Post on 22-Oct-2021
Duška Dimović, Petra Remeta ●
WWF
Beograd, 30.januar 2015.
Inicijativa za održivu hidroenergetiku
u Dinarskom luku
1. Kontekst
Hidroenergija u Dinarskom luku dobija na važnosti
• Pomak ka obnovljivim izvorima
energije
temeljna energija (tzv. base
load)
energija uravnoteženja
• Recipročni odnos između
proizvodnje energije, vodne
sigurnosti i integriteta ekosistema
• Razvoj hidroenergije uvek
uključuje kompromise tako da
fokus mora biti na projketima gde
dobrobiti jasno nadmašuju sve
troškove
1. Kontekst
Dinarski luk je centar biodiverziteta na globalnom nivou...
Mnoge endemske biljne i životinjske vrste ovih staništa zavise od reka,
povezanih močvarnih staništa i podzemnih voda
... ugrožen ovakvim planovima razvoja hidroenergetike
1. Kontekst
Vodećih principi za razvoj održive hidroenergije
Dobri projekti razvijeni na prihvatljivim lokacijama kojima se izbegavaju,
umanjuju i ublažavaju negativni uticaji, dele koristi i poštuju prava i
vrednosti društva i životne sredine.
Pravna utemeljenost
• Razvoj hidroenergetike razmatrati u sklopu održive
energetske politike i realizovati u skladu sa
međunarodno priznatim standardima i najboljim
primerima iz prakse.
• Praktično sprovođenje Okvirne direktive o vodama
i Konvencije o saradnji na zaštiti i održivom
korišćenju reke Dunav.
2. Inicijativa za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku
Inicijativa za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku
Cilj 1
Ključne međunarodne zainteresovane strane doprinose održivom razvoju hidroenergetike u zemljama Dinarskog luka
Cilj 2
Povećanje održivosti hidroenergetike jačanjem pravnog okvira i aktivnim
dijalogom između ključnih zainteresovanih strana utemeljenom na
naučnim argumentima
Cilj 3
Korišćenje kapaciteta i resursa WWF-a za jačanje organizacija civilnog društva u borbi protiv razvoja neodržive hidroenergetike u područjima visokog statusa zaštite prirode
Cilj 4
Određivanje ekonomske vrednosti ekoloških usluga kao alternativa razvoju
neodržive hidroenergetike
Konačni cilj
Održiva hidroenergetika i zaštita slatkovodnih
ekosistema
2. Inicijativa za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku
Smernice za održivu hidroenergetiku
• Povećati efikasnost postojeće energetske infrastrukture pre planiranja
novih izvora energije.
• Osmisliti održivu energetsku politiku koja će uravnotežiti ekološke,
ekonomske i socijalne aspekte i koja će se zasnivati na kombinaciji različitih
obnovljivih izvora energije u skladu sa stručno utemeljenom procenom
nacionalnog potencijala obnovljivih izvora energije.
• Poboljšati postojeća postrojenja (tehnička i ekološka poboljšanja) pre
planiranja novih hidroenergetskih kapaciteta.
• Poštovati ekološki osetljiva područja za razvoj hidroenergije, uzimajući u
obzir uticaje na nivou rečnog sliva.
• Implementirati potpune mere ublažavanja, a posebno u smislu
ugrađivanja režima ekološki prihvatljivog protoka i prolaza za ribe u projekte
hidroelektrana (postojećih i planiranih).
2. Inicijativa za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku
Zone isključenja-Ekološki osetljiva područja
• Konačni rezultat procesa identifikacije i prioritizacije područja zaštite na
nivou rečnog sliva
isključenje → nepogodno → manje pogodno → pogodno
• Najbolji pristup identifikaciji ekološki osetljivih područja
ravnoteža između naučnog rada i praktičnosti primene
uključivanje ključnih zainteresovanih strana od najranije faze
identifikacija na nivou rečnog sliva
• Prioritete zaštite potrebno objektivno definisati na temelju merljivih
kriterijuma analiziranih naučnom metodom
3. Reke: Linije života u Dinarskom luku
Reke: Linije života
Dinarskog luka
Utvrditi reke od izuzetnog značaja u
Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj
Gori, Hrvatskoj i Srbiji u cilju:
→ dugoročnog očuvanja svih
jedinstvenih rečnih staništa i
vrsta koje ih naseljavaju
→ očuvanja vrsta i staništa od
izuzetnog značaja
→ očuvanja kritičnih staništa za
migratorne vrste
3. Reke: Linije života Dinarskog luka
Identifikacija reka od izuzetnog značaja u Dinarskom luku
• Ekoregionalni pristup prema hidromorfološkim i biološkim kriterijumima iz
Okvirne direktive o vodama
• Analizirano 296 reka ukupne dužine 13.278 km prema parametrima
stanja rečnih segmenata na temelju hidrologije, morfologije korita, obalne
vegetacije, kvaliteta vode i upotrebe zemljišta u podslivu
ukupne biološke vrednosti na temelju distribucije slatkovodnih ribljih vrsta i
postojanja zaštićenih područja
reprezentativnosti i kontinuiteta toka
• Svi rečni segmenti dobrog stanja smatraju se izuzetnim
3. Reke: Linije života u Dinarskom luku
Rezultat analize
? % Analizirane rečne mreže je
izuzetno:
SRBIJA - ? % izuzetnih reka Crna Gora - 76% izuzetnih reka
Hrvatska - 73% izuzetnih reka
Bosna i Hercegovina - 60% izuzetnih reka
Albanija - 60% izuzetnih reka
4. Rezultati i aktivnosti
Međusektorski alat za planiranje upravljanjem i
korišćenjem vodnih resursa
U međuvremenu, ova karta najznačajnijih reka i rečnih segmenata izvrsna je podloga za:
- prostorno planiranje
- planove upravljanja rečnim slivovima
- planiranje hidroenergetskih kapaciteta
- dalja istraživanja biološke vrednosti
WWF prepoznaje da ovakav visoki procenat izuzetne rečne
mreže ne može biti proglašen zonama isključenja, te poziva
na dalja istraživanja u saradnji sa državnim institucijama.
Naš cilj…
• Konačni cilj je međusektorska saradnja na nivou nadležnih
ministarstava i institucija, uz učestvovanje svih relevantnih
zainteresovanih strana, na daljem istraživanju rečnih segmenata u
cilju kategorizacije zona isključenja, kao i nepogodnih, manje
pogodnih i pogodnih zona za razvoj infrastrukturnih projekata, i
njihova zakonska zaštita.
• WWF će nastaviti da sarađuje sa relevantnim državnim institucijama
kako bi pomogao pri definisanju zona isključenja i doprineo njihovoj
potpunoj i sveobuhvatnoj zakonskoj zaštiti.
Hvala na pažnji!
wwf.panda.org/serbia