalogobvezujenasljedeće:

�� StranopredstavništvozadržatćeuČileusvojupokretnuinepokretnuimovinu

kakobiispunileobavezeiodgovornostikojeproizlazeizuvjetaposlovanja.

PRAV

NI O

KVIR

PO

SLO

VAN

JA

18


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

�� Kapitalisredstvakojasupredviđenazaposlovanjeidodijeljenastranom

predstavništvuumoranaodređennačiniodređenirokfizičkibiti

dostavljeniuČile

�� OdreditisjedištepredstavništvauČileu.

Unutar šezdeset dana svi dokumenti, uredno ovjereni, moraju biti dostavljeni

TrgovačkomregistruČileateobjavljeninamrežnojstraniciSlužbenoglista.Zbog

togajavnobilježničkiuredkojijeovjeriosvepotrebnedokumenteelektroničkišalje

digitalnupreslikuovjerenihdokumenataSlužbenomlistu.

Osnivanjem partnerstva prema domaćem zakonodavstvu čileansko poduzeće

može se udružiti s jednim ili više stranih partnera ili dioničara. Partnerstvom

upravljajusvipartnerizajednoiliizabirujednogizmeđusebeidajumuupravljačka

prava.Svakiodpartneraodgovoran jepredzakonomzaposlovanjepartnerstva.

Izjavaoosnivanjupartnerstvamorasadržavatisljedeće:

�� imenaiprezimena,zanimanjaiadresesvihpartnera

�� Imepartnerskogdruštvakojemorabitiimejednogilivišepartneraosnivača

sakraticomnakraju„and company“

�� imenapartnerailipartnerekojićevoditiposlovanjeizastupatipartnersko

društvo

�� temeljnikapitalsvakogapartnera,kojimožebitinovčaniilinanekidrugi

načinodređenpartnerskimugovorom

�� vrstuposlovanjasvihpartnera

�� zemljepodrijetlasvihpartnera

�� omjerraspodjeledobitiigubitakadefiniranpartnerskimugovorom

�� rok trajanja partnerstva

�� definiranasredstvakojapartnerismijugodišnjepovućiizpartnerstvaza

vlastitetroškove

�� načinlikvidacijepartneraiomjerraspodjelenjegovihsredstavaizmeđu

drugihpartnera

�� načinrješavanjasporovaizmeđupartnera.

Zbirka dokumenata i izjava o osnivanju partnerstva moraju biti dostavljeni

Trgovačkomregistruunutaršezdesetdana.

PRAVNI O

KVIR POSLO

VANJA

19

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Zaosnivanjeneovisnogpoduzećasaograničenomodgovornošćudovoljnajejedna

osoba. Tomože ostvariti bilo čileanski građanin, bilo strani državljanin, ili strano

poduzeće.Društvosograničenomodgovornošćuuizjavioosnivanjumorasadržavati

sve zakonski propisane elemente. Zbirka dokumenata dostavlja se Trgovačkom

registruimorabitiobjavljenauSlužbenomlistu.Javnobilježničkiuredkojijeovjerio

dokumentedostavljadigitalnupreslikuuelektroničkomoblikuSlužbenomlistu.

Osnivanje dioničkog društva može pokrenuti jedan dioničar i biti predstavljen

od samo jednog dioničara.Odgovornost je ograničena na dioničare osnivače ili

nadioničarekojisupristalisnositiodgovornostzaposlovanjedioničkogdruštva.

Prema zakonu dioničko društvo u Čileumože biti osnovano javnom izjavom ili

privatnimdokumentomukojemsudioničariovjerilisvojepotpise.Obanačinaod

osnivačazahtijevajudadokumentosnivanjasadržavasljedeće:

�� imedioničkogdruštvakojezavršavakraticom„SpA“

�� vrstuposlovanjadruštvakojauvijekmorabititrgovačkogkaraktera

�� kapitaldruštvaibrojdioničara

�� načinadministriranjadruštvaiimeupraviteljadruštva

�� vijektrajanjaiposlovanjadruštvakojijepredviđendabudeneograničen.

Unutarmjesecdanaodosnivanjaovjerenazbirkadokumentamorabitidostavljena

Trgovačkom registru i mora biti objavljena u Službenom listu. Javnobilježnički

uredkojijeovjeriodokumentedostavljadigitalnupreslikuuelektroničkomobliku

Službenomlistu.

2.2. Trgovinski sporazumi

Bilateralni sporazumi10

�� UgovorizmeđuVladeRepublikeHrvatskeiVladeRepublikeČileo

izbjegavanjudvostrukogoporezivanjaisprečavanjaizbjegavanja

plaćanjaporezanadohodaksklopljen24.6.2003.godine

10 http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-bilateralnih-medunarodnih-ugovora/cile,26.html

PRAV

NI O

KVIR

PO

SLO

VAN

JA

20


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

�� UgovorizmeđuVladeRepublikeHrvatskeiVladeRepublikeČileo

uzajamnompoticanjuizaštitiulaganjasklopljen28.11.1994.godine.

2.3. Carinskedužnostiitrgovinskisporazumi

Uvoz u Čile podliježe carinama po općoj stopi od 6 %, međutim, sporazumi o

slobodnojtrgovini(FTA)kojejeČilesklopiotijekomposljednjih20godinasmanjuju

iliukidajutakvooporezivanje.

Dabiseodrediotočaniznosporezaproizvodakojisenaplaćuju,tvrtkamorauzeti

uobzirpodrijetloproizvodaiFTAkojisemožeprimijeniti.Uzto,sobziromnatoda

ćerazličitiproizvodibitirazličitooporezivani,uvidudeklaracijusvakogaproizvoda

morabitiprovedenpremaFTA-ovima.

SporazumioslobodnojtrgovinikojejeČilepotpisao(takođernavedenupopisu):

1. Mercosur:Argentina,Paragvaj,Venezuela,BraziliUrugvaj.

Čilesudjelujekaopridruženazemlja

2. SporazumispojedinačnimzemljamaEuropskeunije:Njemačka,Austrija,

Belgija,Bugarska,Slovenija,Španjolska,Estonija,Finska,Francuska,Grčka,

Mađarska,Irska,Italija,Latvija,Litva,Luksemburg,Poljska,Portugal,Velika

Britanija,Češka,Rumunjska,Švedska

3. EFTA:Island,Lihtenštajn,NorveškaiŠvicarska

4. P4:Čile,NovaZeland,SingapuriBrunej

5. Transpacifičnopartnerstvo:Australija,Brunej,Kanada,Čile,Malezija,

Meksiko,NoviZeland,Peru,Singapur,VijetnamiJapan

6. Pacifičkisavez:Čile,Kolumbija,MeksikoiPeru.

Za bescarinski postupak prema FTA-u izvoznik mora potvrditi da je određeni

postotakproizvodakojiseizvozinapravljenuzemljipodrijetla.Pravilapodrijetla

razlikujusepoFTA-uipoproizvodu.Sproizvodnimopskrbnimlancimakojisesve

višeširediljemzemaljapostajesvetežeshvatitikolikojeproizvodaproizvedenou

zemljipodrijetla,akolikonegdjedrugdje.Malapoduzećalakšeispunjavajupravila

opodrijetluFTAodvelikih jersuunekimslučajevimanjihoviproizvodipotpuno

domaći.

PRAVNI O

KVIR POSLO

VANJA

21

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Carinskizakonsloženojeregulatornopodručjeukojemsutvrtkeizloženeznačajnom

riziku.Uvoznici čestomogu imati koristi od jedne ili više zakonskihmogućnosti

zasmanjenjenjihoveukupneobveze.Međutim,svakaodtihmogućnostidonosi

tehničke zakonske obveze koje uključuju izvješćivanje, evidenciju i dubinsku

provjeruutvrđenihtvrdnji.Stogasepredlažeuvoznicimadasurađujusinternimi

vanjskimstručnjacimazausklađivanje.

Zone slobodne trgovine

Uporabačileanskihzonaslobodnetrgovinemožebitikorisnozastranetvrtkekoje

žele izvozitiproizvodeu regiju. Jedan jeodnašihprijedlogadase tvrtkekoriste

različitimzonamaslobodnetrgovinezadržanjezalihazaregijuLatinskeAmerikejer

imtoomogućujejeftinijetroškoveposlovanj.

Postojinekolikotakvihpodručjabezporeza,spovlasticamaiizuzećima,bezcarina

i drugih unutarnjih poreza. Neke su od regija koje imaju koristi od tih poticaja

Iquique,pokrajineAricaiParinacota,gradTocopilla,pokrajinaPalena,Magallanes

iregijaAntartike.

Glavneprednostinavedenihbesplatnihporeznihzonasljedećesu:

Carine:Oslobođenjeodplaćanjaporeza iostalihobvezakoduvoznihdjelatnosti

(carine,PDV)tepojednostavnjenicarinskipostupak.

Porez:KorisnicirežimaslobodneporeznezoneoslobođenisuodplaćanjaPDV-asve

dokuvezenarobaostaneuzonamaslobodnetrgovine(PDViznosi19%).Subjekti

kojisuosnovaninatompodručjutakođersuoslobođeniporezanaprvukategoriju

od24%(poreznadobit),međutim,nisuoslobođeniplaćanjakonačnogporezakoji

iznosi35%(porezpoodbitku).

Promjena valute:Postojipunaslobodazarazmjenudeviza.Nisupotrebnekontrole

u stranoj valuti. Drugim riječima, ulazak robe u zone bez poreza ne podliježe

propisimaonovčanojrazmjenikojeseprimjenjujunauvoz.

PRAV

NI O

KVIR

PO

SLO

VAN

JA

22


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

2.4. Porezni sustav

Osnovni podaci

Domaćestanovništvo,kaoiosobesareguliranomdozvolomboravkauČileu,podliježu

porezunaprihodizbilokojegizvora,bilodasugastekliuČileuiliuinozemstvu.

ZavrijemeprvetrigodineboravkauČileu,strancikojiimajuadresuuzemljiobvezni

su plaćati porez na prihod samona stečeni prihoduČileu. Taj rok u posebnim

slučajevimamožeprodužiti ravnateljpodručnoguredaPorezneupraveovisnoo

tomeukojemjedijeluzemljeosobaprijavljena.

StalnimilidomaćimstanovnikomČileamožesesmatratiosobailistranackoji je

urednoprijavljennateritorijuČileaikojijeudvijekalendarskegodineneprekidno

najmanje šest mjeseci živio u Čileu. Pravne osobe koje se smatraju stalnim ili

domaćimstanovnikomosnovanesuuČileu.

Stranci iliosobes reguliranimdozvolamaboravkaplaćajuporeznadobitako je

prihodostvarennapodručjuČilea.Izvoriprihodačileanskogpodrijetlajesu:

�� imovinakojasenalaziuČileu

�� poslovneaktivnostipoduzeteuČileu

�� indirektnaprodajačileanskihpoduzećainjihoveimovineuČileu

Sustav poreza na prihod

PoreznaprihoddonesenjeZakonom824iz1974.godineipredstavljazakonkoji

propisujeporeznaprihodkojiseobračunavaiplaćautravnjusvakekalendarske

godine.

Stopeporezanaprihodrazličitesuzarazličitevrsteprihodakakoslijedi:

�� prihododkapitalajestporezprvekategorije

�� prihododdohotkajestporezdrugekategorije

�� ukupniprihodpredmetjeglobalnogkomplementarnogporeza

�� prihodstranacaiosobasareguliranimboravkomuČileupredmetjeporeza

poodbitkuidodatnihstopaporeza

PRAVNI O

KVIR POSLO

VANJA

23

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Obaporeza,iglobalnikomplementarniiporezpoodbitku,konačnisuporezi.Plaćanje

porezaprvekategorijedopuštanjegovimplatišamaostvarivanjepopustapriplaćanju

konačnihporeza.Drugimriječima,kakobiseizbjeglodvostrukooporezivanje,porezi

plaćeni na prihod od kapitala, tj. porez prve kategorije odmah se pri obračunu

uračunavauporezenadohodakkojiseodnosenakonačneplatišeporeza.

Porez prve kategorije

Taj seporeznaplaćuje izprihodaodkapitala trgovačkih, industrijskih, rudarskih

i ostalih poduzeća. Izračunava se na temelju prihoda ostvarenih ili primljenih

smanje izdataka. Povrat poreza potražuje se jednom godišnje u travnju za sve

prihodeostvareneuprethodnojgodini.

Stopaporezaovisioporeznommodelukojijeporezniplatišaodabrao.Poreznom

reformomiz2014.godineuspostavljenjedvojnisustavkojijenasnagustupio1.

1. 2017. godine i koji nudi dva načina oporezivanja: potpuno integrirani sustav

oporezivanja(poznatikaoimovinskisustavoporezivanja)idjelomičnointegrirani

sustavoporezivanja.

Usustavupotpuno integriranog sustava oporezivanjakonačniporeziprimjenjuju

sekadjeprihododkapitalaostvarenbezobziranatodalijedividendapodijeljena

iprofitodbijen.Utomslučajuporezplaćenustopostotnomiznosupremaprvoj

kategorijiporezahonorirasepopustomnaiznoskonačnogporeza.

U sustavu potpuno integriranog sustava oporezivanja prva kategorija poreza

naplaćujesepostopiod25%.Tajsustavnaplaćivanjamožeseprimjenjivatisamona:

�� pojedinačnadruštvasaograničenomodgovornošću

�� partnerskadruštvasklopljenaizmeđudržavljanaČileaistranacakojiimaju

ilinemajureguliraniboravakuČileu

�� dioničkadruštvaformiranaizmeđudržavljanaČileaistranacakojiimajuili

nemajureguliraniboravakuČileu

�� porezneobveznikekojiimajustalnapredstavništvauČileu

Usustavudjelomičnointegriranogsustavaoporezivanjakonačniporeziprimjenjuju

sekadjedividendapodijeljenaiprofitodbijen.Utomslučajuplaćasesamo65%

porezaprvekategorije,aostatakseodbijaprinaplatikonačnihporeza.

PRAV

NI O

KVIR

PO

SLO

VAN

JA

24


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

U sustavu djelomično integriranog sustava oporezivanja stopa prve kategorije

poreza iznosila je 25,5%u 2017. godini, a u 2018. godini iznosit će 27%. Tim

odredbamapodliježu:

�� korporacije

�� ograničenadioničkapartnerstva

�� poduzećakojimabaremjedančlannijeporezniobveznikuČileu(tojenpr.straniulagač)

Stranim ulagačima koji dolaze iz zemalja s kojima Čile ima sklopljen Ugovor o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja umanjuje se naplata konačnih poreza u

slučajudasuporezprvekategorijeplatiliustopostotnomiznosu.

Porez druge kategorije

Porezdrugekategorijejestprogresivniporezkojisenaplaćujenaosobnaprimanja

zaposlenikailiumirovljenika,kaoštosuplaće,mirovine(osimonihs inozemnim

izvorom)ipomoćniilidopunskiprihodi.Naplaćujesepremastopamaod0%do

najvišemarginalnestopeod35%.Izračunavasenatemeljuplaćai/ilinaknadas

posla,socijalnogosiguranjaiodbitakaodzdravstvenogosiguranja,amjesečnoga

uplaćujeposlodavaciliisplatiteljdohotka.

Globalni komplementarni porez

Globalni komplementarni porez konačni je porez koji plaćaju fizičke osobe s

prebivalištem ili boravištem u Čileu, bez obzira na to jesu li građani Čilea ili

nekedrugezemlje.Obračunavasesvakegodinenatemeljuoporezivogdohotka

izračunatoguskladusodredbamaonaplatiporezaprveidrugekategorije.

Naplaćujesepremaprogresivnommjerilustopapremarazinidohotka,počevšiod

0%dogornjegraničnestopeod35%.Prijavazapovratporezapodnosiseutravnju

zaprihodostvarenuprethodnojgodiniiobračunavasenagodišnjojosnovi.

Porez po odbitku

Porezpoodbitku(ilidodatnomporezu)naplaćujesenadohodakfizičkihilipravnih

osobaostvarenuČileukojeimajuilinemajuprebivališteiliboravišteuČileu.Ovisno

ovrstiprihoda,možesezadržatiilipodliježepodnošenjugodišnjegpovrataporez.

PRAVNI O

KVIR POSLO

VANJA

25

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Porez po odbitku iznosi 35 %. To se odnosi na dividende, povlačenje dobiti iz

poduzeća,partnerstvailistalnapredstavništvastranihpoduzeća.

2.5. Viznirežim

ZaulazakuČilepotrebnajevaljanaputnaisprava.DržavljaniArgentine,Paragvaja,

Urugvaja,Brazila,Ekvadora,Kolumbije,PeruaiBolivijeuČilemoguućisvaljanom

osobnomiskaznicom.

DržavljanimaHrvatskenijepotrebnavizazaulazakuČilezaturističkiboravakdo

90dana.

Čileizdajepetvrstaviza:

�� turističkuvizu

�� vizupovezanusugovoromozaposlenju

�� privremenuboravišnuvizu

�� studentskuvizu

�� trajnuvizu.

StrancikojiulazeuČilekaoturistimoguostatiuzemlji90danaoddolaska.Čileanske

vlastimogu i smanjiti i povećati brojdanaboravkaprilikomdolaskauČile.Ako

planiraniboravakprelazi90dana,plaćasepristojbauiznosuod100USD.

Turistima nije dozvoljen rad u Čileu, iako u posebnim slučajevimaMinistarstvo

unutarnjihposlovamožeizdatiradnudozvoluturistunarokodtridesetdanaiu

slučajupotrebeprodužitijenajoštoliko.

Vizu povezanu s ugovorom o zaposlenjumožeishoditiosobakojajesklopilaugovor

oradusposlodavcem.Osobamožeobavljatisamooneposlovekojisudefinirani

ugovorom.Vizavrijedidoistekaugovoraoradu.Uslučajudanositeljvizeželiostati

raditiuČileu,morasklopitinoviugovorsposlodavcemiurokuodtridesetdana

podnijetinovizahtjevzavizu.

Te se vize moraju ishoditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Čilea u

svijetuiliuzemlji izkojedolazipodnositeljzahtjeva.Izdajusenaroktrajanjado

dvijegodineimogubitiproduženenajoštoliko;međutim,nakonprvedvijegodine

boravkairadauČileunositeljtevizemožepodnijetizahtjevzatrajnomvizom.

PRAV

NI O

KVIR

PO

SLO

VAN

JA

26


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Privremenu boravišnu vizumoguishoditistrancikojiimajuobiteljskevezesČileom

(čileanskiroditelj,dijeteilisupružnik)ilinekeintereseuzemljiiličijeseprebivalište

smatrakorisnimzaČile.Nositeljtevizemožeprivremenoboraviti,raditi,studiratii

poduzimatiposlovneaktivnostiuČileu.

Te se vize moraju ishoditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Čilea u

svijetuiliuzemljipodrijetlapodnositeljazahtjeva.Privremenoboravištedodjeljuje

senarokodgodinudanaimožeseobnovitizajošjednugodinu,nakončeganositelj

vize,akoželiostatiuzemlji,morapodnijetizahtjevzatrajnomvizom.

Straniinvestitorikojiželeostatiuzemljivišeod90danazbogposlovnihinteresa

mogu podnijeti zahtjev za privremenu poslovnu vizu i privremenu rezidenciju

investitora.Prijavamorabitipopraćenainformacijamaoinvesticijskomprojektu,

uključenomkapitaluinjegovupodrijetlu.

Stranci koji su ishodili trajnu vizumogu živjeti neograničeno u Čileu i poduzeti

bilo koju vrstu aktivnosti. Trajno boravište odobreno je rješenjemMinistarstva

unutarnjihposlova.Zastjecanjetrajnevizeuvjetjedajeosobaprethodnoimala:

�� dvijeneprekinutegodineboravkapodtrajnomvizom

�� privremenuboravišnuvizuutrajanjuodjednegodine

�� studentskuvizutrajanjuoddvijegodineboravka.

Prijavezatrajnuvizumorajusepodnijetiurokuod30danaodizdavanjapotvrde

oistekuslužbenevize.

Trajnavizanemarokatrajanja.Možeseoduzetiuslučajevimapočinjenjakaznenih

djelakojasu rezultiralasudskompresudom,neplaćanjaporeza,kao iprešutnim

opozivomtrajnevizejersenositeljneprekidnodvijegodinenalaziizvanČilea.

Nakonpetgodinaneprekidnogboravkauzemljioddatumaizdavanjaprveboravišne

vizenositeljtrajnevizemožezatražitičileanskodržavljanstvo.

Sve prijave moraju biti predane Imigracijskom odjelu pokrajinske vlade koja je

nadležnapremamjestuprebivališta.

PRAVNI O

KVIR POSLO

VANJA

27

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

3.ČILEANSKAKULTURAIDRUŠTVO

SlužbenijejezikuČileušpanjolski.Postojiinekolikoautohtonihjezikakaoštosu

mapudungun(govoriseizmeđurijekaItataiTolten)iajmara(govoriseuplaninama

nasjeveruzemlje).

�� Religija

Većina je Čileanaca rimokatoličke vjeroispovijesti. Vjera je imala veliku ulogu u

definiranjudruštvenogipolitičkogživotaČilea.Vjerskanastavaujavnimškolama

gotovojeisključivorimokatolička.PobačajjeilegalanzbogutjecajaCrkve.Razvod

braka bio je nezakonit do 2004. godine. Većina nacionalnih praznika vjerske je

prirode.

�� Ulogaobitelji

Obitelj zauzima središnju ulogu u čileanskom životu. Šira obitelj vrlo je bliska i

čestoćeseokupljatizavelikeprigodeiproslave.Obiteljiposaoisprepletenisudo

temjeredasenepotizamsmatrapozitivnimkonceptom.Brojnesumaletvrtkeu

100%-tnomobiteljskomvlasništvu.

�� Strukturaklase

Čileanska je povijest imala velik utjecaj na današnje slojeve društva. Današnja

bogatijaklasavišejeilimanjeistakaoiprije.Srednjaseklasarazvilakasnijeisada

činigotovopolovinustanovništva.

�� ObičajiuČileu

Muškarcisipripozdravuobičnostisnuruku.Ženedodirujujednadrugupodesnoj

podlaktici ili ramenu.To jeuvijekpopraćenoodgovarajućimpozdravomzadoba

dana:„buenos días“(dobrojutro),„buenas tardes“(dobardan)ili„buenas noches“

(dobravečer).

Izmeđuprijatelja iobiteljipozdravi suopušteniji imanje službeni–muškarci se

zagrle i energičnoudarajupo leđima, dok se žene ljube jednomudesni obraz.

UvijekdopustiteČileancimadaodredestupanjformalnosti.

ČILEAN

SKAKU

LTURA

IDR

UŠTVO

28


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

KaoimnogiJužnoamerikanci,Čileanciupotrebljavajuroditeljskairodnaprezimena.

Prezimeocanavodisenaprvomemjestuiupotrebljavaurazgovoru.Akovamje

prezimepoocupoznato,upotrijebitega.

Ako vam ime nije poznato, jednostavno upotrijebite „Señor“ (za muškarce) ili

„Señora“(zažene),azatimprezime.

Priobraćanjustarijimosobamaskojimaimateosobniodnos,prijeimenaupotrijebite

izraze „don“(zamuškarce)ili„doña“(zažene).Prvaimenaupotrebljavajusemeđu

bliskimprijateljima.

�� Darovi

Ako ste pozvani u čileanski dom, uzmite slatkiše/čokolade ili vino za domaćicu.

Pošaljitecvijećeunaprijed.Nemojtedavatižuteružejerpokazujuprezir.Nemojte

davati ljubičaste ili crnecvjetove jer simboliziraju smrt.Nemojtedavati škare ili

noževejerukazujudaželiteprekinutivezu.Pokloniseotvarajupoprimitku.

�� Objedi

ObjedimogubitipriličnoformalniuČileu.Kaoopćepravilo,promatrajteislijedite

drugeakonistesigurnikakopostupiti.Ovosunekeosnovnesmjernicezaponašanje

tijekomobjeda:Čekajtedavampokažumjestozakojimćetesjediti.Ženesjedaju

prijemuškaraca. Domaćica poziva na objed. Držite ruke vidljivima kada jedete.

Zapešća držite na rubu stola. Uvijek upotrebljavajte pribor za jelo. Izbjegavajte

razgovaratispriboromzajelourukama.Smatrasepristojnimpojestisvestanjura.

Najčešćajezdravica„Salud!“.Kadnazdravljate,pogledajteosobu.

�� PoslovniprotokoluČileu

Čileanci su jako formalni u svemu što rade. Čvrsti stisak ruke uz osmijeh i

odgovarajućipozdravnormalanjeuposlovnomokruženju.Važanjeizravnikontakt

očima.Neke se ženene rukuju smuškarcima, iako je to svemanjeuobičajeno.

Čileanci stoje vrlo blizu prilikom razgovora. Uvijek koristite prezimena i titule.

Posjetnice se razmjenjuju na početku sastanaka. Bilo bi dobro da jednu stranu

posjetniceprevedetenašpanjolski.

ČILEANSKAKU

LTURAIDRU

ŠTVO

29

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

4.PREHRAMBENI SEKTOR

4.1. Aktualno stanje i prognoze rasta

Čileanska razina ekonomskog rasta i otvorenost svjetskim tržištima stvorili su

dinamičnu maloprodajnu industriju. Maloprodajni lanci željni su uvesti nove

proizvode kako bi zadovoljili potrebe rasta potražnje potrošača srednje i više

kupovnemoći. Supermarketi i hipermarketi imajunajveći udiouprodaji hrane,

odnosno prema zadnje dostupnim podacima 48,2 % ukupne prodaje u 2014.

godini.Supermarketisrednjeveličine2014.suudvostručilitržišniudios5,6%u

2006.na12,1%u2014.godini.

Najvažniji čileanski opskrbljivači potrošački orijentiranih proizvoda ili proizvoda

hrane i pića visoke vrijednosti (HVFBP) jesuBrazil, SjedinjeneAmeričkeDržave,

ArgentinaiParagvaj.SADjedruginajvećiizvoznikHVFBP-as16,4%tržišnogudjela

irastaizvozanagodišnjojraziniod20,4%unazadšestgodina.

Najčešćih 10 HVFBP proizvoda koje Čile uvozi iz SAD-a jesu:mliječni proizvodi,

prerađena hrana, pivo, govedina, perad, svinjetina, začini i umaci, bademi,

prerađenopovrćeihranazakućneljubimce.

FAS Santiago (Foreign Agricultural Service) napravio je projekciju najznačajnijih

potreba za uvozom sljedećih godina, a to su: meso, mliječni proizvodi, perad,

svinjetina(svježa),sastojcihrane,smrznutiobroci,pivo,piće,grickalice,žitarice,

voćnisokovi(naranča,grejpfrut,grožđe),hranazaživotinjeiorganskahrana.

Čileanskomaloprodajnotržištehranesastojiseodkombinacijevelikihsupermarketa,

trgovinasrednjeveličine,prodavaonicaprehrambenerobe,benzinskihpostajainiza

malih neovisnih „kvartovskih“ trgovina. Podsektor supermarketa, prehrambenih

trgovina ibenzinskihpostajaostvario jeprodajuu iznosuod14,3milijardeUSD

2015.godinete9,8milijardiUSDurazdobljuodsiječnjadokolovoza2016.godine.

Tajbrojuključujeiprodajuostalihproizvodapoputodjećeipomagalaukućanstvu.

Prodajahranedosegnulaje9,5milijardiUSD2015.godine.

PREH

RAM

BEN

I SEK

TOR

30


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Ukupni prihod supermarketa

mili

juni

USD

1.600

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

Siječ

anj-1

5

Velja

ča-1

5

Ožuj

ak-1

5

Trav

anj-1

5

Svib

anj-1

5

Lipan

j-15

Srpa

nj-1

5

Kolo

voz-1

5

Rujan

-15

Listo

pad-

15

Stud

eni-1

5

Pros

inac

-15

Siječ

anj-1

6

Velja

ča-1

6

Ožuj

ak-1

6

Trav

anj-1

6

Svib

anj-1

6

Lipan

j-16

Srpa

nj-1

6

Kolo

voz-1

6

Tržišni udio prema tipu trgovine

2006.

51,6

5,6

31,3

3,53,6

67,6

8,3

13,1

3,53,3

65,2

10,4

12,6

3,63,7

48,4

12,0

21,6

6,14,5

48,2

12,1

21,2

6,14,6

2008. 2010. 2012. 2014.

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Hrana za ljubimce

Pekarski proizvodi i tijesta

Morski plodovi

Voće i povrće

Mesni proizvodi

Alkoholna pića

Dječji proizvodi

Srednji supermarketi

Veliki supermarketi

%

Izvor: Instituto Nacional de Estadísticas (INE), 2016.

4.2. Prepoznavanjetržišnihpotrebaipotrebapotrošača

Navike potrošača pri kupnji hrane u vezi s vrstama prodavaonica podložne su

promjenama. Tijekom 2006. godine supermarketi su držali najveći tržišni udio

prodanehrane.Mali„kvartovski“dućaniuspjelisudosegnutitržišniudiood21,2

%ukupneprodaje2014.godine.Supermarketisrednjeveličineodtržišnogudjela

od5,6%u2013.godinidoseglisu12.1%ukupneprodajeu2014.

Ukupni prihod supermarketa

mili

juni

USD

1.600

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

Siječ

anj-1

5

Velja

ča-1

5

Ožuj

ak-1

5

Trav

anj-1

5

Svib

anj-1

5

Lipan

j-15

Srpa

nj-1

5

Kolo

voz-1

5

Rujan

-15

Listo

pad-

15

Stud

eni-1

5

Pros

inac

-15

Siječ

anj-1

6

Velja

ča-1

6

Ožuj

ak-1

6

Trav

anj-1

6

Svib

anj-1

6

Lipan

j-16

Srpa

nj-1

6

Kolo

voz-1

6

Tržišni udio prema tipu trgovine

2006.

51,6

5,6

31,3

3,53,6

67,6

8,3

13,1

3,53,3

65,2

10,4

12,6

3,63,7

48,4

12,0

21,6

6,14,5

48,2

12,1

21,2

6,14,6

2008. 2010. 2012. 2014.

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Hrana za ljubimce

Pekarski proizvodi i tijesta

Morski plodovi

Voće i povrće

Mesni proizvodi

Alkoholna pića

Dječji proizvodi

Srednji supermarketi

Veliki supermarketi

%

Izvor: Servicio de Impuestos Internos (SII), 2016.

PREHRAMBEN

I SEKTOR

31

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

4.3. Tržišnilideri

U Čileu djeluje osam glavnih lanaca supermarketa s različitom disperzijom u

različitim gradovima te imaju različite ciljne skupine. Iako se svi međusobno

natječu,njihovetržišnestrategijetemeljenesunalokacijamairazličitostiupolitici

proizvoda.UNIMARC,srednjaprodavaonicaprehrambenihproizvoda,imanajveći

brojtrgovinadiljemzemljekojedjelujuna294lokacije.Walmartimadvijemarke:

LIDER / LIDER EXPRESS i EKONO. LIDER, s 82 trgovina, predstavlja vrlo velike

hipermarketeisupermarkete,dokEKONOsa127trgovinadjelujekaomaloprodajna

trgovina. Cencosud posluje s dvije različite linije supermarketa: SANTA ISABEL,

srednja do velika trgovina s 128 lokacija, i JUMBO, vodeći hipermarket s 50

trgovinaširomzemlje.Falabella,jošjedanvelikitrgovacnamalo,takođerposluje

lancemsupermarketaTOTTUS,s58trgovina.MONSERRATs34trgovineiERBIs33

trgovineposljednjasudvavažnalanca.

Postoje tri velika lanca jednostavnih trgovina: OK MARKET (Čile), BIG JOHN

(Meksiko) i CASTAÑO (Čile). Jednostavne trgovine te vrste ovisne su o lokaciji

nakojojsenalaze.Njihovajeciljnaskupinasrednjaklasaljudi,kojojnudedobru

uslugu,prikladne lokacijetevelik izborhraneiobroka.Postoji257jednostavnih

trgovina,alisamoOKMARKETdjelujeizvanSantiagaunekolikogradova.

Benzinskim postajama ili „minimarketima“ upravljaju tri naftne kompanije:

PETROBRASizBrazila,kojiposlujena89prodajnihmjestapodnazivomESPACIO1,

COPECizČilea,kojiposlujena79prodajnihmjestapodnazivomPRONTOianglo-

nizozemski SHELL, koji posluje u dvije linije trgovina – SELECT na 46 prodajnih

mjestaiUPA!na49prodajnihmjesta.

Veleprodajnatržištauporastusuisadposlujunaukupno146lokacija:MAYORISTA

10poslujeuosam regija s64prodajnamjesta,ALVIdjelujeudevet regija s29

prodajnihmjesta, LAOFERTA ima 12 prodajnihmjesta, aWalmart posluje pod

dvijerazličitemarke–CENTRALMAYORISTAs4prodajnamjestaiACUENTAs37

prodajnihmjesta.

Trisuglavnauvoznika:

1) trgovcinavelikoiproizvođači

2) velikilancisupermarketa

3) nezavisnetrgovine.

PREH

RAM

BEN

I SEK

TOR

32


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Vrsta Matičnodruštvo

Vlasništvo Ime lancaUkupni broj prodajnih

mjestaPrisutnost

SUPERMARKETIIHIPERMARKETI

WALMART SAD LIDER 82 svivelikigradovi

CENCOSUD Čile JUMBO 50 svivelikigradovi

FALABELLA Čile TOTTUS 58 svivelikigradovi

CENCOSUD Čile SANTAISABEL 128 svivelikigradovi

TRGOVINESREDNJEVELIČINE

SMU Čile UNIMARC 294 svivelikigradovi

WALMART SAD EKONO 127Regijemetropolisa,

Valparaiso, Rancagua

MONTSERRAT 34Santiago,

VinadelMar

SCPDS.A. Čile ERBI 33 Santiago,Valparaiso

CUGAT 9

XIRegion,Temuco,Osorno,

PuertoMontt, SanFernando,

Linares

UNICO 5 Bio-Bio

ROMANINI 4 Melipilla

DISKONTI

SMU ČileMAYORISTA

1064

OdSantiagadoPuertoMontta, velikigradovi

SMU Čile ALVI 29OdCoquimbadoPuertoMontta,velikigradovi

WALMART SAD ACUENTA 37OdlaCaleradoPuertoMontta, velikigradovi

WALMART SADCENTRAL

MAYORISTA4 Santiago,Talca

DISTRIBUIDORALAOFERTA

Čile LAOFERTA 12 Regijametropolisa

Izvor: FAS Santiago Agronometria

PREHRAMBEN

I SEKTOR

33

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Lider jeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoćiinudiproizvodeniskecijene.

Lider Expressusmjerenjenapotrošačesrednjekupovnemoćiismještenjeblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.

Ekonojeusmjerennapotrošačeniskekupovnemoći,smještenjeblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.

Super Bodega a Cuentajeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.

Central Mayoristajeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.

Unimarcjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,geografskiširokorasprostranjen.

Mayorista 10jeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.

Alvijeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.

Jumbojeusmjerennapotrošačevisokekupovnemoći,mnogopažnjeposvećujepodršcipotrošačima,nudiširokasortimanproizvodaiuvoznihmarki.

Santa Isabelusmjerenjenapotrošačesrednjekupovnemoći,geografskiširokorasprostranjen.

Tottusjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,Nudiširokasortimanproizvodaisklonjeuvoznimmarkama.

Monserratjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,orijentirannaproizvodeniskecijene.

Erbijeveletrgovacusmjerennamale„kvartovske“dućaneubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćetrgovinskeproizvodepodiskontnimcijenama.

La Ofertajeveletrgovacusmjerennamale„kvartovske“dućaneubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćetrgovinskeproizvodepodiskontnimcijenama.

Cugatjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći.Nudiširokasortimanproizvoda.

Unicojeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći.Nudiširokasortimanproizvoda.

Romaninijeusmjerennapotrošačeniskekupovnemoći,ubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.

PREH

RAM

BEN

I SEK

TOR

34


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

4.4. PrilikeiizazovizaizvozuČile

Prilike Izazovi

Jasna pravila i transparentni uvjeti poslovanja osiguravaju pravičnu konkurenciju.

Prisutne su oštrije regulacije za svježe proizvode kako bi se izbjeglo širenje bolesti koje mogu utjecati na stanovništvo Čilea.

Kupovna moć čileanske srednje klase kontinuirano raste.

Kao izrazito kompetitivno tržište, Čile ima sporazume o slobodnoj trgovini s 65 zemalja, uključujući Europsku uniju, Kinu, Srednju Ameriku i južnoameričke zemlje

Čileanski najveći maloprodajni lanci prisutni su i u ostalim južnoameričkim državama te je putem njih lakši prodor i na ta tržišta.

Uočeno je povećanje čileanskih prehrambenih robnih marki na štetu globalnih marki.

Jednaki su uvjeti za uvozne i lokalne proizvode.

Čileanski novi zakon o deklaracijama nalaže dodatne oznake ako proizvodi sadržavaju više razine natrija, zasićenih masti, šećera i kalorija od one propisane Ministarstvom zdravstva.

Jaka konkurencija ostalih zemalja u regiji koje usmjerenih na proizvodnju hrane.

Suočavanje s novim tehnologijama koje nude mrežnu kupovinu namirnica.

Izvor: FAS Santiago, 2016.

PREHRAMBEN

I SEKTOR

35

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

4.5. NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijetaiEU

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM UVOZU (2016.)

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Obr

oci o

d sje

men

ki so

je

Siro

vi še

ćer

Ost

ali j

estiv

i prip

ravc

i Hr

ana

za ži

votin

je

Pivo

Pr

erađ

ena

riba

Žest

oka

pića

Pe

čena

hra

na

Živo

tinjsk

i obr

oci i

kug

lice

Vo

da s

okus

om

Ost

alo

smrz

nuto

voć

e O

stac

i od

škro

ba

Čoko

lada

Vo

ćni s

okov

i O

stal

o pr

erađ

eno

voće

i or

ašas

ti pl

odov

i

Konf

ekci

onira

ni še

ćer

Um

aci i

zači

ni

Ost

ali š

ećer

i Tj

este

nina

Ek

stra

kt sl

ada

Ekst

rakti

kav

e i č

aja

Ost

alo

prip

rem

ljeno

mes

o Si

rovi

duh

an

Kvas

ac

Ost

alo

prer

ađen

o po

vrće

Ka

kao

prah

Al

koho

l > 8

0% A

BV

Kaka

o pu

tar

Obrađen

i rak

ovi

Prip

rem

ljene

žita

rice

Džem

ovi

Kaka

ova

past

a Sl

adol

ed

STRUKTURA UVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA (2016.)

Izvor: The Observatory of Economic Complexity, MIT, 2017; rad autora

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM UVOZU (2016.)

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Obr

oci o

d sje

men

ki so

je

Siro

vi še

ćer

Ost

ali j

estiv

i prip

ravc

i Hr

ana

za ži

votin

je

Pivo

Pr

erađ

ena

riba

Žest

oka

pića

Pe

čena

hra

na

Živo

tinjsk

i obr

oci i

kug

lice

Vo

da s

okus

om

Ost

alo

smrz

nuto

voć

e O

stac

i od

škro

ba

Čoko

lada

Vo

ćni s

okov

i O

stal

o pr

erađ

eno

voće

i or

ašas

ti pl

odov

i

Konf

ekci

onira

ni še

ćer

Um

aci i

zači

ni

Ost

ali š

ećer

i Tj

este

nina

Ek

stra

kt sl

ada

Ekst

rakti

kav

e i č

aja

Ost

alo

prip

rem

ljeno

mes

o Si

rovi

duh

an

Kvas

ac

Ost

alo

prer

ađen

o po

vrće

Ka

kao

prah

Al

koho

l > 8

0% A

BV

Kaka

o pu

tar

Obrađen

i rak

ovi

Prip

rem

ljene

žita

rice

Džem

ovi

Kaka

ova

past

a Sl

adol

ed

STRUKTURA UVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA (2016.)


PREH

RAM

BEN

I SEK

TOR

36


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM IZVOZU (2016.)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

STRUKTURA IZVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA

%%


0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM IZVOZU (2016.)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

STRUKTURA IZVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA

%%


4.6. Ulazne strategije

Pri ulasku na čileansko prehrambenomaloprodajno tržište potrebno je uzeti u

obzirsljedećekorake:

Analizatržišta:

�� Zbogotvorenostitržišta,tržišteprehrambenihproizvodanudiširokizbor

potrošačima.Izvoznikmoraimativizijuotomekojućeulogunjegov

proizvodimatinatržištuikakoćebitipozicioniranuodnosunakonkurente.

PREHRAMBEN

I SEKTOR

37

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

�� Supermarketiimajuograničenprostornapolicamaidajuprednost

proizvodimakojiimajuaktivnemarketinškekampanje.

�� Supermarketićeprocijenitijeliimnoviproizvoddovoljnoprivlačanu

odnosunapostojećetržišnemarke,aodlukudonosenatemelju„cost-

benefit“analize.

Pristupanjetržištu:

�� Najsigurnijijeulazakizravnoputemvelikihlanacasupermarketailinjihovih

partnera

�� Lancisupermarketadopuštajudanovouvršteniproizvodbudeprisutanu

cijelojzemljitesusklonijiuvrstitiproizvodeizrazličitihzemalja.

�� Ulazaknačileanskotržišteputemmanjihdućanamožebitiizazovans

obziromnatodasvojimpotrošačimanudeograničenasortimanproizvoda.

Tajjesektorvišeusmjerennacijenunegonarazličitosttržišnihmarki.

4.7. Najznačajnijiuvozniciidistributeri

�� Peacock Trading – Miami,SAD

jezici:španjolski,engleski

�� ARG Consulting Group – BuenosAires,Argentina

jezici:engleski,francuski,talijanski,portugalski,španjolski

�� Import & Export Jimenez spa – Rancagua,Chile

jezici:španjolski.Engleski

�� Kuruf Trading – Santiago,Chile

jezici:engleski,portugalski,španjolski

�� SAN MARTIN INVESTMENT LTD – Barcelona,ŠpanjolskaiSAD

jezici:engleski,španjolski

�� Incofoods S.A – Santiago,Chile

Jezici:španjolski

�� Interacid Trading S.A – Santiago,Chile

Jezici:španjolski

PREH

RAM

BEN

I SEK

TOR

38


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

4.8. NajznačajnijisajmoviuArgentini

25. – 27. 09. 2018.,Santiago

Espacio Food & Service

http://www.espaciofoodservice.cl/en/

3. – 4. 10. 2018.,Santiago

PMA Fruittrade Latin America

http://fruittrade.cl/2018/

17. – 20. 10. 2018.,PuertoMontt

AQUASUR - International Aquaculture exhibition

http://www.aqua-sur.cl/en/home-2/

PREHRAMBEN

I SEKTOR

39

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

5.OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

5.1. Aktualno stanje i prognoze rasta

Velik potencijal čileanskih resursa, visoke cijene električne energije, stabilna

poslovna klima i očekivani tržišni udio koji je napravila američkaMeđunarodna

trgovinska administracija nedvojbeno ukazuju na konkurentnost izvoza u svim

tehnologijama obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Čile je jedno od

rijetkihtržištakojebitrebalopodržatiizvozenergijedobiveneizobnovljivihizvora

i kao takvopredstavlja kritično tržište zapotencijalne izvoznike.Većina izvoznih

mogućnostiočekujeseusolarnomsektoruputemfotonaponskihikoncentriranih

elektrana.

Pustinja Atacama u sjevernom Čileu smatra se najboljim svjetskim resursom

solarne energije. U jednakoj su mjeri jak vjetar, geotermalni i hidroenergetski

resursizastupljenidiljemzemlje.

Čileanska politika zbog toga se, ali i zbog ograničenih količina fosilnih goriva u

posljednjemdesetljećuusmjerilanapoticanjeulaganjau„čistu“energiju.Danas

Čile ima velik broj projekata obnovljivih izvora energije s mogućnosti prodaje

električneenergijegotovona„licumjesta“,štogačinijedinstvenimuprojektima

tevrsteenergijenasvjetskojrazini.Većinadaljnjegrazvojaočekujeseusolarnom

sektoruisvimtehnologijamaiuslugamačisteenergije.

Čilesemoraoslanjatinauvoznafteiplinakakobipotaknuogospodarskirast.Kao

rezultat toga,uvoz jedramatičnoporastao (s42%ukupnepotrošnjeenergijeu

1980.godininačak75%u2016.godini).Uvoznaovisnostuzrokovalajedazemlja

imadalekovišecijeneelektričneenergijeodostalihregionalnihtržišta,štonjezino

gospodarstvočininekonkurentnim.

Visokeuvoznecijeneenergenatazaproizvodnjuelektričneenergijeusmjerilesu

privatni sektor,primarno rudarski, apotom i vladu,da seokretanu robusnom i

atraktivnomtržištuobnovljivihizvoraenergije.

Čileanskavlada2013.godineusvojilajezakonkojimdo2025.godineudiostruje

dobiveneizobnovljivihizvoraenergijemoradostićiminimalno20%odukupnog

OBN

OVL

JIVI I

ZVO

RI E

NER

GIJE

40


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

energetskog potencijala zemlje. U siječnju 2016. godine predsjednica Michelle

BacheletpotpisalajenovuenergetskustrategijuČilea–Energy 2050,kojomČile

do2050.godineplanira70%svojeelektričneenergijeproizvoditi izobnovljivih

izvoraenergije. Također,Čile jepostaoprva latinoamerička zemljakoja jeuvela

„zeleniporez“naugljičnidioksid.Porezjestupionasnagu2017.godineiiznosi5

dolarapotoniCO2zaemitereinstaliranogkapaciteta50MWijače(isključujućione

kojikoristebiomasukaopogonskogorivo).Očekujesedaćetajporezpoboljšati

konkurentnostcijenatejošvišeučinitiprivlačnimaulaganjauobnovljiveizvore.Taj

jeporeznajnovijiunizupovoljnihpropisakojejepostavioČile,uznetomjerenja,

energetskeaukcije,atraktivneporeznepolitikeiobveznekvote.

Unatoč značajnim projekcijama rasta, Čile se i dalje suočava s izazovima

elektroenergetskemrežejerjeinfrastrukturaupotpunostiprivatiziranaipodijeljena

učetirisustava.Zbogtogarazlogačileanskasevladasuočavasvelikimizazovima

otežanog razvoja novih širenja elektroenergetske mreže, posebice u udaljenim

područjima,gdjesenajčešćenalazeprojektiobnovljivihizvoraenergije.

Čileanska vlada najavila je planove za širenje elektroenergetske mreže između

MejillonesaiCopiapóa,kojajetrebalabitidovršenado2017.godineičijamreža

objedinjava dvijemreže: SING (Sistema Interconectado del Norte Grande) i SIC

(Sistema Interconectado Central),štočinigotovo90%čileanskemreže.Osimtoga,u

siječnju2016.godinečileanskovijećedistributerastrujeodobrilojerestrukturiranje

prijenosnogsustavazapoboljšanjeukupneučinkovitosti,uključujući iuspostavu

novogsustavaoperatera.

Rast čileanskog gospodarstva ostaje usko povezan s cijenomminerala i drugih

roba.SobziromnatodaseČileoslanjanauvozgoriva,trenutačnacijenaelektrične

energije povezana je s fluktuacijama globalnih cijena nafte, prirodnoga plina i

ugljena.Zemljaseuglavnomoslanjanatržišneuvjetekojipodržavajurazvojčiste

energije.Međutim,krajem2015.godineDeutscheBankobjaviojeanalizuprema

kojojsutroškovienergijesuncaivjetrauČileunižiodtroškovafosilnihgorivate

dajesolarnaenergijanajjeftinijioblikelektričneenergije,štojeuzetouobzirkod

planiranjadaljnjihširenjakapacitetaiinstalacija.

OBN

OVLJIVI IZVO

RI ENERG

IJE

41

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

5.2. Solarna energija

ČilesenalazinačetvrtommjestunaITA11listiprojekcijanajvećihsolarnihizvoznih

tržištau2016.godini.U2014.godiničileanskaslužbazaprocjenuokolišaiutjecaja

naokolišodobrilajesolarneprojekteukupnesnage698MW,štojemnogomanji

brojodostalihpotencijalnihsolarnihtržišta.Iakorastkapacitetakratkoročnomože

bitiograničen,ITAočekujedaćesolarnaenergijauskoročinitiprekopoloviceizvoza

obnovljivihizvoraenergijeuČileu.

Čileanski rudarski sektor okreće se investicijama u solarnu energiju s ciljem

osiguravanjagorivazanjihovepogonekojimorajuraditibezprestankaitrenutno

troše velike količine skupe električne energije iz nacionalne mreže. U tom

industrijskomsektorudobrodošlesutvrtkekojeimmoguponuditikoncentriranu

Sunčevuenergijukaojeftinijerješenje,bilokaoponuđačisolarneopreme,bilokao

prodavačistrujeproizvedeneizobnovljivihizvoraenergije.

5.3. Vjetroenergija

Očekuje se da će razvoj čileanskog vjetroenergetskog sektora biti ograničen u

kratkom do srednjoročnom razdoblju. Potrebno je izraditi razvojne strategije s

obziromnatrenutačnoskupuvozelektričneenergijeivelikpotencijalvjetrakao

resursautojzemlji,štoprojektesvjetroelektranamačinivrlozanimljivima.

5.4. Hidroenergija

UprojekcijamaITA-eza2015.godinuČilejebiovisokorangiranupodručjuizvoza

hidroenergije. Većina prepoznatih prilika odnosi se na male i srednje projekte

hidroelektranajerječileanskavladaotkazalaokolišnudozvoluzapredviđeniveliki

projektHydroAysen(2,7GW)uPatagoniji,istovremenopodržavajućimaleisrednje

projekte.

OBN

OVL

JIVI I

ZVO

RI E

NER

GIJE

11 International Trade Administration–Međunarodnatrgovinskaorganizacija,dioameričkogMinistarstvatrgovine

42


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

5.5. Geotermalna energija

UnatočvelikomgeotermalnompotencijaluČilenijepokrenuonikakveznačajnije

projekte zadobivanjeenergije geotermalnimputem,uglavnomzbogpostojanja

jeftinijih alternativa dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Zemlja ima tri

geotermalna polja u naprednim fazama razvoja – Cerro Pabellon (50 MW),

Curacautin(70MW)iMariposa(50MW),zajednosvišeod75izdanihkoncesijaza

geotermalnueksploataciju.DržavnatvrtkaEmpresaNacionaldelPetróleo(ENAP)

procjenjujedaukupnigeotermalnipotencijalČileamožedosegnuti3350MW.

5.6. Najznačajnijiuvozniciidistributeri

ELECNOR

PaseodelaCastellana,95-17thfloor,TorreEuropaBuilding,Madrid,Španjolska

Tip: proizvođač

Djelatnost: upravljanjeokolišem

Tržišnifokus:globalan

Godina osnivanja: 1958.

Broj zaposlenih: preko1000

Obrtna sredstva: 100000000–1000000000EUR

https://www.energy-xprt.com/companies/elecnor-10937

OBN

OVLJIVI IZVO

RI ENERG

IJE

43

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

AZUD

Pol.IndustrialOeste–Av.AmericasP6/6–Apdo.147,Alcantarilla,Murcia30820,Španjolska

Tip: proizvođač

Djelatnost: vodeiotpadnevode–filtracijaiseparacija



Broj zaposlenih: 101–1000


https://www.energy-xprt.com/companies/sistema-azud-sa-22659

WPD

Stephanitorsbollwerk3(HausLUV),Bremen28217,Njemačka

Tip: pružateljusluga

Djelatnost: energija–vjetroenergija




https://www.energy-xprt.com/companies/wpd-offshore-gmbh-31942

CDM Smith

75StateStreet,Suite701,Boston,Massachusetts02109,SAD

Tip: pružateljusluga

Djelatnost: okolišiupravljanjeokolišem




Obrtna sredstva: višeod1000000000USD

https://www.energy-xprt.com/companies/cdm-smith-inc-6676

OBN

OVL

JIVI I

ZVO

RI E

NER

GIJE

44


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

MAINSTREAM RENEWABLE POWER

2East49thStreet,11thFloor,NewYork,NY10017,SAD

Tip: proizvođač

Djelatnost: energija–vjetroenergija



Broj zaposlenih: 101–1.000

https://www.energy-xprt.com/companies/mainstream-renewable-power-39745

ABB

Affolternstrasse44,Zurich,PACH-8050,Švicarska

Tip: proizvođač

Djelatnost: nadzoriispitivanje




Obrtna sredstva: višeod1000000000USD

https://www.energy-xprt.com/companies/abb-measurement-products-23453

POWEL

Klæbuveien194,Trondheim,NO–7037,Norveška

Tip: dobavljačsoftverskihrješenja

Djelatnost: okoliš–podaciookolišuiinformacijskisustavipovezanisokolišem



https://www.energy-xprt.com/companies/powel-as-43316

OBN

OVLJIVI IZVO

RI ENERG

IJE

45

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

NATURAL POWER

TheGreenHouse,ForrestEstateDalry,CastleDouglas,ScotlandDG73XS,VelikaBritanija

Tip: konzultantskatvrtka

Djelatnost: energija–obnovljiviizvorienergije


Godina osnivanja: 2004

https://www.energy-xprt.com/companies/natural-power-4014

SMA

Sonnenallee1,34266Niestetal,Njemačka

Tip: proizvođač

Djelatnost: energija–solarnaenergija


https://www.energy-xprt.com/companies/sma-solar-31908

AT Delta-T devices

130LowRoad,Burwell,Cambridge,CambridgeshireCB250EJ,VelikaBritanija

Tip: proizvođač

Djelatnost: nadzoriispitivanje–praćenjetlaipodzemnihvoda




https://www.energy-xprt.com/companies/delta-t-devices-ltd-775

OBN

OVL

JIVI I

ZVO

RI E

NER

GIJE

46


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

ENVEA

111,BdRobespierre–BP84513,Poissy,Cedex78304,Francuska

BTip: proizvođač

Djelatnost: nadzoriispitivanje–praćenjestanjaokoliša





https://www.energy-xprt.com/companies/environnement-sa-group-envea-8255

ANDRITZ

Herdweg4,75391Gechingen,Njemačka

Tip: proizvođač

Djelatnost: otpadireciklaža–sustavirecikliranja




https://www.energy-xprt.com/companies/andritz-mewa-andritz-group-2640

SIEMENS

Freyeslebenstr.1,91058Erlangen,Njemačka

Tip: proizvođač

Djelatnost: energija–konvencionalnaenergija



Obrtna sredstva: višeod1000000000EUR

https://www.energy-xprt.com/companies/siemens-power-generation-21890

OBN

OVLJIVI IZVO

RI ENERG

IJE

47

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

WATSON-MARLOW Fluid Technology Group

BicklandWaterRoad,Falmouth,CornwallTR114RU,VelikaBritanija

Tip: proizvođač

Djelatnost: vodaiotpadnevode–pumpe



Obrtna sredstva: 10000000USD–100000000USD

https://www.energy-xprt.com/companies/watson-marlow-fluid-technology-group-2193

KOMPTECH

Kühau37,8130Frohnleiten,Austrija

Tip: proizvođač

Djelatnost: otpadireciklaža–sustavirecikliranja



Obrtna sredstva: 10000000–100000000UER

https://www.energy-xprt.com/companies/komptech-868

NEXTRACKER

6200PaseoPadrePkwy,Fremont,California94555,SAD

Tip: proizvođač

Djelatnost: energija–Sunčevaenergija


https://www.energy-xprt.com/companies/nextracker-inc-89994

OBN

OVL

JIVI I

ZVO

RI E

NER

GIJE

48


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

ESHIA

Siderurgia2,1º,1ª,SanAdriándeBesós1ª08930,Španjolska

Tip: proizvođač

Djelatnost: energija–obnovljiviizvorienergije


https://www.energy-xprt.com/companies/eshia-sl-60053

5.7. NajznačajnijisajmoviuČileu

10. – 12. 4. 2018.,Santiago

CIREC - CHILE’S LEADING CONGRESS IN NEW ENERGIES

http://www.cirecweek.com/

23. – 27. 4. 2018., Santiago

EXPOMIN-World Exhibition and Congress for Latin American Mining

http://www.expomin.cl

17. – 18. 10. 2018.,Santiago

LATIN AMERICA ENERGY SUMMIT

https://www.latamenergysummit.com/O

BNO

VLJIVI IZVORI EN

ERGIJE

49

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

6. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

6.1. Javne e-usluge

ČileimatrećinajrazvijenijiIKTsektorucijelojJužnojAmericitejeonsvrstanpod

prioritetepolitike.Upodručjujavnee-uprave,ČilejevodećazemljaJužneiSrednje

Amerikesjasnodefiniranimhodogramomzauspješanrazvojiprovedbu.Zarazvoj

e-vladezaduženjeSEGPRES–Ministarstvogeneralnogtajništvapredsjedništva.

Čile jemeđuprvimzemljamaLatinskeAmerikekoje imaju razvijen tzv.Digitalni

programzadizajndigitalnihrazvojnihpolitika.ČileanskiDigitalni program 2013.

– 2020.predviđadigitalnuvladu(e-vladu).Politikeuvezis IKT-omuVladikreću

seodelektroničkevlade,kojajeusredotočenanaučinkovitostidigitalizaciju,do

digitalne vlade odnosno iskorištavanje IKT-a za poboljšanje iskustva građana i

njihovaodnosasjavnimslužbama.

Digitalnaprograme-vladeobuhvaća18inicijativa,međukojimasu:

�� nacionalnisustavkibernetskeaktivnosti

�� elektroničkipotpisjavnihusluga

�� elektroničkezdravstvenedatotekeusmjerenenaintegracijuinformacija

izmeđuustanovajavnogzdravstva

�� tehnološkaplatformazanacionalnazdravstvenaosiguranja(FONASA)

�� mobilneaplikacijezapoboljšanjeinterakcijeizmeđuvladeigrađana

�� sustavzaupozoravanjeinadzorjavnogzdravstva.

Hodogramuključujesmjernicedigitalizacije:

�� razvojpametnihgradova–mreža,uličnisenzori,nadzorpotresaisustavi

upozorenja,dokjee-transportvećuveden

�� razvojmrežneinfrastrukture,proširenjedostupnostiinternetavisokebrzine

cijelimpodručjemzemlje,anesamookoSantiaga

INFO

RMAC

IJSKO

-KO

MU

NIK

ACIJS

KE T

EHN

OLO

GIJE

50


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

�� razvojotvorenihpodataka,velikihpodatakaianalizapodataka

�� prijenose-servisanamobilneaplikacije

�� razvojmeđuoperabilnostikakobiseosiguralabrzaisigurnarazmjena

podatakaizmeđuinstitucijairazličitihaplikacija

�� daljnjirazvoje-zdravstva,posebiceintegracijecjelokupnogsustava,

elektroničkezdravstveneevidencijeitelemedicine.

Za sudjelovanje na natječajima za javni IKT sektor postoji transparentni sustav

prijavanapovezniciwww.chilecompra.cl

INFO

RMACIJSKO

-KOM

UN

IKACIJSKE TEHNO

LOG

IJE

51

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

7.VELIKI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

Izvor: InfraPPP Infrastructure Knowledge

Datum izmjene Projekt Trenutno stanjeVrijednostu milijunima

USDSektor

20.veljače2018. ElTepualkoncesijazazračnulukuuPuertoMonttu projektnanatječaju 30 prijevoz

7.veljače2018. spojruta68-78PPPprojektauSantiagu dodijeljeniprojekt 200 prijevoz

25.siječnja2018. LasPalmasrezervoarPPPuValparaisu projektnanatječaju vodeiotpad

26.prosinca2017. dvjestogodišnjažičaraPPP projektnanatječaju 80 prijevoz

20.prosinca2017. Antofagastabolničkakoncesija projekturazradi 264 socijalni i zdravstvenisustav

28.studenoga2017. projektCatemurezervoarPPP projektnanatječaju 470 vodeiotpad

24.studenoga2017. koncesijarutedelLoauCalamau dodijeljeniprojekt 310 prijevoz

24.listopada2017. AustralsvjetlovodprojektPPP dodijeljeniprojekt 52.691 telekomunikacije

23.listopada2017.koncesijaruteG-60ConexionVialMelipilla-Caminodelafruta

projektnanatječaju 680 prijevoz

15.rujna2017. RutadelCanal(PuertoMontt-Pargua)PPPprojekt projekturazradi prijevoz

25.kolovoza2017. autocestaNahuelbutaprojektPPP projektnanatječaju 241 prijevoz

16.kolovoza2017. ruta160koncesijacestarina projekturazradi prijevoz

3.kolovoza2017. koncesijaautocesteAmericaVespucioOrienteII dodijeljeniprojekt 592 prijevoz

1.lipnja2017. koncesijaaerodromaDiegoAracenadeIquique dodijeljeniprojekt 60 prijevoz

24.ožujka2017. koncesijaautocesteLaSerena-Vallenar projekturazradi 318 prijevoz

1.ožujka2017. bolnicaSantiagoOccidentePPP

zatvoreno financiranje 323 socijalni i

zdravstvenisustav

3.listopada2016.

javnarasvjetačileanskihopćinaMelipilla,Cartagena,San Javier, Villa Alemana i Coyhaique

dodijeljeniprojekt socijalni i zdravstvenisustav

28.rujna2016. rutaR20Nogales-Puchuncaviprojekt PPP projekturazradi 206,5 prijevoz

2.rujna2016.koncesijaterminalaCarrielSulInternacionalniaerodrom–Concepcion

projekt potpisan 42 prijevoz

2.rujna2016. autocestaConcepcion–CabrerouČileu projekturazradi 369 prijevoz

VELI

KI IN

FRAS

TRU

KTU

RNI P

ROJE

KTI

52


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

IZVORI I REFERENCE

�� AgendaDigital2020GobiernodeChile

�� BloombergNewEnergyFinance,Climatescope2014:Chile

�� BusinessMonitorInternational,ChileRenewablesReport

�� CountryEnergyProfile:Chile–CleanEnergyInformationPortal.www.

reegle.info

�� ChileanChamberofConstruction(CCHC)

�� Electricidad–ChileElectricIndustryMagazine

�� EuromonitorInternational

�� EuropeanandLatinAmericanBusinessServices

�� FASSantiago

�� Globaltrade.net

�� GovernmentofChile,NES

�� InternationalTradeAdministration–Međunarodnatrgovinskaorganizacija,

dioameričkogMinistarstvatrgovine

�� InstitutoNacionaldeEstadísticas(INE)

�� Invest in Chile

�� ITARenewableEnergyReport

�� LaNación,BacheletinauguralprimeraplantadeenergíasolarenAtacama

�� M+AExpodatabase

�� MarketResearch.com.Inc

�� NationalElectricCoordinator

�� NationalEnergyCommission(CNE)

53

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

�� OfficeofAgriculturalAffairs,Santiago

�� ServiciodeImpuestosInternos(SII)

�� Systep(ChileanEngineeringandDesignConsultingFirm)

�� TheObservatoryofEconomicComplexity,MIT

�� ToFairs.com

�� UNE-GovernmentKnowledgeDatabase,DepartmentofEconomicand

SocialAffairs

�� InfraPPPInfrastructureKnowledge

�� http://www.ine.cl/

�� https://www.gfmag.com/

�� http://www.ine.cl/

�� https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-

political-outline

�� http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html

�� http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-

bilateralnih-medunarodnih-ugovora/cile,26.html

�� https://www.ntradeshows.com/food/chile/

�� http://www.espaciofoodservice.cl/en/

�� http://fruittrade.cl/2018/

�� https://www.energy-xprt.com/companies/keyword-renewable-energy-658/

location-argentina

�� https://www.energy-xprt.com/companies/keyword-renewable-energy-658/

location-chile

�� https://www.export.gov/article?id=Chile-Energy

54


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Prilog 1.


2.5 Government Finance Indicators

2.5.1 Government Revenue

Government revenue consists of taxes, social contributions, grants receivable, and other revenue. Chile’s government revenue was CLP 36430.85 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 7.27% and reach CLP 59522.97 billions by 2022.

Exhibit 2.14 Government Revenue of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government revenue was 22.965% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.33% and reach 25.184% of GDP by 2022.

Exhibit 2.15 Government Revenue of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

38.962

2016. (predv.)

41.088

2017. (predv.)

45.239

2018. (predv.)

48.640

2019. (predv.)

51.765

2020. (predv.)

55.412

2021. (predv.)

59.523

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Prihodi države

21,522

22,523

23,524

24,525

25,5

23,3

2016. (predv.)

23,1

2017. (predv.)

24,2

2018. (predv.)

24,6

2019. (predv.)

24,7

2020. (predv.)

24,9

2021. (predv.)

25,2

2022. (predv.)

% B

DP-a

Prihodi države



2.5 Government Finance Indicators

2.5.1 Government Revenue

Government revenue consists of taxes, social contributions, grants receivable, and other revenue. Chile’s government revenue was CLP 36430.85 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 7.27% and reach CLP 59522.97 billions by 2022.

Exhibit 2.14 Government Revenue of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government revenue was 22.965% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.33% and reach 25.184% of GDP by 2022.

Exhibit 2.15 Government Revenue of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

38.962

2016. (predv.)

41.088

2017. (predv.)

45.239

2018. (predv.)

48.640

2019. (predv.)

51.765

2020. (predv.)

55.412

2021. (predv.)

59.523

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Prihodi države

21,522

22,523

23,524

24,525

25,5

23,3

2016. (predv.)

23,1

2017. (predv.)

24,2

2018. (predv.)

24,6

2019. (predv.)

24,7

2020. (predv.)

24,9

2021. (predv.)

25,2

2022. (predv.)

% B

DP-a

Prihodi države



2.5.2 Government Expenditure

Chile’s government expenditure was CLP 39741.13 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 6.56% and reach CLP 62010.71 billions by 2022.

Exhibit 2.16 Government Expenditure of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government expenditure was 25.052% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.66% and reach 26.237% of GDP by 2022.

Exhibit 2.17 Government Expenditure of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

43.749

2016. (predv.)

46.722

2017. (predv.)

50.029

2018. (predv.)

52.585

2019. (predv.)

54.722

2020. (predv.)

58.225

2021. (predv.)

62.010

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Rashodi države

26,2 26,3

26,7 26,6

26,1 26,2 26,2

24

24,5

25

25,5

26

26,5

27

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

%

Rashodi države


55

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE


2.5.2 Government Expenditure

Chile’s government expenditure was CLP 39741.13 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 6.56% and reach CLP 62010.71 billions by 2022.

Exhibit 2.16 Government Expenditure of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government expenditure was 25.052% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.66% and reach 26.237% of GDP by 2022.

Exhibit 2.17 Government Expenditure of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

43.749

2016. (predv.)

46.722

2017. (predv.)

50.029

2018. (predv.)

52.585

2019. (predv.)

54.722

2020. (predv.)

58.225

2021. (predv.)

62.010

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Rashodi države

26,2 26,3

26,7 26,6

26,1 26,2 26,2

24

24,5

25

25,5

26

26,5

27

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

%

Rashodi države



2.5.3 Government Net Lending / Borrowing

Government net lending / borrowing is calculated subtracting revenue from total expenditure. This measure shows whether the government is putting financial resources at the disposal of other sectors in the economy (net lending), or utilizing the financial resources generated by other sectors (net borrowing). This balance may be viewed as an indicator of the financial impact of government activity on the rest of the economy. Chile’s government net lending / borrowing was negative at CLP 3310.28 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 4% and reach CLP 2487.74 billions by 2022.

Exhibit 2.18 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government net lending / borrowing was negative at 2.087% of GDP in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 9.31% and reach 1.053% of GDP by 2022.

Exhibit 2.19 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-6.000

-5.000

-4.000

-3.000

-2.000

-1.000

0

-4.787

2016. (predv.)

-5.634

2017. (predv.)

-4.789

2018. (predv.)

-3.945

2019. (predv.)

-2.957

2020. (predv.)

-2.813

2021. (predv.)

-2.488

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Proračunski deficit

-2,9-3,2

-2,6

-2,0

-1,4 -1,3-1,1

-3,5

-3

-2,5

-2

-1,5

-1

-0,5

02016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a




2.5.3 Government Net Lending / Borrowing

Government net lending / borrowing is calculated subtracting revenue from total expenditure. This measure shows whether the government is putting financial resources at the disposal of other sectors in the economy (net lending), or utilizing the financial resources generated by other sectors (net borrowing). This balance may be viewed as an indicator of the financial impact of government activity on the rest of the economy. Chile’s government net lending / borrowing was negative at CLP 3310.28 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 4% and reach CLP 2487.74 billions by 2022.

Exhibit 2.18 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government net lending / borrowing was negative at 2.087% of GDP in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 9.31% and reach 1.053% of GDP by 2022.

Exhibit 2.19 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-6.000

-5.000

-4.000

-3.000

-2.000

-1.000

0

-4.787

2016. (predv.)

-5.634

2017. (predv.)

-4.789

2018. (predv.)

-3.945

2019. (predv.)

-2.957

2020. (predv.)

-2.813

2021. (predv.)

-2.488

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P


-2,9-3,2

-2,6

-2,0

-1,4 -1,3-1,1

-3,5

-3

-2,5

-2

-1,5

-1

-0,5

02016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a



56


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE


2.5.4 Government Gross Debt

Government gross debt consists of all liabilities that require payment or payments of interest and/or principal by the debtor to the creditor at a date or dates in the future. This includes debt liabilities in the form of SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pensions and standardized guarantee schemes, and other accounts payable. Chile’s government gross debt was CLP 27560.19 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 15.08% and reach CLP 73655 billions by 2022.

Exhibit 2.20 Government Gross Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government gross debt was 17.373% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 8.71% and reach 31.164% of GDP by 2022.

Exhibit 2.21 Government Gross Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

35.41244.028

51.16557.616

63.08168.428

73.655

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.00080.000

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Bruto državni dug

21,224,8

27,4 29,2 30,1 30,8 31,2

05

101520253035

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a

Bruto državni dug



2.5.4 Government Gross Debt

Government gross debt consists of all liabilities that require payment or payments of interest and/or principal by the debtor to the creditor at a date or dates in the future. This includes debt liabilities in the form of SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pensions and standardized guarantee schemes, and other accounts payable. Chile’s government gross debt was CLP 27560.19 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 15.08% and reach CLP 73655 billions by 2022.

Exhibit 2.20 Government Gross Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government gross debt was 17.373% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 8.71% and reach 31.164% of GDP by 2022.

Exhibit 2.21 Government Gross Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

35.41244.028

51.16557.616

63.08168.428

73.655

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.00080.000

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

mili

jard

e CL

P

Bruto državni dug

21,224,8

27,4 29,2 30,1 30,8 31,2

05

101520253035

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a

Bruto državni dug



2.5.5 Government Net Debt

Government net debt is calculated as gross debt minus financial assets corresponding to debt instruments. These financial assets are: monetary gold and SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pension, and standardized guarantee schemes, and other accounts receivable. Chile’s government net debt was negative at CLP 5487.75 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 222.52% and reach CLP 22747.94 billions by 2022.

Exhibit 2.22 Government Net Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government net debt was negative at 3.459% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 215.74% and reach 9.625% of GDP by 2022.

Exhibit 2.23 Government Net Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-1,423.01

3,333.94

8,490.77

12,853.5916,391.55

19,694.5022,747.94

-10,000.00

-5,000.00

0.00

5,000.00

10,000.00

15,000.00

20,000.00

25,000.00

2016 (predv.)

2017 (predv.)

2018 (predv.)

2019 (predv.)

2020 (predv.)

2021 (predv.)

2022 (predv.)

CLP

MIL

IJARD

E

Neto nacionalni dug (CLP milijarde)

-0.9

1,9

4,56,5

7,88,9 9,6

-6-4-202468

1012

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a

Neto nacionalni dug


57

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE


2.5.5 Government Net Debt

Government net debt is calculated as gross debt minus financial assets corresponding to debt instruments. These financial assets are: monetary gold and SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pension, and standardized guarantee schemes, and other accounts receivable. Chile’s government net debt was negative at CLP 5487.75 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 222.52% and reach CLP 22747.94 billions by 2022.

Exhibit 2.22 Government Net Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s government net debt was negative at 3.459% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 215.74% and reach 9.625% of GDP by 2022.

Exhibit 2.23 Government Net Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-1,423.01

3,333.94

8,490.77

12,853.5916,391.55

19,694.5022,747.94

-10,000.00

-5,000.00

0.00

5,000.00

10,000.00

15,000.00

20,000.00

25,000.00

2016 (predv.)

2017 (predv.)

2018 (predv.)

2019 (predv.)

2020 (predv.)

2021 (predv.)

2022 (predv.)

CLP

MIL

IJARD

E

Neto nacionalni dug (CLP milijarde)

-0.9

1,9

4,56,5

7,88,9 9,6

-6-4-202468

1012

2016. (predv.)

2017. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)

% B

DP-a

Neto nacionalni dug



2.6 Balance of Payment Indicators

2.6.1 Current Account Balance

Current account balance is the difference between a country’s savings and its investment. It is the sum of the balance of trade (goods and services exports less imports), net income from abroad and net current transfers. Thus it is important indicator which helps assess the health of any country’s economy. A positive current account balance indicates that the country is a net lender to the rest of the world, while a negative current account balance indicates that it is a net borrower from the rest of the world. Chile’s current account balance was negative at USD 4.67 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 6.63% and reach USD 7.319 by 2022.

Exhibit 2.24 Current Account Balance of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s current account balance was negative at 1.925% of GDP in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 2.43% and reach 2.278% of GDP by 2022.

Exhibit 2.25 Current Account Balance of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-3,6 -3,4-4,4

-5,2-5,9

-6,5-7,3-8

-6

-4

-2

0

mili

jard

e U

SD

Tekući račun platne bilance

-1,4 -1,4-1,7

-1,9-2,1 -2,2 -2,3-2,5

-2

-1,5

-1

-0,5

02017.

(predv.)2016.

(predv.)2018.

(predv.)2019.

(predv.)2020.

(predv.)2021.

(predv.)2022.

(predv.)

% B

DP-a


2017. (predv.)

2016. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)



2.6 Balance of Payment Indicators

2.6.1 Current Account Balance

Current account balance is the difference between a country’s savings and its investment. It is the sum of the balance of trade (goods and services exports less imports), net income from abroad and net current transfers. Thus it is important indicator which helps assess the health of any country’s economy. A positive current account balance indicates that the country is a net lender to the rest of the world, while a negative current account balance indicates that it is a net borrower from the rest of the world. Chile’s current account balance was negative at USD 4.67 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 6.63% and reach USD 7.319 by 2022.

Exhibit 2.24 Current Account Balance of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

Chile’s current account balance was negative at 1.925% of GDP in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 2.43% and reach 2.278% of GDP by 2022.

Exhibit 2.25 Current Account Balance of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.

-3,6 -3,4-4,4

-5,2-5,9

-6,5-7,3-8

-6

-4

-2

0

mili

jard

e U

SD


-1,4 -1,4-1,7

-1,9-2,1 -2,2 -2,3-2,5

-2

-1,5

-1

-0,5

02017.

(predv.)2016.

(predv.)2018.

(predv.)2019.

(predv.)2020.

(predv.)2021.

(predv.)2022.

(predv.)

% B

DP-a


2017. (predv.)

2016. (predv.)

2018. (predv.)

2019. (predv.)

2020. (predv.)

2021. (predv.)

2022. (predv.)


58


BLIKE ČILE

TRŽIŠTA ARGEN

TINSKE REPU

BLIKE

Bilješke

59

ANAL

IZA

TRŽI

ŠTA

REPU

BLIK

E ČI

LE

Bilješke

Zagreb, 2018.Sva prava pridržana.

ANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILEANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILE TRŽIŠTA ARGENTINSKE REPUBLIKE...

Documents

Transcript of ANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILEANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILE TRŽIŠTA ARGENTINSKE REPUBLIKE...