Post on 31-Dec-2016
Međunarodno privatno pravo Predavanja
Predmetni nastavnik: Doc. dr Žaklina Spalević
e-mail: zspalevic@sinergija.edu.ba
IX nedelja predavanja
Obligacionopravni odnosi sa elementom inostranosti
(zastarelost, forma ugovora, cepanje ugovora, ugovor o
prodaji, ugovori u pomorskom, vazdušnom, železničkom i
drumskom saobraćaju, ugovor o prenosu tehnologije, ugovor
o cesiji)
Rimska konvencija
Bečka konvencija
Doc. dr Žaklina Spalević
Određivanje merodavnog prava u
pogledu zastarelosti • Zastarelost: gubitak ovlašćenja usled protoka vremena; za razliku od
gubitka samog prava, tj. gašenja obligacija – kod zastarelosti je reč o
gubitku ovlašćenja da se zahteva ispunjenje, sama obaveza se ne gasi.
• U uporednom pravu: ne postoji jedinstveno shvatanje o pravnoj prirodi
zastarelosti, a ni opšteprihvaćena tačka vezivanja, razlikuju se dva glavna
oprečna mišljenja:
Anglosaksonsko poimanje zastarelosti kao instituta procesnog prava (lex fori)
Mišljenje da je zastarelost institut materijalnog prava (pravo merodavno za
sadržinu pravnog posla (ugovora) – pravne radnje povodom koje se postavilo
pitanje njene zastarelosti.
• ZMPP: na zastarelost se primenjuje pravo koje je merodavno za sadržinu
pravnog odnosa ili pravne radnje povodom koje se pitanje zastarelosti
postavlja.
Doc. dr Žaklina Spalević
Određivanje merodavnog prava u
pogledu forme ugovora • Najčešća dilema u oblasti ugovora: može li se ugovor valjano sklopiti u
usmenoj formi, ili je neophodan pismeni oblik, kao i koja je forma potrebna
za izmene i dopune ugovora; razne administrativne dozvole i potvrde nisu
elementi koji se tiču forme ugovora.
• Osnovna tačka vezivanja: locus regit actum, odnosno mesto gde je
ugovor zaključen; problem nastaje u slučaju ugovora koji se zaključuju
među odsutnim strankama – ZMPP ne sadrži odgovor na postavljeno
pitanje, već tumačenjem ZMPP i ZOO (teorija prijema) dolazimo do
rešenja: mesto prihvata ponude.
• Prema savremenim tendencijama razvoja MPP i rešenju predviđenom
u Rim I Regulativi: forma distancionih ugovora je valjana ako je takvom
smatra pravo bilo koje od zemalja na čijoj se teritoriji nalaze ugovarači –
time se povećava broj prava koja konkurišu na primenu i veći su izgledi da
će ugovor biti formalno punovažan.
Doc. dr Žaklina Spalević
Određivanje merodavnog prava u
pogledu forme ugovora • Izuzetak od pravila locus regit actum: lex rei sitae u pogledu ugovora čiji
su predmet nekretnine.
• Fakultativnost pravila locus regit actum: forma se ne mora ceniti prema
pravu mesta zaključenja ugovora – može se ceniti i prema nekom drugom
pravu.
• ZMPP: ugovor će biti punovažan u pogledu forme, ako je punovažan bilo
prema pravu mesta zaključenja ugovora, bilo prema pravu koje je
merodavno za sadržinu ugovora – na taj se način teži održanju ugovora.
• Autonomija volje u pogledu forme ugovora: stranke mogu odrediti
pravo po kojem će se ceniti forma ugovora:
Izborom jednog prava kao merodavno za ugovor u celini, koje će posredno biti
primenjeno i na formu ugovora – kao lex causae, dopuna locus regit actum
Neposrednim izborom merodavnog prava samo za formu ugovora..
Doc. dr Žaklina Spalević
Pitanje "cepanja" ugovora
• Pitanje cepanja ugovora: primena više prava na isti ugovor, do čega
može doći na dva načina:
1. Zakon može da postavi različite tačke vezivanja u pogledu različitih pitanja (npr.
jednu za formu ugovora, a drugu za prava i obaveze – sadržinu)
2. Stranke mogu da izaberu različita prava u pogledu različitih delova ugovora ili
da izaberu pravo koje ne pokriva sva pitanja, čime se otvara mogućnost za
primenu nekog drugog prava na koje ukazuju kolizione norme foruma.
• Cepanje ugovora kao:
Veliko cepanje – razna prava se primenjuju na pojedine faze ugovora
Malo cepanje – jedno pravo se vezuje za prava i obaveze jednog saugovarača,
a drugo za prava i obaveze drugog saugovarača
Problemsko cepanje – različita prava se primenjuju na pojedina ugovorna
pitanja.
Doc. dr Žaklina Spalević
Pitanje "cepanja" ugovora
• Osnovni prigovor: ugovor je ekonomsko i pravno jedinstvo koje se
narušava ukoliko se na njega primeni više prava – gubi se njegova
ravnoteža (tvrdnja je tačna: posebno u slučaju korelativnih prava i obaveza
ugovarača – pravo merodavno za prava i obaveze jednog ugovarača (npr.
kupca) može mu nalagati izvesnu obavezu koja, prema pravu merodavnom
za prava i obaveze prodavca nema svoju protivtežu u pravu koje se
primenjuje na prava i obaveze prodavca).
• Kontraprigovor pobornika: svodi se na konstataciju da su ugovori sa
elementom inostranosti odavno neuravnoteženi, s obzirom na postojanje
elementa inostranosti koji pretpostavlja primenu više prava na ovakve
ugovore.
• ZMPP: predviđa različite tačke vezivanja za formu i za sadržinu ugovora;
ne postavlja nikakvo pravilo koje bi onemogućavalo ili ograničavalo
"cepanje ugovora".
Doc. dr Žaklina Spalević
Određivanje merodavnog prava za
pojedine ugovore • Ugovori koji imaju veliki značaj u privrednom životu i pri čijem se
kolizionom regulisanju javljaju određene specifičnosti:
1. Ugovor o prodaji
2. Ugovor o pomorskom prevozu
3. Ugovor o vazdušnom prevozu
4. Ugovor o železničkom prevozu
5. Ugovor o drumskom prevozu
6. Ugovor o prenosu tehnologije
7. Ugovor o cesiji.
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovor o prodaji
• U pogledu prava i obaveza kupca i prodavca – kada su pokretne
stvari predmet ugovora:
Lex voluntatis (izričito ili prećutno)
Princip najtešnje veze, sa osloncem na pomoćnu tačku – lex loci venditoris
(zakon mesta prodavca – domicil ili sedište prodavca u vreme kada je primljena
ponuda). U slučaju menjanja domicila, u toku pregovora (više ponuda na
ponudu) merodavan je domicil u pogledu primljene ponude koja je dovela do
zaključenja ugovora.
• U pogledu forme: locus regit actum; lex causae, pravo koje je merodavno za
prava i obaveze; lex voluntatis – ukoliko se stranke odluče za izbor merodavnog
prava.
• U pogledu prodaje nekretnina: lex rei sitae.
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovore o prevozu
Ugovori o pomorskom prevozu stvari, putnika i prtljaga
• Merodavno pravo u pogledu prava i obaveza: lex voluntatis, izuzev kod:
Fraus legis
Ustanove javnog poretka
Kada je reč o odgovornosti brodara za gubitak, manjak ili oštećenje tereta, a
luka ukrcaja ili luka odredišta je u domaćoj zemlji (ovde je merodavno domaće
pravo)
Kada se radi o prevozu putnika, a primenom drugog prava putnik bi bio stavljen
u nepovoljniji položaj nego po odredbama domaćeg prava.
• U nedostatku izričite ili prećutne autonomije volje kojom bi bilo izabrano
pravo za sva pitanja iz ugovora, na ugovor ili ugovorni odnos primeniće se
sledeće pomoćne tačke vezivanja:
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovore o prevozu
Za glavna prava i obaveze ugovornih strana – lex loci contractus
Za sporedna prava i obaveze (npr. način ukrcaja i predaje tereta; način
plaćanja vozarine) – lex loci solutionis
Za ugovor o prevozu putnika ili stvari zaključen na osnovu unapred utvrđenih
opštih uslova brodara – pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu
pripadnost ima brodar
Za ugovor o tegljenju – lex fori.
• Merodavno pravo u pogledu forme ugovora: locus regit actum i lex
causae, pravo koje je merodavno za prava i obaveze.
• Koliziona pravila koja se odnose na pomorski prevoz stvari ili putnika
odnose se i na prevoz u unutrašnjoj plovidbi, a odnose se i na druge
ugovore o iskorišćavanju brodova (npr. riboliv, naučna istraživanja).
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovore o prevozu
Ugovori o vazdušnom prevozu putnika i stvari
• Oblast vazdušnog transporta: regulisana je Varšavskom konvencijom o
izjednačavanju izvesnih pravila koja se odnose na međunarodni vazdušni
prevoz iz 1929. godine (za procenjivanje greške usled koje je nastupila
šteta – lex fori) i Čikaškom konvencijom o međunarodnoj civilnoj avijaciji iz
1944. godine – bivša Jugoslavija je ratifikovala obe konvencije.
• Merodavno pravo u pogledu prava i obaveza (ako odedbe konvencije ne
pokrivaju postavljena pitanja, ili ako ne postoje uslovi da se primene
konvencijska rešenja): lex voluntatis, a ukoliko stranke nisu ugovorile
merodavno pravo – pravo mesta gde se u vreme prijema ponude nalazilo
prebivalište, odnosno sedište prevoznika (vozara).
• Merodavno pravo u pogledu forme ugovora: locus regit actum i lex causae,
pravo koje je merodavno za prava i obaveze.
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovore o prevozu
Ugovor o železničkom transportu
• Oblast železničkog transporta:
Konvencija o prevozu robe železnicom (CIM)
Konvencija o prevozu putnika i prtljaga železnicom (CIV)
Obe su zamenjene Konvencijom o međunarodnim prevozima železnicom
zaključenom u Bernu 1980. godine (COTIF)
Merodavno pravo – pravo države u kojoj imalac ostvaruje svoja prava
Posebno koliziono pravilo u pogledu odgovornosti železnica u slučaju smrti
ili povrede putnika – pravo mesta udesa.
Doc. dr Žaklina Spalević
Kolizione norme za ugovore o prevozu
• U slučaju da se ne mogu primeniti nu unifikovana materijalna, ni
unifikovana koliziona pravila, ili ako ne pokrivaju postavljeno pitanje,
merodavno pravo je:
Za prava i obaveze
Lex voluntatis, a u nedostatku izbora
Pravo mesta gde se u vreme prijema ponude nalazilo prebivalište, odnosno
sedište prevoznika (vozara)
Za formu ugovora
Locus regit actum i lex causae.
• Ugovor o drumskom prevozu: Ženevska konvencija o drumskom
prevozu robe iz 1956. godine isključuje autonomiju volje; ovde važi shodna
primena kolizionih normi koje se odnose na železnički i vazdušni
saobraćaj.
Doc. dr Žaklina Spalević
Ugovor o transferu tehnologije i ugovor
o cesiji • Ugovor o transferu tehnologije: prava industrijski razvijenih zemalja, kao
rešenje favorizuju – sedište prenosioca tehnologije.
• ZMPP: sedište primaoca tehnologije u vreme zaključenja ugovora – ako
stranke ne izaberu neko drugo pravo ili ako posebne okolnosti ne ukazuju
na to.
• Ugovor o cesiji: promena u ličnosti poverioca u postojećem ugovornom
odnosu; do promene dolazi na osnovu sporazuma starog poverioca
(cedent) sa novim poveriocem (cesionar); na strani dužnika (cesus) nema
promene – isto lice se pojavljuje u ovoj ulozi; razlikuju se odnosi između:
Cedenta i cesionara – merodavno je pravo koje se primenjuje na ugovor koji
služi kao osnova ustupanju (npr. ugovor o prodaji potraživanja)
Cesionara i cesusa – merodavno je pravo koje je merodavno za samo
ustupljeno potraživanje, odnosno pravo koje je merodavno za ugovor iz koga
potraživanje proizilazi.
Doc. dr Žaklina Spalević
Pravne karakteristike kolizionih normi
za ugovore u našem MPP • ZMPP:
Autonomija volje – izuzev kod ugovora koji za predmet imaju nekretnine
Kombinacija principa najtešnje povezanosti i neke neposredno vezujuće tačke
vezivanja – domicil ili sedište nosioca karakteristične obaveze, od kojih postoje
dva odstupanja:
Kod ugovora o transferu tehnologije – sedište primaoca tehnologije
Kod potraživanja iz ugovora o radu – pravo države u kojoj se rad obavlja
Kod ugovora koji nisu posebno navedeni u ZMPP – tačka vezivanja koja se
primenjuje u kombinaciji sa principom najbliže veze je prebivalište (sedište)
ponudioca u vreme prijema ponude
Za formu ugovora – locus regit actum i lex causae; izuzetak su ugovori koji za
predmet imaju nekretnine i kod kojih se primenjuje lex rei sitae.
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
• Rimska konvencija o pravu merodavnom za ugovorne obaveze:
potpisana je u Rimu 19. juna 1980. godine (Belgija, Nemačka, Francuska,
Irska, Italija, Luksemburg i Holandija); stupila je na snagu 1. aprila 1991.
godine; izvršena je revizija njenih odredaba i novi tekst pretočen je u
autonomni izvor prava Evropske zajednice (danas EU) – regulativu.
• Rim I Regulativa: na snazi u zemljama članicama EU:
Neposredno se primenjuje u svim državama članicama EU i time unifikuje
koliziona pravila država članica EU u ugovornoj materiji
Primenjuje se se bez uslova reciprociteta – bez obzira na to da li primena
kolizione norme vodi do prava zemlje članice EU ili neke treće zemlje.
• Preduslov primene odredaba Rim I Regulative: postojanje elementa
inostranosti – primenjujse se na svaku ugovornu obavezu koja je
zasnovana na činjeničnom stanju vezanom za najmanje dve države
(intenzitet vezivanja nije bitan).
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
• Pitanja, vezana za ugovorne obaveze, koja su izričito isključena iz
polja primene Konvencije:
Pitanje statusa, poslovne i pravne sposobnosti fizičkih lica
Ugovorne obaveze nastale iz porodičnih odnosa, uključujući i obaveze
izdržavanja
Obaveze nastale iz bračnoimovinskih režima, imovinskih režima ustanova
sličnih braku, obaveze nastale iz zaveštanja i nasleđivanja
Obaveze proizašle iz menica, čekova i drugih hartija od vrednosti
Arbitražne i prorogacione sporazume
Pitanja regulisana pravom trgovačkih društava
Pitanje da li zastupnik može da obaveže principala i da li organ kompanije
može istu da obaveže u odnosu na treće lice
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
Pitanja vezana za konstituisanje trust-a i odnose u njemu
Obaveze nastale pre zaključenja ugovora
Ugovore o osiguranju (ali se primenjuje na određene ugovore o osiguranju
života).
• Određivanje merodavnog prava:
Autonomija volje
Izričita ili prećutna
Kolizionopravna
Za ceo ugovor ili samo za njegov deo
Prilikom zaključenja ugovora ili naknadno (naknadni izbor deluje ex tunc)
Za ocenu postojanja i punovažnosti sporazuma o izboru merodavnog prava
– lex causae
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
Princip najbliže veze – ne u svom čistom obliku, već kroz kombinaciju
neposrednih tačaka vezivanja koje treba da predvide pravo najbliže veze za
određene tipove ugovora; i generalni zadatak suda je da dođe do prava
najbliže veze, makar i po cenu odstupanja od propisanih fiksnih tačaka
vezivanja.
• Konvencija najpre propisuje fiksne tačke vezivanja za neke tipične situacije
očigledno je da je evropski zakonodavac pošao od toga da će pravo
najbliže veze po pravilu biti pravo zemlje redovnog boravišta nocioca
nenovčane – karakteristične obaveze:
Za ugovore o pružanju usluga – pravo zemlje redovnog boravišta pružaoca
usluge
Za ugovore o prodaji robe – pravo zemlje redovnog boravišta prodavca
Za ugovor o prodaji putem aukcije – pravo zemlje gde je aukcija održana
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
Za ugovore koji se zaključuju na organizovanom finansijskom tržištu (npr.
berza) – pravo zemlje po čijim pravilima je to tržište organizovano
Za ugovor o franšizingu – pravo zemlje sedišta davaoca franšize
Za ugovor o distribuciji – pravo zemlje sedišta distributera
Za ugovore čiji su predmet stvarna prava na nepokretnostima ili zakup
nepokretnosti – pravo zemlje u kojoj se nepokretnost nalazi (osim u slučaju
kratkoročnog zakupa u kome zakupodavac i zakupac imaju redovno boravište u
istoj zemlji, u kom će se slučaju primeniti pravo te zemlje.
• Regulativa princip najbliže veze izvodi kroz fiksne tačke vezivanja, sedište
nosioca karakteristične obaveze i specijalnu klauzulu odstupanja.
• Zaštita slabije strane: u obliku specifične intervencije u pogledu odabira
merodavnih materijalnih normi – u okviru Regulative postavljena su
posebna koliziona pravila u pogledu potrošačkih ugovora i ugovora o radu.
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa • Potrošački ugovori: u kojima neko sebi pribavlja robu ili usluge u svrhu
koja nema veze sa delatnošću ili profesionalnim aktivnostima koje (kupac)
obavlja; zaštitu treba da uživaju samo oni koji su ugovor zaključili sa
prodavcima koji aktivno posluju u zemlji potrošača, ili svoju poslovnu
aktivnost usmeravaju na više zemalja, uključujući i zemlju u kojoj se
potrošač nalazi; merodavno pravo – autonomija volje koja trpi ograničenja
sa stanovišta ishoda (izbor merodavnog prava ne može potrošača lišiti
zaštite koju mu pružaju imperativni propisi zemlje njegovog uobičajenog
boravišta); u nedostatku izbora, merodavno pravo je – pravo zemlje
uobičajenog boravišta potrošača.
• Ugovori o radu: merodavno pravo – pravo zemlje u kojoj zaposleni
obavlja svoj rad ili iz koje je rad obavljao; ako se rad obavlja u više država,
ali ni u jednoj od njih redovno – pravo zemlje u kojoj se nalazi poslovno
mesto preko koga je zaposleni angažovan; izbor merodavnog prava ne
može zaposlenog lišiti zaštite prinudnih propisa onog prava koje bi se
primenilo u odsustvu autonomije volje.
Doc. dr Žaklina Spalević
Rim I Regulativa
• Pravo merodavno za formu ugovora:
Ako je ugovor zaključen između ugovornih strana koje se u vreme zaključenja
ugovora nalaze u istoj državi– lex causae ili lex contractus
Ako su ugovarači u vreme zaključenja ugovora u različitim državama – lex
causae ili pravo jedne od zemalja u kojoj se, u trenutku zaključenja ugovora,
nalazio neki od ugovarača, ili zemlja redovnog boravišta jednog od ugovarača u
trenutku zaključenja ugovora.
• Norme neposredne primene: norme koje neka zemlja smatra toliko
ključnim za zaštitu svojih javnih interesa, te ih smatra merodavnim u svim
situacijama koje potpadaju pod njihovo polje primene, bez obzira na to koje
je pravo inače merodavno prema odredbama reglative; za razliku od
neposrednih normi foruma, normama neposredne primene trećih zemalja
dejstvo je ograničeno (diskreciona odluka suda, pravo zemlje u kojoj treba
ispuniti ugovornu obavezu, dejstvo norme zavisi od mere u kojoj ona čini
izvršenje ugovora protivzakonitim).
Doc. dr Žaklina Spalević
Bečka konvencija
• Bečka konvencija o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. godine:
predstavlja unifikaciju materijalnog prava u oblasti međunarodne prodaje
robe.
• Bečka konvencija se ne primenjuje na:
Potrošačke ugovore
Ugovore koji za predmet imaju vrednosne papire i novac, brodove, glisere na
vazdušni jastuk, vazduhoplov i električnu energiju
Prodaje učinjene na javnoj aukciji ili u okviru prinudne prodaje.
• Prema članu 1 (1): Bečka konvencija se primenjuje za ugovore o prodaji
robe zaključene između strana koje imaju svoje sedište na teritorijama
različitih država:
a. Kada su te države – države ugovornice, ili
b. Kada pravila MPP upućuju na primenu prava države ugovornice.
Doc. dr Žaklina Spalević
Bečka konvencija
• Isključenje primene konvencije: stranke uvek mogu u svom ugovoru
isključiti primenu konvencije.
• Rezerva iz člana 95: neke zemlje su pri ratifikaciji Bečke konvencije
odlučile da iskoriste pravo iz člana 95. i stave rezervu na primenu člana 1
(1) Konvencije; rezerva danas važi samo još za Kinu, SAD, Singapur, Sveti
Vinsent i Grenadin, Jermeniju, Češku i Slovačku.
• Bečka konvencija u praksi domaćih sudova: sudovi se ne snalaze baš
najbolje u njenoj primeni, čak ni u relativno jednostavnim situacijama koje
spadaju pod primenu člana 1 (1) (a).
• Najčešći tip propusta: sud jednostavno previdi (ili ne vidi) da se Konvencija
ima primeniti, te do merodavnog prava dolazi putem člana 20. ZMPP,
primenjujući najčešće ZOO.
Doc. dr Žaklina Spalević