Natalija Parlov UnaŽeljko Sičaja
PARLOV DIGITAL INTELLIGENCE
ANALIZA TRŽIŠTA REPUBLIKE ČILE
PROJEKTNI ZADATAKa. Pregled aktualnog gospodarskog stanja
Osnovnimakroekonomskipokazatelji,najznačajnijiindustrijskisektori, trendovirobnerazmjeneirazmjeneusluga,kupovnamoć
b. Pravni okvir poslovanja
Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke Carinskeprocedureiregulative Poreznisustav Viznirežim
c. Vještineiznanjapotrebnezauspjehnanavedenimtržištima jezik,kulturološkespecifičnosti
d. Detaljniji osvrt na pojedine gospodarske grane:
Prehrambenisektor:
Aktualnostanjeiprognozerasta
Identifikacijatržišnihpotrebaipotrošača
NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizEU
Najznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijeta
Tržišnilideri(domaćiiinozemni)
Najznačajnijiuvozniciidistributeri
Najznačajnijisajmovi
Sektorobnovljivihizvoraenergije:
Aktualnostanjeiprognozerasta
Tržišnilideri(domaćiiinozemni)
Najznačajnijibudućiprojekti
Najznačajnijisajmovi
ICT sektor
Javnee-usluge
e. Planirani veliki infrastrukturni projekti naglasaknaželjezničkuprometnuinfrastrukturu
PARLOV DIGITAL INTELLIGENCE
NatalijaParlovUna,doktorand
ŽeljkoSičaja,doktorand
Za
ANALIZATRŽIŠTA REPUBLIKEČILE
Ožujak2018.
Svapravapridržana.
4
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
SAŽETAK
Republika Čile je južnoamerička država smještena na zapadnoj obali kontinenta
izmeđuplaninskog lancaAndi i Tihoga oceana. Ima specifičan teritorij, koji se sa
sjeveranajugprotežeoko4500km,aunajširemjedijeluširoksamo350km.Na
sjeverugraničisPeruom,nasjeveroistokusBolivijom,naistokusArgentinom,ana
juguizlazinaDrakeovprolaz.ČileutakođerpripadajupacifičkiotociJuanFernández,
SalasyGómez,DesventuradasiUskršnjiotok.Čilepolažeteritorijalnopravona1250
000km2Antarktike,iakosutapravasuspendiranaAntarktičkimugovorom.1
Prema podacima iz 2017. godine Čile ima 18,4 milijuna stanovnika, a prema
projekcijama, do 2022. godine imat će 19,3 milijuna stanovnika. Stopa
nezaposlenostiuČileu2017.iznosi7%,aočekujesedaćesesmanjitiza0,7%do
2022.godine.2
Brutodomaćiproizvod(BDP)Čileau2017.godini iznosioje242,6milijardiUSD,
dokjenominalniBDPiznosio454,3milijardeUSD.BDPpoglavistanovnikaiznosio
je13196USD,akupovnamoćstanovništvaprocijenjenapremaBDP-upoglavi
stanovnikaiznosilaje24710USD.3
Deficit državnog proračuna za 2017. godinu iznosio je 3,6milijardi USD, što će
smanjitigodišnjustopurasta,auprojekcijizarazdobljedo2022.godinenarastće
na7,3milijardeUSD.4
1 Dana 1. prosinca 1959. sklopljen je Antarktički ugovor između 12 članica Ujedinjenih naroda, kojim jedogovorenodanakontinentubuduzabranjenevojneaktivnosti–testiranjeeksploziva,izgradnjavojnihbazaislično–teeksploatacijarudnihbogatstava,odnosnofosilnihgoriva.SporazumnalažedaAntarktikabudekontinentisključivozaznanstvenaistraživanjaterazmjenuinformacijairezultataistraživanja.
2 http://www.ine.cl/3 https://www.gfmag.com/4 http://www.ine.cl/
5
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
SADRŽAJ
PROJEKTNIZADATAK.............................................................................................. 2
SAŽETAK................................................................................................................. 4
UVOD ................................................................................................................. 7
1. PREGLEDAKTUALNOGGOSPODARSKOGSTANJA........................................... 9
1.1.Osnovnimakroekonomskipokazatelji..................................................... 9
1.2.Najznačajnijiindustrijskisektori............................................................ 14
1.3.Trendovirobnerazmjeneirazmjeneusluga..............................................16
2. PRAVNIOKVIRPOSLOVANJA........................................................................ 17
2.1.Pokretanjeposlovanjaiosnivanjetvrtke............................................... 17
2.1.1.PoslovanjeuČileu........................................................................ 17
2.2.Trgovinskisporazumi.............................................................................. 19
2.3.Carinskedužnostiitrgovinskisporazumi............................................... 20
2.4.Poreznisustav........................................................................................ 22
2.5.Viznirežim.......................................................................................................25
3. ČILEANSKAKULTURAIDRUŠTVO.................................................................. 27
4. PREHRAMBENISEKTOR................................................................................. 29
4.1.Aktualnostanjeiprognozerasta............................................................ 29
4.2.Identifikacijatržišnihpotrebaipotrošača.............................................. 30
4.3.Tržišnilideri............................................................................................ 31
4.4.PrilikeiizazovizaizvozuČile................................................................. 34
4.5.NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijetaiEU............................. 35
4.6.Ulaznestrategije.................................................................................... 36
4.7.Najznačajnijiuvozniciidistributeri........................................................ 37
4.8.NajznačajnijisajmoviuČileu.................................................................. 38
SADR
ŽAJ
6
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
5. OBNOVLJIVIIZVORIENERGIJE................................................................... 39
5.1.Aktualnostanjeiprognozerasta............................................................ 39
5.2.Solarnaenergija..................................................................................... 41
5.3.Vjetroenergija........................................................................................ 41
5.4.Hidroenergija......................................................................................... 41
5.5.Geotermalnaenergija............................................................................ 42
5.6.Najznačajnijiuvozniciidistributeri........................................................ 42
5.7.NajznačajnijisajmoviuČileu.................................................................. 48
6. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKETEHNOLOGIJE.................................49
6.1.Javnee-usluge........................................................................................ 49
7. VELIKIINFRASTRUKTURNIPROJEKTI......................................................... 51
IZVORIIREFERENCE........................................................................................... 52
Prilog1. ............................................................................................................... 54
SADRŽAJ
7
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
UVOD
Republika Čile je južnoamerička država smještena na zapadnoj obali kontinenta
između planinskog lanca Andi i Tihoga oceana. Ima specifičan teritorij koji se sa
sjeveranajugprotežeoko4500km,aunajširemjedijeluširoksamo350km.Na
sjeverugraničisPeruom,nasjeveroistokusBolivijom,naistokusArgentinom,ana
juguizlazinaDrakeovprolaz.ČileutakođerpripadajupacifičkiotociJuanFernández,
SalasyGómez,DesventuradasiUskršnjiotok.Čilepolažeteritorijalnopravona1250
000km2Antarktike,iakosutapravasuspendiranaAntarktičkimugovorom.
Sasvojomstabilnomgospodarskomsituacijom,Čilejeposljednjihgodinapostao
najpoželjnijainvesticijskadestinacijaodsvihzemaljaJužneAmerike.Čilejejedan
odnajvećihizvoznikabakrausvijetu,petiizvoznikvinanasvjetskomtržištu,uregiji
ima jednuod jačerazvijenihdrvnih industrija,a izmeđuostalogvelik je izvoznik
ribe,voćaidrugihprehrambenihproizvoda.Osimtogaposjedujeičetvrtinusvih
svjetskihzalihalitija,zakojimajevelikapotražnjanasvjetskomtržištu.
Koristi koje nose investicije u čileansko gospodarstvo višestruke su. Čile je prva
država JužneAmerikekoja jeprimljenauOrganizaciju zaekonomsku suradnju i
razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD), u
svibnju2010.godine,snajvećimBDP-ompoglavistanovnikainajvećimtržišnim
rejtingomuJužnojAmerici.GospodarskapolitikaVladeČileapromičeraststranih
investicija iodržividugoročni razvoj svojih industrijskihsektora,koji suokosnica
gospodarstva.
UVO
D
8
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
PotencijalnirizicizainvestiranjeuČilemoguovisitiomnogoelemenata.Naprimjer,
jedanjeodtihrizikasvakakoovisnostoizvozubakrajeruslučajevimafluktuacije
cijenanasvjetskometržištusnažnoutječenatrenutačnostanjegospodarstva.Tu
jenaravnoipotencijalnigeopolitičkirizikuodnosunapoložajzemlje,posebnorizik
od rastućeg gospodarstva Argentine. Unutarnji nemiri i prosvjedi stanovništva,
posebnostudentskepopulacije2011.i2012.godine,imalisuznačajanutjecajna
gospodarskirazvojistraneinvesticijeutomerazdoblju.
UVO
D
9
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
1.PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA
1.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji
Prema podacima iz 2017. godine Čile ima 18,4 milijuna stanovnika, a prema
projekcijama,2022.godineimatće19,4milijunastanovnika.
5 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.1 People Indicators
2.1.1 Population
Chile’s population was 18.006 million in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.05% and reach 19.374 million by 2022.
Exhibit 2.1 Population of Chile (in millions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.1.2 Unemployment
The percentage of total labor force unemployed in Chile was 6.214% in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.20% and reach 6.3 % by 2022.
Exhibit 2.2 Unemployment Level in Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
18,218,4
18,618,8
1919,2
19,4
17
17,5
18
18,5
19
19,5
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
mili
juni
Populacija
6,5
76,8
6,56,4
6,3 6,3
5,86
6,26,46,66,8
77,2
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
%
Stopa nezaposlenosti
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
StopanezaposlenostiuČileuza2017.godinuiznosilaje7%,aočekujesedaće
se smanjiti na 6,3 %do2022. godine.Odukupnogabroja zaposlenih, 63,9 %
povezanojesindustrijomuslužnihdjelatnosti,uindustrijskomesektoruzaposleno
je23%zaposlenih,aupoljoprivrednome13,2%.
5 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.1 People Indicators
2.1.1 Population
Chile’s population was 18.006 million in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.05% and reach 19.374 million by 2022.
Exhibit 2.1 Population of Chile (in millions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.1.2 Unemployment
The percentage of total labor force unemployed in Chile was 6.214% in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.20% and reach 6.3 % by 2022.
Exhibit 2.2 Unemployment Level in Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
18,218,4
18,618,8
1919,2
19,4
17
17,5
18
18,5
19
19,5
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
mili
juni
Populacija
6,5
76,8
6,56,4
6,3 6,3
5,86
6,26,46,66,8
77,2
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
%
Stopa nezaposlenosti
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
PREG
LED
AKTU
ALN
OG
GO
SPO
DARS
KOG
STA
NJA
10
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Brutodomaćiproizvod(BDP)Čileau2017.godiniiznosioje148368milijardiCLP.
Uzprosječnustopurastaod2,5 %očekujesedaćeBDPČileado2022.godine
doseći170824milijardiCLP.
6 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2 National Accounts Indicators
2.2.1 Real Gross Domestic Product
Real gross domestic product (GDP) is an inflation-adjusted macroeconomic measure that reflects the value of all goods and services produced by an economy in a given year, expressed in base-year prices. It is also referred as constant-price GDP or inflation-corrected GDP. Chile’s real GDP was CLP 143693 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.50% and reach CLP 170824.45 billion by 2022.
Exhibit 2.3 Real GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.2 Nominal Gross Domestic Product
Nominal gross domestic product (GDP) is a macroeconomic measure that includes inflation and is therefore normally higher than real GDP. It is also referred as current-price GDP. Chile’s nominal GDP was CLP 158637 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 5.86% and reach CLP 236336.666 billion by 2022.
Exhibit 2.4 Nominal GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
130.000
140.000
150.000
160.000
170.000
180.000
145.928
2016. (predv.)
148.367
2017. (predv.)
151.804
2018. (predv.)
155.903
2019. (predv.)
160.425
2020. (predv.)
165.445
2021. (predv.)
170.824
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Realni BDP
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
167.221
2016. (predv.)
177.577
2017. (predv.)
187.051
2018. (predv.)
197.596
2019. (predv.)
209.265
2020. (predv.)
222.222
2021. (predv.)
236.337
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Nominalni BDP
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
NominalnibrutodomaćiproizvodČileau2017.godiniiznosioje177577milijarde
CLP.Uzprosječnustopurastaod5,9%očekujesedaćenominalniBDPČileado
2022.godinedoseći236336milijardiCLP.
6 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2 National Accounts Indicators
2.2.1 Real Gross Domestic Product
Real gross domestic product (GDP) is an inflation-adjusted macroeconomic measure that reflects the value of all goods and services produced by an economy in a given year, expressed in base-year prices. It is also referred as constant-price GDP or inflation-corrected GDP. Chile’s real GDP was CLP 143693 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.50% and reach CLP 170824.45 billion by 2022.
Exhibit 2.3 Real GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.2 Nominal Gross Domestic Product
Nominal gross domestic product (GDP) is a macroeconomic measure that includes inflation and is therefore normally higher than real GDP. It is also referred as current-price GDP. Chile’s nominal GDP was CLP 158637 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 5.86% and reach CLP 236336.666 billion by 2022.
Exhibit 2.4 Nominal GDP of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
130.000
140.000
150.000
160.000
170.000
180.000
145.928
2016. (predv.)
148.367
2017. (predv.)
151.804
2018. (predv.)
155.903
2019. (predv.)
160.425
2020. (predv.)
165.445
2021. (predv.)
170.824
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Realni BDP
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
167.221
2016. (predv.)
177.577
2017. (predv.)
187.051
2018. (predv.)
197.596
2019. (predv.)
209.265
2020. (predv.)
222.222
2021. (predv.)
236.337
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Nominalni BDP
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
BDPdeflatoruČileuza2017.godinuiznosioje119,7.Uzprosječnustopurastaod
3,3%očekujesedaćedo2022.godinedoseći138,4.
PREGLED AKTUALN
OG
GO
SPODARSKO
G STAN
JA
11
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
7 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
Chile’s nominal GDP was USD 242.537 billion in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 4.10% and reach CLP 321.302 billion by 2022.
Exhibit 2.5 Nominal GDP of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.3 Gross Domestic Product Deflator
The GDP deflator is a measure of price inflation. It measures the level of prices of all new, domestically produced, final goods and services in an economy. It is a measure of price inflation. It is calculated by dividing Nominal GDP by Real GDP and then multiplying by 100. It is also referred as implicit price deflator. Chile’s GDP deflator index was 110.4 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.28% and reach 138.351 by 2022.
Exhibit 2.6 GDP Deflator Index for Chile Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
247.025 251.22 262.003 274.034 287.343 302.113 321.302
050
100150200250300350
2016 2017 (predv.)
2018 (predv.)
2019 (predv.)
2020 (predv.)
2021 (predv.)
2022 (predv.)(predv.)
USD
MIL
IJARD
E
Nacionalni bruto domaći proizvod (USD milijarde)
114,6 119,7 123,2 126,7 130,4 134,3 138,4
0
50
100
150
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
inde
ks
Deflator BDP-a
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
BDPpoglavistanovnikaza2017.godinuiznosioje13663USD.Uzprosječnustopu
rastaod3%očekujesedaćeBDPpoglavistanovnikaČileau2022.godiniiznositi
16584USD.
8 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2.4 Per Capita Gross Domestic Product
Per capita GDP is a macroeconomic measure which is calculated by dividing nominal gross domestic product (GDP) by the population of the country. Chile’s per capita GDP was USD 13469.47 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.02% and reach USD 16584.01 by 2022.
Exhibit 2.7 Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.5 Purchasing-Power-Parity (PPP) Based Per Capita GDP
PPP based per capita GDP is calculated by dividing GDP in PPP US dollars by total population. It is often considered one of the indicators of a country's standard of living and used to compare two countries. Chile’s PPP based per capita GDP was USD 23681.79 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.47% and reach USD 30078.62 by 2022.
Exhibit 2.8 PPP Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
0
5.000
10.000
15.000
20.000
13.576
2016. (predv.)
13.663
2017. (predv.)
14.101
2018. (predv.)
14.595
2019. (predv.)
15.145
2020. (predv.)
15.758
2021. (predv.)
16.584
2022. (predv.)
USD
BDP per capita
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
24.113
2016. (predv.)
24.797
2017. (predv.)
25.669
2018. (predv.)
26.660
2019. (predv.)
27.696
2020. (predv.)
28.838
2021. (predv.)
30.079
2022. (predv.)
USD
BDP per capita po paritetu kupovne moći
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
BDPpoglavistanovnikakorigiranparitetomkupovnemoćiza2017.godinuiznosio
je24797USD.Uzprosječnu stopu rastaod3,5%očekuje seda će seu2022.
godinepovećatina30079USD.PR
EGLE
D AK
TUAL
NO
G G
OSP
ODA
RSKO
G S
TAN
JA
12
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
8 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2.4 Per Capita Gross Domestic Product
Per capita GDP is a macroeconomic measure which is calculated by dividing nominal gross domestic product (GDP) by the population of the country. Chile’s per capita GDP was USD 13469.47 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.02% and reach USD 16584.01 by 2022.
Exhibit 2.7 Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.5 Purchasing-Power-Parity (PPP) Based Per Capita GDP
PPP based per capita GDP is calculated by dividing GDP in PPP US dollars by total population. It is often considered one of the indicators of a country's standard of living and used to compare two countries. Chile’s PPP based per capita GDP was USD 23681.79 in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 3.47% and reach USD 30078.62 by 2022.
Exhibit 2.8 PPP Per Capita GDP of Chile (in USD) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
0
5.000
10.000
15.000
20.000
13.576
2016. (predv.)
13.663
2017. (predv.)
14.101
2018. (predv.)
14.595
2019. (predv.)
15.145
2020. (predv.)
15.758
2021. (predv.)
16.584
2022. (predv.)
USD
BDP per capita
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
24.113
2016. (predv.)
24.797
2017. (predv.)
25.669
2018. (predv.)
26.660
2019. (predv.)
27.696
2020. (predv.)
28.838
2021. (predv.)
30.079
2022. (predv.)
USD
BDP per capita po paritetu kupovne moći
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
Ukupne investicije za 2017. godinu iznosile su 21,3 % BDP-a. Uz relativnu nisku
godišnjustopurastaočekujesedaćesetajudiodo2022.godinepovećatina21,7%.
9 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2.6 Total Investment / Gross Capital Formation
It is a ratio of total investment in current local currency and GDP in current local currency. Investment provides a stimulus to economic development, and the rate of investment reflects the infusion of requisite capital to support the development process. Chile’s total investment / gross capital formation was 23.291% in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 1% and reach 21.708% by 2022.
Exhibit 2.9 Total Investment of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.7 Gross National Savings
Gross national savings is gross disposable income less final consumption expenditure after taking account of an adjustment for pension funds. It consists of personal savings, business savings, government savings, but excludes foreign savings and is represented as a percent of GDP. A negative gross national savings indicates that the economy is spending more income than it produces. Chile’s gross national savings was 21.306% in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 1.31% and reach 26.825 by 2022 indicating a rising expenditure of Chile in future.
Exhibit 2.10 Gross National Savings of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
21,621,3 21,2 21,2 21,3 21,5 21,7
2020,5
2121,5
2222,5
2323,5
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
% B
DP-a
Udio investicija u BDP-u
20,2 19,919,5 19,3 19,3 19,4
19,4
18
19
20
21
22
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
% B
DP-a
Bruto domaća štednja
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
BrutodomaćaštednjaČileaza2017.godinuiznosilaje19,9%BDP-a.Uzprosječnu
stopurastaod1,3%očekujesedaćesetajudiodo2022.godinesmanjitina19,4%.
9 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.2.6 Total Investment / Gross Capital Formation
It is a ratio of total investment in current local currency and GDP in current local currency. Investment provides a stimulus to economic development, and the rate of investment reflects the infusion of requisite capital to support the development process. Chile’s total investment / gross capital formation was 23.291% in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 1% and reach 21.708% by 2022.
Exhibit 2.9 Total Investment of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.2.7 Gross National Savings
Gross national savings is gross disposable income less final consumption expenditure after taking account of an adjustment for pension funds. It consists of personal savings, business savings, government savings, but excludes foreign savings and is represented as a percent of GDP. A negative gross national savings indicates that the economy is spending more income than it produces. Chile’s gross national savings was 21.306% in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 1.31% and reach 26.825 by 2022 indicating a rising expenditure of Chile in future.
Exhibit 2.10 Gross National Savings of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
21,621,3 21,2 21,2 21,3 21,5 21,7
2020,5
2121,5
2222,5
2323,5
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
% B
DP-a
Udio investicija u BDP-u
20,2 19,919,5 19,3 19,3 19,4
19,4
18
19
20
21
22
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
% B
DP-a
Bruto domaća štednja
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
IndekspotrošačkihcijenaČileaza2017.godinuiznosioje116,2.Uzprosječnustopu
rastaod3%očekujesedaćesetajindeksdo2022.godinepovećatina134,8.
PREGLED AKTUALN
OG
GO
SPODARSKO
G STAN
JA
13
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
01 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.3 Monetary Indicators
2.3.1 Consumer Price Index (CPI) Inflation
A consumer price index (CPI) measures changes in the prices of goods and services that households in an economy consume. These changes affect the real purchasing power of consumers’ and thus their welfare. As the prices of different goods and services do not all change at the same rate, CPI only reflect their average movement.
A CPI of 120 for current year compared to a base year means that the rate of inflation is 20%. In simple terms, it means that the goods and services that consumers were able to purchase in the base year using say 100 units of their national currency now costs 120 units of their national currency.
Chile’s CPI inflation was 113.057 in 2016 compared to the base year of 2015. It is expected to grow at a CAGR of 2.97% and reach 134.785 by 2022. This means the people of Chile will have to spend more to buy same goods and service compare to what they paid in 2015.
Exhibit 2.11 Consumer Price Index (CPI) Inflation of Chile Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.4 Trade Indicators
2.4.1 Change in Import Volume of Goods & Services
Percent change of volume of imports is the measure of aggregate change in the quantities of total imports whose characteristics are unchanged. The goods and services and their prices are held constant, therefore changes are due to changes in quantities only. Chile’s change in import volume of goods & services was negative at 2.802% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 207.32% and reach 4.594% by 2022.
113116,2
119,8123,3
127130,9
134,8
100105110115120125130135140
inde
ks
Prosječna inflacija indeksa potrošačkih cijena (CPI)
2016.(predv.)
2018. 2017. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)(predv.)
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
Uvoz roba i uslugau2017. godini povećan je za1,5%uodnosunaprethodnu
godinu.U sljedećimgodinamaočekuje se rastuvoza tebi stopau2022. godini
trebalaiznositi4,6%.
11 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
Exhibit 2.12 Change in Import Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.4.2 Change in Export Volume of Goods & Services
Percent change of volume of exports is the measure of aggregate change in the quantities of total exports whose characteristics are unchanged. Chile’s change in export volume of goods & services was negative at 1.872% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 213.09% and reach 4.429% by 2022.
Exhibit 2.13 Change in Export Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-1.601
1,5
2,93,5
4,2 4,5 4,6
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
%
Godišnja stopa rasta uvoza roba i usluga
-0.071
0,8
2,6
3,64,0
4,3 4,4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
%
Promjena u volumenu izvoza dobara i usluga (u%)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
2016.
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
Omjeruizvozudobaraiuslugaza2017.godinuiznosiojeoko0,8%.Uzprosječnu
stopurastaod213,09%očekujesedaćesetajomjerdo2022.godinepovećatina
4,4%.
PREG
LED
AKTU
ALN
OG
GO
SPO
DARS
KOG
STA
NJA
14
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
11 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
Exhibit 2.12 Change in Import Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
2.4.2 Change in Export Volume of Goods & Services
Percent change of volume of exports is the measure of aggregate change in the quantities of total exports whose characteristics are unchanged. Chile’s change in export volume of goods & services was negative at 1.872% in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 213.09% and reach 4.429% by 2022.
Exhibit 2.13 Change in Export Volume of Goods & Services of Chile (in %) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-1.601
1,5
2,93,5
4,2 4,5 4,6
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
2016. 2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
%
Godišnja stopa rasta uvoza roba i usluga
-0.071
0,8
2,6
3,64,0
4,3 4,4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5%
Promjena u volumenu izvoza dobara i usluga (u%)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
2016.
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
Ostale makroekonomske vrijednosti se nalaze u Tablici 1. uz detaljno opisane
projekcijedo2022.godine.
1.2. Najznačajnijiindustrijskisektori
Čileanskim gospodarstvom dominiraju sektori uslužnih djelatnosti i industrija,
koji zajednodoprinose96%BDP-a.Najznačajniji sugospodarski sektoriuČileu
rudarstvo (bakar, ugljen i nitrati), proizvodnja (prehrambeni sektor, kemijska
industrija,proizvodnjaipreradadrveta)ipoljoprivreda(ribarstvo,vinogradarstvo
ivoćarstvo).5
PoljoprivrednisektorBDP-udoprinosisoko4%,industrijskisektorčiniokotrećinu
BDP-a,dok jeuposljednjevrijemeznačajnoporastaodoprinossektorauslužnih
djelatnosti,kojisadaiznosioko63%BDP-a.Odukupnogabrojazaposlenih63,9%
povezanojesindustrijomuslužnihdjelatnosti,uindustrijskomesektoruzaposleno
je23%zaposlenih,aupoljoprivrednome13,2%.Posljednjihgodinauturističkome
sektorubilježiserastposjetitelja,očemugovorepodaci iz2016.godine,kad je
zabilježenodajeČileposjetilo5,6milijunaposjetitelja,štojeuodnosuna2015.
godinuporastzaoko26%.Čilejepokrenuoisnažaninvesticijskiciklusulaganja
u obnovljive izvore energije. Prema planiranim ulaganjima do 2020. godine,
obnovljiviizvorienergijemorajučiniti20%ukupnihenergetskihizvoradržave.6
5 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline6 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline
PREGLED AKTUALN
OG
GO
SPODARSKO
G STAN
JA
15
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Pred čileanskim gospodarstvom u sljedećem razdoblju stoje tri velika izazova:
smanjititradicionalnuovisnostgospodarstvaocijenibakrajerproizvodnjabakrai
njegoviproduktičine50%čileanskogizvoza;povećatiproizvodnjuhranekakobise
zadovoljiledomaćepotrebejersadašnjapoljoprivrednaproizvodnjanezadovoljava
nipolovicudomaćihpotreba;povećanjeproduktivnostiusvimsektorima,posebno
urudarskomsektoru.7
Poljoprivredaistočarstvoglavnesuindustrijskegranekojimasebavistanovništvo
središnjegijužnogdijelazemlje.Izvozvoćaipovrćadostigaojepovijesnovisoke
vrijednosti zahvaljujući strategiji razvoja iz 1990. godine, koja je ciljanopoticala
proizvodnju za europsko, sjevernoameričko i azijsko tržište. Budući da je Čile
zemlja južnehemisfere,u toj jestrategijibilopredviđenodazemljamasjeverne
hemisfereponudeizvansezonskovoće,štojedonijeloznačajanuspjehtomudijelu
poljoprivredneproizvodnje.8
Posljednjihnekolikočileanskihvladabrzojeprepoznavalopotrebezadiversifikacijom
industrijske proizvodnje. Rudarstvo, o kojem su ovisili industrijska proizvodnja
i financijska stabilnost države, omogućilo je upravo financijskom sektoru da se
stabiliziraipostanedrugipodoprinosuizarudarskogsektoraugodišnjemBDP-u.
Uz primarne i sekundarne industrijske grane, Čile nastoji razvijati tercijarne
industrijskegrane.Vladine institucije iuslužnedjelatnostizapošljavajuvelikbroj
ljudiuČileu,noturističkisektorpočeoseznačajnorazvijatizbogizvrsneponude
iprirodnihljepotazemlje,kaoikulturnebaštineteautentičnelokacijeInka.Zbog
diversifikacijerazvojaindustrijskihsektora,posebnoproizvodnje,financijskihusluga
iturizma,čileanskogospodarstvosmanjilojeovisnostorudarskomindustrijskom
sektoruteznačajnoojačalosvojupozicijunasvjetskometržištu.9
7 https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-political-outline8 http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html9 http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html
PREG
LED
AKTU
ALN
OG
GO
SPO
DARS
KOG
STA
NJA
16
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
1.3. Trendovi robne razmjene i razmjene usluga
Čileimavrlootvorenogospodarstvo,kojejevrloovisnoomeđunarodnojtrgovinijer
jepremapodacimaSvjetsketrgovinskeorganizacijeiz2016.godinerobnarazmjena
irazmjenauslugačinila56%BDP-a.Čileimapotpisaneugovoreoslobodnojtrgovini
snekolikovodećihsvjetskihgospodarstava,međukojimaizdvajamoEU,SAD,Kinui
JužnuKoreju.Čiletakođerposjedujekomparativnegospodarskeprednostikojesu
muomogućileulazaknavelikatržištaSjeverneAmerike,EuropeipacifičkeAzije,a
odnedavnoisusjednihzemaljakaoštosuBraziliArgentina.
NajvećitrgovinskipartneriČileajesuKina,SADiJapan.Čilenajvećimdijelomizvozi
bakar(50%ukupnogizvoza),voćeiribljeprerađevine(tagranabilježinajvećirast
posljednjihgodina).ČilenajvišeuvoziizSAD-a,KineiBrazila.Uvozeseuglavnom
energentiigorivo,mineralnaulja,strojevi,automobiliteelektričnaielektronička
oprema.
TrgovinskabilancaČileaimatendencijustrukturalnoostatipozitivna,unatoččinjenici
dajecijenabakrapalaidajeusporenrastkineskoggospodarstva.
PREGLED AKTUALN
OG
GO
SPODARSKO
G STAN
JA
17
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
2.PRAVNI OKVIR POSLOVANJA
2.1. Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke2.1.1. PoslovanjeuČileu
NerezidentneosobeilipoduzećauČileumoguposlovatinasljedećenačine:
�� imenovanjemzastupnika
�� registriranjempredstavništvailiogrankastranogpoduzeća
�� osnivanjempartnerstvapremadomaćemzakonodavstvu
�� osnivanjemneovisnogpoduzećasaograničenomodgovornošću
�� osnivanjemdioničkogdruštva
Zastupnik posluje uime stranog poduzeća na domaćem tržištu u okviru ovlasti
kojesudefiniraneugovorom,atojeobičnograđaninČileailinekapravnaosoba.
Zastupnikdjelujeuimestranogposlodavcauostvarivanjujednogailivišeprojekata
tegazastupaupravnomeprometu.
StranopoduzećekojeotvarapredstavništvoiliogranakstranogpoduzećauČileu
dužnojeimatisvojegpredstavnikakakobiustrojioposlovanje.Imenovanipredstavnik
prijestupanjanadužnostmoraovjeritisljedećedokumentepisanenaslužbenom
jezikudržaveizkojestranopredstavništvopotječeteihprevestinašpanjolskijezik:
�� dokazdajestranopoduzećezakonskiregistriranouzemljiizkojedolazi
�� potvrdudapoduzećeurednoposluje
�� ovjerenupreslikuostanjupoduzeća
�� općupunomoćovjerenupredpravosudnimtijelomodavanjuovlastipredstavnikuzazastupanjepoduzećauČileutepunomoćukojojjasnomorabitinaznačenodapredstavnikuČileudjelujeuimestranog poduzećakojegajeimenovalo.
Uistovrijemepredstavnikuimestranogpoduzećaovjeravaizjavukojomseizmeđu
ostalogobvezujenasljedeće:
�� StranopredstavništvozadržatćeuČileusvojupokretnuinepokretnuimovinu
kakobiispunileobavezeiodgovornostikojeproizlazeizuvjetaposlovanja.
PRAV
NI O
KVIR
PO
SLO
VAN
JA
18
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
�� Kapitalisredstvakojasupredviđenazaposlovanjeidodijeljenastranom
predstavništvuumoranaodređennačiniodređenirokfizičkibiti
dostavljeniuČile
�� OdreditisjedištepredstavništvauČileu.
Unutar šezdeset dana svi dokumenti, uredno ovjereni, moraju biti dostavljeni
TrgovačkomregistruČileateobjavljeninamrežnojstraniciSlužbenoglista.Zbog
togajavnobilježničkiuredkojijeovjeriosvepotrebnedokumenteelektroničkišalje
digitalnupreslikuovjerenihdokumenataSlužbenomlistu.
Osnivanjem partnerstva prema domaćem zakonodavstvu čileansko poduzeće
može se udružiti s jednim ili više stranih partnera ili dioničara. Partnerstvom
upravljajusvipartnerizajednoiliizabirujednogizmeđusebeidajumuupravljačka
prava.Svakiodpartneraodgovoran jepredzakonomzaposlovanjepartnerstva.
Izjavaoosnivanjupartnerstvamorasadržavatisljedeće:
�� imenaiprezimena,zanimanjaiadresesvihpartnera
�� Imepartnerskogdruštvakojemorabitiimejednogilivišepartneraosnivača
sakraticomnakraju„and company“
�� imenapartnerailipartnerekojićevoditiposlovanjeizastupatipartnersko
društvo
�� temeljnikapitalsvakogapartnera,kojimožebitinovčaniilinanekidrugi
načinodređenpartnerskimugovorom
�� vrstuposlovanjasvihpartnera
�� zemljepodrijetlasvihpartnera
�� omjerraspodjeledobitiigubitakadefiniranpartnerskimugovorom
�� rok trajanja partnerstva
�� definiranasredstvakojapartnerismijugodišnjepovućiizpartnerstvaza
vlastitetroškove
�� načinlikvidacijepartneraiomjerraspodjelenjegovihsredstavaizmeđu
drugihpartnera
�� načinrješavanjasporovaizmeđupartnera.
Zbirka dokumenata i izjava o osnivanju partnerstva moraju biti dostavljeni
Trgovačkomregistruunutaršezdesetdana.
PRAVNI O
KVIR POSLO
VANJA
19
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Zaosnivanjeneovisnogpoduzećasaograničenomodgovornošćudovoljnajejedna
osoba. Tomože ostvariti bilo čileanski građanin, bilo strani državljanin, ili strano
poduzeće.Društvosograničenomodgovornošćuuizjavioosnivanjumorasadržavati
sve zakonski propisane elemente. Zbirka dokumenata dostavlja se Trgovačkom
registruimorabitiobjavljenauSlužbenomlistu.Javnobilježničkiuredkojijeovjerio
dokumentedostavljadigitalnupreslikuuelektroničkomoblikuSlužbenomlistu.
Osnivanje dioničkog društva može pokrenuti jedan dioničar i biti predstavljen
od samo jednog dioničara.Odgovornost je ograničena na dioničare osnivače ili
nadioničarekojisupristalisnositiodgovornostzaposlovanjedioničkogdruštva.
Prema zakonu dioničko društvo u Čileumože biti osnovano javnom izjavom ili
privatnimdokumentomukojemsudioničariovjerilisvojepotpise.Obanačinaod
osnivačazahtijevajudadokumentosnivanjasadržavasljedeće:
�� imedioničkogdruštvakojezavršavakraticom„SpA“
�� vrstuposlovanjadruštvakojauvijekmorabititrgovačkogkaraktera
�� kapitaldruštvaibrojdioničara
�� načinadministriranjadruštvaiimeupraviteljadruštva
�� vijektrajanjaiposlovanjadruštvakojijepredviđendabudeneograničen.
Unutarmjesecdanaodosnivanjaovjerenazbirkadokumentamorabitidostavljena
Trgovačkom registru i mora biti objavljena u Službenom listu. Javnobilježnički
uredkojijeovjeriodokumentedostavljadigitalnupreslikuuelektroničkomobliku
Službenomlistu.
2.2. Trgovinski sporazumi
Bilateralni sporazumi10
�� UgovorizmeđuVladeRepublikeHrvatskeiVladeRepublikeČileo
izbjegavanjudvostrukogoporezivanjaisprečavanjaizbjegavanja
plaćanjaporezanadohodaksklopljen24.6.2003.godine
10 http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-bilateralnih-medunarodnih-ugovora/cile,26.html
PRAV
NI O
KVIR
PO
SLO
VAN
JA
20
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
�� UgovorizmeđuVladeRepublikeHrvatskeiVladeRepublikeČileo
uzajamnompoticanjuizaštitiulaganjasklopljen28.11.1994.godine.
2.3. Carinskedužnostiitrgovinskisporazumi
Uvoz u Čile podliježe carinama po općoj stopi od 6 %, međutim, sporazumi o
slobodnojtrgovini(FTA)kojejeČilesklopiotijekomposljednjih20godinasmanjuju
iliukidajutakvooporezivanje.
Dabiseodrediotočaniznosporezaproizvodakojisenaplaćuju,tvrtkamorauzeti
uobzirpodrijetloproizvodaiFTAkojisemožeprimijeniti.Uzto,sobziromnatoda
ćerazličitiproizvodibitirazličitooporezivani,uvidudeklaracijusvakogaproizvoda
morabitiprovedenpremaFTA-ovima.
SporazumioslobodnojtrgovinikojejeČilepotpisao(takođernavedenupopisu):
1. Mercosur:Argentina,Paragvaj,Venezuela,BraziliUrugvaj.
Čilesudjelujekaopridruženazemlja
2. SporazumispojedinačnimzemljamaEuropskeunije:Njemačka,Austrija,
Belgija,Bugarska,Slovenija,Španjolska,Estonija,Finska,Francuska,Grčka,
Mađarska,Irska,Italija,Latvija,Litva,Luksemburg,Poljska,Portugal,Velika
Britanija,Češka,Rumunjska,Švedska
3. EFTA:Island,Lihtenštajn,NorveškaiŠvicarska
4. P4:Čile,NovaZeland,SingapuriBrunej
5. Transpacifičnopartnerstvo:Australija,Brunej,Kanada,Čile,Malezija,
Meksiko,NoviZeland,Peru,Singapur,VijetnamiJapan
6. Pacifičkisavez:Čile,Kolumbija,MeksikoiPeru.
Za bescarinski postupak prema FTA-u izvoznik mora potvrditi da je određeni
postotakproizvodakojiseizvozinapravljenuzemljipodrijetla.Pravilapodrijetla
razlikujusepoFTA-uipoproizvodu.Sproizvodnimopskrbnimlancimakojisesve
višeširediljemzemaljapostajesvetežeshvatitikolikojeproizvodaproizvedenou
zemljipodrijetla,akolikonegdjedrugdje.Malapoduzećalakšeispunjavajupravila
opodrijetluFTAodvelikih jersuunekimslučajevimanjihoviproizvodipotpuno
domaći.
PRAVNI O
KVIR POSLO
VANJA
21
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Carinskizakonsloženojeregulatornopodručjeukojemsutvrtkeizloženeznačajnom
riziku.Uvoznici čestomogu imati koristi od jedne ili više zakonskihmogućnosti
zasmanjenjenjihoveukupneobveze.Međutim,svakaodtihmogućnostidonosi
tehničke zakonske obveze koje uključuju izvješćivanje, evidenciju i dubinsku
provjeruutvrđenihtvrdnji.Stogasepredlažeuvoznicimadasurađujusinternimi
vanjskimstručnjacimazausklađivanje.
Zone slobodne trgovine
Uporabačileanskihzonaslobodnetrgovinemožebitikorisnozastranetvrtkekoje
žele izvozitiproizvodeu regiju. Jedan jeodnašihprijedlogadase tvrtkekoriste
različitimzonamaslobodnetrgovinezadržanjezalihazaregijuLatinskeAmerikejer
imtoomogućujejeftinijetroškoveposlovanj.
Postojinekolikotakvihpodručjabezporeza,spovlasticamaiizuzećima,bezcarina
i drugih unutarnjih poreza. Neke su od regija koje imaju koristi od tih poticaja
Iquique,pokrajineAricaiParinacota,gradTocopilla,pokrajinaPalena,Magallanes
iregijaAntartike.
Glavneprednostinavedenihbesplatnihporeznihzonasljedećesu:
Carine:Oslobođenjeodplaćanjaporeza iostalihobvezakoduvoznihdjelatnosti
(carine,PDV)tepojednostavnjenicarinskipostupak.
Porez:KorisnicirežimaslobodneporeznezoneoslobođenisuodplaćanjaPDV-asve
dokuvezenarobaostaneuzonamaslobodnetrgovine(PDViznosi19%).Subjekti
kojisuosnovaninatompodručjutakođersuoslobođeniporezanaprvukategoriju
od24%(poreznadobit),međutim,nisuoslobođeniplaćanjakonačnogporezakoji
iznosi35%(porezpoodbitku).
Promjena valute:Postojipunaslobodazarazmjenudeviza.Nisupotrebnekontrole
u stranoj valuti. Drugim riječima, ulazak robe u zone bez poreza ne podliježe
propisimaonovčanojrazmjenikojeseprimjenjujunauvoz.
PRAV
NI O
KVIR
PO
SLO
VAN
JA
22
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
2.4. Porezni sustav
Osnovni podaci
Domaćestanovništvo,kaoiosobesareguliranomdozvolomboravkauČileu,podliježu
porezunaprihodizbilokojegizvora,bilodasugastekliuČileuiliuinozemstvu.
ZavrijemeprvetrigodineboravkauČileu,strancikojiimajuadresuuzemljiobvezni
su plaćati porez na prihod samona stečeni prihoduČileu. Taj rok u posebnim
slučajevimamožeprodužiti ravnateljpodručnoguredaPorezneupraveovisnoo
tomeukojemjedijeluzemljeosobaprijavljena.
StalnimilidomaćimstanovnikomČileamožesesmatratiosobailistranackoji je
urednoprijavljennateritorijuČileaikojijeudvijekalendarskegodineneprekidno
najmanje šest mjeseci živio u Čileu. Pravne osobe koje se smatraju stalnim ili
domaćimstanovnikomosnovanesuuČileu.
Stranci iliosobes reguliranimdozvolamaboravkaplaćajuporeznadobitako je
prihodostvarennapodručjuČilea.Izvoriprihodačileanskogpodrijetlajesu:
�� imovinakojasenalaziuČileu
�� poslovneaktivnostipoduzeteuČileu
�� indirektnaprodajačileanskihpoduzećainjihoveimovineuČileu
Sustav poreza na prihod
PoreznaprihoddonesenjeZakonom824iz1974.godineipredstavljazakonkoji
propisujeporeznaprihodkojiseobračunavaiplaćautravnjusvakekalendarske
godine.
Stopeporezanaprihodrazličitesuzarazličitevrsteprihodakakoslijedi:
�� prihododkapitalajestporezprvekategorije
�� prihododdohotkajestporezdrugekategorije
�� ukupniprihodpredmetjeglobalnogkomplementarnogporeza
�� prihodstranacaiosobasareguliranimboravkomuČileupredmetjeporeza
poodbitkuidodatnihstopaporeza
PRAVNI O
KVIR POSLO
VANJA
23
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Obaporeza,iglobalnikomplementarniiporezpoodbitku,konačnisuporezi.Plaćanje
porezaprvekategorijedopuštanjegovimplatišamaostvarivanjepopustapriplaćanju
konačnihporeza.Drugimriječima,kakobiseizbjeglodvostrukooporezivanje,porezi
plaćeni na prihod od kapitala, tj. porez prve kategorije odmah se pri obračunu
uračunavauporezenadohodakkojiseodnosenakonačneplatišeporeza.
Porez prve kategorije
Taj seporeznaplaćuje izprihodaodkapitala trgovačkih, industrijskih, rudarskih
i ostalih poduzeća. Izračunava se na temelju prihoda ostvarenih ili primljenih
smanje izdataka. Povrat poreza potražuje se jednom godišnje u travnju za sve
prihodeostvareneuprethodnojgodini.
Stopaporezaovisioporeznommodelukojijeporezniplatišaodabrao.Poreznom
reformomiz2014.godineuspostavljenjedvojnisustavkojijenasnagustupio1.
1. 2017. godine i koji nudi dva načina oporezivanja: potpuno integrirani sustav
oporezivanja(poznatikaoimovinskisustavoporezivanja)idjelomičnointegrirani
sustavoporezivanja.
Usustavupotpuno integriranog sustava oporezivanjakonačniporeziprimjenjuju
sekadjeprihododkapitalaostvarenbezobziranatodalijedividendapodijeljena
iprofitodbijen.Utomslučajuporezplaćenustopostotnomiznosupremaprvoj
kategorijiporezahonorirasepopustomnaiznoskonačnogporeza.
U sustavu potpuno integriranog sustava oporezivanja prva kategorija poreza
naplaćujesepostopiod25%.Tajsustavnaplaćivanjamožeseprimjenjivatisamona:
�� pojedinačnadruštvasaograničenomodgovornošću
�� partnerskadruštvasklopljenaizmeđudržavljanaČileaistranacakojiimaju
ilinemajureguliraniboravakuČileu
�� dioničkadruštvaformiranaizmeđudržavljanaČileaistranacakojiimajuili
nemajureguliraniboravakuČileu
�� porezneobveznikekojiimajustalnapredstavništvauČileu
Usustavudjelomičnointegriranogsustavaoporezivanjakonačniporeziprimjenjuju
sekadjedividendapodijeljenaiprofitodbijen.Utomslučajuplaćasesamo65%
porezaprvekategorije,aostatakseodbijaprinaplatikonačnihporeza.
PRAV
NI O
KVIR
PO
SLO
VAN
JA
24
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
U sustavu djelomično integriranog sustava oporezivanja stopa prve kategorije
poreza iznosila je 25,5%u 2017. godini, a u 2018. godini iznosit će 27%. Tim
odredbamapodliježu:
�� korporacije
�� ograničenadioničkapartnerstva
�� poduzećakojimabaremjedančlannijeporezniobveznikuČileu(tojenpr.straniulagač)
Stranim ulagačima koji dolaze iz zemalja s kojima Čile ima sklopljen Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja umanjuje se naplata konačnih poreza u
slučajudasuporezprvekategorijeplatiliustopostotnomiznosu.
Porez druge kategorije
Porezdrugekategorijejestprogresivniporezkojisenaplaćujenaosobnaprimanja
zaposlenikailiumirovljenika,kaoštosuplaće,mirovine(osimonihs inozemnim
izvorom)ipomoćniilidopunskiprihodi.Naplaćujesepremastopamaod0%do
najvišemarginalnestopeod35%.Izračunavasenatemeljuplaćai/ilinaknadas
posla,socijalnogosiguranjaiodbitakaodzdravstvenogosiguranja,amjesečnoga
uplaćujeposlodavaciliisplatiteljdohotka.
Globalni komplementarni porez
Globalni komplementarni porez konačni je porez koji plaćaju fizičke osobe s
prebivalištem ili boravištem u Čileu, bez obzira na to jesu li građani Čilea ili
nekedrugezemlje.Obračunavasesvakegodinenatemeljuoporezivogdohotka
izračunatoguskladusodredbamaonaplatiporezaprveidrugekategorije.
Naplaćujesepremaprogresivnommjerilustopapremarazinidohotka,počevšiod
0%dogornjegraničnestopeod35%.Prijavazapovratporezapodnosiseutravnju
zaprihodostvarenuprethodnojgodiniiobračunavasenagodišnjojosnovi.
Porez po odbitku
Porezpoodbitku(ilidodatnomporezu)naplaćujesenadohodakfizičkihilipravnih
osobaostvarenuČileukojeimajuilinemajuprebivališteiliboravišteuČileu.Ovisno
ovrstiprihoda,možesezadržatiilipodliježepodnošenjugodišnjegpovrataporez.
PRAVNI O
KVIR POSLO
VANJA
25
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Porez po odbitku iznosi 35 %. To se odnosi na dividende, povlačenje dobiti iz
poduzeća,partnerstvailistalnapredstavništvastranihpoduzeća.
2.5. Viznirežim
ZaulazakuČilepotrebnajevaljanaputnaisprava.DržavljaniArgentine,Paragvaja,
Urugvaja,Brazila,Ekvadora,Kolumbije,PeruaiBolivijeuČilemoguućisvaljanom
osobnomiskaznicom.
DržavljanimaHrvatskenijepotrebnavizazaulazakuČilezaturističkiboravakdo
90dana.
Čileizdajepetvrstaviza:
�� turističkuvizu
�� vizupovezanusugovoromozaposlenju
�� privremenuboravišnuvizu
�� studentskuvizu
�� trajnuvizu.
StrancikojiulazeuČilekaoturistimoguostatiuzemlji90danaoddolaska.Čileanske
vlastimogu i smanjiti i povećati brojdanaboravkaprilikomdolaskauČile.Ako
planiraniboravakprelazi90dana,plaćasepristojbauiznosuod100USD.
Turistima nije dozvoljen rad u Čileu, iako u posebnim slučajevimaMinistarstvo
unutarnjihposlovamožeizdatiradnudozvoluturistunarokodtridesetdanaiu
slučajupotrebeprodužitijenajoštoliko.
Vizu povezanu s ugovorom o zaposlenjumožeishoditiosobakojajesklopilaugovor
oradusposlodavcem.Osobamožeobavljatisamooneposlovekojisudefinirani
ugovorom.Vizavrijedidoistekaugovoraoradu.Uslučajudanositeljvizeželiostati
raditiuČileu,morasklopitinoviugovorsposlodavcemiurokuodtridesetdana
podnijetinovizahtjevzavizu.
Te se vize moraju ishoditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Čilea u
svijetuiliuzemlji izkojedolazipodnositeljzahtjeva.Izdajusenaroktrajanjado
dvijegodineimogubitiproduženenajoštoliko;međutim,nakonprvedvijegodine
boravkairadauČileunositeljtevizemožepodnijetizahtjevzatrajnomvizom.
PRAV
NI O
KVIR
PO
SLO
VAN
JA
26
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Privremenu boravišnu vizumoguishoditistrancikojiimajuobiteljskevezesČileom
(čileanskiroditelj,dijeteilisupružnik)ilinekeintereseuzemljiiličijeseprebivalište
smatrakorisnimzaČile.Nositeljtevizemožeprivremenoboraviti,raditi,studiratii
poduzimatiposlovneaktivnostiuČileu.
Te se vize moraju ishoditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Čilea u
svijetuiliuzemljipodrijetlapodnositeljazahtjeva.Privremenoboravištedodjeljuje
senarokodgodinudanaimožeseobnovitizajošjednugodinu,nakončeganositelj
vize,akoželiostatiuzemlji,morapodnijetizahtjevzatrajnomvizom.
Straniinvestitorikojiželeostatiuzemljivišeod90danazbogposlovnihinteresa
mogu podnijeti zahtjev za privremenu poslovnu vizu i privremenu rezidenciju
investitora.Prijavamorabitipopraćenainformacijamaoinvesticijskomprojektu,
uključenomkapitaluinjegovupodrijetlu.
Stranci koji su ishodili trajnu vizumogu živjeti neograničeno u Čileu i poduzeti
bilo koju vrstu aktivnosti. Trajno boravište odobreno je rješenjemMinistarstva
unutarnjihposlova.Zastjecanjetrajnevizeuvjetjedajeosobaprethodnoimala:
�� dvijeneprekinutegodineboravkapodtrajnomvizom
�� privremenuboravišnuvizuutrajanjuodjednegodine
�� studentskuvizutrajanjuoddvijegodineboravka.
Prijavezatrajnuvizumorajusepodnijetiurokuod30danaodizdavanjapotvrde
oistekuslužbenevize.
Trajnavizanemarokatrajanja.Možeseoduzetiuslučajevimapočinjenjakaznenih
djelakojasu rezultiralasudskompresudom,neplaćanjaporeza,kao iprešutnim
opozivomtrajnevizejersenositeljneprekidnodvijegodinenalaziizvanČilea.
Nakonpetgodinaneprekidnogboravkauzemljioddatumaizdavanjaprveboravišne
vizenositeljtrajnevizemožezatražitičileanskodržavljanstvo.
Sve prijave moraju biti predane Imigracijskom odjelu pokrajinske vlade koja je
nadležnapremamjestuprebivališta.
PRAVNI O
KVIR POSLO
VANJA
27
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
3.ČILEANSKAKULTURAIDRUŠTVO
SlužbenijejezikuČileušpanjolski.Postojiinekolikoautohtonihjezikakaoštosu
mapudungun(govoriseizmeđurijekaItataiTolten)iajmara(govoriseuplaninama
nasjeveruzemlje).
�� Religija
Većina je Čileanaca rimokatoličke vjeroispovijesti. Vjera je imala veliku ulogu u
definiranjudruštvenogipolitičkogživotaČilea.Vjerskanastavaujavnimškolama
gotovojeisključivorimokatolička.PobačajjeilegalanzbogutjecajaCrkve.Razvod
braka bio je nezakonit do 2004. godine. Većina nacionalnih praznika vjerske je
prirode.
�� Ulogaobitelji
Obitelj zauzima središnju ulogu u čileanskom životu. Šira obitelj vrlo je bliska i
čestoćeseokupljatizavelikeprigodeiproslave.Obiteljiposaoisprepletenisudo
temjeredasenepotizamsmatrapozitivnimkonceptom.Brojnesumaletvrtkeu
100%-tnomobiteljskomvlasništvu.
�� Strukturaklase
Čileanska je povijest imala velik utjecaj na današnje slojeve društva. Današnja
bogatijaklasavišejeilimanjeistakaoiprije.Srednjaseklasarazvilakasnijeisada
činigotovopolovinustanovništva.
�� ObičajiuČileu
Muškarcisipripozdravuobičnostisnuruku.Ženedodirujujednadrugupodesnoj
podlaktici ili ramenu.To jeuvijekpopraćenoodgovarajućimpozdravomzadoba
dana:„buenos días“(dobrojutro),„buenas tardes“(dobardan)ili„buenas noches“
(dobravečer).
Izmeđuprijatelja iobiteljipozdravi suopušteniji imanje službeni–muškarci se
zagrle i energičnoudarajupo leđima, dok se žene ljube jednomudesni obraz.
UvijekdopustiteČileancimadaodredestupanjformalnosti.
ČILEAN
SKAKU
LTURA
IDR
UŠTVO
28
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
KaoimnogiJužnoamerikanci,Čileanciupotrebljavajuroditeljskairodnaprezimena.
Prezimeocanavodisenaprvomemjestuiupotrebljavaurazgovoru.Akovamje
prezimepoocupoznato,upotrijebitega.
Ako vam ime nije poznato, jednostavno upotrijebite „Señor“ (za muškarce) ili
„Señora“(zažene),azatimprezime.
Priobraćanjustarijimosobamaskojimaimateosobniodnos,prijeimenaupotrijebite
izraze „don“(zamuškarce)ili„doña“(zažene).Prvaimenaupotrebljavajusemeđu
bliskimprijateljima.
�� Darovi
Ako ste pozvani u čileanski dom, uzmite slatkiše/čokolade ili vino za domaćicu.
Pošaljitecvijećeunaprijed.Nemojtedavatižuteružejerpokazujuprezir.Nemojte
davati ljubičaste ili crnecvjetove jer simboliziraju smrt.Nemojtedavati škare ili
noževejerukazujudaželiteprekinutivezu.Pokloniseotvarajupoprimitku.
�� Objedi
ObjedimogubitipriličnoformalniuČileu.Kaoopćepravilo,promatrajteislijedite
drugeakonistesigurnikakopostupiti.Ovosunekeosnovnesmjernicezaponašanje
tijekomobjeda:Čekajtedavampokažumjestozakojimćetesjediti.Ženesjedaju
prijemuškaraca. Domaćica poziva na objed. Držite ruke vidljivima kada jedete.
Zapešća držite na rubu stola. Uvijek upotrebljavajte pribor za jelo. Izbjegavajte
razgovaratispriboromzajelourukama.Smatrasepristojnimpojestisvestanjura.
Najčešćajezdravica„Salud!“.Kadnazdravljate,pogledajteosobu.
�� PoslovniprotokoluČileu
Čileanci su jako formalni u svemu što rade. Čvrsti stisak ruke uz osmijeh i
odgovarajućipozdravnormalanjeuposlovnomokruženju.Važanjeizravnikontakt
očima.Neke se ženene rukuju smuškarcima, iako je to svemanjeuobičajeno.
Čileanci stoje vrlo blizu prilikom razgovora. Uvijek koristite prezimena i titule.
Posjetnice se razmjenjuju na početku sastanaka. Bilo bi dobro da jednu stranu
posjetniceprevedetenašpanjolski.
ČILEANSKAKU
LTURAIDRU
ŠTVO
29
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
4.PREHRAMBENI SEKTOR
4.1. Aktualno stanje i prognoze rasta
Čileanska razina ekonomskog rasta i otvorenost svjetskim tržištima stvorili su
dinamičnu maloprodajnu industriju. Maloprodajni lanci željni su uvesti nove
proizvode kako bi zadovoljili potrebe rasta potražnje potrošača srednje i više
kupovnemoći. Supermarketi i hipermarketi imajunajveći udiouprodaji hrane,
odnosno prema zadnje dostupnim podacima 48,2 % ukupne prodaje u 2014.
godini.Supermarketisrednjeveličine2014.suudvostručilitržišniudios5,6%u
2006.na12,1%u2014.godini.
Najvažniji čileanski opskrbljivači potrošački orijentiranih proizvoda ili proizvoda
hrane i pića visoke vrijednosti (HVFBP) jesuBrazil, SjedinjeneAmeričkeDržave,
ArgentinaiParagvaj.SADjedruginajvećiizvoznikHVFBP-as16,4%tržišnogudjela
irastaizvozanagodišnjojraziniod20,4%unazadšestgodina.
Najčešćih 10 HVFBP proizvoda koje Čile uvozi iz SAD-a jesu:mliječni proizvodi,
prerađena hrana, pivo, govedina, perad, svinjetina, začini i umaci, bademi,
prerađenopovrćeihranazakućneljubimce.
FAS Santiago (Foreign Agricultural Service) napravio je projekciju najznačajnijih
potreba za uvozom sljedećih godina, a to su: meso, mliječni proizvodi, perad,
svinjetina(svježa),sastojcihrane,smrznutiobroci,pivo,piće,grickalice,žitarice,
voćnisokovi(naranča,grejpfrut,grožđe),hranazaživotinjeiorganskahrana.
Čileanskomaloprodajnotržištehranesastojiseodkombinacijevelikihsupermarketa,
trgovinasrednjeveličine,prodavaonicaprehrambenerobe,benzinskihpostajainiza
malih neovisnih „kvartovskih“ trgovina. Podsektor supermarketa, prehrambenih
trgovina ibenzinskihpostajaostvario jeprodajuu iznosuod14,3milijardeUSD
2015.godinete9,8milijardiUSDurazdobljuodsiječnjadokolovoza2016.godine.
Tajbrojuključujeiprodajuostalihproizvodapoputodjećeipomagalaukućanstvu.
Prodajahranedosegnulaje9,5milijardiUSD2015.godine.
PREH
RAM
BEN
I SEK
TOR
30
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Ukupni prihod supermarketa
mili
juni
USD
1.600
1.400
1.200
1.000
800
600
400
200
Siječ
anj-1
5
Velja
ča-1
5
Ožuj
ak-1
5
Trav
anj-1
5
Svib
anj-1
5
Lipan
j-15
Srpa
nj-1
5
Kolo
voz-1
5
Rujan
-15
Listo
pad-
15
Stud
eni-1
5
Pros
inac
-15
Siječ
anj-1
6
Velja
ča-1
6
Ožuj
ak-1
6
Trav
anj-1
6
Svib
anj-1
6
Lipan
j-16
Srpa
nj-1
6
Kolo
voz-1
6
Tržišni udio prema tipu trgovine
2006.
51,6
5,6
31,3
3,53,6
67,6
8,3
13,1
3,53,3
65,2
10,4
12,6
3,63,7
48,4
12,0
21,6
6,14,5
48,2
12,1
21,2
6,14,6
2008. 2010. 2012. 2014.
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Hrana za ljubimce
Pekarski proizvodi i tijesta
Morski plodovi
Voće i povrće
Mesni proizvodi
Alkoholna pića
Dječji proizvodi
Srednji supermarketi
Veliki supermarketi
%
Izvor: Instituto Nacional de Estadísticas (INE), 2016.
4.2. Prepoznavanjetržišnihpotrebaipotrebapotrošača
Navike potrošača pri kupnji hrane u vezi s vrstama prodavaonica podložne su
promjenama. Tijekom 2006. godine supermarketi su držali najveći tržišni udio
prodanehrane.Mali„kvartovski“dućaniuspjelisudosegnutitržišniudiood21,2
%ukupneprodaje2014.godine.Supermarketisrednjeveličineodtržišnogudjela
od5,6%u2013.godinidoseglisu12.1%ukupneprodajeu2014.
Ukupni prihod supermarketa
mili
juni
USD
1.600
1.400
1.200
1.000
800
600
400
200
Siječ
anj-1
5
Velja
ča-1
5
Ožuj
ak-1
5
Trav
anj-1
5
Svib
anj-1
5
Lipan
j-15
Srpa
nj-1
5
Kolo
voz-1
5
Rujan
-15
Listo
pad-
15
Stud
eni-1
5
Pros
inac
-15
Siječ
anj-1
6
Velja
ča-1
6
Ožuj
ak-1
6
Trav
anj-1
6
Svib
anj-1
6
Lipan
j-16
Srpa
nj-1
6
Kolo
voz-1
6
Tržišni udio prema tipu trgovine
2006.
51,6
5,6
31,3
3,53,6
67,6
8,3
13,1
3,53,3
65,2
10,4
12,6
3,63,7
48,4
12,0
21,6
6,14,5
48,2
12,1
21,2
6,14,6
2008. 2010. 2012. 2014.
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Hrana za ljubimce
Pekarski proizvodi i tijesta
Morski plodovi
Voće i povrće
Mesni proizvodi
Alkoholna pića
Dječji proizvodi
Srednji supermarketi
Veliki supermarketi
%
Izvor: Servicio de Impuestos Internos (SII), 2016.
PREHRAMBEN
I SEKTOR
31
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
4.3. Tržišnilideri
U Čileu djeluje osam glavnih lanaca supermarketa s različitom disperzijom u
različitim gradovima te imaju različite ciljne skupine. Iako se svi međusobno
natječu,njihovetržišnestrategijetemeljenesunalokacijamairazličitostiupolitici
proizvoda.UNIMARC,srednjaprodavaonicaprehrambenihproizvoda,imanajveći
brojtrgovinadiljemzemljekojedjelujuna294lokacije.Walmartimadvijemarke:
LIDER / LIDER EXPRESS i EKONO. LIDER, s 82 trgovina, predstavlja vrlo velike
hipermarketeisupermarkete,dokEKONOsa127trgovinadjelujekaomaloprodajna
trgovina. Cencosud posluje s dvije različite linije supermarketa: SANTA ISABEL,
srednja do velika trgovina s 128 lokacija, i JUMBO, vodeći hipermarket s 50
trgovinaširomzemlje.Falabella,jošjedanvelikitrgovacnamalo,takođerposluje
lancemsupermarketaTOTTUS,s58trgovina.MONSERRATs34trgovineiERBIs33
trgovineposljednjasudvavažnalanca.
Postoje tri velika lanca jednostavnih trgovina: OK MARKET (Čile), BIG JOHN
(Meksiko) i CASTAÑO (Čile). Jednostavne trgovine te vrste ovisne su o lokaciji
nakojojsenalaze.Njihovajeciljnaskupinasrednjaklasaljudi,kojojnudedobru
uslugu,prikladne lokacijetevelik izborhraneiobroka.Postoji257jednostavnih
trgovina,alisamoOKMARKETdjelujeizvanSantiagaunekolikogradova.
Benzinskim postajama ili „minimarketima“ upravljaju tri naftne kompanije:
PETROBRASizBrazila,kojiposlujena89prodajnihmjestapodnazivomESPACIO1,
COPECizČilea,kojiposlujena79prodajnihmjestapodnazivomPRONTOianglo-
nizozemski SHELL, koji posluje u dvije linije trgovina – SELECT na 46 prodajnih
mjestaiUPA!na49prodajnihmjesta.
Veleprodajnatržištauporastusuisadposlujunaukupno146lokacija:MAYORISTA
10poslujeuosam regija s64prodajnamjesta,ALVIdjelujeudevet regija s29
prodajnihmjesta, LAOFERTA ima 12 prodajnihmjesta, aWalmart posluje pod
dvijerazličitemarke–CENTRALMAYORISTAs4prodajnamjestaiACUENTAs37
prodajnihmjesta.
Trisuglavnauvoznika:
1) trgovcinavelikoiproizvođači
2) velikilancisupermarketa
3) nezavisnetrgovine.
PREH
RAM
BEN
I SEK
TOR
32
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Vrsta Matičnodruštvo
Vlasništvo Ime lancaUkupni broj prodajnih
mjestaPrisutnost
SUPERMARKETIIHIPERMARKETI
WALMART SAD LIDER 82 svivelikigradovi
CENCOSUD Čile JUMBO 50 svivelikigradovi
FALABELLA Čile TOTTUS 58 svivelikigradovi
CENCOSUD Čile SANTAISABEL 128 svivelikigradovi
TRGOVINESREDNJEVELIČINE
SMU Čile UNIMARC 294 svivelikigradovi
WALMART SAD EKONO 127Regijemetropolisa,
Valparaiso, Rancagua
MONTSERRAT 34Santiago,
VinadelMar
SCPDS.A. Čile ERBI 33 Santiago,Valparaiso
CUGAT 9
XIRegion,Temuco,Osorno,
PuertoMontt, SanFernando,
Linares
UNICO 5 Bio-Bio
ROMANINI 4 Melipilla
DISKONTI
SMU ČileMAYORISTA
1064
OdSantiagadoPuertoMontta, velikigradovi
SMU Čile ALVI 29OdCoquimbadoPuertoMontta,velikigradovi
WALMART SAD ACUENTA 37OdlaCaleradoPuertoMontta, velikigradovi
WALMART SADCENTRAL
MAYORISTA4 Santiago,Talca
DISTRIBUIDORALAOFERTA
Čile LAOFERTA 12 Regijametropolisa
Izvor: FAS Santiago Agronometria
PREHRAMBEN
I SEKTOR
33
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Lider jeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoćiinudiproizvodeniskecijene.
Lider Expressusmjerenjenapotrošačesrednjekupovnemoćiismještenjeblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.
Ekonojeusmjerennapotrošačeniskekupovnemoći,smještenjeblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.
Super Bodega a Cuentajeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.
Central Mayoristajeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.
Unimarcjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,geografskiširokorasprostranjen.
Mayorista 10jeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.
Alvijeveletrgovacusmjerenna„kvartovske“dućane,smještenblizuurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodepoveleprodajnimcijenama.
Jumbojeusmjerennapotrošačevisokekupovnemoći,mnogopažnjeposvećujepodršcipotrošačima,nudiširokasortimanproizvodaiuvoznihmarki.
Santa Isabelusmjerenjenapotrošačesrednjekupovnemoći,geografskiširokorasprostranjen.
Tottusjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,Nudiširokasortimanproizvodaisklonjeuvoznimmarkama.
Monserratjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći,orijentirannaproizvodeniskecijene.
Erbijeveletrgovacusmjerennamale„kvartovske“dućaneubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćetrgovinskeproizvodepodiskontnimcijenama.
La Ofertajeveletrgovacusmjerennamale„kvartovske“dućaneubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćetrgovinskeproizvodepodiskontnimcijenama.
Cugatjeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći.Nudiširokasortimanproizvoda.
Unicojeusmjerennapotrošačesrednjekupovnemoći.Nudiširokasortimanproizvoda.
Romaninijeusmjerennapotrošačeniskekupovnemoći,ubliziniurbanihpodručja.Nudinajčešćeproizvodezakućanstvo.
PREH
RAM
BEN
I SEK
TOR
34
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
4.4. PrilikeiizazovizaizvozuČile
Prilike Izazovi
Jasna pravila i transparentni uvjeti poslovanja osiguravaju pravičnu konkurenciju.
Prisutne su oštrije regulacije za svježe proizvode kako bi se izbjeglo širenje bolesti koje mogu utjecati na stanovništvo Čilea.
Kupovna moć čileanske srednje klase kontinuirano raste.
Kao izrazito kompetitivno tržište, Čile ima sporazume o slobodnoj trgovini s 65 zemalja, uključujući Europsku uniju, Kinu, Srednju Ameriku i južnoameričke zemlje
Čileanski najveći maloprodajni lanci prisutni su i u ostalim južnoameričkim državama te je putem njih lakši prodor i na ta tržišta.
Uočeno je povećanje čileanskih prehrambenih robnih marki na štetu globalnih marki.
Jednaki su uvjeti za uvozne i lokalne proizvode.
Čileanski novi zakon o deklaracijama nalaže dodatne oznake ako proizvodi sadržavaju više razine natrija, zasićenih masti, šećera i kalorija od one propisane Ministarstvom zdravstva.
Jaka konkurencija ostalih zemalja u regiji koje usmjerenih na proizvodnju hrane.
Suočavanje s novim tehnologijama koje nude mrežnu kupovinu namirnica.
Izvor: FAS Santiago, 2016.
PREHRAMBEN
I SEKTOR
35
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
4.5. NajznačajnijiuvozniiizvozniproizvodiizsvijetaiEU
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM UVOZU (2016.)
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Obr
oci o
d sje
men
ki so
je
Siro
vi še
ćer
Ost
ali j
estiv
i prip
ravc
i Hr
ana
za ži
votin
je
Pivo
Pr
erađ
ena
riba
Žest
oka
pića
Pe
čena
hra
na
Živo
tinjsk
i obr
oci i
kug
lice
Vo
da s
okus
om
Ost
alo
smrz
nuto
voć
e O
stac
i od
škro
ba
Čoko
lada
Vo
ćni s
okov
i O
stal
o pr
erađ
eno
voće
i or
ašas
ti pl
odov
i
Konf
ekci
onira
ni še
ćer
Um
aci i
zači
ni
Ost
ali š
ećer
i Tj
este
nina
Ek
stra
kt sl
ada
Ekst
rakti
kav
e i č
aja
Ost
alo
prip
rem
ljeno
mes
o Si
rovi
duh
an
Kvas
ac
Ost
alo
prer
ađen
o po
vrće
Ka
kao
prah
Al
koho
l > 8
0% A
BV
Kaka
o pu
tar
Obrađen
i rak
ovi
Prip
rem
ljene
žita
rice
Džem
ovi
Kaka
ova
past
a Sl
adol
ed
STRUKTURA UVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA (2016.)
Izvor: The Observatory of Economic Complexity, MIT, 2017; rad autora
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM UVOZU (2016.)
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Obr
oci o
d sje
men
ki so
je
Siro
vi še
ćer
Ost
ali j
estiv
i prip
ravc
i Hr
ana
za ži
votin
je
Pivo
Pr
erađ
ena
riba
Žest
oka
pića
Pe
čena
hra
na
Živo
tinjsk
i obr
oci i
kug
lice
Vo
da s
okus
om
Ost
alo
smrz
nuto
voć
e O
stac
i od
škro
ba
Čoko
lada
Vo
ćni s
okov
i O
stal
o pr
erađ
eno
voće
i or
ašas
ti pl
odov
i
Konf
ekci
onira
ni še
ćer
Um
aci i
zači
ni
Ost
ali š
ećer
i Tj
este
nina
Ek
stra
kt sl
ada
Ekst
rakti
kav
e i č
aja
Ost
alo
prip
rem
ljeno
mes
o Si
rovi
duh
an
Kvas
ac
Ost
alo
prer
ađen
o po
vrće
Ka
kao
prah
Al
koho
l > 8
0% A
BV
Kaka
o pu
tar
Obrađen
i rak
ovi
Prip
rem
ljene
žita
rice
Džem
ovi
Kaka
ova
past
a Sl
adol
ed
STRUKTURA UVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA (2016.)
Izvor: The Observatory of Economic Complexity, MIT, 2017; rad autora
PREH
RAM
BEN
I SEK
TOR
36
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM IZVOZU (2016.)
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
STRUKTURA IZVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA
%%
Izvor: The Observatory of Economic Complexity, MIT, 2017; rad autora
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
UDIO PREHRAMBENIH PROIZVODA U UKUPNOM IZVOZU (2016.)
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
STRUKTURA IZVOZA PREHRAMBENIH PROIZVODA
%%
Izvor: The Observatory of Economic Complexity, MIT, 2017; rad autora
4.6. Ulazne strategije
Pri ulasku na čileansko prehrambenomaloprodajno tržište potrebno je uzeti u
obzirsljedećekorake:
Analizatržišta:
�� Zbogotvorenostitržišta,tržišteprehrambenihproizvodanudiširokizbor
potrošačima.Izvoznikmoraimativizijuotomekojućeulogunjegov
proizvodimatinatržištuikakoćebitipozicioniranuodnosunakonkurente.
PREHRAMBEN
I SEKTOR
37
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
�� Supermarketiimajuograničenprostornapolicamaidajuprednost
proizvodimakojiimajuaktivnemarketinškekampanje.
�� Supermarketićeprocijenitijeliimnoviproizvoddovoljnoprivlačanu
odnosunapostojećetržišnemarke,aodlukudonosenatemelju„cost-
benefit“analize.
Pristupanjetržištu:
�� Najsigurnijijeulazakizravnoputemvelikihlanacasupermarketailinjihovih
partnera
�� Lancisupermarketadopuštajudanovouvršteniproizvodbudeprisutanu
cijelojzemljitesusklonijiuvrstitiproizvodeizrazličitihzemalja.
�� Ulazaknačileanskotržišteputemmanjihdućanamožebitiizazovans
obziromnatodasvojimpotrošačimanudeograničenasortimanproizvoda.
Tajjesektorvišeusmjerennacijenunegonarazličitosttržišnihmarki.
4.7. Najznačajnijiuvozniciidistributeri
�� Peacock Trading – Miami,SAD
jezici:španjolski,engleski
�� ARG Consulting Group – BuenosAires,Argentina
jezici:engleski,francuski,talijanski,portugalski,španjolski
�� Import & Export Jimenez spa – Rancagua,Chile
jezici:španjolski.Engleski
�� Kuruf Trading – Santiago,Chile
jezici:engleski,portugalski,španjolski
�� SAN MARTIN INVESTMENT LTD – Barcelona,ŠpanjolskaiSAD
jezici:engleski,španjolski
�� Incofoods S.A – Santiago,Chile
Jezici:španjolski
�� Interacid Trading S.A – Santiago,Chile
Jezici:španjolski
PREH
RAM
BEN
I SEK
TOR
38
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
4.8. NajznačajnijisajmoviuArgentini
25. – 27. 09. 2018.,Santiago
Espacio Food & Service
http://www.espaciofoodservice.cl/en/
3. – 4. 10. 2018.,Santiago
PMA Fruittrade Latin America
http://fruittrade.cl/2018/
17. – 20. 10. 2018.,PuertoMontt
AQUASUR - International Aquaculture exhibition
http://www.aqua-sur.cl/en/home-2/
PREHRAMBEN
I SEKTOR
39
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
5.OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
5.1. Aktualno stanje i prognoze rasta
Velik potencijal čileanskih resursa, visoke cijene električne energije, stabilna
poslovna klima i očekivani tržišni udio koji je napravila američkaMeđunarodna
trgovinska administracija nedvojbeno ukazuju na konkurentnost izvoza u svim
tehnologijama obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Čile je jedno od
rijetkihtržištakojebitrebalopodržatiizvozenergijedobiveneizobnovljivihizvora
i kao takvopredstavlja kritično tržište zapotencijalne izvoznike.Većina izvoznih
mogućnostiočekujeseusolarnomsektoruputemfotonaponskihikoncentriranih
elektrana.
Pustinja Atacama u sjevernom Čileu smatra se najboljim svjetskim resursom
solarne energije. U jednakoj su mjeri jak vjetar, geotermalni i hidroenergetski
resursizastupljenidiljemzemlje.
Čileanska politika zbog toga se, ali i zbog ograničenih količina fosilnih goriva u
posljednjemdesetljećuusmjerilanapoticanjeulaganjau„čistu“energiju.Danas
Čile ima velik broj projekata obnovljivih izvora energije s mogućnosti prodaje
električneenergijegotovona„licumjesta“,štogačinijedinstvenimuprojektima
tevrsteenergijenasvjetskojrazini.Većinadaljnjegrazvojaočekujeseusolarnom
sektoruisvimtehnologijamaiuslugamačisteenergije.
Čilesemoraoslanjatinauvoznafteiplinakakobipotaknuogospodarskirast.Kao
rezultat toga,uvoz jedramatičnoporastao (s42%ukupnepotrošnjeenergijeu
1980.godininačak75%u2016.godini).Uvoznaovisnostuzrokovalajedazemlja
imadalekovišecijeneelektričneenergijeodostalihregionalnihtržišta,štonjezino
gospodarstvočininekonkurentnim.
Visokeuvoznecijeneenergenatazaproizvodnjuelektričneenergijeusmjerilesu
privatni sektor,primarno rudarski, apotom i vladu,da seokretanu robusnom i
atraktivnomtržištuobnovljivihizvoraenergije.
Čileanskavlada2013.godineusvojilajezakonkojimdo2025.godineudiostruje
dobiveneizobnovljivihizvoraenergijemoradostićiminimalno20%odukupnog
OBN
OVL
JIVI I
ZVO
RI E
NER
GIJE
40
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
energetskog potencijala zemlje. U siječnju 2016. godine predsjednica Michelle
BacheletpotpisalajenovuenergetskustrategijuČilea–Energy 2050,kojomČile
do2050.godineplanira70%svojeelektričneenergijeproizvoditi izobnovljivih
izvoraenergije. Također,Čile jepostaoprva latinoamerička zemljakoja jeuvela
„zeleniporez“naugljičnidioksid.Porezjestupionasnagu2017.godineiiznosi5
dolarapotoniCO2zaemitereinstaliranogkapaciteta50MWijače(isključujućione
kojikoristebiomasukaopogonskogorivo).Očekujesedaćetajporezpoboljšati
konkurentnostcijenatejošvišeučinitiprivlačnimaulaganjauobnovljiveizvore.Taj
jeporeznajnovijiunizupovoljnihpropisakojejepostavioČile,uznetomjerenja,
energetskeaukcije,atraktivneporeznepolitikeiobveznekvote.
Unatoč značajnim projekcijama rasta, Čile se i dalje suočava s izazovima
elektroenergetskemrežejerjeinfrastrukturaupotpunostiprivatiziranaipodijeljena
učetirisustava.Zbogtogarazlogačileanskasevladasuočavasvelikimizazovima
otežanog razvoja novih širenja elektroenergetske mreže, posebice u udaljenim
područjima,gdjesenajčešćenalazeprojektiobnovljivihizvoraenergije.
Čileanska vlada najavila je planove za širenje elektroenergetske mreže između
MejillonesaiCopiapóa,kojajetrebalabitidovršenado2017.godineičijamreža
objedinjava dvijemreže: SING (Sistema Interconectado del Norte Grande) i SIC
(Sistema Interconectado Central),štočinigotovo90%čileanskemreže.Osimtoga,u
siječnju2016.godinečileanskovijećedistributerastrujeodobrilojerestrukturiranje
prijenosnogsustavazapoboljšanjeukupneučinkovitosti,uključujući iuspostavu
novogsustavaoperatera.
Rast čileanskog gospodarstva ostaje usko povezan s cijenomminerala i drugih
roba.SobziromnatodaseČileoslanjanauvozgoriva,trenutačnacijenaelektrične
energije povezana je s fluktuacijama globalnih cijena nafte, prirodnoga plina i
ugljena.Zemljaseuglavnomoslanjanatržišneuvjetekojipodržavajurazvojčiste
energije.Međutim,krajem2015.godineDeutscheBankobjaviojeanalizuprema
kojojsutroškovienergijesuncaivjetrauČileunižiodtroškovafosilnihgorivate
dajesolarnaenergijanajjeftinijioblikelektričneenergije,štojeuzetouobzirkod
planiranjadaljnjihširenjakapacitetaiinstalacija.
OBN
OVLJIVI IZVO
RI ENERG
IJE
41
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
5.2. Solarna energija
ČilesenalazinačetvrtommjestunaITA11listiprojekcijanajvećihsolarnihizvoznih
tržištau2016.godini.U2014.godiničileanskaslužbazaprocjenuokolišaiutjecaja
naokolišodobrilajesolarneprojekteukupnesnage698MW,štojemnogomanji
brojodostalihpotencijalnihsolarnihtržišta.Iakorastkapacitetakratkoročnomože
bitiograničen,ITAočekujedaćesolarnaenergijauskoročinitiprekopoloviceizvoza
obnovljivihizvoraenergijeuČileu.
Čileanski rudarski sektor okreće se investicijama u solarnu energiju s ciljem
osiguravanjagorivazanjihovepogonekojimorajuraditibezprestankaitrenutno
troše velike količine skupe električne energije iz nacionalne mreže. U tom
industrijskomsektorudobrodošlesutvrtkekojeimmoguponuditikoncentriranu
Sunčevuenergijukaojeftinijerješenje,bilokaoponuđačisolarneopreme,bilokao
prodavačistrujeproizvedeneizobnovljivihizvoraenergije.
5.3. Vjetroenergija
Očekuje se da će razvoj čileanskog vjetroenergetskog sektora biti ograničen u
kratkom do srednjoročnom razdoblju. Potrebno je izraditi razvojne strategije s
obziromnatrenutačnoskupuvozelektričneenergijeivelikpotencijalvjetrakao
resursautojzemlji,štoprojektesvjetroelektranamačinivrlozanimljivima.
5.4. Hidroenergija
UprojekcijamaITA-eza2015.godinuČilejebiovisokorangiranupodručjuizvoza
hidroenergije. Većina prepoznatih prilika odnosi se na male i srednje projekte
hidroelektranajerječileanskavladaotkazalaokolišnudozvoluzapredviđeniveliki
projektHydroAysen(2,7GW)uPatagoniji,istovremenopodržavajućimaleisrednje
projekte.
OBN
OVL
JIVI I
ZVO
RI E
NER
GIJE
11 International Trade Administration–Međunarodnatrgovinskaorganizacija,dioameričkogMinistarstvatrgovine
42
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
5.5. Geotermalna energija
UnatočvelikomgeotermalnompotencijaluČilenijepokrenuonikakveznačajnije
projekte zadobivanjeenergije geotermalnimputem,uglavnomzbogpostojanja
jeftinijih alternativa dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Zemlja ima tri
geotermalna polja u naprednim fazama razvoja – Cerro Pabellon (50 MW),
Curacautin(70MW)iMariposa(50MW),zajednosvišeod75izdanihkoncesijaza
geotermalnueksploataciju.DržavnatvrtkaEmpresaNacionaldelPetróleo(ENAP)
procjenjujedaukupnigeotermalnipotencijalČileamožedosegnuti3350MW.
5.6. Najznačajnijiuvozniciidistributeri
ELECNOR
PaseodelaCastellana,95-17thfloor,TorreEuropaBuilding,Madrid,Španjolska
Tip: proizvođač
Djelatnost: upravljanjeokolišem
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1958.
Broj zaposlenih: preko1000
Obrtna sredstva: 100000000–1000000000EUR
https://www.energy-xprt.com/companies/elecnor-10937
OBN
OVLJIVI IZVO
RI ENERG
IJE
43
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
AZUD
Pol.IndustrialOeste–Av.AmericasP6/6–Apdo.147,Alcantarilla,Murcia30820,Španjolska
Tip: proizvođač
Djelatnost: vodeiotpadnevode–filtracijaiseparacija
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1989.
Broj zaposlenih: 101–1000
Obrtna sredstva: 10000000–100000000EUR
https://www.energy-xprt.com/companies/sistema-azud-sa-22659
WPD
Stephanitorsbollwerk3(HausLUV),Bremen28217,Njemačka
Tip: pružateljusluga
Djelatnost: energija–vjetroenergija
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1996.
Broj zaposlenih: 101–1000
https://www.energy-xprt.com/companies/wpd-offshore-gmbh-31942
CDM Smith
75StateStreet,Suite701,Boston,Massachusetts02109,SAD
Tip: pružateljusluga
Djelatnost: okolišiupravljanjeokolišem
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1947.
Broj zaposlenih: preko1000
Obrtna sredstva: višeod1000000000USD
https://www.energy-xprt.com/companies/cdm-smith-inc-6676
OBN
OVL
JIVI I
ZVO
RI E
NER
GIJE
44
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
MAINSTREAM RENEWABLE POWER
2East49thStreet,11thFloor,NewYork,NY10017,SAD
Tip: proizvođač
Djelatnost: energija–vjetroenergija
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 2008.
Broj zaposlenih: 101–1.000
https://www.energy-xprt.com/companies/mainstream-renewable-power-39745
ABB
Affolternstrasse44,Zurich,PACH-8050,Švicarska
Tip: proizvođač
Djelatnost: nadzoriispitivanje
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1900.
Broj zaposlenih: preko1000
Obrtna sredstva: višeod1000000000USD
https://www.energy-xprt.com/companies/abb-measurement-products-23453
POWEL
Klæbuveien194,Trondheim,NO–7037,Norveška
Tip: dobavljačsoftverskihrješenja
Djelatnost: okoliš–podaciookolišuiinformacijskisustavipovezanisokolišem
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1996.
https://www.energy-xprt.com/companies/powel-as-43316
OBN
OVLJIVI IZVO
RI ENERG
IJE
45
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
NATURAL POWER
TheGreenHouse,ForrestEstateDalry,CastleDouglas,ScotlandDG73XS,VelikaBritanija
Tip: konzultantskatvrtka
Djelatnost: energija–obnovljiviizvorienergije
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 2004
https://www.energy-xprt.com/companies/natural-power-4014
SMA
Sonnenallee1,34266Niestetal,Njemačka
Tip: proizvođač
Djelatnost: energija–solarnaenergija
Tržišnifokus:globalan
https://www.energy-xprt.com/companies/sma-solar-31908
AT Delta-T devices
130LowRoad,Burwell,Cambridge,CambridgeshireCB250EJ,VelikaBritanija
Tip: proizvođač
Djelatnost: nadzoriispitivanje–praćenjetlaipodzemnihvoda
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1971.
Broj zaposlenih: 11–100
https://www.energy-xprt.com/companies/delta-t-devices-ltd-775
OBN
OVL
JIVI I
ZVO
RI E
NER
GIJE
46
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
ENVEA
111,BdRobespierre–BP84513,Poissy,Cedex78304,Francuska
BTip: proizvođač
Djelatnost: nadzoriispitivanje–praćenjestanjaokoliša
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1978.
Broj zaposlenih: 101–1000
Obrtna sredstva: 10000000–100000000EUR
https://www.energy-xprt.com/companies/environnement-sa-group-envea-8255
ANDRITZ
Herdweg4,75391Gechingen,Njemačka
Tip: proizvođač
Djelatnost: otpadireciklaža–sustavirecikliranja
Tržišnifokus:globalan
Godina osnivanja: 1985.
Broj zaposlenih: 11–100
https://www.energy-xprt.com/companies/andritz-mewa-andritz-group-2640
SIEMENS
Freyeslebenstr.1,91058Erlangen,Njemačka
Tip: proizvođač
Djelatnost: energija–konvencionalnaenergija
Tržišnifokus:globalan
Broj zaposlenih: preko1000
Obrtna sredstva: višeod1000000000EUR
https://www.energy-xprt.com/companies/siemens-power-generation-21890
OBN
OVLJIVI IZVO
RI ENERG
IJE
47
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
WATSON-MARLOW Fluid Technology Group
BicklandWaterRoad,Falmouth,CornwallTR114RU,VelikaBritanija
Tip: proizvođač
Djelatnost: vodaiotpadnevode–pumpe
Tržišnifokus:globalan
Broj zaposlenih: 101–1000
Obrtna sredstva: 10000000USD–100000000USD
https://www.energy-xprt.com/companies/watson-marlow-fluid-technology-group-2193
KOMPTECH
Kühau37,8130Frohnleiten,Austrija
Tip: proizvođač
Djelatnost: otpadireciklaža–sustavirecikliranja
Tržišnifokus:globalan
Broj zaposlenih: 101–1000
Obrtna sredstva: 10000000–100000000UER
https://www.energy-xprt.com/companies/komptech-868
NEXTRACKER
6200PaseoPadrePkwy,Fremont,California94555,SAD
Tip: proizvođač
Djelatnost: energija–Sunčevaenergija
Tržišnifokus:globalan
https://www.energy-xprt.com/companies/nextracker-inc-89994
OBN
OVL
JIVI I
ZVO
RI E
NER
GIJE
48
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
ESHIA
Siderurgia2,1º,1ª,SanAdriándeBesós1ª08930,Španjolska
Tip: proizvođač
Djelatnost: energija–obnovljiviizvorienergije
Tržišnifokus:globalan
https://www.energy-xprt.com/companies/eshia-sl-60053
5.7. NajznačajnijisajmoviuČileu
10. – 12. 4. 2018.,Santiago
CIREC - CHILE’S LEADING CONGRESS IN NEW ENERGIES
http://www.cirecweek.com/
23. – 27. 4. 2018., Santiago
EXPOMIN-World Exhibition and Congress for Latin American Mining
http://www.expomin.cl
17. – 18. 10. 2018.,Santiago
LATIN AMERICA ENERGY SUMMIT
https://www.latamenergysummit.com/O
BNO
VLJIVI IZVORI EN
ERGIJE
49
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
6. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
6.1. Javne e-usluge
ČileimatrećinajrazvijenijiIKTsektorucijelojJužnojAmericitejeonsvrstanpod
prioritetepolitike.Upodručjujavnee-uprave,ČilejevodećazemljaJužneiSrednje
Amerikesjasnodefiniranimhodogramomzauspješanrazvojiprovedbu.Zarazvoj
e-vladezaduženjeSEGPRES–Ministarstvogeneralnogtajništvapredsjedništva.
Čile jemeđuprvimzemljamaLatinskeAmerikekoje imaju razvijen tzv.Digitalni
programzadizajndigitalnihrazvojnihpolitika.ČileanskiDigitalni program 2013.
– 2020.predviđadigitalnuvladu(e-vladu).Politikeuvezis IKT-omuVladikreću
seodelektroničkevlade,kojajeusredotočenanaučinkovitostidigitalizaciju,do
digitalne vlade odnosno iskorištavanje IKT-a za poboljšanje iskustva građana i
njihovaodnosasjavnimslužbama.
Digitalnaprograme-vladeobuhvaća18inicijativa,međukojimasu:
�� nacionalnisustavkibernetskeaktivnosti
�� elektroničkipotpisjavnihusluga
�� elektroničkezdravstvenedatotekeusmjerenenaintegracijuinformacija
izmeđuustanovajavnogzdravstva
�� tehnološkaplatformazanacionalnazdravstvenaosiguranja(FONASA)
�� mobilneaplikacijezapoboljšanjeinterakcijeizmeđuvladeigrađana
�� sustavzaupozoravanjeinadzorjavnogzdravstva.
Hodogramuključujesmjernicedigitalizacije:
�� razvojpametnihgradova–mreža,uličnisenzori,nadzorpotresaisustavi
upozorenja,dokjee-transportvećuveden
�� razvojmrežneinfrastrukture,proširenjedostupnostiinternetavisokebrzine
cijelimpodručjemzemlje,anesamookoSantiaga
INFO
RMAC
IJSKO
-KO
MU
NIK
ACIJS
KE T
EHN
OLO
GIJE
50
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
�� razvojotvorenihpodataka,velikihpodatakaianalizapodataka
�� prijenose-servisanamobilneaplikacije
�� razvojmeđuoperabilnostikakobiseosiguralabrzaisigurnarazmjena
podatakaizmeđuinstitucijairazličitihaplikacija
�� daljnjirazvoje-zdravstva,posebiceintegracijecjelokupnogsustava,
elektroničkezdravstveneevidencijeitelemedicine.
Za sudjelovanje na natječajima za javni IKT sektor postoji transparentni sustav
prijavanapovezniciwww.chilecompra.cl
INFO
RMACIJSKO
-KOM
UN
IKACIJSKE TEHNO
LOG
IJE
51
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
7.VELIKI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI
Izvor: InfraPPP Infrastructure Knowledge
Datum izmjene Projekt Trenutno stanjeVrijednostu milijunima
USDSektor
20.veljače2018. ElTepualkoncesijazazračnulukuuPuertoMonttu projektnanatječaju 30 prijevoz
7.veljače2018. spojruta68-78PPPprojektauSantiagu dodijeljeniprojekt 200 prijevoz
25.siječnja2018. LasPalmasrezervoarPPPuValparaisu projektnanatječaju vodeiotpad
26.prosinca2017. dvjestogodišnjažičaraPPP projektnanatječaju 80 prijevoz
20.prosinca2017. Antofagastabolničkakoncesija projekturazradi 264 socijalni i zdravstvenisustav
28.studenoga2017. projektCatemurezervoarPPP projektnanatječaju 470 vodeiotpad
24.studenoga2017. koncesijarutedelLoauCalamau dodijeljeniprojekt 310 prijevoz
24.listopada2017. AustralsvjetlovodprojektPPP dodijeljeniprojekt 52.691 telekomunikacije
23.listopada2017.koncesijaruteG-60ConexionVialMelipilla-Caminodelafruta
projektnanatječaju 680 prijevoz
15.rujna2017. RutadelCanal(PuertoMontt-Pargua)PPPprojekt projekturazradi prijevoz
25.kolovoza2017. autocestaNahuelbutaprojektPPP projektnanatječaju 241 prijevoz
16.kolovoza2017. ruta160koncesijacestarina projekturazradi prijevoz
3.kolovoza2017. koncesijaautocesteAmericaVespucioOrienteII dodijeljeniprojekt 592 prijevoz
1.lipnja2017. koncesijaaerodromaDiegoAracenadeIquique dodijeljeniprojekt 60 prijevoz
24.ožujka2017. koncesijaautocesteLaSerena-Vallenar projekturazradi 318 prijevoz
1.ožujka2017. bolnicaSantiagoOccidentePPP
zatvoreno financiranje 323 socijalni i
zdravstvenisustav
3.listopada2016.
javnarasvjetačileanskihopćinaMelipilla,Cartagena,San Javier, Villa Alemana i Coyhaique
dodijeljeniprojekt socijalni i zdravstvenisustav
28.rujna2016. rutaR20Nogales-Puchuncaviprojekt PPP projekturazradi 206,5 prijevoz
2.rujna2016.koncesijaterminalaCarrielSulInternacionalniaerodrom–Concepcion
projekt potpisan 42 prijevoz
2.rujna2016. autocestaConcepcion–CabrerouČileu projekturazradi 369 prijevoz
VELI
KI IN
FRAS
TRU
KTU
RNI P
ROJE
KTI
52
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
IZVORI I REFERENCE
�� AgendaDigital2020GobiernodeChile
�� BloombergNewEnergyFinance,Climatescope2014:Chile
�� BusinessMonitorInternational,ChileRenewablesReport
�� CountryEnergyProfile:Chile–CleanEnergyInformationPortal.www.
reegle.info
�� ChileanChamberofConstruction(CCHC)
�� Electricidad–ChileElectricIndustryMagazine
�� EuromonitorInternational
�� EuropeanandLatinAmericanBusinessServices
�� FASSantiago
�� Globaltrade.net
�� GovernmentofChile,NES
�� InternationalTradeAdministration–Međunarodnatrgovinskaorganizacija,
dioameričkogMinistarstvatrgovine
�� InstitutoNacionaldeEstadísticas(INE)
�� Invest in Chile
�� ITARenewableEnergyReport
�� LaNación,BacheletinauguralprimeraplantadeenergíasolarenAtacama
�� M+AExpodatabase
�� MarketResearch.com.Inc
�� NationalElectricCoordinator
�� NationalEnergyCommission(CNE)
53
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
�� OfficeofAgriculturalAffairs,Santiago
�� ServiciodeImpuestosInternos(SII)
�� Systep(ChileanEngineeringandDesignConsultingFirm)
�� TheObservatoryofEconomicComplexity,MIT
�� ToFairs.com
�� UNE-GovernmentKnowledgeDatabase,DepartmentofEconomicand
SocialAffairs
�� InfraPPPInfrastructureKnowledge
�� http://www.ine.cl/
�� https://www.gfmag.com/
�� http://www.ine.cl/
�� https://en.portal.santandertrade.com/analyse-markets/chile/economic-
political-outline
�� http://www.pitlanemagazine.com/cultures/major-industries-of-chile.html
�� http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-
bilateralnih-medunarodnih-ugovora/cile,26.html
�� https://www.ntradeshows.com/food/chile/
�� http://www.espaciofoodservice.cl/en/
�� http://fruittrade.cl/2018/
�� https://www.energy-xprt.com/companies/keyword-renewable-energy-658/
location-argentina
�� https://www.energy-xprt.com/companies/keyword-renewable-energy-658/
location-chile
�� https://www.export.gov/article?id=Chile-Energy
54
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Prilog 1.
21 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5 Government Finance Indicators
2.5.1 Government Revenue
Government revenue consists of taxes, social contributions, grants receivable, and other revenue. Chile’s government revenue was CLP 36430.85 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 7.27% and reach CLP 59522.97 billions by 2022.
Exhibit 2.14 Government Revenue of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government revenue was 22.965% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.33% and reach 25.184% of GDP by 2022.
Exhibit 2.15 Government Revenue of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000
38.962
2016. (predv.)
41.088
2017. (predv.)
45.239
2018. (predv.)
48.640
2019. (predv.)
51.765
2020. (predv.)
55.412
2021. (predv.)
59.523
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Prihodi države
21,522
22,523
23,524
24,525
25,5
23,3
2016. (predv.)
23,1
2017. (predv.)
24,2
2018. (predv.)
24,6
2019. (predv.)
24,7
2020. (predv.)
24,9
2021. (predv.)
25,2
2022. (predv.)
% B
DP-a
Prihodi države
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
21 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5 Government Finance Indicators
2.5.1 Government Revenue
Government revenue consists of taxes, social contributions, grants receivable, and other revenue. Chile’s government revenue was CLP 36430.85 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 7.27% and reach CLP 59522.97 billions by 2022.
Exhibit 2.14 Government Revenue of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government revenue was 22.965% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 1.33% and reach 25.184% of GDP by 2022.
Exhibit 2.15 Government Revenue of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000
38.962
2016. (predv.)
41.088
2017. (predv.)
45.239
2018. (predv.)
48.640
2019. (predv.)
51.765
2020. (predv.)
55.412
2021. (predv.)
59.523
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Prihodi države
21,522
22,523
23,524
24,525
25,5
23,3
2016. (predv.)
23,1
2017. (predv.)
24,2
2018. (predv.)
24,6
2019. (predv.)
24,7
2020. (predv.)
24,9
2021. (predv.)
25,2
2022. (predv.)
% B
DP-a
Prihodi države
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
31 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.2 Government Expenditure
Chile’s government expenditure was CLP 39741.13 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 6.56% and reach CLP 62010.71 billions by 2022.
Exhibit 2.16 Government Expenditure of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government expenditure was 25.052% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.66% and reach 26.237% of GDP by 2022.
Exhibit 2.17 Government Expenditure of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000
43.749
2016. (predv.)
46.722
2017. (predv.)
50.029
2018. (predv.)
52.585
2019. (predv.)
54.722
2020. (predv.)
58.225
2021. (predv.)
62.010
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Rashodi države
26,2 26,3
26,7 26,6
26,1 26,2 26,2
24
24,5
25
25,5
26
26,5
27
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
%
Rashodi države
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
55
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
31 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.2 Government Expenditure
Chile’s government expenditure was CLP 39741.13 billions in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 6.56% and reach CLP 62010.71 billions by 2022.
Exhibit 2.16 Government Expenditure of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government expenditure was 25.052% of GDP in 2015. It is expected to grow at a CAGR of 0.66% and reach 26.237% of GDP by 2022.
Exhibit 2.17 Government Expenditure of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000
43.749
2016. (predv.)
46.722
2017. (predv.)
50.029
2018. (predv.)
52.585
2019. (predv.)
54.722
2020. (predv.)
58.225
2021. (predv.)
62.010
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Rashodi države
26,2 26,3
26,7 26,6
26,1 26,2 26,2
24
24,5
25
25,5
26
26,5
27
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
%
Rashodi države
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
41 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.3 Government Net Lending / Borrowing
Government net lending / borrowing is calculated subtracting revenue from total expenditure. This measure shows whether the government is putting financial resources at the disposal of other sectors in the economy (net lending), or utilizing the financial resources generated by other sectors (net borrowing). This balance may be viewed as an indicator of the financial impact of government activity on the rest of the economy. Chile’s government net lending / borrowing was negative at CLP 3310.28 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 4% and reach CLP 2487.74 billions by 2022.
Exhibit 2.18 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government net lending / borrowing was negative at 2.087% of GDP in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 9.31% and reach 1.053% of GDP by 2022.
Exhibit 2.19 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-6.000
-5.000
-4.000
-3.000
-2.000
-1.000
0
-4.787
2016. (predv.)
-5.634
2017. (predv.)
-4.789
2018. (predv.)
-3.945
2019. (predv.)
-2.957
2020. (predv.)
-2.813
2021. (predv.)
-2.488
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Proračunski deficit
-2,9-3,2
-2,6
-2,0
-1,4 -1,3-1,1
-3,5
-3
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
02016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Proračunski deficit
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
41 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.3 Government Net Lending / Borrowing
Government net lending / borrowing is calculated subtracting revenue from total expenditure. This measure shows whether the government is putting financial resources at the disposal of other sectors in the economy (net lending), or utilizing the financial resources generated by other sectors (net borrowing). This balance may be viewed as an indicator of the financial impact of government activity on the rest of the economy. Chile’s government net lending / borrowing was negative at CLP 3310.28 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 4% and reach CLP 2487.74 billions by 2022.
Exhibit 2.18 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government net lending / borrowing was negative at 2.087% of GDP in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 9.31% and reach 1.053% of GDP by 2022.
Exhibit 2.19 Government Net Lending / Borrowing of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-6.000
-5.000
-4.000
-3.000
-2.000
-1.000
0
-4.787
2016. (predv.)
-5.634
2017. (predv.)
-4.789
2018. (predv.)
-3.945
2019. (predv.)
-2.957
2020. (predv.)
-2.813
2021. (predv.)
-2.488
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Proračunski deficit
-2,9-3,2
-2,6
-2,0
-1,4 -1,3-1,1
-3,5
-3
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
02016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Proračunski deficit
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
56
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
51 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.4 Government Gross Debt
Government gross debt consists of all liabilities that require payment or payments of interest and/or principal by the debtor to the creditor at a date or dates in the future. This includes debt liabilities in the form of SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pensions and standardized guarantee schemes, and other accounts payable. Chile’s government gross debt was CLP 27560.19 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 15.08% and reach CLP 73655 billions by 2022.
Exhibit 2.20 Government Gross Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government gross debt was 17.373% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 8.71% and reach 31.164% of GDP by 2022.
Exhibit 2.21 Government Gross Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
35.41244.028
51.16557.616
63.08168.428
73.655
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.00080.000
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Bruto državni dug
21,224,8
27,4 29,2 30,1 30,8 31,2
05
101520253035
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Bruto državni dug
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
51 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.4 Government Gross Debt
Government gross debt consists of all liabilities that require payment or payments of interest and/or principal by the debtor to the creditor at a date or dates in the future. This includes debt liabilities in the form of SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pensions and standardized guarantee schemes, and other accounts payable. Chile’s government gross debt was CLP 27560.19 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 15.08% and reach CLP 73655 billions by 2022.
Exhibit 2.20 Government Gross Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government gross debt was 17.373% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 8.71% and reach 31.164% of GDP by 2022.
Exhibit 2.21 Government Gross Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
35.41244.028
51.16557.616
63.08168.428
73.655
010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.00080.000
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
mili
jard
e CL
P
Bruto državni dug
21,224,8
27,4 29,2 30,1 30,8 31,2
05
101520253035
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Bruto državni dug
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
61 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.5 Government Net Debt
Government net debt is calculated as gross debt minus financial assets corresponding to debt instruments. These financial assets are: monetary gold and SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pension, and standardized guarantee schemes, and other accounts receivable. Chile’s government net debt was negative at CLP 5487.75 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 222.52% and reach CLP 22747.94 billions by 2022.
Exhibit 2.22 Government Net Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government net debt was negative at 3.459% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 215.74% and reach 9.625% of GDP by 2022.
Exhibit 2.23 Government Net Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-1,423.01
3,333.94
8,490.77
12,853.5916,391.55
19,694.5022,747.94
-10,000.00
-5,000.00
0.00
5,000.00
10,000.00
15,000.00
20,000.00
25,000.00
2016 (predv.)
2017 (predv.)
2018 (predv.)
2019 (predv.)
2020 (predv.)
2021 (predv.)
2022 (predv.)
CLP
MIL
IJARD
E
Neto nacionalni dug (CLP milijarde)
-0.9
1,9
4,56,5
7,88,9 9,6
-6-4-202468
1012
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Neto nacionalni dug
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
57
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
61 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.5.5 Government Net Debt
Government net debt is calculated as gross debt minus financial assets corresponding to debt instruments. These financial assets are: monetary gold and SDRs, currency and deposits, debt securities, loans, insurance, pension, and standardized guarantee schemes, and other accounts receivable. Chile’s government net debt was negative at CLP 5487.75 billions in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 222.52% and reach CLP 22747.94 billions by 2022.
Exhibit 2.22 Government Net Debt of Chile (in CLP billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s government net debt was negative at 3.459% of GDP in 2015. It is expected to increase at a CAGR of 215.74% and reach 9.625% of GDP by 2022.
Exhibit 2.23 Government Net Debt of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-1,423.01
3,333.94
8,490.77
12,853.5916,391.55
19,694.5022,747.94
-10,000.00
-5,000.00
0.00
5,000.00
10,000.00
15,000.00
20,000.00
25,000.00
2016 (predv.)
2017 (predv.)
2018 (predv.)
2019 (predv.)
2020 (predv.)
2021 (predv.)
2022 (predv.)
CLP
MIL
IJARD
E
Neto nacionalni dug (CLP milijarde)
-0.9
1,9
4,56,5
7,88,9 9,6
-6-4-202468
1012
2016. (predv.)
2017. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
% B
DP-a
Neto nacionalni dug
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
71 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.6 Balance of Payment Indicators
2.6.1 Current Account Balance
Current account balance is the difference between a country’s savings and its investment. It is the sum of the balance of trade (goods and services exports less imports), net income from abroad and net current transfers. Thus it is important indicator which helps assess the health of any country’s economy. A positive current account balance indicates that the country is a net lender to the rest of the world, while a negative current account balance indicates that it is a net borrower from the rest of the world. Chile’s current account balance was negative at USD 4.67 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 6.63% and reach USD 7.319 by 2022.
Exhibit 2.24 Current Account Balance of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s current account balance was negative at 1.925% of GDP in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 2.43% and reach 2.278% of GDP by 2022.
Exhibit 2.25 Current Account Balance of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-3,6 -3,4-4,4
-5,2-5,9
-6,5-7,3-8
-6
-4
-2
0
mili
jard
e U
SD
Tekući račun platne bilance
-1,4 -1,4-1,7
-1,9-2,1 -2,2 -2,3-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
02017.
(predv.)2016.
(predv.)2018.
(predv.)2019.
(predv.)2020.
(predv.)2021.
(predv.)2022.
(predv.)
% B
DP-a
Tekući račun platne bilance
2017. (predv.)
2016. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
71 .CNI ®STROPER HCRAESER TEKRAM © 7102 ,51 REBMEVON - SISYLANA LETSEP - ELIHC
2.6 Balance of Payment Indicators
2.6.1 Current Account Balance
Current account balance is the difference between a country’s savings and its investment. It is the sum of the balance of trade (goods and services exports less imports), net income from abroad and net current transfers. Thus it is important indicator which helps assess the health of any country’s economy. A positive current account balance indicates that the country is a net lender to the rest of the world, while a negative current account balance indicates that it is a net borrower from the rest of the world. Chile’s current account balance was negative at USD 4.67 billions in 2015. It is expected to decline at a CAGR of 6.63% and reach USD 7.319 by 2022.
Exhibit 2.24 Current Account Balance of Chile (in USD billions) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
Chile’s current account balance was negative at 1.925% of GDP in 2015. It is expected to decrease at a CAGR of 2.43% and reach 2.278% of GDP by 2022.
Exhibit 2.25 Current Account Balance of Chile (in % of GDP) Source: IMF, Market Research Reports, Inc.
-3,6 -3,4-4,4
-5,2-5,9
-6,5-7,3-8
-6
-4
-2
0
mili
jard
e U
SD
Tekući račun platne bilance
-1,4 -1,4-1,7
-1,9-2,1 -2,2 -2,3-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
02017.
(predv.)2016.
(predv.)2018.
(predv.)2019.
(predv.)2020.
(predv.)2021.
(predv.)2022.
(predv.)
% B
DP-a
Tekući račun platne bilance
2017. (predv.)
2016. (predv.)
2018. (predv.)
2019. (predv.)
2020. (predv.)
2021. (predv.)
2022. (predv.)
Izvor: MarketResearch.com. Inc.
58
ANALIZA TRŽIŠTA REPU
BLIKE ČILE
TRŽIŠTA ARGEN
TINSKE REPU
BLIKE
Bilješke
59
ANAL
IZA
TRŽI
ŠTA
REPU
BLIK
E ČI
LE
Bilješke
Zagreb, 2018.Sva prava pridržana.
Top Related