Elaborat - skupstina.ks.gov.baskupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/elaborat.pdf ·...

Elaborat Inicijativa za osnivanje JU Naučni centar za podršku inkluziji

Savjet roditelja EDUS-a 10/11/17 Jačanje inkluzivnog obrazovanja

of 79

Sadržaj 1 Sažetak ............................................................................................................................................. 3

2 Uvod ................................................................................................................................................ 5

2.1 EDUS – EDUKACIJA ZA SVE ...................................................................................................... 5

2.2 Glavni ciljevi i strategije ........................................................................................................... 5

3 Razlog za inicijativu: Opis problema ................................................................................................ 7

4 Opcije sistemskog rješenja .............................................................................................................. 9

4.1 Odustajanje od EDUS programa i zadržavanje postojećeg sistema ........................................ 9

4.2 Proširenje i prilagođavanje postojećih ustanova .................................................................... 9

4.3 Formiranje nove specijalizirane javne ustanove ..................................................................... 9

5 Svrha osnivanja JU Naučni centar za podršku inkluziji .................................................................. 11

6 Ciljne populacije i partneri u inicijativi za osnivanje JU Naučni centar za podršku inkluziji .......... 12

7 Zakonski i stručni okvir za pokretanje inicijative ........................................................................... 13

7.1 Ciljevi, koraci i metode .......................................................................................................... 16

7.1.1 Pokazna predškolsko – školska ustanova: Koraci prema inkluzivnim učionicama u

javnim predškolskim i školskim ustanovama ................................................................................ 17

7.1.1.1 Faza I (2017-2018) ..................................................................................................... 17

7.1.1.2 Faza II (2018-2019) .................................................................................................... 17

7.1.1.3 Faza III (2019-2020) ................................................................................................... 17

7.1.1.4 Faza konsolidacije (2020/2021 - nadalje) .................................................................. 18

7.2 Institucionalna i financijska konstrukcija za obezbjeđenje lokacije, adaptaciju zgrade, te

održavanje infrastrukture JU Naučnog centra za podršku inkluziji ................................................... 18

7.3 Financiranje rada JU Naučni centar za podršku inkluziji ....................................................... 18

7.3.1 Šematski prikaz financiranja rada JU Naučnog centra za podršku inkluziji ................... 19

7.3.2 Budžet JU Naučni centar za podršku inkluziji – po djetetu (troškovi za Kanton Sarajevo)

19

7.3.3 Budžet JU Naučni centar za podršku inkluziji – po budžetskim stavkama .................... 20

8 Dodaci ............................................................................................................................................ 21

8.1 Dodatak 1: Grafikon napretka djece tokom dvije uzastopne godine .................................... 21

8.2 Dodatak 2: Modul EDUS programa ....................................................................................... 22

8.2.1 Uvod .............................................................................................................................. 22

8.2.2 OPĆE ODREDBE.............................................................................................................. 22

8.2.2.1 OPĆI PODACI O NEVLADINOJ ORGANIZACIJI ............................................................. 22

8.2.2.2 KONCEPCIJSKO- PROGRAMSKI SADRŽAJI .................................................................. 23

8.2.2.3 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA ...................................................... 32

8.2.2.4 ODGOJNO – OBRAZOVNI KADAR ............................................................................... 33

of 79

8.2.2.5 PLAN STRUČNOG PRAĆENJA ..................................................................................... 33

8.2.2.6 EDUKACIJA RODITELJA ............................................................................................... 34

8.2.2.7 VALIDACIJA POSTIGNUTIH REZULTATA ..................................................................... 34

8.2.3 Curriculum Vitae: Prof. dr. Nirvana Pištoljević .............................................................. 40

8.2.3.1 Naučne publikacije .................................................................................................... 46

8.2.3.2 Druge publikacije ....................................................................................................... 47

8.2.3.3 Manuskripti u izradi ................................................................................................... 48

8.2.3.4 Predavanja na poziv ................................................................................................... 48

8.2.3.5 Prezentacije ............................................................................................................... 50

8.2.3.6 Istraživačko iskustvo .................................................................................................. 55

8.2.3.7 Profesionalna članstva i certifikacije ......................................................................... 56

9 Bibliografija .................................................................................................................................... 58

10 Preporuke i podrška drugih institucija za EDUS program ......................................................... 59

10.1 Akademija nauka i umjetnosti BiH ........................................................................................ 59

10.2 UNICEF ................................................................................................................................... 67

10.3 Delegacija Europske Unije u BiH ............................................................................................ 68

10.4 NATO ..................................................................................................................................... 70

10.5 Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ........................................................................ 71

10.6 Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS/Ministarstvo odbrane BiH ......................... 72

10.7 Ministarstvo obrazovanja i nauke KS: Prosvjetno-pedagoški zavod ..................................... 75

10.8 Federalno ministarstvo zdravstva ......................................................................................... 76

10.9 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – Pedijatrijska klinika ............................................... 77

10.10 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – Odjel dječije neuropsohijatrije ......................... 78

11 Dosadašnji partneri i sponzori EDUSa ....................................................................................... 79

of 79

1 Sažetak

Imajući u vidu s jedne strane stalni porast broja djece sa poteškoćama u razvoju te činjenicu da je sve

više roditelja koji žele savremene, naučno-dokazane obrazovne metode i kontinuiran rad s njihovom

djecom još od najranije dobi , za šta već više godina postoje liste čekanja, a s druge strane zastarjelu

obrazovnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini i Kantonu Sarajevo, nedostatak adekvatne edukacije

stručnih kadrova i roditelja, te činjenicu da koncept inkluzivnog obrazovanja uspostavljen u BiH još

2003. godine, još uvijek nije zaživio, nameće se potreba za kvalitetnijim sistemskim pristupom u pravcu

unapređenja funkcionalnosti djece s poteškoćama u razvoju i njihovoj kvalitetnoj podršci u javnim

ustanovama.

Posljednjih 7 godina nevladina organizacija Edukacija za sve - EDUS provodila je naučno-dokazani

program u radu sa nekoliko stotina djece s poteškoćama u razvoju u Kantonu Sarajevo, koji je davao

odlične rezultate u pogledu podizanja nivoa funkcionalnost djece i njihovog uključivanja u redovni

obrazovni proces. Međutim, u proteklom periodu nije se iznašlo trajno sistemsko rješenje koje bi

omogućilo značajnije sistemsko sprovođenje ovakvog programa i obuhvatilo svu djecu kojoj je takav

rad potreban.

Iz navedenih razloga, stručnjaci i roditelji EDUS-a, koji su iz prve ruke imali priliku uočiti sve nedostatke

postojećeg sistema, ovim pokreću INICIJATIVU za osnivanje Javne ustanove "NAUČNI CENTAR ZA

PODRŠKU INKLUZIJI". Ova ustanova bi imala trostruku ulogu: bila bi pokazna predškolsko-školska

ustanova za djecu različitih sposobnosti uzrasta 2-15 godina, resursni centar za edukaciju stručnjaka iz

relevantnih oblasti i roditelja po naučno-dokazanoj metodologiji, te naučno-istraživački centar za

stalno unapređenje inkluzivnih praksi. Osim redovnih edukacija in-situ, Naučni centar bi provodio

sistematsku diseminaciju znanja, kroz faze koje bi obuhvatale sve veći broj redovnih predškolskih i

školskih ustanova. Zbog evidentnog interesa regionalnih stručnjaka, Naučni centar ima potencijal da

već sa osnivanjem postane i regionalni centar izvrsnosti.

Predložena lokacija za ustanovu je trenutno prazan objekat u kojem je bila O.Š. Isa beg Ishaković, u

vlasništvu Općine Novo Sarajevo, čiji su se predstavnici, u vezi s tim već izjasnili pozitivno. EDUS-u je,

također, ponuđena pomoć od strane međunarodinih donatora na obnavljanju zgrade, a Elaboratom je

predviđeno da troškove zgrade snosi Kanton Sarajevo.

Što se strukture i budžeta ustanove tiče, Naučni centar bi, u sva tri segmenta, uključivao ukupno 125

uposlenika, od čega 25 studenata, i 200 djece (ovaj početni broj djece bi se vremenom mogao

povećati do 250) i funkcionirao bi po principu 3 u 1: tri navedene funkcije bi se mogle dobiti kroz

budžet koji je reda veličine budžeta jedne škole u Kantonu. Ukupni budžet predviđen ovim

elaboratom iznosi 2, 72 miliona BAM godišnje. Najveći dio budžeta, 2,08 miliona BAM godišnje, bi bio

usmjeren ka finansiranju rada pokazne predškolsko-školske ustanove, gdje bi troškovi bili

raspodijeljeni između resornih ministarstava (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) i općina iz kojih

djeca dolaze, dok bi se resursni centar finansirao djelimično, a naučni skoro u potpunosti, kroz domaće

i inostrane projekte. Zbog velikog interesa u regionu, postoji i značajna mogućnost samofinansiranja,

a samim tim i samoodrživosti.

Zbog neophodnosti da se u procesu donošenja odluka obezbjedi kontinuitet za djecu koja trenutno

pohađaju EDUS-ov program ili su na listi čekanja, roditelji su definirali tabelu sa koracima koji uključuju

i aktivnosti do osnivanja Naučnog centra:

of 79

Tablica 1: Aktivnosti u kratkoročnom periodu – obezbjeđenje kontinuiteta edukacije do trajnog rješenja

Rb Aktivnost Akteri Ishod Rok

1. Potpisivanje privremenog ugovora za nastavak programa EDUS-a za svu djecu – Rana intervencija i Vrtić – OŠ Isa Beg Ishaković

- Vlada KS - MON KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Osiguran nastavak rada Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja

25.10.2017.

2. Verifikacija EDUS-ovog programa - MON KS

Verifikovan program spreman za integraciju i u redovne predškolske i školske ustanove

25.10.2017.

3. Potpisivanje ugovora o saradnji EDUS i JU Mjedenice kako bi se osiguralo sprovođenje EDUS programa u vrtiću i u školskom programu

- MONKS - JU Zavod Mjedenica - EDUS

Kvalitetna implementacija EDUS programa u vrtiću i razredima školske djece Zavoda Mjedenica

25.10.2017.

4. Odluka da se O.Š. Isa Beg Ishaković daje na raspolaganje EDUS programu

- Općina Novo Sarajevo - MON KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Prostorije škole se opremaju i vrši se preseljenje EDUS-a iz OŠ V. Skarić

25.10.2017.

5. Osiguranje budžeta za 2018. za ukupno 50 edukatora za rad po EDUS programu

- Vlada KS - MON KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku KS - Ministarstvo zdravstva KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Finansijski preduslovi za nastavak rada Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja

01.11.2017.

Tablica 2: Aktivnosti za dugoročno i sistemsko rješenje obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju

Rb Aktivnost Akteri Ishod Rok 1. Uspostava interresorne radne

grupa koja će intenzivno raditi na iznalaženju trajnog rješenja (do kraja 2017. godine).

- Vlada KS - MON KS - Minisarstvo zdravstva KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad i socijalnu politiku KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Osnivanje Javne ustanove "NAUČNI CENTAR ZA PODRŠKU INKLUZIJI" do kraja 2017. godine

25.10.2017.

2 Osiguranje budžeta za Javnu ustanovu "NAUČNI CENTAR ZA PODRŠKU INKLUZIJI" (u sklopu Dokumenta okvirnog budžeta 2018-2020 i Budžeta KS za 2018.)

- Vlada KS - MON KS - Ministarstvo zdravstva KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku KS - EDUS - Općine u KS - Savjet roditelja EDUS

Financijski preduslovi za nesmetan rad Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja u O.Š. Isa Beg Ishaković u 2018.

31.12.2017.

of 79

2 Uvod

2.1 EDUS – EDUKACIJA ZA SVE U novembru 2010. godine, okupljanjem stručnjaka, roditelja i građana, EDUS je nastao kao izraz

potrebe za stvaranjem jedinstvenog saveza pojedinaca i grupa koje pred sobom imaju viziju o

realizaciji punog potencijala svakog djeteta, bilo ono sa poteškoćama u razvoju ili ne. Kao rezultat

djelovanja EDUS-a, u taj savez su uključene sve interesne grupe, bez obzira da li su vladine ili ne:

roditelji, stručnjaci, predstavnici nadležnih institucija i drugi građani koji svojim prirodnim, stručnim ili

službenim položajem učestvuju, ili žele da učestvuju, u zajedničkom naporu da se unaprijede postojeći

sistemi podrške razvoju i obrazovanju djece, bez obzira na njihove sposobnosti. EDUS je zvanično

registrovan 8.12.2010. godine. Glavni pokretači Udruženja su bili stručnjaci i roditelji okupljeni oko

projekta „Mjedenica 2010-2011“ koji su prije svega željeli da izvanrednu praksu, očitovanu u stalnom

i mjerenom napretku djece uključene u projekat, zadrže i ugrade u sistem. Pri tome nastoje

konstruktivno upotrijebiti ljudsku i stvaralačku energiju stručnog koordinatora ovog projekta, naučnice

iz oblasti pedagogije, psihologije i defektologije prof. dr. Nirvane Pištoljević, koja želi da svoje znanje i

iskustvo iz SAD-a iskoristi kako bi pomogla i djeci u BiH.

2.2 Glavni ciljevi i strategije 1. Kvalitativno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

Asistencija u edukaciji stručnjaka, studenata i roditelja za korištenje naučno dokazanih metoda

rada s djecom, iniciranje i razvoj sistema rane detekcije, dijagnoze i intervencije za djecu sa

smetnjama i poremećajima u razvoju, kao i unapređenje nauke i visokoškolskog obrazovnog

sistema;

2. Strukturno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

Bolje uvezivanje obrazovnog, zdravstvenog i sektora socijalne zaštite u svrhu boljeg

prilagođavanja potrebama djece sa i bez poteškoća u razvoju i njihovih porodica i saradnja sa

vladinim, nevladinim i profitnim sektorom u oblastima zajedničkog interesa;

3. Podizanje svijesti javnosti

Podizanje svijesti javnosti o potrebi za sveobuhvatnim pristupom u podršci i obrazovanju djece

sa ciljem zadovoljenja njihovih individualnih potreba, kao i podizanje nivoa informisanosti šire

javnosti o razvojnim poremećajima i postojećim sistemima podrške.

Ovakav rad, već sedmu školsku godinu pruža EDUS, nevladina organizacija koja osigurava svakodnevni,

u nauci i praksi dokazan tretman za, sada već preko 110 djece godišnje, edukaciju za njihove

roditelje/staratelje, te za 51 stručnjaka koji s njima rade, i tu uglavnom putem podrške

međunarodnih donatora. Zbog izuzetnih rezultata u radu s djecom (grafikon o napretku djece u toku

dvije uzastopne školske godine u dijelu Dodaci: Dodatak 1, interes za EDUS program iskazuje sve veći

broj roditelja ne samo iz Kantona Sarajevo, već i drugih dijelova BiH, regije pa i svijeta, koji se

izmještaju u Sarajevo da bi njihovo dijete moglo biti uključeno u program. EDUS na ove zahtjeve,

osim prijema djece u program, pokušava odgovoriti diseminacijom znanja kroz edukaciju stručnog

kadra u vrtićima, domovima zdravlja i centrima za socijalni rad širom BiH, većinom kroz projekte s

UNICEF-om i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama.

of 79

EDUS obučava studente i stručnjake iz SAD-a, Kanade, Italije, Norveške, Holandije i Engleske, ima

ugovore o naučnoj saradnji sa Univerzitetom u Parmi (Italija), Bangor Univerizitetom u Velikoj Britaniji,

Univerzitetom u Osijeku (Hrvatska) i Novom Sadu (Srbija). Također, postoji direktna saradnja sa

profesorima i odjelima Univerziteta u USA: Columbia u Njujorku, North Carolina u Charlotteu, Stoney

Brook i Nicholls State univerziteta.

EDUS se zalaže za obrazovni sistem koji bi omogućio svakom djetetu ostvarenje njegovog punog

obrazovnog potencijala, naročito kad su u pitanju dosad zapostavljena djeca s poteškoćama u

razvoju. Neka djeca će uvijek biti sposobna da uče u manjim ili većim grupama, a nekima će, kraći ili

duži period, biti potreban intenzivan rad 1:1. Najčešći slučaj za dijete sa razvojnim poremećajima/

poteškoćama je da ima široki spektar različitih sposobnosti, u nekim oblastima mnogo ispod svojih

vršnjaka, a u nekim čak i iznad. To znači da obrazovni sistem mora biti izuzetno fleksibilan da bi

ispunio akademske i socijalne potrebe ove djece. Sadašnji osnovnoškolski sistem nema mogućnost

da ponudi takvo obrazovanje većem broju djece, dok specijalne škole rade sa vrlo ograničenim

kapacitetom i uglavnom su samo mjesta gdje djeca sa posebnim potrebama mogu provesti par sati,

a neke funkcioniraju i po principu doma. Pošto su redovne osnovne škole sve donedavno primale

samo tipičnu djecu, zaokret prema inkluzivnom obrazovanju je veoma spor i sporadičan.

Imajući u vidu kontinuiran porast broja djece u EDUS programu i stalne liste čekanja, zastarjelu

obrazovnu infrastrukturu u BiH i Kantonu Sarajevo, naročito kad je u pitanju praćenje savremenih,

naučno-dokazanih obrazovnih trendova, te nedostatak adekvatne edukacije stručnih kadrova i

roditelja, nameće se potreba za kvalitetnijim sistemskim pristupom u pravcu unapređenja

funkcionalnosti djece s poteškoćama u razvoju. Samo pristup koji podrazumijeva ranu intervenciju i

kontinuirano praćenje naučnih trendova i najboljih praksi u inkluzivnom obrazovanju može

omogućiti djeci sa različitim sposobnostima da dosegnu svoj puni potencijal i nivo funkcionalnosti

kako bi postali članovi koji doprinose društvu, umjesto da cijeli svoj život budu na teretu porodice i

države.

of 79

3 Razlog za inicijativu: Opis problema

Prema izvještajima UNICEF-a, u porastu je nova populacija djece (više od 200 milijuna), starijih od pet

godina, s razvojnim kašnjenjima ili invaliditetom, a čije se postojanje mora prepoznati i priznati.

Potrebno je baviti se poboljšanjem životnog okruženja ove populacije, povećanjem dostupnosti

kvalitetnim zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Kašnjenja u razvoju najčešći su kronični problemi djetinjstva, a prevalencija u zapadnim zemljama

iznosi od 12 % do 17 % i u porastu je (Grantham McGregor i sur. Lancet). Zapaženo je značajno

povećanje djece pogođenih poremećajem iz autističnog spektra širom svijeta, s prosječnom

prevalencijom od 1 % do 2 % unutar populacije, javljajući se u svim rasnim, etničkim i socioekonomskim

skupinama. Istraživanja sprovedena u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi upućuju na to da će 1 od 68

djece razviti autizam. Na temelju tih studija, ključno razdoblje razvoja za djecu je od 0 do 6 godina,

kada se može postići većina mjerljivog napretka u kognitivnom, motoričkom i emocionalnom razvoju

djeteta i stjecanju društvenih vještina. Kako vrijeme prolazi, plastičnost mozga se smanjuje, tako da do

momenta kada dijete krene u školu, razvojna putanja djeteta već definisana i postaje sve teže mijenjati

je (UNICEF, 2016). Ukoliko budu zapostavljeni i bez aktivnog tretmana, ta će djeca doživjeti

poteškoće pri komunikaciji, druženju i življenju života punim kapacitetom.

Rana intervencija, kao dio pristupa razvoju u ranom djetinjstvu, pruža ne samo individualno

upravljanje i tretman za svako dijete, nego i pruža i odgovarajući mehanizam za podršku obitelji i

zajednici. Dugoročno gledano, rana intervencija osigurava usluge koje omogućavaju da svako dijete

ispolji vlastiti potencijal pretpostavljajući produktivnu ulogu tog pojedinca u društvu.

U BiH nema preciznih podataka o broju djece s poremećajima u razvoju i kašnjenjima. Samo u Kantonu

Sarajevo, procjenjuje se da cca 5.000 djece u školskoj dobi imaju razvojne poremećaje i kašnjenja.

Od 36.000 djece koja pohađaju osnovnu školu u Kantonu Sarajevo, 2.500 imaju utvrđeno razvojno

kašnjenjenje. Ova brojka je – statistički gledano - niža od 7 % i indikator je situacije gdje drugih 2.500

djece nije upisano u formalno obrazovanje, što dalje ukazuje na slabu svijest roditelja i šire društvene

zajednice. Nadalje, djeca s razvojnim kašnjenjima i poremećajima koji odlaze u redovne škole imaju

vrlo ograničeni napredak zbog nedostatka podrške i razumijevanja od strane okruženja. Analiza

uključivosti/inkluzije u osnovnom obrazovanju, koju je objavilo Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH,

samo je istaklo činjenicu da od ukupnog broja djece s razvojnim kašnjenjima koji pohađaju osnovne

škole u Kantonu Sarajevo, više od 35 % ima poteškoće u govoru, a poznato je da se ove teškoće koje

se obično ublažiti i nestati ako se sa djetetom radi u predškolskoj dobi, kada se većina uspjeha može

i ostvariti. Nedostatak takvog rada s djecom u predškolskoj dobi dodatno pogoršava sveukupno stanje

dječije populacije.

Uslugama rane intervencije za djecu s razvojnim kašnjenjima, u Kantonu Sarajevo se u posljednjih

sedam godina bavi EDUS, osigurajući metodologiju utemeljenu na naučnim dokazima sa ciljem pomoći

djeci da razviju vještine koje nisu razvijene prirodno. U junu 2017. godine (školska godina 2016/2017)

više od 110 djece bilo je uključeno u EDUS program, a dodatnih 60 ih je stavljeno na tzv Listu čekanja

čime gube kritično vrijeme za intervenciju, a razlozi su nedostatak objekata i ograničenja

financiranja. Obzirom na izvanredne rezultate EDUS programa, roditelji sve više pokazuju interes za

EDUS-ov rad i to nisu samo roditelji iz Kantona Sarajevo; Broj obitelji iz drugih dijelova zemlje i

inozemstva preselio se u Sarajevo samo da bi njihova djeca bila uključena u EDUS program. Pored

EDUS-a, dvije javne ustanove Kantona Sarajevo, Centar "Vladimir Nazor" i Zavod za specijalno

obrazovanje djece "Mjedenica", rade s djecom s razvojnim kašnjenjima. Međutim, broj djece

of 79

obuhvaćenih njihovim programima je ograničen, kao i opseg i trajanje svakodnevnog rada s djecom

koja ne zadovoljavaju preporučeno trajanje od 40 sati sedmično.

Što se tiče osnovnog obrazovanja, analiza na razini uključivosti/inkluzije u osnovno obrazovanje u

Federaciji Bosne i Hercegovine, provedena 2015. godine, utvrđuje da je došlo do određenih

poboljšanja, ali ističe niz praznina koje treba sistemski riješiti. Te praznine prvenstveno se odnose na:

1. podržavanje škola i nastavnika za pripremu i

sprovedbu programa prilagođenih djeci s razvojnim

kašnjenjima;

2. osposobljavanje i profesionalni razvoj

nastavnika, a koji bi im omogućili stjecanje praktičnih

vještina za inkluzivno obrazovanje;

3. organiziranje obuke za roditelje;

4. podizanje svijesti svih roditelja o vrijednostima

i važnosti inkluzivnog obrazovnog sistema s ciljem

prevladavanja negativnih stavova i stigme prema

djeci s razvojnim kašnjenjima;

5. poboljšanje međusektorske suradnje,

posebice među sektorima obrazovanja, zdravstva i

socijalne skrbi.

UNICEF-ova studija o inkluzivnim praksama u

osnovnom obrazovanju u BiH pokazala je da većina

postojećih praksi za unapređenje inkluzivnog

obrazovanja unutar školskih razreda uključuje

primjenu individualiziranih nastavnih pristupa i

individualnih nastavnih programa. Međutim, većina

škola nema stalne stručnjake za razvoj pojedinih

nastavnih programa ili odgajatelje sa značajnim

znanjem o individualnim nastavnim pristupima. Nisu svi programi razvijeni sistemski u individualno

prilagođene nastavne programe. Da bi to učinili učinkovito, škola treba imati dodatnu podršku koju

nudi tim stručnjaka ili posebnih odgajatelja, koji će posebno raditi na projektiranju, praćenju i

vrednovanju programa.

Neki od problema na koje nailaze roditelji i

djeca sa poteškoćama u razvoju:

- Teško dostupne informacije za roditelje i stručna opservacija za djecu sa poteškoćama u razvoju;

- Opterećenost i nedovoljni kapaciteti postojećih ustanova koji se bave posebnim obrazovanjem djece sa poteškoćama u razvoju;

- Potreba da se u što ranijoj dobi djeteta uradi stručna opservacija i bez odlaganja radi po najboljem savremenom naučno utemeljenom programu za dijete;

- Podizanje svijesti i edukacija roditelja o najnovijin naučnim dostignućima u oblasti;

- Duge listama čekanja;

- Potencijalno dodatni veliki broj roditelja sa djecom sa poteškoćama u razvoju koji bi se obratili za pomoć, da postoji javna ustanova koja radi po programu EDUS-a, sa kampanjom podizanja svijesti među građanima BiH.

of 79

4 Opcije sistemskog rješenja

Da bi se mogli očekivati adekvatni rezultati potrebno je dugoročno i sistemski riješiti funkcionisanje i razvoj rada sa većim brojem djece sa spektrom poteškoća u razvoju. Pred donosiocima odluka su tri moguća rješenja:

4.1 Odustajanje od EDUS programa i zadržavanje postojećeg sistema Program rada sa djecom sa poteškoćama u razvoju koji je razvio EDUS je vrlo intenzivan i zahtjevan

kako za instituciju koja ga provodi tako i za edukatore/asistente koji rade sa djecom. EDUS program je

naučno zasnovan sistem obrazovanja koji se fokusira na pojedinačno dijete i njegove/njene obrazovne

potrebe. Kvalitet programa osigurava se individualnim pristupom te kontinuiranim mjerenjem i

praćenjem djetetovih postignuća. Transdisciplinarni i holistički pristup koji EDUS praktikuje potiče

razvoj djeteta u svim razvojnim oblastima. Stručnjaci iz različitih grana nauke, uz isti naučni pristup i

metodologije rada i korištenje najnovijih naučnih taktika i protokola nastoje izvući maksimalni

potencijal iz svakog djeteta u programu.

Svakako, ovakav program i pristup daje mjerljive rezultate, ali zahtjeva predan rad menadžmenta

institucije, edukatora i asistenata, ali i odgovarajuća financijska sredstva koje Vlada Kantona Sarajevo

treba izdvojiti za kontinuirani rad.

Lakše i jednostavnije kratkoročno, te značajno trenutno jeftinije je zadržati postojeći sistem sa

trenutnim nedovoljnim kapacitetima pri Zavodu Mjedenica i u redovnom predškolskom i školskom

sistemu u kojima se inkluzija provodi sa značajnim poteškoćama. Dugoročno, značajno će biti veći

troškovi za javne budžete sa socijalnim obavezama prema porodicima i pojedincima sa posebnim

potrebama kojim je propušteno da se pruži pomoć u ranoj fazi koja im je mogla pomoći da budu

funkcionalni članovi bh. društva. Veći broj djece će biti na teretu sistema socijalnog rada i opterećenja

redovnog obrazovnog sistema u skladu sa inkluzijom.

U slučaju odabira ovog rješenja donosioci odluka moraju biti svjesni dugoročne štete po pojedince i

društvo ukoliko odluče ignorisati kvalitativne i kvantitativne potrebe djece sa

kašnjenjem/poteškoćama u razvoju.

4.2 Proširenje i prilagođavanje postojećih ustanova Relativno jednostavna opcija za provođenje je proširenje postojećih kapaciteta Zavoda Mjedenica

(kadrovski i prostorno) (i/ili Centar Vladimir Nazor), te zapošljavanje dodatnih 50 edukatora koji bi radili

prema programu rada sa djecom sa poteškoćama u razvoju koji je razvio EDUS.

U zadnjih 7 godina od početka uvođenja eksperimentalnog EDUS programa koji je naučno zasnovan

sistem obrazovanja i fokusira se na pojedinačno dijete i njegove/njene obrazovne potrebe, pokušaji da

se dugoročno riješi inkorporiranje u postojeći sistem nisu uspjevali.

Zavod Mjedenica i Centar Vladimir Nazor imaju svoje specifične programe rada za ciljne grupe i

ograničene infrastrukturne i ljudske kapacitete, te bi bio izazov napraviti efikasne reforme sa željenim

ciljem – što se vidjelo i u proteklih 7 godina.

4.3 Formiranje nove specijalizirane javne ustanove Imajući u vidu izazove u rada sa djecom sa poteškoćama u razvoju: kadrovske, organizacijske,

infrastrukturne, kao i rastuće potrebe sve većeg broja roditelja iz Kantona Sarajevo, pa i ostatka BiH i

regiona, za naučno zasnovan sistem obrazovanja koji se fokusira na pojedinačno dijete i njegove/njene

obrazovne potrebe – najboljim se čini dugoročno i sistemsko rješenje kroz osnivanje nove

of 79

specijalizirane Javne ustanove Naučni centar za podršku inkluziji, koji bi radio prema dokazano

uspješno i naučno utemeljenom programu koji je razvio EDUS.

Naučni centar za podršku inkluziji, koji se predlaže da bude uspostavljen u ovom dokumentu,

predstavljao bi temelj za osiguravanje boljeg uključivanja i poboljšanja cjelokupnog obrazovnog

sistema u Kantonu Sarajevo. Prijedlog se dobro uklapa u Strategiju razvoja Kantona Sarajevo, Strateški

cilj 3, Mjera 3.3.3. "Uvođenje ranog otkrivanja, dijagnoze i intervencije djece s razvojnim kašnjenjima".

of 79

5 Svrha osnivanja JU Naučni centar za podršku inkluziji

Svrha inicijative je osnivanje Javne ustanove Naučni centar za podršku inkluziji, a sukladno Strategiji

za uključivanje djece sa poteškoćama u razvoju u obrazovanje sa sedmogodišnjim Planom

implementacije u Kantonu Sarajevo.

Naučni centar za podršku inkluziji, koji se predlaže da bude uspostavljen u ovom dokumentu,

predstavljao bi temelj za osiguravanje boljeg uključivanja i poboljšanja cjelokupnog obrazovnog

sistema u Kantonu Sarajevo. Prijedlog se dobro uklapa u Strategiju razvoja Kantona Sarajevo, Strateški

cilj 3, Mjera 3.3.3. "Uvođenje ranog otkrivanja, dijagnoze i intervencije djece s razvojnim kašnjenjima".

Predloženi Centar bio ima više funkcija:

1. Pokazna predškolsko – školska ustanova: U okviru svoje primarne funkcije za pružanje

visokokvalitetne i naučno provjerene metodologije za rad s djecom sa poteškoćama u razvoju,

Naučni centar za podršku inkluziji i napredne odgojno – obrazovne prakse poslužio bi kao

demonstracijska/pokazna predškolska i školska ustanova s jedinstvenim programima rane

intervencije i dodatnim programima obrazovanja za podršku djece u inkluzivnim/redovnim

školama.

2. Resursni i edukacijski centar: To bi bio resursni i obrazovni centar za profesionalce iz

postojećeg sistema brige o djeci u Kantonu Sarajevo i šire, pružajući visoko specijaliziranu

obuku. Osim toga, učenje bi uključivalo i ostvarenje teorijskih znanja kroz predavanja i

radionice organizirane sa profesionalcima i roditeljima.

3. Naučno-istraživački institut: Centar bi služio i kao naučni i istraživački institut. Rad Centra

temeljit će se na načelima primijenjene nauke: stručnjaci i učenici uče prvenstveno izravnim

radom s djecom, uz nadzor stručnjaka EDUS-a. Rad s djecom provodit će se korištenjem

najnovijih naučnih taktika i metoda, čija se primjena u EDUS-ovom radu - u lokalnim uvjetima

- do sada pokazala vrlo učinkovitim. Centar će se koristiti za naučna istraživanja u suradnji sa

univerzitetima širom svijeta u području unapređenja obrazovnih praksi, koja bi se tada

objavljivala i predstavljala na globalnoj razini. Kao takav, Centar bi mogao biti blisko povezan

sa Univerzitetom u Sarajevu i drugim univerzitetima u zemlji i svijetu.

JU Naučni centarza podršku

inkluziji

Pokazna predškolsko-

školska ustanova

Resursni i edukacijski

centar

Naučni institut

of 79

6 Ciljne populacije i partneri u inicijativi za osnivanje JU Naučni

centar za podršku inkluziji

Ciljna populacija su sva djeca kod kojih se identificira razvojna poteškoća, odnosno djeca kojima je

potrebna podrška u ostvarenju punog prirodnog potencijala i njihovo uključivanje u sistem osnovnog i

srednjeg odgoja i obrazovanja.

Partneri u inicijativi:

• Vlada Kantona Sarajevo

• Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo

• Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

• Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo

• Ministarstvo financija Kantona Sarajevo

• Općina Novo Sarajevo kao Općina prijatelj djece sa poteškoćama u razvoju

• Druge općine u Bosni i Hercegovini iz kojih dolaze djeca sa poteškoćama u razvoju

• EDUS

• Roditelji djece sa poteškoćama u razvoju

• Domaće i strane organizacije i institucije

• Univerziteti

of 79

7 Zakonski i stručni okvir za pokretanje inicijative

Polazeći od UN-ove Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, prema kojoj se sva ljudska bića rađaju

slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima (Član 1).

Na osnovu odredbe člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja

se prema Ustavu Bosne i Hercegovine direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritet nad

svim ostalim zakonima i Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda koji propisuje pravo na obrazovanje: „Niko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U

obavljanju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da,

sukladno njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima, osiguraju takvo obrazovanje i nastavu.”

Na osnovu UN Konvencije o pravima djeteta, koja predstavlja pravni propis koji se u Bosni i

Hercegovini primjenjuje kao sastavni dio Ustava (Anex I) i koja reguliše i prava djeteta s posebnom

potrebama na zdravlje i zdravstvenu zaštitu i to posebno sa aspekta prava na život (član 6.), prava

onesposobljene djece na dostojanstven život (član 23.), prava na zdravlje i liječenje (član 24.), obavezu

nazora radi skrbi, zaštite i zbrinjavanja tjelesnog ili duševnog zdravlja djeteta (član 25,), prava na

socijalnu sigurnost (član 26.), prava na životni standard primjeren tjelesnom, duševnom, duhovnom i

moralnom razvoju (član 27.), pravo na obrazovanje temeljem jednakih mogućnosti (član 28.).

Pozivajući se posebno na član 23. ove konvencije kojim je Bosna i Hercegovina priznala da mentalno ili

fizički onesposobljeno dijete treba da uživa pun i pristojan život, u uvjetima koji osiguravaju

dostojanstvo, potiču samopouzdanje i olakšavaju aktivno sudjelovanje djece u zajednici; kojim je Bosna

i Hercegovina priznala pravo onesposobljenom djetetu na posebnu skrb, te da će pomagati i

osiguravati, u zavisnosti od dostupnih sredstava, pružanje pomoći takvom djetetu i onima koji su

odgovorni za skrb o njemu, pomoć koju oni zatraže i koja odgovara dječjem stanju i prilikama roditelja

ili drugih koji se skrbe za dijete. Priznajući posebne potrebe onesposobljenog djeteta Bosna i

Hercegovina, davat će besplatno pomoć gdje god je to moguće, uzimajući u obzir finansijska sredstva

roditelja ili drugih koji se skrbe za dijete, i ona će biti planirana tako da se onesposobljenom djetetu

pruži uspješan pristup obrazovanju, školovanju, zdravstvenim službama, službama za rehabilitaciju,

pripremi za zaposlenje i mogućnostima rekreacije na način koji pomaže djetetu da postigne što

potpuniju moguću društvenu integraciju i individualni razvoj, uključujući njegov kulturni i duhovni

razvoj.

Na osnovu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je 2009. godine ratifikovala Bosna i

Hercegovina i preuzela obaveze, a čiji je osnovni cilj promocija, zaštita i osiguravanje punog i

ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom, uključujući i

djecu. Posebno propisujući poštivanje urođenog dostojanstva, osobne autonomije, nediskriminacije,

punog i učinkovitog sudjelovanja i uključivanja u društvo, poštivanje razlika ili prihvaćanje invaliditeta

kao dijela ljudske raznolikosti i ljudskosti, jednakost mogućnosti; pristupačnost; poštivanje sposobnosti

razvoja djece s teškoćama u razvoju i poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanju

vlastitog identiteta. Pri tome je posebno potrebno imati u vidu sljedeće:

„Član 5: Jednakost i nediskriminacija

Države potpisnice prihvaćaju da su sve osobe jednake pred zakonom, te imaju jednako pravo, bez

ikakve diskriminacije, na zaštitu i dobrobit od zakona. ...”

„Član 7: Potrebne mjere za djecu sa invaliditetom

of 79

1. Države potpisnice osigurat će sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo djeci s teškoćama u

razvoju puno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ravnopravno s drugom djecom.

2. U svim aktivnostima koje se odnose na djecu s teškoćama u razvoju, prvenstveni će značaj biti

pridan najboljim interesima djeteta....”

„Član 24: Obrazovanje

1. Države potpisnice priznaju pravo osoba s invaliditetom na obrazovanje. U svrhu ostvarenja

ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakih mogućnosti, države potpisnice će osigurati

sveobuhvatno obrazovanje na svim nivoima, kao i cjeloživotno obrazovanje usmjereno na:

a) puni razvoj ljudskog potencijala i osjećaja dostojanstva i vlastite vrijednosti,

osnaživanja poštivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i ljudske raznolikosti;

b) razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i kreativnosti, te

mentalnih i tjelesnih sposobnosti, u njihovom punom potencijalu;13

c) omogućavanje djelotvornog sudjelovanja osoba s invaliditetom u slobodnom društvu.

2. U ostvarenju ovog prava, države potpisnice će osigurati:

a) da osobe sa invaliditetom ne budu isključene iz općeg obrazovnog sistema na osnovu

svog invaliditeta, te da djeca s teškoćama u razvoju ne budu isključena iz besplatnog i

obveznog osnovnog ili srednjeg obrazovanja na osnovu teškoća u razvoju;...

b) razumnu prilagodbu individualnim potrebama;

c) da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomoć, unutar općeg obrazovnog sistema,

kako bi se olakšalo njihovo djelotvorno obrazovanje;...

„Član 26: Osposobljavanje i rehabilitacija

Države potpisnice će poduzeti djelotvorne i prikladne mjere, uključujući pri tomu i vršnjačku pomoć,

kako bi omogućile osobama s invaliditetom stjecanje i održavanje najveće moguće neovisnosti, i

najpotpuniju moguću tjelesnu, mentalnu, društvenu i profesionalnu sposobnost, te punu uključenost i

sudjelovanje u svim područjima života. U tu svrhu, države potpisnice će organizirati, ojačati, proširiti

sveobuhvatne usluge i programe osposobljavanja i rehabilitacije, posebice na području zdravstva,

zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga....”

Uzimajući u obzir UN Standardna pravila za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom (za

koja je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 30. juna 2003. godine donijelo odluku

o prihvaćanju) koja podrazumijevaju proces u društvu u kojem se daje podrška osobama s

invaliditetom u okvirima redovnih struktura školstva, zdravstva, zapošljavanja i socijalnih službi.

Podsjećajući na UNESCO-vu Konvenciju protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju koja obvezuje

državu da prema svojim mogućnostima i potrebama, odredi, razradi i sprovede politiku koja teži

promoviranju jednakih mogućnosti i postupaka u odgoju i obrazovanju.

Na osnovu Revidirane Europske socijalne povelje koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2008. godine

prihvatajući neke od njenih članova koji se direktno tiču djece, prava obitelji na socijalnu, pravnu i

ekonomsku zaštitu, prava na socijalnu sigurnost, na socijalnu i medicinsku pomoć, prava na korištenje

službi socijalne zaštite i prava djece i mladih na socijalnu pravnu i ekonomsku zaštitu. Ove odredbe su

propisane zbog osiguranja odrastanja djeteta u sredini povoljnoj za puni procvat njegove osobnosti i

razvitak njegovih mentalnih i osobnih sposobnosti.

Pozivajući se na Evropsku deklaraciju o zdravlju djece i mladih s intelektualnim teškoćama i njihovih

porodica, čiji je potpisnik, u Bukureštu 2010.godine, bila i BiH, a koja između ostalog, kaže: „Djeca s

intelektualnim teškoćama ili sa rizikom od razvijanja ovih teškoća, trebaju biti identifikovana u što je

of 79

moguće ranijoj dobi kroz službe zaštite žena i materinstva i programe skrininga te upućena prema

službama koje pružaju ranu intervenciju, predškolski odgoj i obrazovanje, dnevni boravak i zdravstvene

usluge u zajednici”.

Uzimajući u obzir zaključak UN Komiteta o pravima djeteta, razmatrajući Inicijalno izvješće Bosne i i

Hercegovine o stanju prava djeteta u maju 2005. godine, kojom prilikom je iskazana zabrinutost zbog

postojanja diskriminatorske prakse i predrasuda spram djece s invaliditetom i nepostojanja

zadovoljavajuće medicinske zaštite i odgovarajućih uslova za obrazovanje.

Uzimajući u obzir Specijalni izvještaj o stanju prava djece sa posebnim potrebama/smetnjama u

psihofizičkom razvoju Institucije Ombusmena za ljudska prava.

Uzimajući u obzir Preporuke Akademije nauka i umjetnosti BiH sa skupa “Rana detekcija, dijagnoza i

intervencija kao ključ uspjeha u tretmanu autizma i ostalih neurorazvojnih poremećaja kod djece” u

aprilu 2011. godine , vezane za neophodnost razvoja mehanizama rane intervencije za djecu sa

poteškoćama u razvoju u našoj zemlji, kao i podršku Modelu rane detekcije, dijagnoze i intervencije

razvijenom od strane Udruženja “EDUS- Edukacija za sve” i KCUS-a.

Na osnovu Ustava BiH, Ustava Federacije BiH, Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini,

Strateških pravaca razvoja obrazovanja BiH s planom implementacije 2008-2015, Okvirnim zakon o

predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH koji propisuje zabranu diskriminacije koja priječi pravo

svakom djetetu na jednak pristup i mogućnost uključenja u predškolski odgoj i obrazovanje i koji

predviđa pravo djece s posebnim potrebama na uključenje u predškolske ustanove prema programima

prilagođenim njihovim individualnim potrebama, a sukladno mogućnostima i sposobnostima djeteta.

Također, na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini, Savjet roditelja EDUS-a,

kao grupa zabrinutih roditelja čija djeca imaju poteškoće u razvoju i koji su imali priliku da iz prve ruke

vide sve nedostatke sistema za ovu ciljnu skupinu u Kantonu Sarajevo, već godinama bezuspješno

pokušavaju naći sistemsko rješenje u najboljem interesu sve djece sa poteškoćama u razvoju u Kantonu

Sarajevo, mi, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju, okupljeni oko Savjeta roditelja EDUS-a, a uz

stručnu pomoć NVO EDUS, pokrećemo:

INICIJATIVU

za osnivanje

Javne ustanove "NAUČNI CENTAR ZA PODRŠKU INKLUZIJI",

i hitnu realizaciju slijedećih aktivnosti kako bi se osigurao adekvatan i pravovremen tretman za svu

djecu sa poteškoćama u razvoju, njihove porodice, stručnjake iz redovnih predškolskih i školskih

ustanova, zdravstvene radnike i sve ostale kojima je ovaj iskorak od značaja za unaprjeđenje:

of 79

Tablica 1: Aktivnosti u kratkoročnom periodu – obezbjeđenje kontinuiteta edukacije do trajnog rješenja

Rb Aktivnost Akteri Ishod Rok

1. Potpisivanje privremenog ugovora za nastavak programa EDUS-a za svu djecu – Rana intervencija i Vrtić – OŠ Isa Beg Ishaković

- Vlada KS - MON KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Osiguran nastavak rada Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja

25.10.2017.

2. Verifikacija EDUS-ovog programa - MON KS

Verifikovan program spreman za integraciju i u redovne predškolske i školske ustanove

25.10.2017.

3. Potpisivanje ugovora o saradnji EDUS i JU Mjedenice kako bi se osiguralo sprovođenje EDUS programa u vrtiću i u školskom programu

- MONKS - JU Zavod Mjedenica - EDUS

Kvalitetna implementacija EDUS programa u vrtiću i razredima školske djece Zavoda Mjedenica

25.10.2017.

4. Odluka da se O.Š. Isa Beg Ishaković daje na raspolaganje EDUS programu

- Općina Novo Sarajevo - MON KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Prostorije škole se opremaju i vrši se preseljenje EDUS-a iz OŠ V. Skarić

25.10.2017.

5. Osiguranje budžeta za 2018. za ukupno 50 edukatora za rad po EDUS programu

- Vlada KS - MON KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku KS - Ministarstvo zdravstva KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Finansijski preduslovi za nastavak rada Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja

01.11.2017.

Tablica 2: Aktivnosti za dugoročno i sistemsko rješenje obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju

Rb Aktivnost Akteri Ishod Rok 1. Uspostava interresorne radne

grupa koja će intenzivno raditi na iznalaženju trajnog rješenja (do kraja 2017. godine).

- Vlada KS - MON KS - Minisarstvo zdravstva KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad i socijalnu politiku KS - EDUS - Savjet roditelja EDUS

Osnivanje Javne ustanove "NAUČNI CENTAR ZA PODRŠKU INKLUZIJI" do kraja 2017. godine

25.10.2017.

2 Osiguranje budžeta za Javnu ustanovu "NAUČNI CENTAR ZA PODRŠKU INKLUZIJI" (u sklopu Dokumenta okvirnog budžeta 2018-2020 i Budžeta KS za 2018.)

- Vlada KS - MON KS - Ministarstvo zdravstva KS - Ministarstvo finansija KS - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku KS - EDUS - Općine u KS - Savjet roditelja EDUS

Financijski preduslovi za nesmetan rad Rane Intervencije i vrtića prema EDUS programu za svu djecu na listi čekanja u O.Š. Isa Beg Ishaković u 2018.

31.12.2017.

7.1 Ciljevi, koraci i metode Implementacija Naučnog centra za podršku inkluziji prakse bi se dogodila u periodu 2017 – 2020.

of 79

7.1.1 Pokazna predškolsko – školska ustanova: Koraci prema inkluzivnim učionicama u

javnim predškolskim i školskim ustanovama Obzirom na trenutno stanje inkluzivnosti u obrazovanju u Kantonu Sarajevo, postojećem broju

predškolskih ustanova i škola koje je potrebno obuhvatiti, kao i brojnim izazovima koje treba riješiti,

nerealno je očekivati da se inkluzivno obrazovanje može postići u kratkom vremenskom razdoblju.

Naprotiv, to je proces koji zahtjeva sistemski pristup i postupno uvođenje, kako je predloženo u

nastavku:

7.1.1.1 Faza I (2017-2018)

Pokazni predškolsko-školski i školski inkluzivni rad sa djecom bi omogućio uključivanje do 200 djece u

dobi od dvije do šesnaest godina (trenutno su to djeca sa razvojnim kašnjenjima, ali kasnije bi se mogla

uključiti i tipična djeca), a sa kojima bi se sprovodio program zasnovan na naučnim dokazima i koji bi

pružalo 100 zaposlenika.

Paralelno, u četiri općine Kantona bila bi odabrana jedna javna predškolska i jedna osnovna škola (u

suradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo i odgovarajućom općinom)

koje bi bile pripremljena za status potpuno inkluzivne škole u godini koja slijedi. Pripremne aktivnosti

za Fazu I inkluzivnih škola uključuju:

1. identifikaciju djece koja bi se u godini dana uključila u inkluzivne škole (iz obje, predškolske i

školske, javne ustanove i EDUS programa, uključujući oko 30 djece iz pokaznih škola Centra)

2. osiguravanje potrebnog prostora i opreme u 4 predškolske i 4 školske ustanove

3. formalnu preraspodjelu osoblja iz Centra u 4 predškolske i 4 školske ustanove (do 10

zaposlenika)

4. specijaliziranu obuku za ostalo osoblje u inkluzivnim školama

5. procjene djece i priprema individualnih programa u inkluzivnim školama

7.1.1.2 Faza II (2018-2019)

1. pokretanje potpunih inkluzivnih obrazovnih programa u 4 predškolske i 4 školske ustanove

iz Faze I i sprovedbu programa sukladno EDUS metodologiji

2. odabir nove skupine inkluzivnih obrazovnih ustanova (6 predškolskih i 6 školskih ustanova)

iz četiri općine

3. identifikaciju djece koja bi se u godini dana uključila u inkluzivne škole iz obje skupine (iz

obje, predškolske i školske, javne ustanove i EDUS programa, uključujući oko 80 djece iz

pokaznih škola Centra)

4. osiguranje potrebnog prostora i opreme u inkluzivnim školama Faze II

5. formalnu preraspodjelu osoblja iz Centra na 6 predškolskih i 6 školskih ustanova (do 15

zaposlenika)



7.1.1.3 Faza III (2019-2020)

1. pokretanje potpuno inkluzivnih obrazovnih programa u 6 predškolskih i 6 školskih ustanova iz

Faze II i sprovedbu programa sukladno sa EDUS metodologijom.

2. Odabir treće skupine inkluzivnih obrazovnih ustanova (6 predškolskih i 6 školskih ustanova) iz

četiri općine

3. identifikaciju djece koja bi se u godini dana uključila u inkluzivne škole iz obje skupine (iz obje,

predškolske i školske, javne ustanove i EDUS programa, uključujući oko 80 djece iz pokaznih

škola Centra)

4. osiguranje potrebnog prostora i opreme u inkluzivnim školama Faze III

of 79

5. formalnu preraspodjelu osoblja iz Centra na 6 predškolskih i 6 školskih ustanova (do 15

zaposlenika)



7.1.1.4 Faza konsolidacije (2020/2021 - nadalje)

Realizacijom potpuno inkluzivnih obrazovnih programa u 6 predškolskih i 6 škola iz Faze III, ukupan

broj škola obuhvaćenih ovom intervencijom bi bio: 16 javnih predškolskih ustanova (od ukupno 31)

i 16 osnovnih škola.

U ovoj fazi, demonstracijske/pokazne škole u Centru bi preuzele punu funkciju inkluzivnih

demonstracijskih/pokaznih škola sa oko 30 djece s razvojnim kašnjenjima dobi od 2 do 16 godina, i

oko 30 djece predškolske dobi iz općine Novo Sarajevo.

Prakse uvedene u prethodne tri faze nastavile bi se sprovoditi u preostalim školama Kantona

Sarajevo, a prema gore spomenutom modelu i postupnim povećanjem broja škola godišnje.

7.2 Institucionalna i financijska konstrukcija za obezbjeđenje lokacije, adaptaciju

zgrade, te održavanje infrastrukture JU Naučnog centra za podršku inkluziji

7.3 Financiranje rada JU Naučni centar za podršku inkluziji Financiranje rada Centra bi se odvijalo u tri kategorije, ovisno o funkciji.

1. Pokazna predškolsko – školska ustanova: Za rad ove funkcije Centra, predviđeno je 100

uposlenika od čega 25 studenata. Budžet za rad ove funkcije bi se formirao iz budžeta svih

- zgrada i troškovi zgrade -

Lokacija: Novo Sarajevo (zgrada bivše OŠ Isa beg Ishaković)

JU Naučni centar za podršku inkluziji

Obezbjediti ugovorom između Općine Novo Sarajevo i

institucije/glavnog nosioca aktivnosti unutar Centra

Lokacija

Međunarodni i domaći donatori

Adaptacija zgrade

Budžet Kantona Sarajevo

Režije i održavanje

of 79

partnera u inicijativi – navedenih u Poglavlju 7 ovog dokumenta - izuzev NVO EDUS, obzirom

da ova nevladina organizacija participira isključivo u smislu prijenosa znanja i metodologije.

2. Resursni i edukacijski centar: Za potrebe ove funkcije, potrebno je minimalno 6 uposlenika, a

za čiji rad bi se formirao budžet iz budžeta Vlade KS i međunarodnih donatora.

3. Naučno-istraživački institut: Za rad ove funkcije potrebno je minimalno 6 uposlenika sa

adekvatnim naučnim/akademskim nivoom, te 5 uposlenika sa funkcijom

pomoćnog/administrativnog osoblja Centra. Za potrebe ove funkcije, budžet za rad bi se

formirao iz budžeta Univerziteta u Sarajevu i međunarodnih donatora.

7.3.1 Šematski prikaz financiranja rada JU Naučnog centra za podršku inkluziji

7.3.2 Budžet JU Naučni centar za podršku inkluziji – po djetetu (troškovi za Kanton Sarajevo)

Broj djece Trošak po djetetu/mjesečno: BAM

Ukupni trošak po djetetu godišnje: BAM

Ukupni trošak godišnje: BAM

200 1.132,50 13.590,00 2.718.000,00

of 79

7.3.3 Budžet JU Naučni centar za podršku inkluziji – po budžetskim stavkama

Budžetska linija Količina BAM - vrijednost

BAM - vrijednost/mjesečno

BAM - vrijednost/godišnje

Voditelji odjeljenja 25 2.500,00 62.500,00 750.000,00

Asistenti 50 1.600,00 80.000,00 960.000,00

Studenti/Volonteri 25 300,00 7.500,00 90.000,00

Stručnjaci istraživačkog centra

12 3.000,00 36.000,00 432.000,00

Administracija 5 2.000,00 10.000,00 120.000,00

Ostalo osoblje (čistačice, domar, kuhinja)

8 1.000,00 8.000,00 96.000,00

Nabavka materijala 12.500,00 150.000,00

Izdaci za tekuće održavanje

4.000,00 48.000,00

Režije 6.000,00 72.000,00

TOTAL 226.500,00 2.718.000,00

of 79

8 Dodaci

8.1 Dodatak 1: Grafikon napretka djece tokom dvije uzastopne godine

Dodatak 1: Grafikon napretka djece tokom dvije uzastopne godine (2014-2016) u EDUS ranoj intervenciji i

predškolskom programu*.

*Naučno zasnovan sistem obrazovanja koji se fokusira na pojedinačno dijete i njegove/njene obrazovne potrebe.

Kvalitet programa osigurava se individualnim pristupom te kontinuiranim mjerenjem i praćenjem djetetovih

postignuća. Transdisciplinarni i holistički pristup koji EDUS praktikuje potiče razvoj djeteta u svim razvojnim

oblastima. Stručnjaci iz različitih grana nauke, uz isti naučni pristup i metodologije rada i korištenje najnovijih

naučnih taktika i protokola nastoje izvući maksimalni potencijal iz svakog djeteta u programu.

Na osnovu procjene po Vodiču za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa za djecu od rođenja do treće

I treće do šeste godine ( Pištoljević, Majušević, 2015.), u EDUS programima kontinuirano se prati razvoj i napredak

djece u svim razvojnim oblastima. Na Grafikonu 1. prikazan je ukupan napredak djece uključene u EDUS ranoj

intervenciji i predškolskom programu, tokom dvije uzastopne pedagoške godine, gdje se vidi da su djeca u obje

grupe, a naročito u Ranoj intervenciji postigla višestruko povećanje vještina u odnosu na prvobitno stanje.

of 79

8.2 Dodatak 2: Modul EDUS programa Praktična i naučna zasnovanost ozvaničenja EDUS programa pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i

mlade Kantona Sarajevo:

8.2.1 Uvod Prema UNDP-ovom Razvojnom izvještaju o socijalnoj isključenosti u BiH iz 2007. (Human Development

Report on Social Exclusion in BiH, UNDP 2007), svaka druga osoba u našoj zemlji je socijalno isključena.

Među njima su, po marginaliziranosti, u naročito teškom položaju visoke ili potpune ovisnosti o

drugima nalaze djeca i odrasli sa poteškoćama u razvoju.

Jedan od glavnih uzroka tome je slaba i neadekvatna uključenost u obrazovni proces. Iako se od 2003.

inkluzivno obrazovanje uveliko zagovara i propisuje, u biti je, za ogroman broj ove djece s poteškoćama,

onemogućeno. Osim dobre volje roditelja i ponekog nastavnika, u obrazovnom sistemu funkcioniše

malo toga što bi podržalo uspješno sprovođenje inkluzije. U posljednje vrijeme, značenje inkluzije je

suženo samo na akademsku edukaciju i to na način da se smatra se da je dijete već „uključeno“ samim

tim što pohađa redovnu školu. Pri tome se ne vodi računa da ni osnovni uvjeti na osnovu kojih bi te

škole mogle djelotvorno prihvatiti djecu sa razvojnim poremećajima nisu ispoštovani, niti su

uspostavljeni validni kriteriji prema kojima se može utvrditi da li, i koliko, ta djeca stvarno napreduju.

Osim osposobljavanja stručnih kadrova, treba ostaviti prostora za individualna rješenja, koja će se

prilagođavati napretku djeteta. To znači da stručnjaci, primjenom naučnih metoda evaluacije, skupa sa

roditeljima treba da odluče o najoptimalnijem načinu obrazovanja djeteta. Odluka treba da bude

zasnovana na mjerljivim opservacijama relevantnih preduslovnih vještina za uspjeh u inkluzivnoj

nastavi, rezultatima testova akademskog znanja, socijalizacije, mogućnosti učenja kroz grupni rad,

testovima inteligencije, te fine i grube motorike i bilo koje oblasti razvoja identificirane kao kritične ili

usporene.

Jedan od glavnih instrumenata za sprovođenje gorenavedenog cilja je jedinstven i funkcionalan

odgojno-obrazovni model koji uključuje: odgojno-obrazovni rad sa djecom sa i bez poteškoća u razvoju,

kontinuiranu edukaciju stručnog kadra te edukaciju roditelja. Ovaj, naučno zasnovan obrazovni model,

u svom središtu ima dijete pa je zato fleksibilan i evoluira, konstantno se prilagođavajući potrebama i

mogućnostima svakog djeteta ponaosob.

8.2.2 OPĆE ODREDBE

8.2.2.1 OPĆI PODACI O NEVLADINOJ ORGANIZACIJI

a) Naziv ustanove: EDUS – EDUKACIJA ZA SVE - Udruženje za unapređenje obrazovanja i

podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

b) Sjedište: Mjedenica 34, Sarajevo;

c) Direktor: dr. Nirvana Pištoljević

of 79

8.2.2.2 KONCEPCIJSKO- PROGRAMSKI SADRŽAJI

8.2.2.2.1 VRSTA PROGRAMA

8.2.2.2.1.1 Šta je EDUS program?

Metodologija se zasniva na Comprehensive Applied Behavior Analysis System of Education-

CABAS®” - Sistem edukacije zasnovan na sveobuhvatnoj primjenjenoj bihevioralnoj analizi, u daljem

tekstu ABA (Greer, Keohane, & Healy, 2002) . ABA je nauka koja koristi procedure proizašle iz/i naučno

dokazane kroz načela ljudskog ponašanja. Te naučno dokazane procedure se sistematski primjenjuju

da bi se uzrokovale promjene i poboljšanja u društveno prikladnom ponašanju čovjeka (razvoj govora,

društveno-socijalno ponašanje, napredovanje u predmetnoj nastavi, itd.). Nauka teži da dokaže da je

upravo određena procedura, primjenjena tokom rada sa djecom (ili u eksperimentu), razlog za

promjenu tj.poboljšanje u ponašanju. (Cooper, Heward, & Heron, 1987, 2007) Biheviorizam je nauka

koja se bavi samo objektivnim opažanjem i mjerenjem svakog ljudskog ponašanja i učinke tog

ponašanja i okoline. Zatim, samo objektivnom i sistematskom manipulacijom i promjenama u toj

okolini1 možemo uticati na promjene u ponašanju djeteta (učenje, govor, druženje, interesovanja,

osamostaljivanje, spavanje, poslušnost, nivo frustracije, itd.)

Učionice i nastava koja se zasnivaju na naučnom pristupu edukaciji (ABA), zahtijevaju minimalne

standarde kvaliteta prema sljedećim specifikacijama (Greer, Keohane, & Healy, 2002):

• Nastavni planovi (kurikulum) su kreirani prema individualnim nivoima funkcionisanja svakog

učenika. Nastava i materijali su individualizirani prema potrebama, mogućnostima i razvojinim

nivoima svakog učenika.

• Ponašanja se direktno promatraju i konstantno i precizno mjere. Konstantno se prikupljaju podaci

o napredovanju svakog učenika kroz plan i program rada, savladavanju gradiva, primjeni naučenog

u novonastalim situacijama i generalizaciji van učionice.

• Direktne opservacije/promatranja se odvijaju u prirodnim sredinama/okolnostima za definiciju tih

ponašanja (prirodna sredina se može kreirati/stvoriti). Gradivo ili vještina koju dijete samostalno i

spontano zna koristiti u svim novonastalim situacijama (npr. u prirodnim okolnostima), se smatra

savladanim i označava da je vrijeme za naredni cilj, tj. za nadogradnju i izlaganje novim vještinama

i gradivu.

• Prikupljeni podaci su uvijek prezentirani numerički(npr. koliko minuta se dijete samostalno igra,

koliko sekundi može obratiti pažnju na lekciju, koliko riječi koristi u rečenici, koliko je puta sa

uspjehom koristila/o toalet, koliko slova zna, itd.)

1Okolina - ponašanje drugih prema nama, fizička sredina, metoda pristupa djeci, materijali koje koristimo,

uređenje i raspored okoliša, način i pristup podučavanju i odgoju

of 79

• Edukatori (odgajatelji, pedagozi, defektolozi, logopedi, nastavnici/profesori) koriste naučno

dokazane taktike, principe i metode rada sa djecom da pospješe rad svakog učenika i omoguće

napredovanje svakog učenika prema njegovim/njenim kognitivno-razvojnim mogućnostima.

8.2.2.2.1.2 Cilj, zadaci i sadržaj rada u EDUS programu

Glavni cilj rada je uvođenje i razvoj suvremenog, naučno podržanog i u praksi dokazanog EDUS

modela obrazovanja djece i edukacije stručnog kadra, u skladu sa najnovijim svjetskim standardima.

U skladu sa glavnim ciljem rada, postavljeni su zadaci i dosad postignuti sljedeći specifični ciljevi:

• Stvoren ogledni model sistema rane intervencije.

• Dokazana djelotvornost primjenjenog modela kroz rezultate upoređivanja funkcionalnosti djece

na početku i na kraju školske godine korištenjem procjene zasnovane na kurikulumu kao bazičnog

alata za praćenje i programiranje rada sa djecom.

• Obučeno jezgro stručnog kadra kroz direktan/praktičan rad u učionicama/grupama i njihovo

osposobljavanje da sami obučavaju druge.

• Obučeni roditelji djece koja pohađaju učionice/grupe, čime je stvoren model za obuku roditelja u

širem sistemu.

• Obučeni svršeni studenti relevantnih fakulteta, čime je stvoren model za praktičnu obuku stručnog

kadra i studenata visokoškolskih ustanova.

8.2.2.2.1.3 Glavne karakteristike rada

Rad je u potpunosti individualizovan, tj. prilagođen potrebama svakog djeteta ponaosob.

Učionice/grupe su dizajnirane sa veoma striktnom strukturom i primjenom individualnih planova rada,

što je naročito bitno u početku rada s djetetom, da bi se dijete moglo naviknuti na raspored i zahtjeve

koji će pred njega/nju biti svakodnevno postavljani.

Tokom prve 2-4 sedmice pohađanja programa realizira se formalno testiranje i evaluacije korištenjem

Razvojnih bihevioralnih skala (Pištoljević, Zubčević, Džanko, 2016.), Vodiča za procjenu i izradu

individualnih razvojnih programa za djecu od rođenja do treće i od treće do šeste godine (Pištoljević,

Majušević, 2015), i Procjene i kurikulum za djecu sa težim razvojnim poremećajima u osnovnoj školi

(Pištoljevic, N. 2012) . Individualni razvojni/ obrazovni plan (IRP/IOP) za svako dijete/učenika kreira se

u skladu sa rezultatima procjene i bazira na individualnim potrebama i postignućima svakog

djeteta/učenika.

of 79

Individualni razvojni/obrazovni plan (IRP/IOP) se sastoji od dugoročnih edukacijskih ciljeva, na kojima

će svi edukatori i terapeuti raditi tokom školske godine. Roditelji su obaviješteni i prisustvuju sastanku

gdje se izjašnjavaju o razvijenom planu.

Svaki individualni plan treba imati minimalno 10 individualnih dugoročnih ciljeva, koji će biti izabrani

prema potrebama identifikovanim u Individualnom razvojnom/obrazovnom planu, a sa svakim

učenikom će se na tim ciljevima raditi svakodnevno i multidisciplinarno.

Sa glavnim nastavnicima/pedagozima/edukatorima-rehabilitatorima/logopedima/psiholozima,

dugoročni ciljevi će biti segmentirani u kratkoročne dnevne programe rada. Izrađivaće se, također, i

programi rada učionice, prema kojima se svakodnevno, sa svom djecom, odvija individualna i grupna,

ali uvijek individualizirana instrukcija tj. podučavanje.

Svi dugoročni i kratkoročni planovi su operativno definisani i mjerljivi, tako da sav stručni kadar tačno

zna šta i kako da radi sa svakim pojedinačnim djetetom. Svako dijete/učenik ima svoj registrator sa

programima i stranicama za svakodnevno prikupljanje podataka tokom podučavanja te odgovarajućim

grafovima za iscrtavanje, praćenje i analizu prikupljenih podataka o usvajanju gradiva i napredovanju

tokom rada.

Programi pokrivaju sve oblasti razvoja i zasnivaju se na Vodiču za procjenu i izradu individualnih

razvojnih programa za djecu od rođenja do treće godine i treće do šeste godine (Pištoljević, Majušević,

2015) i “Verbal Developmental Theory” (Greer & Keohane, 2005), koja objašnjava razvoj jezika i

komunikacije kod djece, te na “Analysis of Verbal Behavior” (Greer & Ross, 2008), gdje su naučno

opisani svi nivoi ljudskog funkcionisanja (od pred-slušačkog/pred-govornog nivoa do verbalnog

posredovanja pri rješavanju problema), uključujući protokole za indukciju, kada se vještine ne razviju

prirodnim putem, i Procjeni i kurikulumu za djecu sa težim razvojnim poremećajima u osnovnoj školi

(Pištoljevic, N. 2012)

Omjer boja djece/učenika i profesionalnog kadra se definiše prema nivoima funkcionisanja i

pojedinačnim potrebama djece/učenika. U praksi se najčešće rotiraju sljedeći omjeri:

(a) rad 1:1 (1 nastavnik/odgajatelj sa jednim djetetom)

(b) rad 1:2 (1 nastavnik/odgajatelj sa dvoje djece)

(c) rad 1:3 ili 4 (1 nastavnik/odgajatelj sa malom grupom djece)

(d) grupni rad (cijeli razred/grupa)

Logopedi i ostali terapeuti rade integrisano i svakodnevno, prema planu i programu rada učionice i

potrebama i individualnim planom učenika, individualno ili grupno, zavisno od rezultata procjene, tj.

of 79

nivoa funkcionisanja djeteta/ učenika. Svi detalji su definisani u Individualnom razvojnom/

obrazovnom planu za svakog učenika pojedinačno.

8.2.2.2.1.4 Procjena, planiranje i realizacija programskih sadržaja

8.2.2.2.1.4.1 Šta je to procjena zasnovana na kurikulumu?

Preduslov za podučavanje je kreiranje programa podučavanja u svrhu zadovoljenja procijenjenih

potreba specifičnog djeteta, kao i njihovih interesovanja i sposobnosti. Da bi sam proces podučavanja

bi efikasan potrebna je individualizacija rada, odnosno pristup orijentisan ka djetetu i njegovim

postojećim sposobnostima. Evidentiranje postojećih sposobnosti kod djeteta prvi je korak efikasnog

procesa podučavanja, a da bi se to učinilo potrebno je provesti proces procjene dječijih sposobnosti.

Vrste procjene u ranom djetinjstvu su:

• Dijagnostička procjena - Provodi se u svrhu određivanja tačne dijagnoze razvojnih poremećaja;

• Razvojna procjena - Standardizirana procjena pri kojoj se procjenjuje razvoj djeteta u svim

razvojnim oblastima u odnosu na utvrđenu normu (Bihevioralne razvojne skale). Koristi se za

utvrđivanje postojanja razvojnih poteškoća/kašnjenja.

• Specifična procjena po razvojnim oblastima - Specijalizirane procjene koje se provode za svaku

razvojnu oblast posebno npr. procjena jezičkog razvoja.

• Psihološka procjena - Procjena kognitivnih i adaptivnih sposobnosti;

• Procjena zasnovana na kriterijima (Criterion-Referenced Assessments)- Procjenjuje se učinak

pojedinca u odnosu na specifični kriterijum/standard;

• Procjena zasnovana na kurikulumu - Procjena razvoja vještina u odnosu na kurikulum koja

dokumentuje napredak kod djece i pomaže za kreiranje kvalitetne instrukcije. Fokusira se na

dugoročne ciljeve učenja

Procjena zasnovana na kurikulumu je dakle procjena koja je i alat za identifikovanje nivoa

funkcionisanja djeteta (sposobnosti koje dijete ima na početku procesa podučavanja), kreiranje

programa prilagođenih dječijim individualnim sposobnostima, te služi i u svrhu evidentiranja i praćenja

napretka nakon procesa podučavanja.

8.2.2.2.1.5 Vodiči za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa

Vodič za procjenu i izradu idividualnih razvojnih programa za djecu od rođenja do treće godine i Vodič

za procjenu i izradu idividualnih razvojnih programa za djecu od treće do šeste godine (u daljem tekstu

Vodič 0-3 i Vodič 3-6) je lista za procjenu zasnovana na na razvojnim bihevijoralnim standardima i

normama tipičnog razvoja (miljokazima), a izrađena prema Havajskom profilu za rano učenje (HELP®).

of 79

Vodiči su u isto vrijeme i alat za procjenu vještina kod djece uzrasta od rođenja do šeste godine,

kurikulum za sistematski rad sa djecom na razvoju vještina koje se nisu spontano razvile, te alat za

praćenje razvoja i napredovanja djeteta ali i evaluacije kvaliteta programa intervencije. Procjena u

Vodičima se vrši u svih pet razvojnih oblasti: govor/komunikacija, kognitivni razvoj, razvoj motorike

(radi lakše procjene i individualizacije oblast podijeljena na finu i krupnu motoriku), socio-emocionalni

razvoj i samopomoć/briga o sebi.

Ukupan broj vještina koje se procjenjuju sa oba Vodiča je 310, 147 vještina u Vodiču 0-3 i 163 vještine

u Vodiču 3-6. U tabeli 1 prikazan je broj vještina koje s eprocjenjuju, broj vještina po uzrasti i broj

vještina prema razvojnim oblastima.

Tabela 1: Broj vještina koje se procjenju u oba vodiča

Vodič 0-3 Vodič 3-6

53 dugoročna cilja/pivotalne vještine

Ukupan broj vještina za procjenu u vodiču je

147.

Broj vještina prema razvojnim oblastima:

Kognitivne vještine – 36

Komunikacija – 22

Krupna motorika – 26

Fina motorika – 29

Socio-emocionalni razvoj – 17

Samopomoć – 17

Broj vještina prema uzrastu djeteta:

0-12 mjeseci – 30

12-24 mjeseca – 69

24-36 mjeseci – 48

56 dugoročnih ciljeva/pivotalnih vještina

Ukupan broj vještina za procjenu u vodiču je

163.

Broj vještina prema razvojnim oblastima:

Kognitivne vještine – 30

Komunikacija – 31

Krupna motorika – 26

Fina motorika – 19

Socio-emocionalni razvoj – 32

Samopomoć – 25

Broj vještina prema uzrastu djeteta:

3-4 godine – 63

4-5 godina– 50

5-6 godina– 50

I Vodič 0-3 i Vodič 3-6 imaju istu konceptualnu postavku te se sastoje iz tri dijela:

• Vodič za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa za djecu od rođenja do treće

godine/treće do šeste godine – lista procjene.

• Grafikoni za praćenje razvoja i napredovanja kod djece,

of 79

• Uputa za ispunjavanje grafikona.

8.2.2.2.1.5.1 Vodič za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa za djecu od rođenja do

treće/od treće do šeste godine – lista procjene

Svaka razvojna oblast u Vodiču 0-3 i Vodiču 3-6 koncipirana je kao zasebna tabela sa istom sadržajnom

strukturom od deset kolona. U prvoj koloni nalazi se uzrasni period u kome se vještina razvija kod djece

tipičnog razvoja. Uzrasni period je u Vodiču 0-3 izražen u mjesecima, dok je u Vodiču 3-6 izražen u

godinama i mjesecima (npr. 4,5 podrazumijeva da je uzrast od četiri godine i pet mjeseci). Druga kolona

sadrži naziv pivotalne vještine odnosno dugoročnog cilja za kreiranje programa. Kako je jedan obrazac

liste procjene predviđen za bilježenje dvije procjene, u kolone 3 i 5 bilježi se datum procjene, dok se u

kolone 4 i 6 bilježi rezultat posmatranja (RP) i on može biti: + vještina je uočena tokom posmatranja ; -

vještina nije uočena tokom posmatranja; +/- vještina u razvoju. U sedmoj koloni je definicija

opserviranog ponašanja odnosno objektivan i mjerljiv pokazatelj koji ukazuje da je vještina u

potpunosti razvijena. Ako dijete ne može ili može samo djelimično uraditi navedene aktivnosti (dakle

ako je rezultat posmatranja – ili +/-) potrebno je razviti program za poticanje navedene vještine prema

definiciji. U osmoj koloni pod nazivom „Razvoj vještine“ su opisane pojedinačne vještine za procjenu

na osnovu kojih se razvijaju kratkoročni ciljevi dječijeg individualnog programa. Deveta kolona sadrži

HELP® ID broj koji je poveznica sa materijalima Havajskog profila za rano učenje u kojima se mogu naći

dodatna pojašnjenja za procjenu vještine, za rad na razvoju vještine ili kao materijal koji se može dati

roditeljima da kod kuće rade sa djetetom. Deseta i posljednja kolona u je datum savladavanja vještine

i upisuje se tokom rada sa djetetom tj. kada dijete savlada određenu vještinu potrebno je u ovu kolonu

upisati datum savladavanja iste.

8.2.2.2.1.6 Grafikoni za praćenje razvoja i napredovanja kod djece

Grafikoni za praćenje razvoja i napredovanja kod djece predstavljaju alat na osnovu kojeg se može

pratiti sa koliko je vještina dijete ušlo u program te koliko je vještina razvilo nakon perioda od najmanje

6 mjeseci u kojem se intenzivno radilo po individualnom razvojnom/ obrazovnom programu kreiranom

na osnovu rezultata procjene. Ukupno ima tri grafikona: ukupan broj vještina, broj vještina po

razvojnim oblastima i broj vještina po uzrastu. Grafiraju se samo one vještine koje za rezultat

promatranja imaju + tj.vještine koje dijete ima u potpunosti razvijene. Grafikoni imaju za cilj da se

najednostavan i transparentan način prati napredovanje djeteta koje je obuhvaćeno programom.

of 79

8.2.2.2.1.6.1 Uputstvo za ispunjavanje grafikona

Uputstvo za ispunjavanje grafikona je kratko objašnjenje u kojem je navedeno kako se grafikoni

ispunjavaju, broj vještina u vodiču prema tri podjele (ukupan broj vještina, broj vještina prema

razvojnim oblastima i broj vještina prema uzrastu), te način raspodjele vještina koje se nalaze između

dva uzrasna perioda.

8.2.2.2.1.7 Materijali potrebni za procjenu

Da bi se proces procjene kvalitetno proveo, u optimalnom vremenu i standardiziranim uslovima, u

Vodičima se nalazi i lista materijala koji su neophodni za procjenu, sa oznakom za koju se vještinu koji

materijal koristi. Uz to, kreirane su i kutije za procjenu u kojima se nalaze svi materijali i igračke koji su

potrebni da bi se administrirala oba Vodiča. Ovi materijali, osim što služe za administriranje procjene,

koriste se i u intervencionističkom dijelu, odnosno u kutijama se nalaze sve igračke, slikovni i ostali

didaktički materijali koji su potrebni za efikasno implementiranje individualnih razvojnih programa.

8.2.2.2.1.7.1 Kako se pravilno vodi i realizira proces procjene?

Vodiči za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa ne predstavljaju standardizovan test, nego

je to procjena djece uzrasta od rođenja do šest godina zasnovana na kurikulumu. Namijenjeni su svima

koji rade u oblasti ranog rasta i razvoja kao i onima koji su uključeni u transdiciplinarni pristup. Sama

procjena podrazumijeva utvrđivanje djetetovih individualnih ulaznih ponašanja (potreba, razvojnog

nivoa, interesovanja), čija je svrha da identifikuje ishode, strategije i aktivnosti za kreiranje

individualnog razvojnog programa rada.

8.2.2.2.1.7.2 Svrha kreiranih materijala

• Funkcionalna organizacija procesa procjene;

• Jednostavna administracija;

• Dostupnost materijala i dodatnih poveznica;

• Ušteda vremena;

• Sveobuhvatna procjena i izrada individualnog razvojnog programa rada.

of 79

Da bi se proces procjene kvalitetno uradio potrebno je unaprijed pripremiti sve obrasce i materijale

koji su potrebni, te isplanirati vremensku dinamiku potrebe da ni dijete ni procjenjivač ne bi osjetili

zamor ili dosadu tokom samog procesa. Procjenu je potrebno organizirati kroz igru sa djecom, te pratiti

dječija interesovanja i nuditi im materijale i igračke koji su potrebni da bi se određena vještina

procjenila. Vodiče nije potrebno raditi tačnim redoslijedom kako su vještine napisane, čak je poželjno

mijenjati aktivnosti iz različitih razvojnih oblasti da bi dijete ostalo motivisano tokom cijelog procesa

procjene.

Prilikom procjene pojedinačnih vještina, potrebno je pratiti napisanu uputu šta se procjenjuje ( npr.

Prepoznaje 6 dijelova tijela.), te ispitati da li dijete ima tu vještinu generalizovanu, odnosno da li je

Vama u situaciji procjene istu prikazao. Ukoliko je vještina u potpunosti generalizovana, rezultat

posmatranje je + (npr. Dijete pokazalo 6 dijelova tijela na upit). Ukoliko je vještina djelimično razvijena

(npr. Dijete pokazalo 2 dijela tijela), rezultat posmatranja je +/-. Ukoliko vještina i nakon višestrukih

ponavljanja nije uočena, rezultat posmatranja je -. Svaku vještinu treba ispitati minimalno pet puta, a

ako niste sigurni u rezultat posmatranja, možete se tokom sljedećeg procjenjivanja ponovo vratiti i još

jednom ispitati tu vještinu.

Vremenska dinamika procesa procjene zavisi od više faktora. Jedan od njih je i fluentnost procjenjivača,

što podrazumjeva poznavanje materijala za procjenu, poznavanje same liste koja se koristi i poznavanje

djeteta. Na početku, proces je nešto sporiji, dok se vremenom i povećanjem broja procjena povećava

fluentnost procjenjivača a samnjuje potrebno vrijeme za procjenu. Drugi faktor koji utiče na vrijemo

potrebno za administraciju procjene je nivo funkcionisanja djeteta, njegov uzrast i instrukciona

kontrola. Vremenom, dijete se upoznaje sa procjenjivačem, navikava se na zahtjeve, se te vrijeme

potrebno za administriranje jednog vodiča skraćuje. Prosječno vrijeme potrebno za procjenu po

Vodičima 0-3 i 3-6 kod fluentnih procjenjivača je 6-8 sati. Naravno ovo ne podrazumjeva kontinuiranu

procjenu u trajanju 6-8 sati, nego se periodi procjene dijete na vrijeme koje dijete provodi u

instrukcionoj sredini i kombinuje sa drugim aktivnostima da bi se održao nivo motivacije kod djeteta.

8.2.2.2.1.8 Od procjene do individualnih razvojnih programa

Vodiči za procjenu i izradu individualnih razvojnih programa od rođenja do treće i od treće do šeste

godine (Pištoljević, Majušević, 2015.) služe za procjenu zasnovanu na kurikulumu, te osim što služe za

sticanje uvida u nivo funkcionisanja djeteta, u isto vrijeme su i alat za kreiranje individualnih razvojnih

programa. Nakon što se uradi sveobuhvatna procjena u svih pet razvojnih oblasti po Vodiču 0-3 i/ili

Vodiču 3-6, pristupa se izradi individualnih razvojnih programa kroz postavljanje dugoročnih i

kratkoročnih ciljeva. Ovako koncipirano programiranje rada u ranoj intervenciji bazira se na razvojnim,

of 79

bihevioralnim standardima i normama tipičnog razvoja, te omogućava princip postupnosti i holistički

pristup intervenciji.

Individualni razvojni programi se kreiraju za one vještine koje tokom procjene nisu uočene ili su

ocjenjene kao vještine u razvoju (rezultat procjene +/- ili -), odnosno programi se izrađuju za one

vještine koje dijete nema generalizirane u svome repertoaru. Princip postupnosti kod kreiranja

individualnih razvojnih programa podrazumijeva da se prvo kreiraju programi koji se javljaju u ranijoj

razvojnoj dobi po normama tipičnog razvoja, te da se postepeno kod djeteta razvijaju potrebne vještine

za razvoj naprednijih sposobnosti. Jako je bitno planirati intervenciju u kojoj se istovremeno radi na

poticanju razvoja u svim razvojnim oblastima, te optimizirati broj programa intenzitetu intervencije.

Dugoročni cilj predstavlja razvojnu sposobnost koju dijete treba generalizirati kroz više kratkoročnih

ciljeva (zavisno od nivoa funkcionisanja i individualnih potreba djeteta). Kratkoročni ciljevi su manje

oblasti u okviru jednog dugoročnog cilja pomoću kojih se vještina sistematski razvija. Kod razvojne-

bihevioralne intervencije u ranom djetinjstu ključno je uz princip postupnosti, voditi računa i o

sistematskom usvajanju vještina, te ne prelaziti na novi kratkoročni cilj dok prethodni nije usvojen.

Kriterij po kojem se sadržaj programa može smatrati usvojen jeste 90% i više tačnih odgovora dva puta

za redom u jednom kratkoročnom cilju. Kada dijete dostigne kriterij, kratkoročni cilj se smatra

završenim i prostavlja se novi kratkoročni cilj individualnog razvojnog/ obrazovnog programa.

8.2.2.2.1.9 Materijali i obrasci za organizaciju edukativnog rada sa djecom

Materijali i obrasci potrebni za sprovođenje edukativnog rada su:

1. VODIČI za procjenu (inicijalnu-finalnu) i kao kurikulum (plan i progam rada)

2. Kutija sa didaktičkim materijalom

3. Grafikoni za praćenje napretka

4. List praćenja rada na programima

Grafikoni za praćenje napretka su ustvari lista kratkoročnih ciljeva koji se postavljaju za jedno dijete, a

na osnovu rezultata procjene po Vodiču 0-3 ili 3-6. U ovaj formular se grafiraju kvantitativni pokazatelji

svakog rada na pojedinom kratkoročnom cilju. Radi efikasnosti intervencije, predviđeno je da svako

dijete ima minimalno deset programa (deset kratkoročnih ciljeva) na kojima se intenzivno radi, uz to

da se programi (kratkoročni ciljevi) nadopunjavaju tj. nakon što dijete savlada jedan kratkoroči cilj u

formular se postavlja sljedeći uz konsultaciju Vodiča (procjene).

of 79

List praćenja je obrazac koji edukatori (stručni saradnici) vode tokom svakodnevnog rada sa djecom. U

obrazac se upisuju kvantitativni pokazatelji tačnosti svake jedinice učenja (+ ili -), a ukupni rezultat

jedne sesije (tretmana; rada na jednom programu) grafira se u obrazac Grafikon za praćenje napretka.

Procjena i kurikulum za djecu sa težim razvojnim poremećajima u osnovnoj školi (Pištoljevic, N. 2012)

prat iste organizacione korake kao i VODIČI jer je to lista vještina koje dijete sa težim razvojnim

poremećajima u toku osnovnoškolskog obrazovnog procesa treba da usvoji-razvije. To je takođe

procjena zasnovana na kurikulumu i zasniva se na broju vještina koje se procjene na početku školske

godine i na osnovu čega se pravi IRP/IEP, te se vrši procjena i na kraju školske godine radi analize

postignutog i prilagodbe plana i programa rada.

8.2.2.3 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Odvijanje odgojno-obrazovnog programa se odvija u sljedećim odgojnim grupama/odjeljenjima:

1. Rana intervencija (do 3 godine)

2. Vrtićka grupa (od 3 godine do polaska djeteta u školu)

3. Osnovnoškolski program

Grupe se kreiraju prema nivoima funkcionisanja djeteta i prilagođene su individualnim potrebama

djeteta.

Artikulacija odgojno obrazovnih aktivnosti u toku jednog dana vrši se na sljedeći način:

Radni dan traje od 8 h do 15:00 h, s tim da djeca pohađaju vrtić/školu u trajanju od 5 sati, od 9 h do 14

h. Dva sata dnevno, tj. vrijeme od 8 h do 9 h prijepodne i od 14 h do 15 h poslijepodne, vrši se

pripremanje materijala, grafiranje, ažuriranje, korigovanje dnevne instrukcije, dizajniranje dnevnog

programa instrukcije, sastanke sa terapeutima i supervizorom, te obavezne edukacije stručnog kadra.

Svakodnevni rad okvirno je organizovan prema sljedećem rasporedu:

• 8 – 9 h = priprema za odgojno-obrazovni rad tog dana, priprema i pravljenje potrebnih materijala

za rad, analiza grafova svakog učenika i implementacija potrebnih promjena, itd.

• 9:15 h = dolazak djece/jutarnja rutina

• 9:15 - 9:45 h = doručak i toaleta (vrtić)/jutarnji grupni rad (škola)

• 9:45 - 12:00 h = individualna instrukcija (1:1, 1:2, manja grupa)

• 12:00 – 12:30 h = ručak/užina

• 12:30 - 13:00 h = posjeta fiskulturnoj sali/rad na krupnoj motorici/igralište/izlazak vani, ako

dozvoljavaju vremenski uslovi

• 13:00 - 14:00 h = rad na individualnim ciljevima/individualna instrukcija (1:1 ili u grupi)

of 79

• 14:00 - 15:00 = grafiranje dnevne instrukcije, obrada podataka (strunčni sastanci, edukacije kadra)

8.2.2.4 ODGOJNO – OBRAZOVNI KADAR

• Stručni koordinator/ekspert - doktorat iz primjenjene bihevioralne analize, ili srodnih

primjenjenih obrazovnih nauka, te posjedovanje licence CABAS minimalnog nivoa MASTER

TEACHER ili ekvivalent.

• Supervizor programa – magisterij iz primjenjene analize ponašanja ili srodnih primjenjenih nauka,

EDUS rang III

• Glavni učitelji/odgajatelji/edukatori-rehabilitatori koji će voditi učionicu(e) – stručna sprema

propisana važećom legislativom za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama, EDUS rang II

• Nastavni/edukacijski asistenti koji će direktno raditi sa učenicima

o Dodatni nastavnici/pedagozi/edukatori-rehabilitatori/psiholozi

o Studenti pedagogije/edukacijsko-rehabilitacijskih studija/psihologije koji u okviru

praktičnog dijela školovanja moraju provesti semestar, ili godinu dana radeći direktno sa

djecom

o Nastavni asistenti koji imaju srednju školu ili fakultet tj.obrazovanje nevezano za rad sa

djecom, ali traže puno zaposlenje kao nastavni asistenti i zadovoljavaju kriterije kroz

probni rad

o EDUS rang I

8.2.2.5 PLAN STRUČNOG PRAĆENJA

Konstantna evaluacija rada profesionalnog kadra i evaluacija napretka svakog učenika sprovodi se kroz

svakodnevno prikupljanje podataka o instrukciji, kao i reakciji učenika, kroz praćenje napretka u

savladavanju gradiva i generalizacije naučenog i van učionice i individualne instrukcije.

Inicijalni testovi i evaluacije djece koriste se kao osnova, a isti se urade na kraju školske godine te se

poređenjem ta dva mjerenja utvrdi tačan napredak djeteta. Na osnovu prikupljenih podataka uradi se

statistička analiza i donose odgovarajući zaključci.

EDUS program predstavlja sistematsku replikaciju CABAS® programa A Efektivnost CABAS® programa

utvrđena je i poređenjem grupe u kojoj su djeca radila po CABAS® programu u odnosu na djecu u grupi

u kojoj se radilo po eklektičnom pristupu, gdje su djeca sa kojom se radilo po CABAS® programu

pokazala značajno veći napredak od druge grupe. Također se može uočiti razlika u kvalitetu rada

analizom rada nastavnog kadra i njihovog odnosa/mišljenja/stava prema djeci, sistemu rada, ishodima

of 79

edukacije i ostalim aspektima rada u poređenju sa nastavnim kadrom u drugim učionicama, vrtićima i

školama (Greer, 1998).

8.2.2.6 EDUKACIJA RODITELJA

Aktivno učešće roditelja u odgoju i obrazovanju djeteta je jedan od ključnih faktora za napredak

djeteta, naročito kad se radi o djeci s poteškoćama. Kako su za odgoj i rad s djecom s poteškoćama

potrebne dodatne kompetencije u odnosu na uobičajene, edukacija roditelja je sastavni dio EDUS

programa. Sastoji se od barem jednog ciklusa od minimalno 4 predavanja i/ili radionice koje se

organizuju u toku školske godine, s ciljem upoznavanja s osnovnim principima metodologije i primjene

u radu s njihovom djecom, te jednostavnim taktikama koje roditelji mogu primjenjivati kod kuće, kako

bi poticaj razvoja njihovog djeteta bio kontinuiran u toku dana.

Također je obavezno s roditeljima obaviti barem 2 individualna roditeljska sastanka, odnosno po

jedan u svakom polugodištu, na kojima se roditeljima prezentira rad prema individualnom planu

djeteta te daju objašnjenja i uputstva neophodna za njihovo učešće u cjelodnevnoj realizaciji plana,

sve sa ciljem što većeg i bržeg napretka djeteta.

Edukaciju organizuju i realizuju glavni ekspert i/ ili supervizor programa i voditelji grupa, prema

Kurikulumu za edukaciju roditelja (Pištoljević, Buturović, Jeina, 2015)

8.2.2.7 VALIDACIJA POSTIGNUTIH REZULTATA

8.2.2.7.1 Konačni izvještaji o funkcionalnosti djece uključene u program

Ovaj izvor verifikacije je ugrađen u samu Metodu rada koja podrazumijeva kontinuirano mjerenje

promjena funkcionalnosti kod svakog učenika. Na kraju školske godine će se uporediti njihova

funkcionalnost sa onom na početku, i rezultati će ujedno biti i konačni izvještaji koji će se koristiti za

evaluaciju eksperimentalnih odjeljenja/grupa. Formalna testiranja korištenjem Razvojnih bihevioralnih

skala (Pištoljević, Zubčević, Džanko, 2016.) i Vodiča za procjenu i izradu individualnih razvojnih

programa za djecu od rođenja do treće i od treće do šeste godine (Pištoljević, Majušević, 2015).

8.2.2.7.2 Certifikati za stručni kadar – EDUS rang

Stručni koordinator, dr. Nirvana Pištoljevic, potvrđuje da je stručni kadar učestvovao u radu učionice,

ovladao znanjem i vještinama potrebnim za samostalan rad po odabranoj Metodi rada, te da su

sposobni da isto znanje prenose drugima. Certificiranje se vrši po EDUS rangovima i to:

of 79

1. EDUS rang I – asistent edukator ( 5 modula)

2. Rang II – EDUS edukator – voditelj grupe/učionice (5 modula)

3. Rang III – EDUS supervizor

Certifikat je zasnovan na planu rada za nastavni kadar koji se zasniva na savladavanju konkretnih

vještina iz 3 oblasti rada sa djecom:

• poznavanje nauke, što se ocjenjuje kroz testove savladavanja i primjene naučnog gradiva;

• direktan rad sa djecom (individualan i grupni rad): mora biti ocijenjen kao

fluidan/neometan/pravilan, savladane metode rada se moraju automatski primjeniti, a to se

ocjenjuje kroz česte opservacije i povratne informacije tokom rada;

• vještine analize grafičkih prezentacija napretka učenika, analiza problema u učenju i rješavanje

istih kroz primjenu odgovarajućih naučnih taktika. Ocjenjuje se i sposobnost prezentacije rada.

8.2.2.7.3 Naučni radovi zasnovani na radu u odjeljenjima/grupama

Naučni radovi se dizajniraju prema potrebama djece: prvobitna identifikacija problema kroz testiranje

i opservacije, te dizajniranje i testiranje novih pristupa radu i potencijalno rješavanje istih. Takođe,

mogu se napraviti naučni radovi u vezi sa opštim radom, kao i početnom i ishodišnom analizom školske

godine.

8.2.2.7.3.1 Prilog 1. Uporedni prikaz klasične nastave/odgojno obrazovnog rada i EDUS programa –

analiza odstupanja

Tabela 2. Analiza odstupanja u odgojno – obrazovnom radu u vrtiću

Klasični/eklektički odgojno - obrazovni rad EDUS program

Program predškolskog odgoja djece sa

smetnjama u razvoju

Program predškolskog odgoja djece sa

smetnjama u razvoju

Pedagoška dokumentacija:

1. Dnevnik rada – pismene pripreme za

dnevne aktivnosti

2. Karton napredovanja


1. Individualni edukacioni programi rada.

2. Polugodišnji i godišnji izvještaji o razvoju i

napredovanju

3. Grafikoni za praćenje dječijih postignuća

4. Grafikoni za praćenje rada odgajatelja

Artikulacija dnevnih aktivnosti

9.00 – 9.15 dolazak djece

9.15 – 9.45 doručak i toalet

Artikulacija dnevnih aktivnosti

9.00 – 9.15 dolazak djece

9.15 – 9.45 doručak i toalet

of 79

9.45 – 10.30 grupna aktivnost

10.30 – 11.30 slobodne aktivnosti /

individualni rad

11.30 – 12.00 aktivnosti u fiskulturnoj sali

12.00 – 12.30 ručak i toalet

12.30 – 13.30 odmor

13.30 – 14.00 toalet i odlazak kući

9.45 – 10.00 grupna aktivnost – pjesmice

10.00 – 12.00 individualni rad, grupni rad, rad

u paru (1:1, 1:2, grupni rad)

12.00 – 12.30 ručak i toalet

12.30 – 13.00 aktivnosti u fiskulturnoj sali

13.00 – 13.45 individualni rad, grupni rad, rad

u paru (1:1, 1:2, grupni rad)

13.45 – 14.00 odlazak kući

Iz tabele 2. u kojoj je prikazana uporedna analiza dosadašnjeg odgojno – obrazovnog rada i rada po

EDUS metodologiji, možemo uočiti da se odstupanja odnose na vođenje pedagoške dokumentacije

(Dnevnik rada), dok se odgojno obrazovni rad zasniva na važećem Planu i programu za rad sa djecom

sa smetnjama u razvoju. Dosadašnje planiranje odgojno obrazovnog rada bilo je fokusirano na grupne

aktivnosti, pri čemu se nije vodilo dovoljno računa o odgojno/ obrazovnim potrebama pojedinačnog

djeteta.

EDUS program/metodologija zahtijeva praćenje postignuća djeteta i prilagođavanja rada potrebama

i mogućnostima djeteta te prema tome i određivanje odgovarajućeg omjera odgajatelj – dijete (1:1,

1:2, grupni rad). Osim navedenog, odstupanja se odnose i na praćenje rada djece i odgajatelja. U

EDUS sistemu praćenje je svakodnevno, brojčano izraženo i pregledno prikazano (grafikoni

napredovanja djece/angažovanosti odgajatelja).

Tabela 3. Analiza odstupanja u odgojno – obrazovnom radu u školi

Klasični/eklektički odgojno - obrazovni rad EDUS program

Nastavni plan i program Nastavni plan i program


1. Godišnji plan i program rada

2. Operativni planovi (sa IEP za učenike

koji u velikoj mjeri odstupaju od

prosjeka odjeljenja)

3. Pismene pripreme

4. Dnevnik

5. Karton učenika

6. Matična knjiga


1. Godišnji plan i program rada

2. Individualni edukacioni programi rada.

3. Polugodišnji i godišnji izvještaji o

razvoju i napredovanju

4. Grafikoni za praćenje učeničkih

postignuća

5. Grafikoni za praćenje rada nastavnika

6. Dnevnik

of 79

Iz tabele 2. u kojoj je prikazana uporedna analiza dosadašnjeg odgojno – obrazovnog rada i rada po

EDUS metodologiji, možemo uočiti da se odstupanja odnose na vođenje pedagoške dokumentacije

(operativni planovi i pismene pripreme), dok se odgojno obrazovni rad zasniva na važećem Planu i

programu za rad u specijalnoj osnovnoj školi.

Dosadašnje planiranje nastavnog rada u najvećoj mjeri se vršilo prema sadržaju, zadacima i ciljevima

datim u NPP-u za određeni uzrast učenika. EDUS metodologija zahtijeva praćenje dječijih postignuća

i prilagođavanja rada dječijim potrebama, te prema tome i određivanje odgovarajućeg omjera

nastavnik – dijete (1:1, 1:2, grupni rad).

Pored toga, odstupanja se odnose i na vremensku artikulaciju nastave, jer EDUS program zahtijeva

rad od minimalno četiri sata nastave dnevno. Osim navedenog, odstupanja se odnose i na praćenje

rada učenika i nastavnika. U EDUS sistemu praćenje je svakodnevno, brojčano izraženo i pregledno

prikazano (grafikoni napredovanja učenika/angažovanosti nastavnika).

Dakle rad se, i u vrtiću i u odjeljenjima specijalne osnovne škole, organizuje po važećem Planu i

programu za rad u specijalnoj osnovnoj školi/predškolskoj ustanovi, ali je prisutan drugačiji pristup

organizaciji rada i mogućnost izrade/nabavke adekvatnijih nastavnih/didaktičkih sredstava i stvarna

primjena individualizacije u nastavi/odgojno-obrazovnom radu.

Već duži vremenski period obrazovna politika u BiH, na deklarativnom nivou, zastupa stanovište da se

što manje koristi frontalni oblik rada i primjeni doziranje u nastavi, što je do sada bilo teško i nedovoljno

ostvarljivo zbog neadekvatnog omjera nastavnik-učenici, te u konkretnom slučaju i izazov rada sa

učenicima sa velikim brojem vrlo različitih pridruženih teškoća. Razlika je i svakodnevno praćenje

napredovanja učenika i učinkovitost nastavnika što u velikoj mjeri pozitivno utiče na mogućnost

7. List nastavnika

8. Izvještaji za Centre za socijalni rad

9. EMIS

10. Đačke knjižice

7. Karton učenika

8. Matična knjiga

9. List nastavnika

10. Izvještaji za Centre za socijalni rad

11. EMIS

12. Đačke knjižice

Časovni sistem rada po rasporedu Četiri do pet sati neposrednog rada sa

učenicima u skladu sa njihovim IEP-ima

of 79

pravovremenog korištenja najadekvatnijih nastavnih metoda i sredstava u podučavanju ali i efektivnije

lično i profesionalno usavršavanje nastavnog kadra.

Primjena EDUS programa/metodologije u realizaciji nastave/odgojno-obrazovnog rada omogućava

maksimalni i svestrani razvoj svakog djeteta/ učenika ponaosob što je i glavni cilj sistemskog odgojno-

obrazovnog procesa.

8.2.2.7.3.2 Prilog 2. Odgovornosti voditelja grupa/odjeljenja

1. Vođenje tima

a) Motivacija tima

Svaka grupa/odjeljenje radi kao tim u kojem voditelj ima slobodu da organizuje dinamiku rada,

motivacioni sistem, te da u skladu sa postignućima članova svog tima pojedince nagradi na

način koji smatra prikladnim/dostupnim u datom trenutku.

b) Radno vrijeme

Radno vrijeme voditelja grupa/odjeljenja i edukativnih asistenata je od 8.00-15.00h. Voditelj

grupe/odjeljenja je odgovoran za organizaciju svakodnevnih radnih zadataka i podjelu

zaduženja u svojo grupi/odjeljenju, te kontroliše izvršavanje istih. Ukoliko se SVI poslovi u

sobi/učionici završe prije kraja radnog vremena, voditelj grupe/odjeljenja može skratiti radno

vrijeme za edukativne asistente iz svoje grupe/odjeljenja. Ukoliko neki posao ostane nezavršen

nakon što su edukativni asistenti otišli, voditelj će sam završiti isti bez obzira na vrijeme trajanja

posla tj. ostaće na poslu dok ne uradi propušteno bez obzira na radno vrijeme.

c) Organizacija poslova u grupi/učionici

Voditelj grupe/odjeljenja je zadužen za:

• pravljenje rasporeda mjesečnih zaduženja rada edukativnih asistenata iz svoje grupe i

dostavljanje istih supervizoru EDUS/ programa.

• dnevnih rasporeda rada sa djecom,

• organizaciju svih ostalih poslova unutar grupe/odjeljenja.

d) Kontrolisanje izvršenja dnevnih i sedmičnih zadataka

Voditelj grupe/odjeljenja vrši uvid u izvršenje dnevnih i sedmičnih zadataka edukativnih

asistenata, te na kraju sedmice (petkom) kontroliše i potpisuje sedmičnu check listu i istu

predaje supervizoru. Ukoliko voditelj grupe/odjeljenja ima potrebu da napravi dnevnu check

listu radnih zadataka, ima potpunu slobodu da istu kreira u skladu sa potrebama svoje

grupe/odjeljenja.

2. Programi

of 79

a) Kreiranje/promjena programa

Voditelj grupe/odjeljenja je odgovoran za izradu i promjenu dječijih individualnih programa.

Edukativni asistenti u svakoj grupi trebaju da se konsultuju sa voditeljem pri kreiranju ili

promjeni programa i voditelj mora znati za SVE promjene ili novo uvedene programe za svako

dijete u svojoj grupi. Ukoliko se pojave neke nejasnoće, poteškoće ili nedoumice u vezi sa

programima voditelj grupe/odjeljenja se obraća supervizoru EDUS programa.

b) Timsko pregledavanje knjiga-programa

Voditelj grupe/odjeljenja je odgovoran da minimalno jednom sedmično sa čitavim timom

pregleda knjige i vodi evidenciju kada je koja knjiga pregledana. Ovo ne podrazumijeva da se

svake sedmice pregledaju sve knjige, nego 2-3 knjige sedmično u redovnim intervalima. Na

ovom timskom sastanku donose se se zajedničke odluke u vezi sa programima, analizira način

rada sa djetetom i postiže ujednačavanje stilova podučavanja unutar tima. Supervizor EDUS

programa će periodično uzimati knjige na pregled sa voditeljem grupe/odjeljenja nezavisno

od timskog pregledavanja knjiga, te u zavisnosti od dinamike rada i potreba grupe

prisustvovati i grupnim sastancima.

3. Komunikacija sa roditeljima

Voditelj grupe/odjeljenja je zadužen za komunikaciju sa roditeljima, kako putem

komunikacijske sveske, tako i lično. Edukativni asistenti su obavezni pozvati voditelja

grupe/odjeljenja ukoliko im roditelj postavi bilo koje pitanje ili iznese problem. Voditelj

grupe/odjeljenja ima obavezu da koriguje edukativne asistente iz svoje grupe koji

komuniciraju sa roditeljima bez znanja voditelje, te da im ukaže na probleme koje takav način

komunikacije može izazvati. Ukoliko voditelj grupe/odjeljenja nije trenutno prisutan,

komunikaciju sa roditeljima pruzima supervizor EDUS programa ili drugi voditelj

grupe/odjeljenja.

4. Pisanje izvještaja, vođenje pedagoške dokumentacije i prisustvo sastancima

• Voditelj grupe/odjeljenja pravi raspored pisanja izvještaja (polugodišnjih, godišnjih i

periodičnih), te je dužan svaki napisani izvještaj pročitati i zavisno od potrebe korigovati,

te isti dostaviti supervizoru EDUS programa na duplu provjeru.

• Voditelj je odgovoran za obaveznu pedagošku dokumentaciju i evidenciju (dnevnik,

knjižice, pedagoški karton, izveštaj za socijalni rad i sl.) prema utvrđenom rasporedu

pisanja i predavanja, te je obavezan prisustvovati edukacijama i obaveznim sastancima

(nast. vijeće, aktivi i sl.).

5. Saradnja sa drugim grupama/odjeljenjima

• Voditelji grupa/odjeljenja određuju kojeg će edukativnog asistenta poslati u drugu grupu

na ispomoć ukoliko dođe do smanjenog broja djece u njihovoj grupi. Pored toga, kada se

nakon odlaska djece završe svi poslovi u sobi/učionici, voditelj grupe/odjeljenja treba

rasporediti edukativne asistente na ispomoć u grupe/odjeljenja koji imaju manji broj

edukatora a više djece, i to na poslove izrade radnih listova i drugih radnih materijala.

of 79

• Voditelji grupa u vrtiću su obavezni voditi računa o svakom djetetu iz vrtića, naročito

prilikom telefonskog obavještavanja roditelja, pisanja i potpisivanja ugovora i/ili drugih

dokumenata, te voditi računa o sigurnosti i potrebama svakog djeteta u vrtiću bez obzira

u kojoj su grupi.

6. Priprema materijala za rad

a) Formiranje/promjena programa

Voditelj grupe/odjeljenja kontroliše pripremu materijala za nove programe i vodi računa

da se programi mijenjaju istog dana kada se i završe. Ukoliko neki program nije promjenjen,

voditelj ga mijenja i priprema sam, te upisuje edukativnog asistenta i datum kada program

nije promjenjen u za to predviđen obrazac.

b) Priprema tema i materijala za likovno

Voditelj grupe/odjeljenja je zadužen da svake sedmice osmisli dvije aktivnosti iz oblasti

likovnog odgoja/obrazovanja i to jedan kolaž u skladu sa dječijim programima i jednu

aktivnost uz upotrebu neke druge likovne tehnike (tempera, akvarel, slikanje prstima,

neoblikovani materijal itd.). Raspored likovnih aktivnosti će napraviti supervizor EDUS

programa (osim za IV i V razred koji imaju likovno po rasporedu), a voditelj će svake

sedmice organizovati izradu kolaža sa svojim edukativnim asistentima.

c) Dekoracija sobe/učionice/panoa

• Voditelji grupa/odjeljenja su zaduženi za dekoraciju svog i zajedničkog radnog

prostora, te dodjeljenog im panoa. Dekoracija sobe/učionice se može mjenjati

prema godišnjim dobima ili prema kreativnoj inspiraciji voditelja.

• Pano na hodniku se mijenja petkom. Voditelji odjeljenja u školi prave raspored

edukativnih asistenata iz svog odjeljenja za pravljenje panoa.

• Za dekoraciju vrtićkog panoa stalno je zadužen jedan voditelj grupe, uz ispomoć

dva edukativna asistenta prema rasporedu supervizora.

8.2.3 Curriculum Vitae: Prof. dr. Nirvana Pištoljević

Ime i prezime: Nirvana Pištoljević

e-mail: [email protected]

M: + 387 62 696 235

Obrazovanje:

Doctor of Philosophy: Applied Behavior Analysis, May 2008

Columbia University, Graduate School of Arts and Sciences, New York

Master of Philosophy: Applied Behavior Analysis/Behaviorism, May 2008

mailto:[email protected]

of 79

Columbia University, Graduate School of Arts and Sciences, New York

Master of Education: Instructional Practice in Special Education, December 2007

Teachers College, Columbia University, New York

Master of Arts: Special Education/General Education/Applied Behavior Analysis, May 2005

Teachers College, Columbia University, New York

Bachelor of Arts: Psychology- Highest Honors, January 2002

Rutgers University, New Jersey

Profesionalno iskustvo:

January 2009 – Present: Adjunct Assistant Professor of Education,

Teachers College, Columbia University, New York Department of Health and Behavioral Studies

• Classes taught:

“Applied Behavior Analysis I” - Spring 2009, Fall 2009, Spring 2010

“Teaching Students with Disabilities in the General Education Classroom-INCLUSION”- Summer

2010, Fall 2010, Spring 2013, Summer 2013, Fall 2013, Spring 2014, Summer 2014, Spring 2015,

Summer 2015, Summer 2016, Fall 2016, Spring 2017, Fall 2017

“Introduction to Special Education” - Fall 2010, Summer 2011, Fall 2011, Summer 2012, Fall

2012, Fall 2013, Summer 2014, Fall 2014, Summer 2015, Fall 2015, Spring 2016

• Taught Masters/Phd level courses in special education, focusing on applied behavior analysis,

positive behavior supports, measurement of student behavior, applications of various

scientific tactics on behavior management, curricular modifications, criterion-referenced

behavioral assessment, functional communication training, creating individualized educational

and behavioral plans for students. The students in the class were learning about teaching

Verbal Behavior, Self-Management, Social Skills, Adaptive Skills, Academic Knowledge,

Behavior Management, Individualization of curriculum, while continually collecting data on

students learning and advancement in the therapeutic and classroom settings.

• Inclusion and introduction to special education graduate classes focused on different ways to

identify and include students with special needs in regular education, learning about education

law and provision needed for students in different educational categories, educational and

behavioral tactics and supports used in regular education classrooms to help educators

individualize instruction, make adjustments, manage the students, measure outcomes,

evaluate students learning and teachers teaching, and therefore making inclusion a success.

March 2012- Present: Visiting Professor of Psychology

Department of Psychology - Master and Phd Program in Applied Behavior Analysis, University of

Parma, Italy

of 79

• Teaching at a BCBA approved graduate program, covering Behavior Analyst Certification Board

4th Edition Task List topics.

• Teaching intense masters and doctoral level classes focusing on the principles of the science

of behavior and practices such as data collection, experimental design, interobserver

agreement, social validity, treatment integrity, functional assessment, schedules of

reinforcement, and stimulus preference assessment. Lectures expand students’ knowledge of

basic Verbal Behavior Operants and provide in depth analysis of Verbal Behavior and its

implication in building the curriculum and teaching children how to develop language.

• A deeper knowledge of behavior consequences, manipulation processes and procedures for

development, evaluation, and dissemination of effective and sustainable behavior analytic

programs starting from the selection of an intervention and experimental design. The lectures

focus on the teaching as applied behavior analysis, best evidence-based tactics and

interventions for children with autism and other developmental delays as well as for children

without disabilities, and prepare students for the international certification exam.

• Teaching doctoral level courses in verbal behavior and verbal behavior analysis.

August 2010 – Present: Executive Director - “EDUS-Education for All”

An association for advancement of education and support for children with and without developmental

delays. A Non-for-Profit organization promoting and supporting evidence based educational practices

and research in education, Bosnia and Herzegovina.

• Conceptualized, written and implemented a 6-year (and running), over 3 mil.$ research project

to introduce evidence based educational practices to Bosnia and Herzegovina in order to

address the need for appropriate early intervention, education and therapies for children with

ASD and other developmental delays and disorders.

• Responsible for the development, implementation, and management of the Project which in

first year focused on creation of 2 pilot classrooms based on teaching as applied behavior

analysis for 20 students, ages 4 through 8-years old. By 2017, the program grew with the

support of international grants (UNICEF, UNDP, USAID, US Embassy, Australian Embassy, Swiss

Embassy, etc.), to 4 different programs for over 180 children across 18 classrooms, from Early

Intervention through Kindergarten, Elementary school and Tutoring program, providing

treatment for children ages 18 months through 14- years old.

• Training, supervision and mentoring of all 55 EDUS employees (special education and general

education teachers, teaching assistants, speech pathologists, physical therapists, social

workers, and psychologists). Provided constant training for the project staff, through lectures,

modeling, peer tutoring, in-situ observations, evaluations and constant feedback.

• Developed and oversaw implementation of evidence based curricula, behavior management

programs, individual educational plans for all children and continually conducted research

according to the students individual needs and capabilities.

• Summarized and analyzed student, teacher, class-wide and project-wide data. Implemented

scientific tactics to improve teachers teaching, classroom outcomes, classroom management,

students learning, and staff continual education. Generated several analysis and presented

EDUS outcomes on scientific international conferences.

of 79

• In 2014-17 received a 700,000.00 $ UNICEF grant to develop a System of Early Detection,

Diagnosis and Intervention for B&H through Early Childhood Developmental Centers with all

needed materials and trainings to implement and monitor this novel approach. Developed first

standardized developmental screening, monitoring and evaluation tools for the country.

Developed parent education curricula and tools for assessment and Individual Education Plan

creation, curriculums for ages 1 month- 6 years old. Aso, produced several parent education

materials, booklets and guides.

• Worked with the relevant ministries (Education, Health and Social Work) and UNICEF on

developing and advancing legislation regarding Early Childhood Development in B&H.

• In 2012-2014 received a 215,000.00 $ UNDP grant for “Improving the Outcomes for children

with severe Developmental Disorders in BiH” through applied work with the children and their

families.

• In 2016 received a UNICEF-Palestine 25,000 $ grant for Development and Advancement of

Early Childhood Policy and Programs in State of Palestine.

• In 2017 received a 310,00 $ USAID research grant for development of an App for early

detection of developmental delays and disorders, for development of a diagnostic protocol for

ASD for low- and mid-income countries and a validation study of an appropriate model of early

intervention for B&H.

April 2012- Present: Consultant for the UN Agencies (UNICEF, UNDP)

• Consulted and worked with the UNDP Social Inclusion Program for B&H. Focused on advancing

governmental systems of support for the people with disabilities and aligning services with the

UN Convention for Human Rights.

• Worked with UNDP on creating first educational video game in 3 languages, and with UNICEF,

developed a first e-book and video game in BHS and English.

• Working with the UNICEF- B&H Health Sector on developing a sustainable system of Early

Detection and Intervention for the country.

• For the Ministries of Health, Education and Social Care together with the UNICEF- B&H,

developed syllabi for the advancement of the transdisciplinary collaboration and professional

education in B&H. Developed 3 training modules for the year long courses to establish new

professions: Early Detections (for children ages birth-18 years old) and Early Interventionist

(birth-18 years old).

• Working with the UNICEF- B&H Education Sector on the Preschool education reform in B&H.

• Developed and standardized developmental behavioral tools for screening, assessment,

individual developmental programming, and monitoring of early childhood development for

the UNICEF B&H.

• Conducted several research studies on the early childhood development, effectiveness of early

intervention at the different levels of services, and research based analysis of the Roma

children development in B&H,

• Consulted for UNICEF-Serbia on the advancement of Early Childhood Services in Serbia.

Working on the development of several sectors and advancement of existing early childhood

intervention and preschool programs in the country. Conducted trainings for the government

employees in the sectors of education, health and social care.

of 79

• Worked for the UNICEF-Geneva office as an Expert Trainer for 23 Southeast European and

Central Asia countries on “Advancing ECD in CEE/CIS - Strengthening UNICEF Regional capacity

for translating scientific evidence into effective services for children.”

• Worked with UNICEF-Croatia and International Step by Step Association- Netherlands on

integrating UNICEF – ISSA resource Modules into the Lifelong Learning Programme for home

visitors on young child wellbeing, child protection and partnership with families: Capacity

Building Activity (Training of Trainers) for Teaching Staff at the Faculty of Health Studies,

University of Rijeka and University Department for Health Studies, University of Split, June

2016.

• Worked with UNICEF-Palestine on the National Strategy on Early Childhood Development and

Intervention, and creation of training syllabi and trainings for multisectoral approach to early

detection and intervention in SOP. Technical advisor for the UNICEF and UNRWA at SOP (Gaza

and West Bank).

February 2011- June 2011: Visiting Lecturer via BGP+ Brain Gain Program

“Special Pedagogy II” - Faculty of Philosophy in Sarajevo, University of Sarajevo, B&H, Department of

Pedagogy

• Undergraduate class focusing on different ways to include students with special needs in

regular education, principles of inclusion, learning about education law and provision needed

for students in different educational categories, educational and behavioral tactics and

supports used in regular education classrooms to help educators individualize instruction,

make adjustments, manage the students, measure outcomes, evaluate students learning and

teachers teaching, and therefore making inclusion a success.

• Comparison of two educational systems (BiH and USA), arrangement of observations of special

and general education classrooms and comparison of the educational approaches and

outcomes in both. Also, developed collaboration with the faculty of the Sarajevo University

and introduced new educational research and practices form the world.

May 2008-August 2010: Assistant Director/Senior Behavior Analyst

Fred S. Keller School, Palisades, NY

• Responsible for the management, supervision and mentoring of all school employees

(supervisors, teachers, teaching assistants, speech pathologists, occupational and physical

therapists, and office staff). Developed and oversaw implementation of evidence based

curricula, behavior management programs, and continually conducted research according to

the students individual needs and capabilities.

• Mentored and supervised teachers and student teachers in a graduate cohort at Columbia

University (Master and PhD students in Applied Behavior Analysis Program at Teachers

College). Also, developed teaching assistants modules and provided constant training,

evaluation and supervision for all employees.

• Summarized and analyzed student, teacher, class-wide and school-wide data. Implemented

scientific tactics to improve teachers teaching, classroom outcomes, classroom management,

students learning, and staff continual education.

of 79

• Conducted school staff weekly meetings, individual weekly classroom meetings, and observed

and evaluated development and implementation of instruction across all 7 classrooms (Early

Intervention through Integrated Preschool Classrooms).

• Continually communicated with parents, outside therapy providers, and school districts.

Attended all annual (CSE and CPSE) meetings and supervised creation of all individualized

educational plans for each student. Also, conducted all initial students assessment,

evaluations, and made decisions regarding placement of students and teaching assistants.

• Designed, conducted and published research with the focus on verbal behavior analysis.

September 2006-May 2008: Supervisor/Associate Behavior Analyst

Fred S. Keller School, Yonkers, NY

• Conducted and published research in the advancement of the science of education and

Applied Behavior Analysis with the focus of interested on language development/ verbal

behavior

• Supervised, evaluated and provided an in situ training for classroom teachers, student

teachers and teaching assistants. Continually evaluated student performance, design and

implementation of the evidence based student curricula and behavior management programs.

• Collected classrooms data and evaluated staff and student performance based on data

analysis. Conducted staff meeting and helped development and implementation of all

instruction.

• Collaborated with Parent Education program and communicated with parents, senior behavior

analysts and districts on a regular basis.

Fall 2005- Spring 2008: Head Proctor/Teaching Assistant for Applied Behavior Analysis I, II, and III

Department of Health and Behavioral Studies; Professor R. Douglas Greer (Graduate Courses),

Teachers College, Columbia University, New York, NY

• Coordinated and managed all the teaching assistants/proctors in the Master Program -

Teaching as Applied Behavior Analysis.

• Assisted in mastery of the behavioral principles and the application of behavior analysis

through implementation of self-management strategies to achieve course criteria.

• Collaboratively wrote instructional objectives and research procedures with course professor

and then evaluated, graded, and provided feedback for graduate students quizzes and exams

across three different levels of applied behavior analysis courses (principles, pedagogy, and

curriculum)

September 2004-August 2006: Special Education Teacher/Master Teacher

Fred S. Keller School, Yonkers, NY

• Developed and implemented comprehensive individualized programs based on the principles

of applied behavior analysis for students ranging in ages 3 to 5 years old. Designed individual

and group instruction across communication, academic, social, expanded community of

of 79

reinforcers, physical development, and self-management domains for students with moderate

to mild developmental disabilities and behavior disorders.

• Continually analyzed student data to determine locus of learning deficits and utilized research-

based tactics to improve student performance while conducting research in areas associated

with the acquisition of verbal behavior. Also, collected, summarized, and analyzed teaching

assistants data and class-wide data, and implemented tactics to improve classroom overall

performance.

• Supervised and mentored teaching assistants and student teachers from the Teaching as

Applied Behavior Analysis program at Columbia University. Designed and conducted research

with the Master Cohorts as part of their in situ training.

• Communicated closely with parents, parent educators and students home districts in order to

assist with generalization of skills acquired as school to other environments.

Fall 2001-Spring 2002: Research Assistant in the Behavioral Dynamics Lab

Department of Social Psychology; Professor Kent Harber, Rutgers University, New Jersey

• Conducted research with undergraduate student population at Rutgers University and New

York University

• Designed surveys and questioners as part of the research projects; coded, entered and

analyzed collected data.

• Completed and wrote an honors research project.

Fall 2000-Spring 2001: Teaching Assistant of Introduction to Psychology (Undergraduate Courses)

Department of Psychology; Professor Gilchrist, Rutgers University, New Jersey

• Lectured and conducted Lab exercises weekly to a group of students assigned

• Mentored undergraduate students in introductory psychology course material

• Collaboratively wrote instructional objectives and research procedures with course professor

• Administered and graded undergraduate students exams on the principles of psychology

8.2.3.1 Naučne publikacije

1. Pistoljevic, N. & Dzanko, E. (in press). Effects of a modified speaker immersion procedure on

the increase of spontaneous speech in children diagnosed with Autism Spectrum Disorder.

European Journal of Behavior Analysis, XX, XXX-XXX

2. Pistoljevic, N., Hulusic, V. (2017). An interactive E-book with an educational game for children

with Developmental Disorders: A pilot user study in games and virtual worlds for serious

applications (VS-GAMES), 2017 9th International Conference on. IEEE.

3. Hulusic, V. & Pistoljevic, N. (2017). A curriculum for developing serious games for children with

Autism: A success story. In Games and Virtual Worlds for Serious Applications (VS-GAMES),

2017 9th International Conference on. IEEE.

4. Hulusic, V. & Pistoljevic, N. (2015). Read, play and learn: An interactive e-book for children

with Autism. In International Conference on Games and Learning Alliance (pp. 255-265).

Springer International Publishing.

of 79

5. Hulusic, V. & Pistoljevic, N. (2013). Teaching children with and without disabilities

school readiness skills, In Proceedings of ECC '13 - 7th WSEAS European Computing

Conference, 316-323, ISBN: 978-960-474-304-9.

6. Hulusic, V. & Pistoljevic, N. (2012). “LeFCA”: Learning framework for children with Autism.

Procedia Computer Science, 15, 4-16.

7. Greer, R. D., Pistoljevic, N., Cahill, C., & Du, L. (2011). Conditioning voices as reinforcers for

listener responses in preschoolers with autism. The Analysis of Verbal Behavior, 27, 139-247.

8. Pistoljevic, N., Cahill, C., & Casarini, F. (2010). Effects of the speaker immersion procedure on

the production of verbal operants. Journal of Speech Language Pathology and Applied

Behavior Analysis, 5(2), 192-207.

9. Pistoljevic, N. (2008). The effects of multiple exemplar and intensive tact instruction on the

acquisition of Naming in preschoolers diagnosed with autism and other language delays.

Columbia University, New York. (Doctoral dissertation, Columbia University). Abstract from:

UMI Proquest Digital Dissertations [on-line]. Dissertations Abstract Item: AAT 3317598.

10. Greer, R. D., Stolfi, L., & Pistoljevic, N. (2007). Emergence of Naming in preschoolers: A

comparison of multiple and single exemplar instruction. European Journal of Behavior Analysis,

8, 119-131.

11. Pistoljevic, N., & Greer, R. D. (2006). The effects of daily intensive tact instruction on preschool

students’ emission of pure tacts and mands in non-instructional settings. Journalof Early and

Intensive Behavioral Intervention, 3(1), 103-119.

8.2.3.2 Druge publikacije

1. Singer-Dudek, J., Pistoljevic, N. (2017). Exceptional Students. In: John Stein, J.S. (Ed.),

Reference Module in Neuroscience and Biobehavioral Psychology. Elsevier, pp. 1–7.

2. Pistoljevic, N. & Zubcevic, S. & Dzanko, E. (2016). Developmental behavioral screening and

monitoring tool; Early childhood developmental assessment from first month through 6 years-

old. Sarajevo, B&H:UNICEF.

3. Pistoljevic, N. (2015). The effects of the environment during prenatal and postnatal period on

the early childhood development. Procedia of Academy of Arts and Sciences, Sarajevo; B&H.

4. Pistoljevic, N. (2015). Early Childhood Development and Atypical Development Key Indicators.

Sarajevo, B&H, UNICEF.

5. Pistoljevic, N. & Majusevic. S. (2015). Guide for assessment and creation of individualized

developmental plan and program for children ages birth to 3 years-old. Sarajevo, B&H: UNICEF.

6. Pistoljevi, N. & Majusevic. S. (2015). Guide for assessment and creation of individualized

education plan and program for children ages 3 to 6 years-old. Sarajevo, B&H: UNICEF.

7. Pistoljevic, N., Buturovic, L., Jeina, Z. (2014). Parent education curriculum; For parents of

children ages birth through 6 years-old. Sarajevo, B&H: UNICEF.

8. Pistoljevic, N. (2013). Gap analysis of legislation on protection of rights of people with

disabilities in Bosnia and Herzegovina. Sarajevo, BiH: United Nations Development Program

(UNDP).

9. Pistoljevic, N. (2012). How behavioral science can help us become greener. Proceedings of CIB

W115 Green Design Conference,181-184. ISBN: 9978-90-365-3451-2. Retrieved from CIB-

International Council for Research and Innovation in Building and Construction Digital Library.

10. Pistoljevic, N. (2012). Early child development: Indicators, atypical development,

recommendations. Sarajevo, B&H: United Nations Development Program (UNDP).

of 79

11. Pistoljevic, N. & Lindsay, S. (2012). “EDUS-Education for All” and Discrimination of Children

with Autism Spectrum Disorder in Bosnia and Herzegovina. In Z. Popovic-Momcinovic,S.

Gavric, & P. Govedarica (Eds.), Discrimination: One Term, Many Faces. Sarajevo, B&H.

12. Pistoljevic, N. (2012). How “EDUS” brought ABA to Bosnia and Herzegovina. Invited article.

European Association of Behavior Analysis Newsletter.

8.2.3.3 Manuskripti u izradi

1. Pistoljevic, N., Dzanko, E., & Buturovic, L. The effects of Voice Conditioning Protocol on the

listener behaviors in children with Autism.

2. Pistoljevic, N. Analyzing the effectiveness of increasing instruction to decrease inappropriate

behavior. Journal of Applied Radical Behavior Analysis.

3. Pistoljevic, N. & Greer, R. D. The Effects of Intensive Tact Instruction on the Emergence of

Naming and Frequency of Emission of Independent Vocal Verbal Operants.

4. Pistoljevic, N. & Greer, R. D. Acquisition of Naming for 2 and 3-Dimensional Contrived Stimuli

in Preschoolers with Autism and other Developmental Delays: A Comparison of Multiple and

Single Exemplar Instruction.

5. Pistoljevic, N. & Oblak, M. The Effects of a Peer-Yoked Contingency Game on the Acquisition

of Observational Learning, Naming, and Emission of Vocal Verbal Operants by Preschool

Students in Integrated Setting.

6. Greer, R. D., Pistoljevic, N., Cahill, C, & Casarini, F. The Effect of the Presence and Absence of

Naming on How Children with ASD Diagnoses Can Learn in New Ways.

7. Pistoljevic, N., Cahill, C. & Moreno, J. The Effects of Intensive Targeted Tact Instruction on the

Articulation and Language Development.

8. Pistoljevic, N. & Oblak, M. The Effects of a Peer-Yoked Group Contingency Game on the

Acquisition of Observational Learning of Sight Words by Preschool Students.

8.2.3.4 Predavanja na poziv

1. “Early Interventions for Children with Developmental Disorders”, Plenary lecture presented at

the 4th Annual International Congress of Child and Adolescent Psychiatry Association of Serbia,

Zlatibor, May 2016.

2. “Screening and Monitoring of Early Childhood Development- Importance of Use of

Standardized Validated Tools”- Round table chair, 4th Annual International Congress of Child

and Adolescent Psychiatry Association of Serbia, Zlatibor, May 2016.

3. “Working with Children with Special Needs in B&H”, Invited lecture, Bangor University, School

of Psychology, Bangor, Wales, February 2016.

4. “How to Establish a System of Early Intervention”, Invited lecture, Days of Special Education

International Conference, Belgrade, Serbia, February 2016.

5. “Early Childhood Development; Long-term Effects of the Early Neurodevelopmental Period”,

Invited lecture, University of Mostar, Mostar, January, 2016.

6. “Validating Materials and Instruments for Early Detection and Intervention for Children with

Developmental Disorders”, Lecture presented at Annual Meeting of Pediatric Association of

Federation of BiH. Sarajevo, BiH, December 2015.

of 79

7. “Early Childhood Development: System of Detection, Intervention and Family Support”; Invited

lecture series for UNICEF- Serbia. Belgrade, Serbia, November 2015.

8. “Children Diagnosed with Developmental Disorders; Research Opportunities in Computing”;

Lecture presented at a Complex System Institute Seminar Series at University of Charlotte,

October 2015.

9. “Early Childhood Language Development; Some Current Research” Invited lecture at

Department of Child Psychiatry, University of Arizona Medical School, Phoenix, AZ, October

2015.

10. “Environmental Effects on the Early Childhood Development”, Invited lecture at Department of

Child Psychiatry, University of Arizona Medical School, Phoenix, AZ, October 2015.

11. “Applied Behavior Analysis and Autism Spectrum Disorder”, Invited CME accredited lecture at

Department of Psychiatry, University of Arizona Medical School, Phoenix, AZ, October 2015.

12. “Therapy Application of ABA for Children”, Invited CME accredited lecture at Department of

Psychiatry, University of Arizona Medical School, Phoenix, AZ, October 2015.

13. “Concept of Early Detection and Intervention Services through an Existing Primary Health Care

System in B&H”. 3rd Technical Advisory Group Meeting of UNICEF. Sarajevo, B&H, June 2015.

14. “The Effects of the Environment during Prenatal and Postnatal Period on the Early Childhood

Development”; Fetal Medicine Seminar at the Academy of Arts and Sciences of B&H. Sarajevo,

B&H, March 2015.

15. “How to Effectively Engage Learners in Any Classroom;What Every Educator Needs to Know

prior to Entering any Teaching Environment”; 10th Association for the Advancement of Radical

Behavior Analysis (AARBA) International Conference, Trieste, Italy, June 2014.

16. “Changing an Organizational Culture with Behavioral Strategies in Order to Deliver the

Expected Results”, 8th European Behavior Based Safety and Organizational Behavioral

Management, Conference, Trieste, Italy, June 2014.

17. “The Science of Teaching; How to Motivate and Train Educators to be Better at What they Do”,

8th European Behavior Based Safety and Organizational Behavioral Management Conference,

Trieste, Italy, June 2014.

18. “UNDP & UNICEF B&H Case Study: Bringing the Change and Hope for People with Disabilities

through Science”. Lecture given at the “Rethink Europe: Solidarity, Civil Society and Political

Governance” 25th Annual General Assembly and Conference of European Foundation Center

(EFC). Sarajevo, BiH, May 2014.

19. “Introduction of an Early Intervention Concept in Eastern European Country: Bringing the

Change and Hope for Children with Developmental Delays”; Lecture presented at 6th CABAS®

Conference, Richmond, VA, October 2013.

20. “The Impact of the Science of Behavior in Post-War, Post-Communist Country: Bringing the

Change and Hope for Children with and without Special Needs” Invited lecture at North

Carolina University at Charlotte. Charlotte, NC, October 2013.

21. “Early Intervention Based on Applied Behavior Analysis Concept, Burdens to Deal with in the

Middle-Income Countries” Invited lecture given at the Annual Meeting of South East European

Autism network (SEAN). Sarajevo, B&H, May 2013.

22. “The paradigm shift from traditional views of children with developmental delays and

disabilities in low and mid income countries” Invited lecture given at the Annual Meeting of

South East European Autism network (SEAN). Sarajevo, B&H, May 2013.

of 79

23. “Preparing Children to be Successful in Inclusive Setting” Invited lecture at “Education Tailored

to the Needs of Children”. Belgrade, Serbia, November, 2012.

24. “The Impact of Teaching as Applied Behavior Analysis in Post-war, Post-communist Country:

Bringing the Change and Hope for Children with and without Special Needs in Bosnia and

Herzegovina”. Invited Tutorial held at the 38th Annual Convention of the Applied Behavior

Analysis at Seattle, WA, May 2012.

25. “Saving Children with Schooling: CABAS® Experience in Bosnia and Herzegovina” Invited

presenter, 8th International AARBA Conference, Rome, Italy, June 2012.

26. “Current Research on the Development and Advancement of Verbal Capabilities in Children

With and Without Developmental Delays” [Investigaciones actuales sobre el desarrollo y

avance de las capacidades verbales en niños con y sin retrasos en el desarrollo]. Invited

Symposium “Autism, Verbal Behavior, and Behavior Analysis”, 6th International ABAI

Conference, Granada, Spain, November, 2011.

27. “Behavior Analysis and Environment”. Invited lecture as part of the Inclusive Design Course,

Sarajevo Green Design Festival, Sarajevo B&H, September, 2011.

28. “Research to Disseminate Best Practices for Children with Autism”. Invited keynote speaker at

the AAARBA Conference “ABA: The New interventions and methods in clinical, educational and

rehabilitation settings”. University of Milan, Italy, June 2011.

29. “Teaching Students with Special Needs in an Inclusive Classroom”. Invited lecture at the

seminar “School Reform: Inclusive education- Where we are and Where we are Going.”

University of Tuzla, Faculty of Education and Rehabilitation. Tuzla, B&H, June 2011.

30. “From Columbia University and New York to Mjedenica and Sarajevo in the Steps of the

Science”, Key-note speaker at the 2nd Congress of Psychologists of Bosnia and Herzegovina,

Banja Luka, B&H, February 2011.

31. “Current Research on the Development of Verbal Capabilities in Children with Autism Spectrum

Disorder” Invited Guest Speaker at 3rd Annual “Mind and Body in Autism” Conference at

Teachers College, Columbia University, New York, April 2010.

32. “Verbal Behavior Developmental Theory”- Invited Guest Speaker at City College of New York,

New York, March 2010.

33. “Single Case Experimental Design in Education” Invited Guest Lecturer at Teachers College,

Columbia University, March 2010.

34. “The Need for Development of Qualified Experts to Work with Children with Autism” Invited

guest speaker at the Academy of Arts and Sciences, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, April

2009.

35. “Applied Behavior Analysis- The Science of Learning and Teaching”. Invited lecture at the

Second Congress of Scientist from Bosnia and Herzegovina and the World, Sarajevo, B&H,

August, 2008.

8.2.3.5 Prezentacije

1. “The analysis of EDUS Guides for Developmental Assessment and Curricula for Children ages 0-

3 and 3-6; Nirvana Pistoljevic & Stanislava Majusevic, Paper presented at 8th Conference of he

European Association for Behaviour Analysis, Enna, Italy, September 2016.

2. “Effects of a Modified Speaker Immersion Protocol on the Production of Verbal Operants”,

Nirvana Pistoljevic & Eldin Dzanko, Paper presented at 8th Conference of he European

Association for Behaviour Analysis, Enna, Italy, September 2016.

of 79

3. Chair of the symposium “Transdisciplinary Symposium on Early Childhood Development and

Pediatrics” at 8th Congress of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences,

Neum, B&H, May 2016.

4. “Functional Multi-Sector Approach to Development of the System to Advance Early Childhood

Development in B&H” Lecture given at 8th Congress of Bosnian-Herzegovinian-American

Academy of Arts and Sciences, Neum, B&H, May 2016.

5. “Early Childhood Development; The Effects of the Environment” Lecture given at 8th Congress

of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences, Neum, B&H, May 2016.

6. “Interventions for Languge Development”; Nirvana Pistoljevic & Eldin Dzanko, Lecture given at

8th Congress of BHAAAS, Neum, B&H, May 2016.

7. “Behavioral Techniques to Manage Bullying: How ABA Can Help”. Lecture given at

International Psychiatry Symposium at the 8th Congress of BHAAAS, Neum, B&H, May 2016.

8. “Read, Play and Learn: An Interactive E-book for Children with Autism” Nirvana Pistoljevic and

Vedad Hulusic, Presented at Games and Learning Alliance Conference- Serious Games Society

2015, Rome, Italy, December 2015.

9. “Developing and Implementing an Early Detection and Intervention System in a Mid-income

Country; Promoting Early Childhood Development in Bosnia and Herzegovina”, Nirvana

Pistoljevic and Selena Bajraktarevic, 1st International Developmental Pediatrics Conference,

Istanbul, December 2015.

10. “Creation of Behavioral Developmental Screening Tool to Aid in Early Detection and Promotion

of Early Childhood Development through Transdisciplinary Approach”, 3rd Annual Gulf Coast

Applied Behavior Analysis Conference, New Orleans, LA, October 2015.

11. “EDUS Guide for Developmental Assessment and Creation of Curricula for Children Ages 0-3

and 3-6 as Part of the Early Intervention System; Promoting Early Childhood Development in

Bosnia and Herzegovina”, 3rd Annual Gulf Coast Applied Behavior Analysis Conference, New

Orleans, LA, October 2015.

12. “Developing Early Detection and Intervention System; “ABA for All” through EDUS and UNICEF

Lecture presented at 7th CABAS® Conference, New Jersey, March 2015.

13. Chair of the symposium “Advances in Social Learning Theory and Verbal Behaviour

Developmental Theory” at 7th Conference of he European Association of Behavior Analysis,

Stockholm, Sweden, September, 2014.

14. “Hear my Voice: Effects of Conditioning Voices as Reinforcers for Listener Responses in Children

with Autism, 2 Experiments”; Nirvana Pistoljevic, Eldin Dzanko, Lejla Buturovic, & Adnad

Vrbanjac. Paper presented at 7th Conference of he European Association of Behavior Analysis,

Stockholm, Sweden, September, 2014.

15. Chair of the symposium: “More on the Emergence of Language Learning Capabilities and How

to Induce Them in the Educational Settings” at the 40th Annual Convention of the Applied

Behavior Analysis at Chicago, IL, May 2014.

16. “Effects of Conditioning Voices as Reinforcers for Listener Responses on Rate of Learning,

Awareness, and Preferences for Listening to Stories in Children With Autism”. Nirvana

Pistoljevic, Eldin Dzanko, Lejla Buturovic. Paper presented at the 40th Annual Convention of the

Applied Behavior Analysis at Chicago, IL, May 2014.

17. “The Importance of Observational Learning and Naming for Success in Mainstream Education”.

Nirvana Pistoljevic, Stanislava Majusevic, & Admira Kaljanac. Paper presented at the 40th

Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Chicago, IL, May 2014.

of 79

18. “Effects of Conditioning Voices as Reinforcers for Listener Responses on Rate of Learning,

Awareness, and Preferences for Listening to Stories in Children with Autism” 1st Annual Gulf

Coast Applied Behavior Analysis Conference, Pistoljevic et al., Baton Rouge, LA, October 2013.

19. “Induction of Observational Learning and Naming as Key to Prepare Students for Learning in

Inclusive and General Education Settings”, Pistoljevic, et al. 1st Annual Gulf Coast Applied

Behavior Analysis Conference, Baton Rouge, LA, October 2013.

20. “Autism and Verbal Behavior; Language Development in Children with ASD” Nirvana Pistoljevic,

Eldin Dzanko, & Lejla Buturovic, Lecture presented at the 5th Medical Symposium of Bosnian-

Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences- Mostar, B&H, April, 2013.

21. “Effective Evidence-based Tactics for Developing Language and Social Skills in Children with

Developmental Disorders”; Nirvana Pistoljevic, Stanislava Majusevic, Admira Kaljanac, Lecture

given at the 5th Medical Symposium of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of Arts and

Sciences- Mostar, B&H, April, 2013.

22. “How do You Train a Teacher to Become a Better Teacher; How CABAS® can Help”. Lecture

presented at 5th CABAS® Conference, New York, October 2012.

23. “Spreading the Science of Behavior in Europe: Applying Teaching as Behavior Analysis in order

to Advance Student and Teacher Learning in Bosnia and Herzegovina”. Lecture presented at

6th Conference of European Association of Behaviour Analysis, Lisbon, Portugal, September

2012.

24. “From Naming through Learning through Observation; Protocols and Tactics to Induce Higher

Order Verbal Capabilities”. Paper presented at 6th Conference of European Association of

Behavior Analysis. Lisbon, Portugal, September 2012.

25. “A Procedure to Prepare Students for Learning in Inclusive Setting: Training Teachers in B&H to

Replicate U.S. Successes” Nirvana Pistoljevic, Stanislava Majusevic, & Zumreta Jein. Lecture

presented at the 38th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Seattle, WA, May

2012.

26. “Pervasive Developmental Disorders: Detection, Diagnosis and Treatments today in the

World”. Lecture given at the 4th Congress of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of

Arts and Sciences- Medical Section, Sarajevo, B&H, April, 2012.

27. “Behavioral Sciences and Medicine”. Lecture given at the 4th Congress of Bosnian-

Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences, Sarajevo, B&H, April, 2012.

28. “Human Behavior and Environment Interaction”. Lecture given at the 4th Congress of Bosnian-

Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences- Technical Section, Sarajevo, B&H,

April 2012.

29. “Current Research on the Development of Language in Children with Developmental Delays”.

Lecture given at the 4th Congress of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of Arts and

Sciences- Medical Section, Sarajevo, B&H, April 2012.

30. Chair of the symposium: “Spreading the Science: Applying Teaching as Behavior Analysis in

General and Special Education Settings in Order to Advance Student and Teacher Learning and

Prepare Children for Inclusive Education”at 6th International ABAI Conference, Granada, Spain,

November 2011.

31. “From Columbia University to Mjedenica School in Sarajevo: The Impact of Teaching as Applied

Behavior Analysis in Bosnia and Herzegovina”. Nirvana Pistoljevic. Presentation held at the 6th

International ABAI Conference, Granada, Spain, November, 2011.

of 79

32. “Naming Components and How Naming Changes Effective Instruction”. Nirvana Pistoljevic,

Ananya Goswami, Claire Cahill, & Fabiola Casarini. Paper presented at the 6th International

ABAI Conference, Granada, Spain, November, 2011.

33. “A Procedure to Simultaneously Induce Observational Learning, Naming, and Increase

Spontaneous Speech to Prepare Students for Learning in Inclusive Setting”. Nirvana Pistoljevic,

Stanislava Majusevic, & Zumreta Jein. Presentation held at the 6th International ABAI

Conference, Granada, Spain, November, 2011.

34. Chair of the symposium: “International Seminar in Child Psychiatry/Psychology”, Seminar held

at the Third Congress of Bosnian-Herzegovinian-American Academy of Arts and Sciences

(BHAAAS), Zenica, B&H, October, 2011.

35. “Evidence-based Education for Children with Autism and Other Developmental Delays- Project

CABAS® in Mjedenica, Sarajevo”. Lecture given at the 3rd BHAAAS Congress Medical Section,

Zenica, B&H, October, 2011.

36. Chair of the symposium: “What We have Learned and Still are Learning from CABAS® Schools

through the World” at the 37th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Denver,

Colorado, June 2011.

37. “From Fred S. Keller School to Mjedenica School in Sarajevo; 1 year data review”. Paper

presented at the 37th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Denver, Colorado,

June 2011.

38. “A Procedure to Simultaneously Induce Observational Learning, Naming, and Increase

Spontaneous Speech in Children with Developmental Delays” Nirvana Pistoljevic, Stanislava

Majusevic, & Zumreta Jein. Presentation held at the Association for Advancement of Radical

Behavior Analysis Italy, University of Milan, June, 2011.

39. Chair of the symposium: “What CABAS® Can Give to the World” at the 4th International CABAS®

Conference, New York, NY, February 2011

40. “From Fred S. Keller School to Mjedenica School in Sarajevo- Bringing Evidence-based

Education to Bosnia and Herzegovina”, Nirvana Pistoljevic. Paper presented at the 4th

International CABAS® Conference, New York, NY, February 2011

41. Chair of the symposium: “What We have Learned and Still are Learning from CABAS® Schools

through the World” at the European Association for Behavior Analysis Conference at Crete,

Greece, September 2010.

42. “Verbal Foundational Cusps: I Hear What You Say, I Listen to What You Say, I Do What You Do,

I Say What You Say, and I Tell You What to Do”, Nirvana Pistoljevic, R. Douglas Greer, Jessica

Dudek, Claire Cahill, Lin Du, Jo Ann Delgado, Jacqueline Lewis, Jinhyeok Choi, Matthew

Howarth, Fabiola Casarini, Dollene-Day Keohane. Presentation held at the European

Association for Behavior Analysis Conference at Crete, Greece. September, 2010.

43. “From Naming through Learning through Observation: Educational Procedures and Tactics to

Induce Higher Order Verbal Capabilities in Students with and without Developmental Delays”

Nirvana Pistoljevic, R. Douglas Greer, Claire Cahill, Mara Oblak, Jalene Moreno, Fabiola

Casarini, Ananya Goswami; Paper presented at the European Association for Behavior Analysis

Conference, Rethymno, Crete, September 2010.

44. Chair of the symposium: “Educational Procedures and Tactics to Induce Higher Order Verbal

Capabilities in Students with and without Developmental Delays”, Symposium held at the 36th

Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at San Antonio, Texas, May 2010.

of 79

45. “Baby Naming: The Effects of Multiple Exemplar Instruction with Three-Dimensional Stimuli

on the Emergence of Naming in 2- and 3-year-old Children” Nirvana Pistoljevic & Ananya

Goswami - Paper presented at the 36th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis,

San Antonio, USA, May 2010.

46. “A comparison of Multiple Exemplar Instruction with and without Demonstration Component

on the Acquisition of Full Naming Repertoire” Nirvana Pistoljevic & Claire Cahill- Paper

presented at the 36th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at San Antonio,

Texas, May 2010.

47. “A Procedure to Simultaneously Induce Naming, Observational Learning, and Increase

Spontaneous Vocal Verbal Behavior in Group Instructional Settings” Nirvana Pistoljevic & Mara

Oblak- Paper presented at the 36th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis, San

Antonio, USA, May 2010.

48. Invited discussant for a symposium on: Research on Writer Immersion: Developing Functional,

Structural, and Aesthetic Writing in Elementary Age Students”- Symposium held at the 36th

Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at San Antonio, Texas 2010.

49. “Conditioning Adults Voices as Reinforcers for Observing Responses for Three Preschool

Students Diagnosed With Autism” R. D. Greer, Nirvana Pistoljevic, Claire Cahill, and Lin Du –

Paper presented at the 36th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at San

Antonio, Texas, May 2010.

50. “From Learning to Observe to Learning through Observation”- Paper Presented at the 5th

International Convention of the Applied Behavior Analysis at Oslo, Norway, August 2009.

51. Chair of a symposium on: “Inducing Verbal Capabilities: An overview of scientific-based tactics

and strategies for developing listener, speaker, speaker as own listener, and Naming and

Observational Learning in Preschoolers” Symposia presented at the 3rd International CABAS®

Conference at London, England, July 2009.

52. “The Effects of a Peer-yoked Contingency Game on the Acquisition of Observational Learning,

Naming, and Verbal Operants in Preschool Students” Nirvana Pistoljevic & Mara Oblak; Paper

Presented at the 35th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Phoenix, 2009.

53. “The Effects of the Speaker Immersion Procedure on the Numbers of Vocal Verbal Operants

Emitted in Non-Instructional Settings” Nirvana Pistoljevic, Claire Cahill, & Fabiola Casarini;

Paper Presented at the 35th Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Phoenix,

2009.

54. “The Effects of Multiple Exemplar and Intensive Tact Procedures on acquisition of Naming in

Preschoolers Diagnosed with Autism and Other Language Delays” R. Douglas Greer & N.

Pistoljevic. Paper presented at the European Association for Behavior Analysis Conference,

Madrid 2008.

55. “Acquisition of Naming for 2 and 3-Dimensional Contrived Stimuli in Preschoolers: A

Comparison of Multiple and Single Exemplar Instruction” Nirvana Pistoljevic & R. Douglas

Greer. Paper presented at the 34th Annual International Convention of the Applied Behavior

Analysis at Chicago, 2008.

56. “The Effects of Intensive Tact Instruction on the Emergence of Naming Repertoire and

Frequency of Emission of Independent Vocal Verbal Operants” Nirvana Pistoljevic & R. Douglas

Greer. Paper presented at the Verbal Behavior Symposium, at the 34th Annual International

Convention of the Applied Behavior Analysis at Chicago, 2008.

of 79

57. “Acquisition of Naming for 2-D Dimensional Stimuli in Preschoolers: A Comparison of Multiple

and Single Exemplar Instruction” R. Douglas Greer, Lauren Stolfi, and Nirvana Pistoljevic- Paper

presented at the 2nd Annual CABAS® Conference at New York, 2007.

58. “The Effects of Intensive Tact Instruction on the Emission of Independent Verbal Operants and

Acquisition of the Naming Repertoire” Nirvana Pistoljevic and R. Douglas Greer- Paper

presented at the 2nd Annual CABAS® Conference at New York, 2007.

59. “Emergence of Naming in Preschoolers: A Comparison of Multiple and Single Exemplar

Instruction” R. Douglas Greer, Lauren Stolfi, and Nirvana Pistoljevic- Paper presented at the

33rd Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at San Diego, 2007.

60. “Replication of an Intensive Tact Training Procedure to Test its Effects on the Number of Pure

Tacts and Mands Emitted by Preschool Students in Non-Instructional Settings” Nirvana

Pistoljevic & Anusha Subramanyam- Poster presented at the 2nd Annual CABAS® Conference

at New York, 2007.

61. “The Effects of Listener Emersion Prerequisite Programs and Listener Emersion Procedure on

Learn Units to Criteria” R. Douglas Greer, Lauren Stolfi, and Nirvana Pistoljevic- Paper

presented at the 32nd Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Atlanta, 2006.

62. “The Induction of Naming in Preschool Children with Verbal Delays” R. Douglas Greer, Lauren

Stolfi, and Nirvana Pistoljevic- Paper presented at the 32nd Annual Convention of the Applied

Behavior Analysis at Atlanta, 2006.

63. “The Effects off Daily Intensive Tact Instruction on Preschool Students’ Emission of Pure Tacts

and Mands in Non-Instructional Setting” Nirvana Pistoljevic & R. Douglas Greer. Paper

presented at the 32nd Annual Convention of the Applied Behavior Analysis at Atlanta, 2006.

64. “Increasing Acquisition of Target Vocabulary Words through Manipulation of Correction

Procedure” Grant Gautreaux and Nirvana Pistoljevic- Poster presented at the 31st Annual

Convention of the Applied Behavior Analysis at Chicago, 2005.

8.2.3.6 Istraživačko iskustvo

1. “Increasing Children’s’ Verbal Interactions through Table Games” Lynn Yuan and Nirvana

Pistoljevic

2. “Analyzing the Effectiveness of Increasing Learn Units to Decrease Inappropriate Behaviors in

Kindergarten Students” Lynn Yuan and Nirvana Pistoljevic

3. “Increasing Acquisition of Target Vocabulary Words through Manipulation of Correction

Procedure” Grant Gautreaux and Nirvana Pistoljevic

4. “Analyzing the Effectiveness of Rate Training on Textual Responding to Age Appropriate

Material and Reading Comprehension” Grant Gautreaux and Nirvana Pistoljevic

5. “The Effects of Peer Monitoring on Peer Approvals and Disapprovals by Middle School

Students” Grant Gautreaux & Nirvana Pistoljevic

6. “The Effects of Listener Emersion Prerequisite Programs on Learn Units to Criterion” Lauren

Stolfi & Nirvana Pistoljevic

7. “The Effects of Listener Emersion Prerequisite Programs and Listener Emersion Protocol on

Learn Units to Criterion” Lauren Stolfi and Nirvana Pistoljevic

8. “The Effects of Increasing Tacts Instruction on Students’ Independent Vocal Verbal Operants

Emitted in Generalized Setting” R. Douglas Greer and Nirvana Pistoljevic.

9. “Teaching the Self-Management Repertoire to Increase Student Independence for Worksheet

Skills” Nirvana Pistoljevic & Christina Martin

of 79

10. “The Effect of a Peer-Yoked Contingency Game Board on the Acquisition of the Observational

Learning Repertoire” Nirvana Pistoljevic & Christina Martin

11. “The Effect of Intensive Tact Instruction on the Number of Independent Mands and Tacts

Emitted in Generalized Setting” Nirvana Pistoljevic & Christina Martin

12. “Emergence of Naming as a Function of Multiple Exemplar Instruction” Nirvana Pistoljevic &

Christina Martin

13. “A Study on the Use of a Rapid Toilet Training Procedure” Nirvana Pistoljevic, Anusha

Subramanyam & R. Douglass Greer

14. “A Study on the Use of a Reinforcement Conditioning Procedure to Decrease Stereotypy and

Increase Appropriate Play” Nirvana Pistoljevic & Anusha Subramanyam

15. “Using Multiple Exemplar Instruction to Teach a Preschool Student Two General Knowledge

Repertoires” Nirvana Pistoljevic & Anusha Subramanyam

16. “Replication of an Intensive Tact Training Procedure to Test its Effects on the Number of Pure

Tacts and Mands Emitted by Preschool Students in Non-Instructional Settings” Nirvana

Pistoljevic & Anusha Subramanyam

17. “The Effects of Multiple Exemplar Instruction with 3-D Stimuli Across Listener and Speaker

Responses on the Acquisition of Naming by 2-year-olds”, Nirvana Pistoljevic & Fabiola Casarini

18. “Testing the Effects of Conditioning Adults Voices on Three Preschoolers’ Observing

Responses”, R. Douglas Greer, Nirvana Pistoljevic, Claire Cahill, & Lin Du.

19. “Tacts for Articulation and Spontaneous Speech”, Nirvana Pistoljevic, Claire Cahill, & Jalene

Moreno.

20. “Baby Naming or Vocabulary Explosion; Inducing 3-D Naming in Typically Developing 2-yer old”

Nirvana Pistoljevic, Fabiola Casarini, & Ananya Goswami

21. “Ostensive Naming; A comparison of Multiple Exemplar Instruction with and without Ostensive

Pairing Component on the Acquisition of Full Naming Repertoire” Nirvana Pistoljevic & Claire

Cahill.

8.2.3.7 Profesionalna članstva i certifikacije

1. Senior Behavior Analyst - CABAS

2. Assistant Research Scientist - CABAS

3. Regular Education Teacher, New York State

4. Special Education Teacher, New York State

5. International Association of Applied Behavior Analysis

6. European Association for Behavior Analysis

7. Serious Games Society

8. International Developmental Pediatrics Association

9. Society for Research in Child Development

10. President- Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences- BHAAAS

11. Full Member and Member of a Board of Directors- Bosnian-Herzegovinian American Academy

of Arts and Sciences - BHAAAS

12. Member of UNICEF Technical Advisory Group on Home Visiting for Young Child Wellbeing

13. Co-Chair Days of BHAAAS in BIH, Largest Scientific Conference in Balkans region

14. Co-Chair Sarajevo Green Design Conference and International Green Design Conference

15. Council for Exceptional Children

16. Invited Peer Reviewer for Journal of Early and Intensive Behavioral Intervention

of 79

17. Director – “Riders of Hope” Non-for-Profit organization helping children in B&H.

of 79

9 Bibliografija

1. "ABA has been recognized by the surgeon general of the United States as the treatment of

choice for autism in his mental health report for children: “Thirty years of research

demonstrated the efficacy of applied behavioral methods in reducing inappropriate behavior

and in increasing communication, learning, and appropriate social behavior” (U.S. Department

of Health and Human Services, 1999).

2. Eldevik, S., Hastings, R. P., Hughes, J. C., Jahr, E., Eikeseth, S., & Cross, S. (2009). Meta-analysis

of early intensive behavioral intervention for children with autism. Journal of Clinical Child &

Adolescent Psychology, 38(3), 439-450.

3. Foxx, R. M. (2008). Applied behavior analysis treatment of autism: The state of the art. Child

and adolescent psychiatric clinics of North America, 17(4), 821-834.

4. Greer, R. D., & Keohane, D. (2004). A real science and technology of education. Evidence-based

educational methods, 23-43.

5. Vismara, L. A., & Rogers, S. J. (2010). Behavioral treatments in autism spectrum disorder: what

do we know?. Annual review of clinical psychology, 6, 447-468.

6. Howard, J. S., Sparkman, C. R., Cohen, H. G., Green, G., & Stanislaw, H. (2005). A comparison

of intensive behavior analytic and eclectic treatments for young children with autism. Research

in developmental disabilities, 26(4), 359-383.

Howard, J. S., Sparkman, C. R., Cohen, H. G., Green, G., & Stanislaw, H. (2005). A comparison

of intensive behavior analytic and eclectic treatments for young children with autism. Research

in developmental disabilities, 26(4), 359-383.

7. Smith, T. (2012). Evolution of research on interventions for individuals with autism spectrum

disorder: Implications for behavior analysts. The Behavior Analyst, 35(1), 101-113.

8. Rosenwasser, B., & Axelrod, S. (2001). The contributions of applied behavior analysis to the

education of people with autism. Behavior modification, 25(5), 671-677.

9. Rosenwasser, B., & Axelrod, S. (2002). More contributions of applied behavior analysis to the

education of people with autism. Behavior modification, 26(1), 3-8.

10. Pištoljević, N. & Majušević, S. (2015). Vodič za procjenu i izradu individualnih razvojnih

programa za djecu od rođenja do treće godine. Sarajevo, BiH: EDUS- Edukacija za sve.

11. Pištoljević, N. & Majušević, S. (2015). Vodič za procjenu i izradu individualnih razvojnih

programa za djecu od treće do šeste godine. Sarajevo,BiH: EDUS- Edukacija za sve.

12. Pištoljević, N. & Buturović, L & Jeina, Z (2015). Kurikulum za edukaciju roditelja od rođenja

djece do polaska u školu. Sarajevo,BiH: EDUS- Edukacija za sve

13. Pištoljević, N.& Zubčević, S. & Džanko, E (2016). Razvojne bihevioralne skale za procjenu

razvoja djeteta (od prvog mjeseca do šeste godine starosti djeteta). BiH: EDUS- Edukacija za

sve

14. Pištoljević, N. (2015). Rani razvoj djeteta: Šta treba znati? Sarajevo, BiH: EDUS-Edukacija za sve

of 79

10 Preporuke i podrška drugih institucija za EDUS program

10.1 Akademija nauka i umjetnosti BiH

of 79

10.2 UNICEF

of 79

10.3 Delegacija Europske Unije u BiH

of 79

10.4 NATO

of 79

10.5 Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

of 79

10.6 Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS/Ministarstvo odbrane BiH

of 79

10.7 Ministarstvo obrazovanja i nauke KS: Prosvjetno-pedagoški zavod

of 79

10.8 Federalno ministarstvo zdravstva

of 79

10.9 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – Pedijatrijska klinika

of 79

10.10 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – Odjel dječije neuropsohijatrije

of 79

11 Dosadašnji partneri i sponzori EDUSa

- UNICEF BiH

- USAID

- UNDP BIH (kroz projekte finansirane od strane EU)

- NATO

- SDC (Swiss Development Corporation)

- Bheart

- Ambasada Sjedinjenih američkih država u BiH

- Ambasada Australije u Beču

- UN Women's Guild Vienna

- Univerzitet u Parmi – ABA Master

- Rotary Club Spydeberg Norway

- Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

- Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu (Psihijatrijska klinika, Pedijatrijska klinika)

- Federalno ministarstvo zdravstva

- Federalno ministarstvo obrazovanja

- Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo

- Ministarstvo odbrane BiH

- Grad Sarajevo/Gradska uprava

- Opština Stari Grad

- Opština Novo Sarajevo

- Opština Centar

- SARTR

- Aparat teatar

- Fotografija.ba

- Pomozi.ba

- PROI

- Siemens

- Henkel

- General Engineering

- Vodoprivreda BiH

- Bella Italia, UK

- Cinema City

- Mak Zara

- Franz&Sophie

- Proevent

- Franck

Elaborat - skupstina.ks.gov.baskupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/elaborat.pdf ·...

Documents

Transcript of Elaborat - skupstina.ks.gov.baskupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/elaborat.pdf ·...