SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Vesna Crnković
POREZNI NADZOR
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POREZNI NADZOR
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Oporezivanje poduzeća
Mentor: Prof.dr.sc. Helena Blažić
Student: Vesna crnković
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081122007
Rijeka, lipanj 2014.
SADRŽAJ
1 UVOD ....................................................................................................................... 1
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .............................................................. 1
1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................. 1
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 2
1.4 Znanstvene metode ............................................................................................ 2
1.5 Struktura rada ..................................................................................................... 2
2 POREZNI NADZOR ................................................................................................ 4
2.1 Pojam poreznog nadzora .................................................................................... 4
2.2 Vrste poreznog nadzora ..................................................................................... 5
2.3 Sudionici u poreznom nadzoru .......................................................................... 6
2.3.1 Porezni obveznik ........................................................................................ 6
2.3.2 Ovlašteni službenici poreznog tijela ........................................................... 7
2.3.3 Izuzeće ovlaštenih sudionika ...................................................................... 8
2.4 Načela poreznog nadzora ................................................................................... 8
2.5 Razdoblje poreznog nadzora .............................................................................. 9
2.6 Rokovi u poreznom nadzoru .............................................................................. 9
2.7 Rizici u poreznom nadzoru .............................................................................. 10
2.8 Porezna tajna .................................................................................................... 11
3 FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM POSTUPKU .................. 12
3.1 Tijek poreznog nadzora.................................................................................... 12
3.1.1 Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor ......................................... 12
3.1.2 Obavijest o poreznom nadzoru ................................................................. 13
3.1.3 Izdavanje i dostava naloga za porezni nadzor .......................................... 14
3.1.3.1 Izdavanje naloga za porezni nadzor …………………….………………14
3.1.3.2 Dostava naloga za porezni nadzor ………………………………………15
3.2 Postupak poreznog nadzora ............................................................................. 16
3.2.1 Priprema za nadzor ................................................................................... 16
3.2.2 Plan nadzora ............................................................................................. 17
3.2.3 Uvodni razgovor ....................................................................................... 17
3.2.4 Neposredni nadzor .................................................................................... 18
3.2.4.1 Metode nadzora ……………………………………………..………………18
3.2.4.2 Prikupljanje dokaza ……………………………….………………………..20
3.2.4.3 Prikupljanje dokaza od drugih osoba ………………….………………..20
3.2.4.4 Angažiranje vještaka ……………………………………………………….21
3.2.4.5 Očevid …………………………………………………………...……………22
3.2.5 Zaključni razgovor .................................................................................... 23
3.3 Zapisnik o poreznom nadzoru .......................................................................... 24
3.3.1 Osnovne karakteristike zapisnika ............................................................. 24
3.3.2 Dijelovi zapisnika ..................................................................................... 25
3.3.3 Vrste zapisnika ......................................................................................... 26
3.4 Akti u poreznom nadzoru................................................................................. 27
3.4.1 Porezno rješenje ........................................................................................ 27
3.4.1.1 Osnovne karakteristike i sadržaj poreznog rješenja …………………27
3.4.1.2 Dijelovi poreznog rješenja ……………………….…….…………………28
3.4.1.3 Vrste poreznog rješenja ……………………….….….……………….……29
3.4.2 Zaključak .................................................................................................. 29
3.4.2.1 Osnovne karakteristike zaključka …………………….…………………29
3.4.2.2 Vrste zaključka ……………………………….….………….………………30
4 AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA ......................................................... 31
4.1 Prava i obveze poreznog obveznika u tijeku poreznog nadzora ...................... 31
4.1.1 Pravo poreznog obveznika na prigovor na tijek poreznog nadzora.......... 31
4.1.2 Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog nadzora 32
4.2 Žalba i žalbeni postupak .................................................................................. 33
4.2.1 Predmet žalbe ........................................................................................... 33
4.2.2 Podnositelj žalbe ....................................................................................... 33
4.2.3 Rok za podnošenje žalbe .......................................................................... 34
4.2.4 Pravni učinak žalbe ................................................................................... 34
4.2.5 Odustanak od žalbe ................................................................................... 35
4.2.6 Privremeno prekidanje postupka .............................................................. 35
4.2.7 Izmjena poreznog akta i donošenje novog rješenja .................................. 35
4.3 Izvanredna sredstva pravne zaštite................................................................... 36
4.3.1 Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom.................. 36
4.3.2 Obnova postupka ...................................................................................... 37
4.3.3 Zahtjev za zaštitu zakonitosti ................................................................... 38
4.3.4 Poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora .................................. 38
4.3.5 Izvanredno ukidanje rješenja .................................................................... 39
4.4 Upravni spor..................................................................................................... 39
4.4.1 Pokretanje upravnog spora ....................................................................... 39
4.4.2 Tijelo koje rješava upravni spor ............................................................... 40
5 SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA POREZNOG
NADZORA ..................................................................................................................... 41
5.1 Kontrola kvalitete poreznog nadzora ............................................................... 41
5.1.1 Sustav kontrole kvalitete poreznog nadzora ............................................. 41
5.1.2 Čimbenici kvalitete poreznog nadzora ..................................................... 42
5.2 Elektronički nadzor .......................................................................................... 44
5.2.1 Preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora ......................................... 45
5.2.2 Provedba elektroničkog nadzora .............................................................. 45
5.2.3 Prednosti elektroničkog nadzora .............................................................. 46
6 ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 47
LITERATURA ............................................................................................................... 52
1 UVOD
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Hrvatski porezni sustav temelji se na načelu jednakosti što znači da su svi građani
Republike Hrvatske dužni sudjelovati u podmirivanju troškova u skladu sa svojim
mogućnostima.
Kako bi država mogla obavljati svoje funkcije treba od svojih građana nabavljati novac
i tako ubirati svoje prihode. Svaki građanin je za državu jedinstven te ona od njega na
različite načine i pomoću raznih tehnika prikuplja sredstva za svoj rad. Država najčešće
od građana ubire sredstva kroz razne poreze i druga davanja. Kako bi građani, odnosno
porezni obveznici redovito i u određenoj veličini izdvajali sredstva za državu potrebno
je provoditi porezni nadzor koji će utvrditi dolazi li do kakvih nepravilnosti. Na taj
način definiran je problem istraživanja.
Predmet istraživanja je istražiti postupak poreznog nadzora, utvrditi koje su obveze
poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj te predložiti smjernice za poboljšanje i
unapređenje sustava poreznog nadzora.
Objekt istraživanja su porezni nadzor i sudionici u postupku poreznog nadzora kao što
su porezni službenici odnosno inspektori i porezni obveznici.
1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Radna hipoteza određena je kroz problem i predmet istraživanja:
Istraživanjem prava i obveza poreznih obveznika može se dokazati kolika je važnost
poreznog nadzora.
Iz radne hipoteze postavljaju se tri pomoćne hipoteze:
1
1) Iz spoznaja o poreznom postupku i o sudionicima poreznog nadzora moguće je
zaključiti kolika je važnost samog poreznog nadzora.
2) Iz spoznaja o funkcijama poreznog nadzora moguće je zaključiti koliko je sam
postupak poreznog nadzora složen.
3) Iz činjenica koje se odnose na funkcije poreznog obveznika u poreznom postupku
mogu se odrediti smjernice za poboljšanje i unapređenje sustava poreznog nadzora.
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je istražiti i analizirati sve činjenice koje se odnose na porezni nadzor
te funkcije i aktivnosti u postupku poreznog nadzora.
Cilj istraživanja je istražiti i analizirati važnost poreznog nadzora u poreznom postupku.
1.4 Znanstvene metode
Pri istraživanju tematike koja je objašnjena u ovom diplomskom radu pod naslovom
Porezni nadzor korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda promatranja, metoda
analize i sinteze te metoda kompilacije.
1.5 Struktura rada
U prvom dijelu rada, u UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja,
radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su
korištene u istraživanju tematike te struktura rada.
U drugom dijelu koji ima naslov POREZNI NADZOR obrađen je pojam poreznog
nadzora, vrste poreznog nadzora, sudionici u poreznom nadzoru, načela poreznog
2
nadzora, razdoblje poreznog nadzora, trajanje poreznog nadzora, rokovi u poreznom
nadzoru, rizici u poreznom nadzoru te porezna tajna.
Treći dio koji ima naslov FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM
POSTUPKU obuhvaća tijek poreznog nadzora, postupak poreznog nadzora, zapisnik o
poreznom nadzoru te akte u poreznom nadzoru.
AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA naziv je četvrtog dijela diplomskog rada u
kojem su obrađene sljedeće tematske jedinice: prava i obveze poreznog obveznika u
tijeku poreznog nadzora, žalba i žalbeni postupak, izvanredna sredstva pravne zaštite te
upravni spor.
Peti dio ima naslov SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA
POREZNOG NADZORA a obuhvaća dvije tematske jedinice: kontrolu kvalitete
poreznog nadzora i elektronički nadzor.
U šestom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojom je dokazana
postavljena hipoteza.
3
2 POREZNI NADZOR
Nadzor je dio organiziranog djelovanja čovjeka i obuhvaća analizu i procjenu kvalitete
donesenih odluka u odnosu na ekonomske i zakonodavne norme. Za razvoj društva
potrebno je donositi razne norme ponašanja kojih se pojedinac mora pridržavati.
Ukoliko izostane nadzor, izostaju i spoznaje o eventualnim greškama u sustavu te ne
postoji mogućnost da se na vrijeme te pogreške i otklone te u pitanje dolazi i kvalitetno
rješavanje postavljenih ciljeva.
Najvažnija funkcija u nadzoru je porezni nadzor. Karakteristika poreznog nadzora je da
ga obavlja uprava, te da se on obavlja uvidom u rad i poslovanje poreznih obveznika.
2.1 Pojam poreznog nadzora
Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupka
radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih
osoba (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.102). Porezni nadzor je potrebno razlikovati
od drugih vrsta nadzora koji obavljaju službenici koji imaju ovlaštenje za poslove
porezno-kaznenih dijela. Razlika između poreznog nadzora i ostalih nadzora ponajprije
je vidljiva iz zadaća i ciljeva samoga nadzora. Poreznim nadzorom se provjeravaju
činjenice bitne za utvrđivanje javnih davanja, dok su ovlasti porezno-kaznenih djela više
usmjerena na otkrivanje kaznenih djela.
Poreznim nadzorom provodi se pregled poslovnih knjiga poduzetnika radi provjere
obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama Zakona o
računovodstvu i drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika
(Kaselj, 2012:96).
Postoje dva elementa koja obilježavaju porezni nadzor i rade razliku od ostalih mjera
koje provodi Porezna uprava. Prvi je taj da porezni nadzor provode samo posebno
ovlašteni službenici Porezne uprave, a drugi je taj da je postupak poreznog nadzora
4
određen posebnim propisima. Poreznom nadzoru podliježe svaka pravna i fizička osoba
ovisno o zadanom cilju nadzora, činjenicama koje treba provjeriti te osobama koje
raspolažu dokazima o tim činjenicama. Odluka o tome kod koje osobe će se obavljati
porezni nadzor ovisi o cilju nadzora, odnosno o činjenicama koje treba provjeriti ili
utvrditi.
Najvažnija zadaća poreznog nadzora je utvrditi istinitost činjenica bitnih za
oporezivanje, odnosno utvrditi pravno relevantno činjenično stanje za rješavanje
porezne stvari (Vukšić, 2013:90). Pravno relevantne činjenice su one koje pokazuju
„pravo stanje stvari“.
2.2 Vrste poreznog nadzora
Porezna uprava kod poreznih obveznika obavlja sljedeće vrste nadzora (Grbešić i
suradnici, 2005:191-192):
1) Puni nadzor podrazumijeva opsežnu i podrobnu provjeru svih činjenica bitnih za
oporezivanje, odnosno provjerava se svaka činjenica bitna za utvrđivanje porezne
obveze poreznog obveznika, te njihova formalna i materijalna ispravnost.
2) Skraćeni nadzor podrazumijeva provjeru samo pojedinih činjenica i poslova bitnih
za oporezivanje.
3) Nastavljeni nadzor je oblik poreznog nadzora što se nastavlja na razdoblje
prethodno obavljenog nadzora. Ovaj oblik nadzora primjenjuje se samo kod velikih
poreznih obveznika i porezno tijelo ga je obavezno primijeniti.
Bez obzira da li je nadzor puni ili skraćeni, službeni djelatnik mora provjeriti što više
poslovnih događaja, kao i što veći opseg evidentiranih poslovnih događaja.
Ako se u tijeku nadzora posumnja na ispravnost poslovanja poreznog obveznika,
odnosno u vjerodostojnost njegovih poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava,
1
5
službenik Porezne uprave može zatražiti odgovarajuće podatke od drugih obveznika
koji posluju s obveznikom nad kojim se vrši nadzor.
2.3 Sudionici u poreznom nadzoru
Sudionici u poreznom nadzoru su porezni obveznici i Porezna uprava, odnosno
ovlašteni službenici poreznog tijela.
2.3.1 Porezni obveznik
Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje
pojedina vrsta poreza (Budić i suradnici, 2001:28). Porezni obveznik u procesu
poreznog nadzora može ovlastiti i druge osobe da ga u njegovo ime zastupaju u
postupku poreznog nadzora. Porezni obveznik može imati opunomoćenika, pomagača i
poreznog savjetnika.
1) Opunomoćenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika i u njegovo ime može
poduzimati radnje u postupku poreznog nadzora. Opunomoćenik je stručna osoba
najčešće sa zvanjem odvjetnika.
2) Pomagač je osoba koja ne mora imati stručno zvanje. To je najčešće osoba od
povjerenja poreznog obveznika. Pomagač sudjeluje u postupku nadzora zajedno sa
poreznim obveznikom dajući mu savjete.
3) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika o
svim poreznim pitanjima te zajedno sa obveznikom sudjeluje u poreznim sporovima
pred sudovima. Porezni savjetnik može nastupati i kao opunomoćenik ali tada mora
imati punomoć za obavljanje tih poslova.
6
2.3.2 Ovlašteni službenici poreznog tijela
Porezni nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu
nadzora. Svaki službenik obavlja različite poslove vezane za porezni nadzor (Zakon o
poreznoj upravi,67/2001, čl.9).
1) Viši inspektor obavlja najsloženije poslove nadzora, obračuna i naplate javnih
prihoda koji se odnose na primjenu propisa o porezu na dobit i poreza na dodanu
vrijednost.
2) Inspektor obavlja poslove nadzora, obračuna i naplate proračunskih prihoda koji se
odnose na primjenu propisa o porezu na dobit i porezu na dodanu vrijednost.
3) Inspektor II. vrste obavlja jednostavnije poslove nadzora, obračuna i naplate
proračunskih prihoda.
Službenik koji dobije ovlast1 jedini može obavljati porezni nadzor. Službenik iskaznicu
koristi i kako bi se predstavio poreznom obvezniku prilikom početka provedbe
poreznog nadzora. Ovlašteni službenici koji obavljaju porezni nadzor ne smiju biti
članovi upravnih i nadzornih tijela trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba, niti
smiju osnivati obrte ili trgovačka društva (Zakon o državnim službenicima, 92/2005,
čl.35).
Ovlaštene osobe u nadzoru imaju velik krug ovlasti. Službenici mogu pregledavati
poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i ostalu dokumentaciju radi utvrđivanja jesu li
porezne obveze obračunate pravilno te jesu li podmirene. Službenici također mogu
pregledavati prostorije i opremu, mogu oduzimati predmete te odrediti privremenu
mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Ovlašteni djelatnik koji obavlja porezni nadzor
obvezniku mora omogućiti iskorištenje određenih prava kao npr. pravo na očitovanje,
pravo na uskratu davanja obavijesti, pravo na podnošenje zahtjeva za izuzeće ovlaštena
djelatnika, pravo na produljenje rokova, pravo na prigovor te pravo na pokretanje
upravnog spora (Vukšić, 2012:92).
1Ovlast za obavljanje poreznog nadzora daje se u obliku iskaznice od strane Ministarstva financija
7
2.3.3 Izuzeće ovlaštenih sudionika
Službenik poreznog tijela izuzet je od obavljanja službenih radnji u poreznom postupku
(Opći porezni zakon, 147/2008, čl.48):
1) ako je sudionik postupka kao porezni obveznik ili kao porezni jamac
2) ako je u srodstvu sa sudionikom postupka
3) ako je zakonski zastupnik, opunomoćenik ili pomagač sudionika
4) ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka
5) ako postoji vjerojatnost da će službenim radnjama steći neposrednu korist ili
pretrpjeti štetu
6) ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u vođenju postupka ili u donošenju
poreznog rješenja
2.4 Načela poreznog nadzora
Porezni nadzor temelji se na osnovnim načelima zakonitosti, materijalne istine,
učinkovitosti i ekonomičnosti te saslušanja stranke.
Načelo zakonitosti je osnovno načelo postupka poreznog nadzora. Ono se temelji na
obaveznoj primjeni zakonskih i drugih propisa. Načelo materijalne istine temelji se na
potpunom i točnom utvrđivanju činjenica bitnih za oporezivanje. Ovim načelom nastoji
se utvrditi pravo stanje stvari te se moraju utvrditi činjenice važne za donošenje
pravilnog rješenja. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti ima za cilj obaviti porezni
nadzor u što kraćem vremenu i sa što manje troškova. Načelom saslušanja stranke
stranci se pruža mogućnost da se izjasni o svim činjenicama koje su važne za donošenje
konačnog rješenja.
8
2.5 Razdoblje poreznog nadzora
Porezni nadzor može se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na
utvrđivanje porezne obveze (Porezna uprava, 2011:5). Razdoblja koja su već
obuhvaćena nadzorom po istoj vrsti poreza ne mogu biti obuhvaćena nadzorom.
Porezno tijelo ne vodi brigu o zastari po službenoj dužnosti, već je za to zadužen
porezni obveznik kod kojeg se obavlja nadzor.
Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze nastupa za tri godine od dana kada je
počela teći. Zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne
obveze.
Zastara se prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na
utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, a koja je
dostavljena na znanje poreznom obvezniku. Druga situacija u kojoj se zastara prekida je
svaka radnja poreznog obveznika dostavljena na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja
prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata,
troškova ovrhe i novčanih kazni (Porezna uprava, 2011:6).
U tijeku poreznog nadzora može nastupiti apsolutna zastara i to za šest godina
računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći. Ako se porezni obveznik
pozove na apsolutnu zastaru, porezno tijelo je dužno donijeti rješenje o nastupanju
zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i obustaviti porezni nadzor za razdoblje za
koje je nastupila zastara.
2.6 Rokovi u poreznom nadzoru
Rok u poreznom nadzoru je vremensko razdoblje određeno za poduzimanje pojedinih
radnji u poreznom nadzoru. Rokovi mogu biti (Porezna uprava, 2011:10):
1) zakonski rokovi
9
2) rokovi koji se određuju u okviru zakonskih rokova
3) rokovi koje određuje inspektor po slobodnoj ocjeni
Zakonski rokovi su određeni zakonom i ne mogu se produljivati, a istekom zakonskog
roka za određenu radnju ona se naknadno ne može poduzimati.
Rokovi koji se određuju u okviru zakonskih rokova određuje inspektor koji vodi
postupak. Npr. zakonski rok za prigovor na zapisnik je od 5 do 20 dana. Ako inspektor
odredi rok kraći od 20 dana može ga, na zahtjev poreznog obveznika, produljiti ali samo
do krajnjeg roka od 20 dana.
Rokove po slobodnoj ocjeni određuje inspektor vodeći računa o vremenu potrebnom da
se naložena radnja obavi. Ovi rokovi se mogu produljiti jednom, na opravdani razlog
poreznog obveznika, ali najdulje u trajanju koliko je trajao prethodno odobreni rok.
Temelj za produljenje roka je pisani zahtjev poreznog obveznika podnesen prije isteka
ranije određenog roka. O zahtjevu će odlučiti Porezna uprava zaključkom, protiv kojega
nije dopuštena žalba.
Poreznom obvezniku koji je iz opravdanih razloga propustio u roku obaviti neku radnju
u poreznom nadzoru zbog čega trpi posljedicu, dopustit će se na njegov zahtjev povrat u
prijašnje stanje. Ovaj zahtjev podnosi se u roku osam dana od dana kada je prestao
razlog koji je uzrokovao propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok. O
zahtjevu za povrat u prijašnje stanje odlučiti će Porezna uprava zaključkom, protiv
kojega nije dopuštena žalba, osim ako je zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnijet
zbog propuštenog roka za žalba na rješenje u poreznom nadzoru.
2.7 Rizici u poreznom nadzoru
U poreznom nadzoru najčešći rizici su: stalan odljev inspektora, smanjenje broja
obavljenih poreznih nadzora, porezni nadzori traju sve dulje, velik broj žalbi na porezna
rješenja iz poreznog nadzora, sve veći broj zahtjeva za porezni nadzor, nedovoljna
10
stručnost i specijaliziranost poreznih inspektora, te neprimjenjivanje suvremenih metoda
poreznog nadzora kao što su elektronički i statistički porezni nadzor (Vukšić, 2012:84).
2.8 Porezna tajna
Porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik
iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojim
raspolaže (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.8).
Službene osobe koje su uključene u porezni postupak dužne su kao poreznu tajnu čuvati
(Budić i suradnici, 2001:23):
- činjenice koje su u poreznom, prekršajnom ili sudskom postupku doznale o
poreznom obvezniku
- pronalaske, recepte, patente i slično koje su doznale u poreznom postupku
- identifikacijske znakove i podatke o poreznom obvezniku koji su pohranjeni u
pismohrani
Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena:
- ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku, bitne
za njegov odnos prema poreznom obvezniku
- ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnim za oporezivanje
društva
- ako se iznose podaci tijekom poreznog i prekršajnog postupka
- ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose
Porezna tajna ne obuhvaća podatke o datumu upisa ili ispisa iz sustava poreza na
dodanu vrijednost, kao ni podatke o poreznim obveznicima koji su sudjelovali u
kružnim prijevarama poreza na dodanu vrijednost tj. koji su davali lažne podatke s
ciljem da umanje svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost.
11
3 FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM
POSTUPKU
U obavljanju poreznog nadzora mora se primjenjivati jedinstveni postupak kod svih
poreznih obveznika kako bi svi imali isti pravni položaj. Obavljanje poreznog nadzora
je složen proces koji obuhvaća razne aktivnosti u pojedinoj fazi poreznog nadzora.
3.1 Tijek poreznog nadzora
Tijek poreznog nadzora sastoji se od nekoliko faza (Porezna uprava, 2011:11-18):
- odabir poreznih obveznika za porezni nadzor
- obavijest o poreznom nadzoru
- utvrđivanje činjenica u poreznom nadzoru
- procjena porezne osnovice u poreznom nadzoru
- zaključni razgovor u poreznom nadzoru
3.1.1 Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor
Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor provodi Porezna uprava radi utvrđivanja
pravilnosti poslovanja obveznika i urednoga plaćanja poreza i drugih javnih davanja.
porezno tijelo odlučuje kod kojega će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor
prema objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika. Prioritet za porezni nadzor
imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu.2 Sami porezni obveznici ne mogu
utjecati na odluku kod kojega obveznika će se obavljati nadzor.
Porezno tijelo obavlja odabir poreznih obveznika za nadzor (Porezna uprava, 2011:11):
- na temelju procjene rizika koja je podloga za godišnje planiranje
2Prema zakonu o računovodstvu veliki poduzetnici moraju prelaziti barem dva od tri sljedeća uvjeta: ukupna aktiva 130 milijuna kuna, prihod 260 milijuna kuna, prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250
12
- prema zahtjevima po kojima je Porezna uprava dužna postupiti (npr. zahtjevi
državnog odvjetništva)
Odabir poreznih obveznika na temelju procjene rizika obveznike dijeli na rizične i
nerizične. prednost kod poreznog nadzora imaju rizični porezni obveznici tj. oni koji ne
obračunavaju i ne uplaćuju pravi iznos prihoda.
Na razini područnih ureda Porezne uprave porezni obveznici za nadzor se biraju
analizom podataka iz Informacijskog sustava Porezne uprave. Osim tih podataka,
koriste se i podaci dobiveni od trećih strana. Pomoću definiranih pokazatelja sastavlja se
popis poreznih obveznika za nadzor.
3.1.2 Obavijest o poreznom nadzoru
Porezni nadzor započinje dostavljanjem obavijesti poreznom obvezniku. Ta obavijest
mora biti dostavljena najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora (Arbutina i
Rogić Lugarić, 2010:59). Iznimno, obavijest se može dostaviti i netom prije početka
nadzora ali samo u situaciji kada bi se ranijom dostavom ugrozila svrha nadzora.
Obavijest o poreznom nadzoru mora se izdati u pisanom obliku i mora sadržavati (Opći
porezni zakon, 147/2008, čl.107):
- naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
- ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upućuje
- pravni i činjenični temelj
- predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje će se provesti u poreznom
nadzoru
- razdoblje koje je predmet poreznog nadzora
- datum početka poreznog nadzora
- obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog
ometanja ili odbijanja poreznog nadzora
- potpis ovlaštene osobe
13
Ako porezni obveznik nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru zatraži odgodu početka
nadzora, donosi se zaključak na koga se može izjaviti žalba, ali se ne može pobiti
žalbom na porezno rješenje. Ako se nakon izdavanja obavijesti utvrdi da je nadzor već
započeo ili je obavljen od drugog poreznog tijela (npr. Financijska policija, Carinska
uprava) ovlaštena osoba donosi rješenje o obustavi poreznog nadzora na koji se porezni
obveznik ima pravo žaliti.
Bez prethodno dostavljene obavijesti o poreznom nadzoru, ovlašteni službenik ne može
poduzimati nikakve radnje vezane uz nadzor.
Ako se tokom poreznog nadzora utvrde nepravilnosti koje zahtijevaju da se nadzor
proširi na druga razdoblja oporezivanja ili druge porezne oblike, donosi se zaključak o
proširenju poreznog nadzora na koje porezni obveznik nema pravo žalbe, ali ga može
pobijati žalbom na porezno rješenje (Zakon o općem upravnom postupku, 47/2009,
čl.77).
3.1.3 Izdavanje i dostava naloga za porezni nadzor
Kako bi se izbjegle moguće nepravilnosti u postupku poreznog nadzora te mogućnost
poreznog obveznika na prigovor o provođenju nadzora. U nastavku je objašnjeno
izdavanje naloga za porezni nadzor i dostava naloga za porezni nadzor.
3.1.3.1 Izdavanje naloga za porezni nadzor
Nalog za porezni nadzor je porezni akt u postupku poreznog nadzora i njime započinje
sam postupak nadzora. Nalogom se određuje predmet i razdoblje poreznog nadzora.
Nalog za porezni nadzor izdaje se u pisanom obliku i sadržava sljedeće elemente
(Grbešić i suradnici, 2005:198):
- naziv poreznog tijela, broj i datum
14
- naziv poreznog obveznika kod kojeg će se provoditi porezni nadzor
- pravni temelj poreznog nadzora
- razdoblje koje se nadzire
- vrsta javnih prihoda koja će se nadzirati
- vrijeme početka nadzora
- imena ovlaštenih osoba koje će provoditi nadzor
- potpis ovlaštene osobe poreznog tijela
3.1.3.2 Dostava naloga za porezni nadzor
Nalog za porezni nadzor dostavlja se poreznom obvezniku prije nego što nadzor
započne. Velikom obvezniku nalog se dostavlja 30 dana prije početka nadzora, a
ostalim poreznim obveznicima 15 dana prije početka poreznog nadzora (Grbešić i
suradnici, 2005:199). Iznimno, nalog za porezni nadzor može se obvezniku predati i
neposredno prije početka nadzora ako postoji opasnost da se ugrozi svrha ili cilj
nadzora.
U pravilu, nadzor obračuna poreza na dobit trebao bi biti s najavom kako bi obveznik
imao dovoljno vremena da pripremi dokumentaciju, odredi stručnu osobu za suradnju sa
poreznim tijelom te pronađe odgovarajući poslovni prostor u kojem će se obaviti
porezni nadzor.
Nalog za porezni nadzor dostavlja se odgovornoj osobi poreznog obveznika (npr. član
Uprave, direktor) ili osobi koju oni ovlaste (zastupnik ili opunomoćenik). Iznimno,
nalog se može dostaviti i zastupniku po službenoj dužnosti u slučaju kada je nepoznata
adresa poreznog obveznika ili kada obveznik izbjegava ili odbija prihvatiti nalog za
porezni nadzor.
Dostava naloga za porezni nadzor vrlo je bitna jer samom dostavom naloga započinje
porezni postupak, te teku rokovi za prigovor.
15
U praksi poreznog tijela povremeno se događa neuredna dostava naloga za porezni
nadzor. Najčešće se to događa u onim slučajevima kada ovlašteni službenici
namjeravaju provesti neke hitne mjere i radnje, a čekanje na odgovornu osobu značilo bi
bitno usporavanje postupka te se nalog uruči neovlaštenoj osobi. Poreznom obvezniku,
u tim i sličnim slučajevima pogrešne dostave naloga, ostaje mogućnost prigovora zbog
pogrešne dostave.
3.2 Postupak poreznog nadzora
Bit postupka poreznog nadzora je pregled poslovnih knjiga i evidencija te na temelju
toga utvrđivanje činjeničnog stanja.
Postupak poreznog nadzora je najsloženija faza poreznog nadzora i obuhvaća sljedeće
tematske jedinice: priprema za nadzor, plan nadzora, uvodni razgovor, neposredni
nadzor, završni razgovor, zapisnik o poreznom nadzoru te akti u poreznom nadzoru.
3.2.1 Priprema za nadzor
U razdoblju prije početka samog poreznog nadzora, ovlašteni službenici vrše pripreme
za nadzor koje se sastoje od sljedećih koraka, odnosno faza (Vukšić, 2009:69):
- prikupljanje podataka
- analiza podataka
- određivanje težišta nadzora
- izrada plana obavljanja poreznog nadzora
- priprema prvoga razgovora s poreznim obveznikom
16
3.2.2 Plan nadzora
Jedan od prvih koraka u poreznom nadzoru je plan nadzora i sačinjava ga službena
osoba u vremenu od uručenja naloga za porezni nadzor do početka obavljanja nadzora
(Grbešić i suradnici, 2005:208). Plan nadzora se priprema uz korištenje svih dostupnih
podataka, kako internih tako i eksternih. To su prije svega podaci iz različitih poreznih
prijava ili dosjea poreznog obveznika u nadležnoj Ispostavi, zapisnici o prethodnim
nadzorima, informacije iz vezanih nadzora i slično.
Planiranje postupka nadzora ima za cilj pomoći u vođenju postupka te u optimalizaciji
cijelog postupka, osobito sa stajališta racionalnosti i ekonomičnosti. Plan će se, ovisno o
podacima i činjenicama tijekom prvih postupaka, nadograđivati i mijenjati, dakle, on
nije i ne smije biti statičan, već prilagodljiv okolnostima.
3.2.3 Uvodni razgovor
Ovlašteni službenik za nadzor postupak poreznog nadzora će započeti uvodnim
razgovorom sa poreznim obveznikom, njegovim opunomoćenikom ili zastupnikom.
Uvodni razgovor s poreznim obveznikom početna je i važna faza poreznog nadzora. Cilj
uvodnog razgovora je doći do određenih informacija o poreznom obvezniku prije nego
li se postave pitanja o znakovitim stavkama koje su uočene tijekom analize financijskih
i poreznih izvješća (Porezna uprava, 2013:9).
U uvodnom razgovoru vrlo je bitno uspostaviti dobru komunikaciju s poreznim
obveznikom, te ga upoznati sa svrhom poreznog nadzora. Porezni obveznik mora
uvodni razgovor iskoristiti za pobliže upoznavanje s predmetom nadzora.
Za vrijeme uvodnog razgovora obično se postavljaju pitanja o poslovnim navikama i
financijskoj povijesti poreznog obveznika, o tome koliko dugo se bavi poslovnom
djelatnošću, o broju zaposlenih, radnom okruženju i slično. Na uvodnom razgovoru se
od ovlaštenog predstavnika poreznog obveznika traži imenovanje osobe koja će
17
prisustvovati poreznom nadzoru i koja će osiguravati dokumentaciju i davati
objašnjenja u vezi s poreznim nadzorom.
3.2.4 Neposredni nadzor
U ovom dijelu iznesena je tematika koja se odnosi na metode nadzora, prikupljanje
dokaza, prikupljanje dokaza od drugih osoba, angažiranje vještaka te očevid.
3.2.4.1 Metode nadzora
Ovlašteni službenik će ovisno o predmetu nadzora, obuhvatu nadzora i prethodnim
informacijama s kojima raspolaže koristiti različite metode nadzora.
Najčešće korištene metode poreznog nadzora su (Grbešić i suradnici, 2005:210-211):
1) Formalna metoda – podrazumijeva ispitivanje načelnih i općih usklađenosti
podataka poreznog obveznika, kao npr. pitanje usklađenosti podataka iskazanih u
poreznoj prijavi sa podacima u knjigovodstvu poreznog obveznika.
2) Materijalna metoda - podrazumijeva suštinsko ispitivanje poslovnih događaja i
njihov odraz na porezne izvještaje i poreznu osnovicu.
3) Potpuna metoda – podrazumijeva potpunu provjeru svih činjenica, dokaza i
dokumentacije i svih poslovnih događaja u promatranom vremenu. Primjenjiva je
kod manjih poreznih obveznika i manjeg obuhvata nadzora.
4) Metoda na prebir i preskok – metoda poreznog nadzora kod koje je vrlo važno
stvoriti kvalitetan uzorak koji će biti ispitivan. Najčešće se koristi kod provjere
činjenica bitnih za oporezivanje. Pri korištenju ove metode formira se
reprezentativan uzorak koji približno točno odražava poslovanje poreznog
obveznika i ovlaštenim službenicima omogućava da na temelju takvog uzorka brzo i
ekonomično okončaju postupak poreznog nadzora.
18
5) Metoda usporedbe (usporedna analiza) – moguća je ako su pojave koje se
uspoređuju slične odnosno usporedive. Usporedbom će se dobiti apsolutni ili
relativni broj koji će pokazivati kretanje veličina koje se uspoređuju.
6) Metoda postotne bilance – izražava stavke u bilanci u postotku. Ova metoda
omogućuje usporedbu kroz više razdoblja, te na taj način ovlašteni službenik može
uočiti relativne promjene u porezno-bilančnim podacima i na temelju njih izvršiti
procjenu vjerodostojnosti iskazanih podataka u poreznoj prijavi.
7) Metoda analize trenda – temelji se na dinamičkoj analizi podataka iz bilance i
računa dobiti i gubitka. Pomoću ove metode ispituju se relativni omjeri i promjene u
dužem vremenskom razdoblju (obično pet godina). Na temelju toga saznaje se
pravac kretanja određenih pojava i njihova (ne)logičnost, te tako ovlašteni službenik
može usmjeriti svoju pažnju na određene pojave u financijskim izvještajima i
poreznim prijavama.
8) Metoda analize omjera (pokazatelja)-je široko primjenjiva metoda u eksternoj
reviziji. U financijskoj teoriji i praksi formirane su i koriste se grupe pokazatelja kao
što su: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji aktivnosti,
pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji profitabilnosti te mnogi drugi pokazatelji.
Formiranje pokazatelja temelji se na usporedivoj podlozi. Pokazatelji su vrlo korisni
u postupku poreznog nadzora jer se putem njih mogu saznati određena odstupanja i
nelogičnosti u poslovanju poreznog obveznika.
Inspektori poreznog tijela će sami odabrati način i metodu provođenja nadzora. Pri tom
će vjerojatno kombinirati različite metode i pristupe, koristiti će različite analitičke
postupke a sve s ciljem smanjivanja rizika neotkrivanja određenih odstupanja.
Složeniji nadzori poreza na dobit za jedno ili više obračunskih razdoblja oporezivanja
podrazumijevaju primjenu i kombiniranje različitih metoda i postupaka, a njihovo
vremensko trajanje je dugačko. Osobito je to slučaj kod poreznog nadzora velikih
poreznih obveznika i nadzora povezanih društava.
19
3.2.4.2 Prikupljanje dokaza
Prikupljanje dokaza je cilj svih postupaka poreznog nadzora, a porezno ih tijelo
prikuplja da bi na temelju njih povećalo poreznu osnovicu, utvrdilo novu poreznu
obvezu ili znatnije promijenilo samoprijavljenu poreznu obvezu.
U postupku prikupljanja dokaza ovlašteni službenici će formirati radnu dokumentaciju
koja će predstavljati osnovu za utvrđivanje činjenica u zapisniku o poreznom nadzoru, a
tu radnu dokumentaciju čine (Grbešić i suradnici, 2005:214):
- dokumentacija o statusnom i organizacijskom ustroju poreznog obveznika
- preslike ili ovjereni prijepisi najvažnijih ugovora, dokumenata i zapisnika
- plan nadzora i dokumentacija iz dosjea poreznog obveznika
- preslike temeljnih financijskih izvješća, poreznih prijava, bruto bilance,
obračuna ostalih javnih davanja
- dokumentacija o prepiski s drugim poreznim obveznicima, drugim tijelima
državne uprave i slično
- tabelarni pregledi i izračuni, preslike obavljenog popisa, zabilješke tijekom
postupka
Smisao prikupljanja i čuvanja radne dokumentacije je čuvanje dokaza o činjenicama
koje se bile ključne za promjenu porezne obveze.
3.2.4.3 Prikupljanje dokaza od drugih osoba
Porezno tijelo prikuplja obavijesti od drugih sudionika poreznog postupka i drugih
osoba najčešće kroz institut dodatnih obavijesti koje su definirane kao (Grbešić i
suradnici, 2005:215):
- obavijesti o činjenicama utvrđenim u jednom poreznom postupku a koje su
značajne za druge porezno-pravne odnose
- razmjena dodatnih obavijesti o radu između više poreznih tijela
20
- dodatne obavijesti od samog poreznog obveznika o njegovom poslovanju u
tuzemstvu i inozemstvu o njegovim pojedinim poslovima i izvorima sredstava
za nabavu poslovne i osobne imovine
Općim poreznim zakonom regulirano je da porezni obveznik i druge osobe poreznom
tijelu moraju dati obavijesti koje su potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za
oporezivanje. Prikupljanjem obavijesti od poslovnih partnera poreznog obveznika
porezno tijelo provjerava vjerodostojnost odnosno istovjetnost poslovnih događaja.
Ovlašteni službenici poreznog tijela često pošalju zahtjev za dodatne obavijesti svim ili
skoro svim poslovnim partnerima poreznog obveznika. Takav postupak je opravdan u
slučajevima kada porezni obveznik očito izbjegava porezni nadzor, no kod poreznih
obveznika koji redovito izvršavaju obveze takvo postupanje nije opravdano.
Ako ovlašteni službenik poreznog nadzora tijekom postupka ocjeni da se prikupljanje
dokaza treba obaviti i kroz postupak prikupljanja dodatnih obavijesti, npr. od dobavljača
poreznog obveznika, tada se to može obaviti određivanjem određenog uzorka
dobavljača, odnosno jednostavnim odabirom nekoliko najznačajnijih poslovnih
partnera, kako po učestalosti tako po iskazanim financijskim veličinama.
Prikupljanje obavijesti od drugih poreznih tijela i drugih osoba s javnim ovlastima
pomoći će utvrđivanju činjenica utvrđenih u postupku poreznog nadzora kod poreznog
obveznika.
3.2.4.4 Angažiranje vještaka
Porezno tijelo koje obavlja postupak poreznog nadzora, zbog utvrđivanja činjeničnog
stanja i dokazivanja tvrdnji koje mijenjaju poreznu osnovicu, može imenovati vještaka.
Vještak je stručna osoba koja utvrđuje činjenice i daje mišljenja na zahtjev suda radi
donošenja odluke o predmetu upravnog ili sudskog postupka. Vještak se imenuje iz reda
poreznih savjetnika, a po potrebi i iz reda sudskih vještaka odgovarajuće struke.
21
Predmet rada vještaka je primjena specijalističkih znanja o nekom predmetu, postupku,
procesu ili slično, a koja znanja nema osoba koja vodi postupak poreznog nadzora.
Vještaka bira, odnosno određuje porezno tijelo koje vodi postupak poreznog nadzora, a
to čini po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke u postupku. Kada će obveznik tražiti
od poreznog tijela imenovanje vještaka nije određeno, no mišljenje je da je to potrebno
učiniti u onim slučajevima kada je predmet nadzora složen i kada o nekom procesu
postoje sasvim suprotni stavovi strana u postupku.
Porezno tijelo autonomno odlučuje o tome koje dokaze će razmatrati, a koje neće
uvažavati. Nalaz vještaka je dokaz koji se smatra kvalitetnim dokazom te ga porezno
tijelo u pravilu uvažava. Porezni obveznik može tražiti izuzeće vještaka i to zbog
sumnje u njegovu nepristranost te ako bi se postupkom vještačenja povrijedila poslovna
tajna. Zahtjev za izuzeće podnosi se poreznom tijelu u roku od osam dana od dana
primitka obavijesti o imenovanju osobe vještaka.
3.2.4.5 Očevid
Očevid je radnja u postupku koja se obavlja kad je za utvrđivanje ili razjašnjenje
činjenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opažanje ovlaštenog službenika
poreznog tijela. Očevid se najčešće obavlja uz prisustvo poreznog obveznika ili osobe
koju on ovlasti, a samo iznimno očevid se može obaviti i bez nazočnosti poreznog
obveznika kada postoji vjerojatnost da bi odgoda očevida imala za posljedicu uništenje
dokaza bitnih za postupak poreznog nadzora (Grbešić i suradnici, 2005:218). Nalazi
utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu koji se prilaže spisu.
Zapisnik potpisuju službena osoba i porezni obveznik.
22
3.2.5 Zaključni razgovor
Zaključni razgovor je procesna radnja u poreznom nadzoru koja se poduzima zbog
izvještavanja obveznika o učinku poreznog nadzora. Kada se obvezniku najavi
održavanje zaključnog razgovora to znači da je porezni nadzor gotovo pa završen.
Predmet zaključnog razgovora su sporne činjenice, pravne ocjene, zaključci i njihovi
učinci na utvrđivanje obveze javnih davanja utvrđenih u poreznom nadzoru. S obzirom
da porezni nadzor obuhvaća provjeru poreza kroz više vremenskih razdoblja, zaključni
razgovor treba dobro pripremiti kako bi porezni obveznik bio upoznat sa svim uzrocima
ali i posljedicama koje proizlaze iz poreznog nadzora.
Zaključni razgovor se održava prije sastavljanja zapisnika. Datum održavanja
zaključnog razgovora usmeno određuje djelatnik poreznog tijela. U razgovoru porezni
djelatnik obvezniku iznosi ocjenu kvalitete evidencija i poslovnih knjiga koje su
pregledane u postupku poreznog nadzora. Ako postoje određene nejasnoće one će se u
zaključnom razgovoru razjasniti.
Trajanje zaključnog razgovora ovisi o mnogo čimbenika kao što su (Vukšić, 2013:92-
93):
- vrste javnih davanja koje su predmet poreznog nadzora
- broju godina koje su predmet poreznog nadzora
- veličini poreznog obveznika
- broju utvrđenih nepravilnosti
Zaključni razgovor se može i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako je u postupku
nadzora utvrđeno da je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izbjegava razgovor.
Razgovor će se obaviti prije sastavljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno
raspraviti određene sporne činjenice ili okolnosti (Prtenjača, 2013:10). Ako se porezni
obveznik ne odazove razgovoru u dogovorenom terminu ili ne opravda razloge
propuštanja smatrat će se da izbjegava razgovor i razgovor se neće obaviti.
23
Mjesto održavanja zaključnog razgovora dogovara se usmeno s poreznim obveznikom.
Razgovor se obavlja u prostorijama obveznika, ali ako on nema primjerenu prostoriju,
može se održati i u prostorijama poreznog tijela.
3.3 Zapisnik o poreznom nadzoru
O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik u koji se unose sve važne radnje koje su
poduzete u postupku poreznog nadzora. Sastavljanje zapisnika o obavljenom poreznom
nadzoru je jedan od najznačajnijih procesnih radnji poreznog nadzora koji istovremeno
predstavlja i ogledalo kvalitete rada ovlaštenih poreznih djelatnika.
3.3.1 Osnovne karakteristike zapisnika
Bitne karakteristike zapisnika su (Grbešić i suradnici, 2005:224):
- zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se ne smije ništa dodati ili mijenjati, a
prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva
- svaki list zapisnika mora biti označen rednim brojem i potpisan od strane
ovlaštenih službenika
- zapisnik se dostavlja odgovornoj osobi poreznog obveznika ili opunomoćenika,
a kada je dostava onemogućena i zastupniku po službenoj dužnosti
- zapisnik se, ovisno o okolnostima, vodi i tijekom nadzora, no češće ovlaštene
osobe vode bilješke i na temelju njih sastavljaju zapisnik o provedenom
poreznom nadzoru, koji se stranci mora dostaviti u roku osam dana od dana
okončanja nadzora
Sadržaj zapisnika određen je zakonom i mora sadržavati (Opći porezni zakon,
147/2008, čl.112):
- naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
- ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika
- pravni i činjenični temelj
24
- mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora
- imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele
- vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom
- opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene
nepravilnosti
3.3.2 Dijelovi zapisnika
Zapisnik ima nekoliko sastavnih dijelova (Grbešić i suradnici, 2005:221):
1) uvodni dio
2) nalaz zapisnika
3) obračun javnih davanja
4) uputa o pravnom lijeku
1) U uvodnom dijelu zapisnika porezno tijelo će navesti naziv organizacijske jedinice,
mjesto i vrijeme obavljenog nadzora, naziv, sjedište, porezni broj i ostale osnovne
podatke o poreznom obvezniku, predmet nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su
izvršile nadzor, imena odgovornih osoba i osoba poreznog obveznika koji su
prisustvovali postupku nadzora, razdoblje obuhvaćeno nadzorom te različite podatke
o aktivnosti poreznog obveznika i podatke o vođenju knjigovodstva.
2) Nalaz zapisnika je najvažniji dio zapisnika u kojemu se obavezno navodi (Grbešić i
suradnici, 2005:222):
- prethodni porezni nadzori i njihovi rezultati u pogledu utvrđenih obveza,
nezakonitosti utvrđenih postupkom nadzora i plaćenih ili neplaćenih obveza
po nadzoru
- u slučaju utvrđenih nezakonitosti one se u zapisniku detaljno navode i
obrazlažu, opisuju se i navode svi dokazi na kojima se temelji utvrđena
obveza te se navode sve isprave i dokumentacija koje su bitne za utvrđivanje
činjeničnog stanja
3) Obračun javnih davanja je logična slijed zapisnika. Ako se nadzorom utvrdi da je
obveznik pogrešno obračunao, evidentirao i prijavio javna davanja, ovlaštena osoba
25
će napraviti obračun utvrđenih razlika javnih davanja. U obračunu javnih davanja
daje se i iskaz o obračunatim kamatama po važećim propisima, a kamatni list
odnosno obračun kamata se prilaže zapisniku.
4) Uputa o pravnom lijeku je obavezni dio zapisnika. U tom dijelu se poreznog
obveznika upućuje na pravo na podnošenje prigovora.
Porezni obveznik ima pravo sudjelovanja u postupku poreznog nadzora i to na način da
tijekom nadzora traži informacije o postupku nadzora te da po završetku nadzora bude
informiran o njegovom rezultatu.
Po primitku zapisnika, porezni obveznik će pažljivo proučiti navode u zapisniku. Tu će
mu od pomoći biti i stručne osobe iz vlastitog okružja kao i vanjske stručne osobe
(porezni savjetnik, odvjetnik, vještak).
Zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru može sadržavati i neke manje važne
pogreške kao što su krivi zbroj, krivi izračun, pogrešna stopa i slično. U tom slučaju
prigovorom se ukazuje na pogreške i one se u postupku ispravljaju.
3.3.3 Vrste zapisnika
U praksi postoji i nekoliko specifičnih slučajeva sastavljanja zapisnika (Grbešić i
suradnici, 2005:224):
1) Nastavak zapisnika – se javlja u specifičnim slučajevima kada se postupak nadzora
obavlja u različitim vremenskim intervalima. Tada se na posljednjoj stranici
zapisnika stavlja napomena o prekidu zapisnika i nastavku obavljanja nadzora.
Može se dogoditi da u jednom nadzoru bude više nastavaka zapisnika.
2) Zapisnik o usmenoj obavijesti po službenom mjestu – dužna je sastaviti službena
osoba. Ova vrsta zapisnika sadržava imena prisutnih osoba, mjesto, dan i sadržaj
obavijesti.
3) Zapisnik o obavljenom očevidu – sastavlja službena osoba pri obavljanju očevida
26
4) Dodatak zapisnika – nastaje kada je zapisnik zaključen, te se eventualna dopuna čini
u dodatku zapisnika.
3.4 Akti u poreznom nadzoru
Porezni akt je svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u
poreznom postupku.
3.4.1 Porezno rješenje
Porezno rješenje je porezni akt koji se donosi ako su utvrđene nezakonitosti u pogledu
obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza.
3.4.1.1 Osnovne karakteristike i sadržaj poreznog rješenja
Porezno tijelo na temelju činjenica utvrđenih u poreznom postupku donosi porezno
rješenje (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.82). Opći porezni zakon propisuje da se
rješenje mora donijeti i u slučaju kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomično
oslobađa od plaćanja poreza. Navedeni zakon omogućio je i nedonošenje poreznog
rješenja u slučaju kada su troškovi utvrđivanja i naplate poreza nerazmjerni naplaćenom
porezu.
Porezno rješenje se donosi u pisanom obliku i mora kao i svaki drugi akt sadržavati
(Grbešić i suradnici, 2005:225):
- naziv poreznog tijela, broj i datum rješenja
- uvod, izreku i obrazloženje
- uputu o pravnom lijeku
- potpis ovlaštene osobe i otisak pečata
27
3.4.1.2 Dijelovi poreznog rješenja
Dijelovi poreznog rješenja su uvod, izreka, obrazloženje rješenja, uputa o pravnom
lijeku i potpis službene osobe (Zakon o općem upravnom postupku, 47/2009, čl.98):
1) Uvod rješenja sadrži naziv tijela koje donosi rješenje, propis o nadležnosti tog tijela,
ime stranke i njezinog zakonskog zastupnika ili opunomoćenika i kratko značenje
predmeta postupka.
2) Izreka (dispozitiv) poreznog rješenja obavezno sadržava (Grbešić i suradnici,
2005:226):
- razdoblje oporezivanja za koje se utvrđuje porezna osnovica
- vrstu poreza što ga se utvrđuje poreznim rješenjem
- poreznu osnovicu
- poreznu stopu
- iznos utvrđenog poreza
- nalog za uplatu
- rok za uplatu
- uvjeti tj. određivanje uvjeta ovrhe ako porezni obveznik ne plati utvrđenu
obvezu
3) Obrazloženje rješenja sadrži (Grbešić i suradnici, 2005:226):
- kratko izlaganje stranke
- utvrđeno činjenično stanje
- razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza
- razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranke
- pravne propise i razloge što upućuje na onakvo rješenje kakvo je u izreci
rješenja
- obrazloženje raznih zaključaka donesenih tijekom postupka a protiv kojih
nije dopuštena posebna žalba
- poziv na propis kojim žalba (ne)odgađa izvršenje rješenja
4) Uputa o pravnom lijeku sadrži naziv pravnog lijeka što ga se može izjaviti protiv
poreznog rješenja, tijelo kojem se žalba izjavljuje, tijelo kojem se pravni lijek
predaje, rok u kojem se predaje (30 dana), uputa o mogućnosti izjavljivanja žalbe
usmeno na zapisnik, te visinu pristojbe na žalbu
28
5) Porezno rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi. na rješenje se uz potpis
stavlja i službeni pečat.
3.4.1.3 Vrste poreznog rješenja
U nastavku je navedeno nekoliko vrsta rješenja (Grbešić i suradnici, 2005:227):
1) Djelomično rješenje donosi se onda kada se o jednoj stvari rješava u više točaka a
samo su neke od njih dozrele za rješavanje. Ova vrsta poreznog rješenja se u
pogledu pravnih lijekova smatra kao samostalno rješenje.
2) Dopunsko rješenje donosi se onda kada nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o
svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Takvo rješenje donosi se na prijedlog
stranke ili po službenoj dužnosti.
3) Privremeno rješenje se donosi u slučaju kada je prije okončanja nekog postupka
potrebno neke stvari ili sporna pitanja riješiti ranije. U privremenom rješenju treba
biti naglašeno da je ono privremeno.
3.4.2 Zaključak
Zaključak je pravni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama.
3.4.2.1 Osnovne karakteristike zaključka
Zaključkom se ne odlučuje o samom poreznom nadzoru, nego o (Bišćan i suradnici,
1997:33):
- postupku
- o pitanjima koja se kao sporedna javljaju u provedbi poreznog nadzora a ne
rješavaju se rješenjem
29
Zaključak mora sadržavati (Porezna uprava, 2011:18):
- naziv jedinice poreznog tijela, broj, datum i uvod
- izreku (kratak, precizan i jasan predmet zaključka, i rok izvršenja)
- obrazloženje (utvrđeno činjenično stanje)
- uputu o pravnom lijeku
- potpis ovlaštene osobe i otisak pečata
3.4.2.2 Vrste zaključka
U nastavku su navedene najvažnije vrste zaključka u poreznom postupku (Grbešić i
suradnici, 2005:230):
1) Zaključak o ustrojavanju poslovnih knjiga i drugih evidencija je najčešći zaključak u
praksi poreznog nadzora. Nakon dobivanja takvog zaključka porezni obveznik mora
iz obrazloženja u zaključku vidjeti koje evidencije se traže te da li obveznik već s
njima raspolaže a bile su nedostupne poreznom inspektoru.
2) Zaključak o produljenju roka je vrsta zaključka protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali
se u žalbi protiv rješenja mogu pobijati i razlozi zbog kojih je odbijen zahtjev za
produljenje roka.
3) Zaključak o povratu u prijašnje stanje je takav zaključak protiv kojeg nije dopuštena
žalba osim u slučaju propuštanja roka za podnošenje žalbe na porezno rješenje.
4) Zaključak o (ne)prihvaćanju prigovora na nalog za porezni nadzor je zaključak
protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba, ali se u žalbi protiv poreznog rješenja
mogu pobijati razlozi zbog kojih nije prihvaćen prigovor.
5) Zaključak o (ne)prihvaćanju prigovora na tijek poreznog nadzora protiv kojeg nije
dopuštena posebna žalba, ali se isti može pobijati u žalbi protiv poreznog rješenja.
6) Zaključak o promjeni ovlaštene osobe na nalogu za porezni nadzor protiv kojeg
također nije dopuštena posebna žalba.
7) Zaključak o mjeri privremenog pečaćenja radi nastavka neke službene radnje protiv
koje također nije dopuštena posebna žalba.
30
4 AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA
U postupku poreznog nadzora trebaju se utvrditi sve bitne činjenice koje su važne za
donošenje zakonskog rješenja. U poreznom nadzoru porezni obveznik ima određena
prava i obveze koje će se obraditi u nastavku rada.
4.1 Prava i obveze poreznog obveznika u tijeku poreznog nadzora
Porezni obveznik u tijeku poreznog nadzora stječe najviše prava i obveza iz Općeg
poreznog zakona. Pravo poreznog obveznika je pravo na prigovor na tijek poreznog
nadzora dok je obveza poreznog obveznika obveza sudjelovanja u postupku poreznog
nadzora.
4.1.1 Pravo poreznog obveznika na prigovor na tijek poreznog nadzora
Postupak poreznog nadzora započinje uručivanjem naloga za porezni nadzor. Nalog
uručuju porezni inspektori koji su dužni obvezniku se predstaviti sa službenom
iskaznicom. Porezni obveznik nakon što je primio nalog za porezni nadzor ima pravo na
prigovor ako za to ima opravdanih razloga. Obveznik može prigovarati i zbog pogrešne
dostave naloga za porezni nadzor. Isto tako, prigovarati se može i zbog očitih pogrešaka
u nalogu za porezni nadzor, a te pogreške su najčešće krivo navedeno porezno razdoblje
te krivo navedeno vrijeme početka poreznog nadzora. Porezni obveznik svoje prigovore
treba temeljiti na objektivnim propustima poreznih tijela. Prigovaranje obveznika kako
bi dobio na vremenu najčešće se odbija.
U praksi postoje različite situacije u kojima porezni obveznik može iskoristiti svoje
pravo na prigovor na tijek poreznog nadzora (Grbešić i suradnici, 2005:201):
- promjena ovlaštenih osoba bez donošenja zaključka o promjeni
- proširenje predmeta naloga bez zaključka o proširenju
- nadzor poreznih razdoblja u apsolutnoj ili relativnoj zastari
31
- neovlašteno postupanje inspektora u pogledu obuhvata i predmeta nadzora
- nepristojno i nekulturno ponašanje ovlaštenih inspektora
- bezrazložno odugovlačenje postupka i nepotrebni troškovi
- ne donošenje pojedinih akata tijekom postupka kao npr. ne donošenje zaključka
o izvanrednom popisu robe u propisanom roku
O podnijetom prigovoru na tijek poreznog nadzora odlučuje čelnik poreznog nadzora u
roku od tri dana od dana primitka prigovora. Odluka se donosi u obliku pisanog
zaključka protiv kojeg nije dopuštena žalba. Zaključkom se može prihvatiti prigovor
poreznog obveznika i otkloniti nepravilnosti i pogreške, a ako se prigovor smatra
neutemeljenim i neosnovanim isti se odbija. Prigovor je nužan i poželjan ako su
nesporazumi bitni te utječu na tijek poreznog nadzora i na materijalne činjenice koje će
nesporazume drugačije odrediti. Opravdano prigovaranje poreznih obveznika na tijek
poreznog nadzora je poželjno jer se na taj način otklanjaju nenamjerne pogreške u
poreznom nadzoru.
4.1.2 Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog nadzora
Opći porezni zakon određuje obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku
poreznog nadzora. Porezni obveznik svoju obvezu sudjelovanja u poreznom nadzoru
ostvaruje kroz predočavanje poslovnih knjiga, različite dokumentacije, davanje
obavijesti poreznim službenicima te osiguravajući mjesto na kojem će se obaviti porezni
nadzor. U postupku poreznog nadzora porezni obveznik može sudjelovati samostalno ili
ovlastiti osobu koja će sudjelovati u postupku nadzora u njegovo ime. Ovlašteni
službenik ima obvezu upozoriti poreznog obveznika da nje dužan davati obavijesti koje
bi ih izložile kaznenom progonu.
32
4.2 Žalba i žalbeni postupak
Pravo žalbe je temeljno pravo svakog čovjeka, građanina Republike Hrvatske i utvrđeno
je Ustavom. Žalba je jedini pravni lijek kojim se mogu pobijati prvostupanjske odluke,
ona je pravo koje se može ali i ne mora iskoristiti. Žalba i žalbeni postupka objašnjeni
su kroz predmet žalbe, podnositelja žalbe, rok za podnošenje žalbe, pravni učinak žalbe,
odustanak od žalbe, privremeno prekidanje postupka te izmjenu poreznog akta i
donošenje novog rješenja.
4.2.1 Predmet žalbe
Predmet žalbe, nakon završenog poreznog nadzora, su porezno rješenje i zaključak
poreznog tijela protiv kojeg je žalba dopuštena.
Žalba se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne da se o njegovu zahtjevu za
donošenje poreznog akta nije odlučivalo, odnosno da nije donesen u propisanom roku.
Po isteku roka za donošenje rješenja porezni obveznik ima pravo žalbe
drugostupanjskom poreznom tijelu zbog ne donošenja rješenja u zakonskom roku.
Službena osoba koja vodi postupak nadzora ima obvezu da u slučaju ne donošenja
rješenja u zakonskim rokovima pismeno obavijesti stranku o razlozima ne donošenja
rješenja.
4.2.2 Podnositelj žalbe
Podnositelj žalbe može biti svaka osoba o čijim se pravima ili obvezama odlučivalo u
prvostupanjskom postupku te svaka osoba koja za podnošenje žalbe ima pravni interes.
Žalbu imaju pravo podnijeti i oni porezni obveznici koji nisu sudjelovali u poreznom
postupku radi toga što nije bila poznata njihova adresa ili su izbjegavali i
33
onemogućavali postupak poreznog nadzora. Žalbu mogu podnijeti i sve druge osobe
koje za to imaju pravni interes. Osobiti pravni interes za podnošenje žalbe u poreznom
postupku imaju zakonski jamci poreznog obveznika. To su ponajprije zakonski
zastupnici, knjigovodstveni servisi i osobe koje vode poslovne knjige poreznom
obvezniku (Grbešić i suradnici, 2005:233).
4.2.3 Rok za podnošenje žalbe
Žalba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta (Arbutina i Rogić
Lugarić, 2010:107). Rok za žalbu počinje teći sljedećeg dana od dana primitka poreznog
akta. Žalba se podnosi drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje se putem pošte
preporučenom pošiljkom, u pisarnicu nadležnog tijela ili se predaje usmeno.
4.2.4 Pravni učinak žalbe
Žalba odgađa izvršenje poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne
odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta ako je on donijet na temelju podataka koje je
porezni obveznik sam naveo u poreznoj prijavi. U slučaju kada je žalba nepravodobna
ili nedopuštena ona ne odgađa izvršenje poreznog akta i porezni akt postaje izvršen
uručenjem poreznom obvezniku.
Kada se žalbom pobija prvostupanjsko porezno rješenje u cijelosti, nijedan dio akta se
ne može izvršiti do donošenja drugostupanjskog poreznog rješenja. Međutim, ako se
žalbom na prvostupanjsko porezno rješenje pobija samo pojedina točka, ostale točke
poreznog rješenja postaju izvršne.
34
4.2.5 Odustanak od žalbe
Pravo i mogućnost poreznog obveznika je odustanak od žalbe. Porezni obveznik može
odustati od zahtjeva iznijetih u žalbi sve dok se ne donese rješenje o žalbi. Ako porezni
obveznik odustane od žalbe ne gubi pravo na podnošenje ponovne žalbe ako žalbeni
postupak nije istekao.
Odustanak od žalbe podnosi se drugostupanjskom poreznom tijelu putem
prvostupanjskog poreznog tijela u pisanom obliku ili izravno. O odustanku od žalbe
prvostupanjsko tijelo donosi zaključak o obustavi postupka.
4.2.6 Privremeno prekidanje postupka
Privremeno prekidanje postupka nastupa u slučaju kada rješenje o žalbi ovisi o rješenju
nekog prethodnog postupka koje je predmet sudskog spora. Da bi postupak bio prekinut
treba donijeti zaključak o prekidu postupka.
Tijelo koje vodi porezni postupak taj postupak mora prekinuti kada naiđe na pitanje
koja se tiče postojanja kaznenog dijela, postojanja braka, utvrđivana očinstva ili kada je
to zakonski određeno. Ako prvostupanjsko porezno tijelo prekine postupak radi
prethodno navedenih razloga, postupak će se nastaviti nakon što akt u vezi s prethodnim
pitanjem postane konačan. Ako prvostupanjsko porezno tijelo iz nekog razloga ne
prekine porezni postupak to će učiniti drugostupanjsko porezno tijelo.
4.2.7 Izmjena poreznog akta i donošenje novog rješenja
Prvostupanjskom poreznom tijelu je omogućeno da u određenim slučajevima samo
izmjeni porezni akt i donese novo rješenje. To su sljedeći slučajevi (Grbešić i suradnici,
2005:234):
35
1) kada porezno tijelo prvog stupnja ocijeni da je žalba opravdana i nije nužno
provoditi novi ispitni postupak
2) kada prvostupanjsko tijelo ocijeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je
moglo biti od utjecaja na rješavanje
3) ako žalitelj u žalbi iznosi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na
drugačije rješavanje stvari
4) kada je žalitelju moralo biti omogućeno da sudjeluje u postupku
5) kada je žalitelj propustio sudjelovati u postupku a u žalbi je opravdao to propuštanje
4.3 Izvanredna sredstva pravne zaštite
Porezni obveznik može, kada za to postoje uvjeti, koristiti izvanredna sredstva pravne
zaštite. Ta sredstva pravne zaštite objašnjena su u nastavku kroz mijenjanje i
poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom, obnovu postupka, zahtjev za zaštitu
zakonitosti, poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora, te kroz izvanredno
ukidanje rješenja.
4.3.1 Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom
Porezno rješenje protiv čijeg je rješenja pravodobno podnesena tužba nadležnom sudu
može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi
sud mogao poništiti to rješenje (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.171).
Mijenjanje ili poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom izvanredan je pravni lijek
i može ga primijeniti samo porezno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg je
pokrenut upravni spor.
Ovaj izvanredni pravni lijek može se primijeniti ako (Grbešić i suradnici, 2005:241):
- je riječ o konačnom poreznom aktu protiv kojeg se može voditi upravni spor
36
- je protiv rješenja pokrenut upravni spor tužbom podnijetom u zakonskom roku
od 30 dana i ako je sudski postupak još uvijek u tijeku
- se rješenje mijenja ili poništava u smislu tužbenog zahtjeva
Primjena ovog pravnog lijeka nije moguća na način da se porezni obveznik dovodi u
lošiji položaj, odnosno da se primjenom ovog pravnog lijeka rješava na štetu zastupnika
ili opunomoćenika poreznog obveznika.
4.3.2 Obnova postupka
Obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji se često primjenjuje. Prijedlog za
obnovu postupka mogu podnijeti porezni obveznik, državni odvjetnik ili porezno tijelo
koje je u postupku donijelo porezno rješenje.
Postupak se može, odnosno mora učiniti u sljedećim slučajevima (Grbešić i suradnici,
2005:241):
- ako se sazna za nove činjenice ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe
novi dokazi, koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim dokazima, mogli dovesti do
drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni i upotrjebljeni
u prijašnjem postupku
- ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili
vještaka ili ako je došlo kao posljedica kakva kaznenog dijela
- ako je povoljno rješenje za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda
stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu
- ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti
izuzeta po zakonu
- ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena
za njegovo donošenje
Rok za traženje obnove postupka je mjesec dana i to od dana kada je stranka saznala za
nove činjenice i dokaze. Krajnji rok za obnovu postupka je pet godina.
37
4.3.3 Zahtjev za zaštitu zakonitosti
Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredan pravni lijek protiv kojeg se ne može voditi
upravni spor. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može podići jedino državni odvjetnik.
Zahtjev se može podići u roku od mjesec dana od dana dostave rješenja državnom
odvjetniku. U slučaju da državnom odvjetniku nije dostavljeno rješenje tada je taj rok
šest mjeseci od dana dostave stranci.
4.3.4 Poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora
Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno tijelo će poništiti po pravu
nadzora u sljedećim slučajevima (Grbešić i suradnici, 2005:245):
- ako je rješenje donijelo stvarno ne nadležno tijelo
- ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna
stvar drugačije riješena
- ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili neke
druge ne dopuštene radnje
- ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili
mišljenja drugog tijela a isto je potrebno po zakonu
Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, konačno
rješenje se može ukinuti samo ako sve strane u postupku na to pristanu.
Zakonom o općem upravnom postupku određeno je koje upravno tijelo može ukinuti
konačno rješenje. Prvostupanjsko rješenje po pravu nadzora može ukinuti ili poništiti
drugostupanjsko tijelo. Ako nema takvog tijela tada rješenje može ukinuti ili poništiti
tijelo određeno zakonom. Ako zakonom nije određeno to tijelo, rješenje može ukinuti ili
poništiti nadležno ministarstvo u čiji djelokrug pripada upravna stvar koja je predmet
postupka. U slučaju kada se ne može utvrditi u čijoj nadležnosti je određena upravna
stvar, tada je za ukidanje ili poništenje rješenja nadležna Vlada republike Hrvatske.
38
Rješenje se može poništiti ili ukinuti na zahtjev stranke u postupku, po službenoj
dužnosti ili na zahtjev državnog odvjetnika ili pučkog pravobranitelja.
4.3.5 Izvanredno ukidanje rješenja
Izvanredno ukidanje rješenja moguće je u slučaju otklanjanja teške i neposredne
opasnosti za život i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir ili javni moral s ciljem
otklanjanja poremećaja u gospodarstvu i slično.
Rješenje se može ukinuti samo djelomično ili u cijelosti ovisno i potrebi i opsegu
opasnosti. Rješenje donijeto od strane prvostupanjskog tijela ukinut će to tijelo ili po
potrebi drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela rješenje će ukinuti
nadležno ministarstvo.
Stranka koja ukidanjem rješenja trpi određenu štetu ima pravo na naknadu štete. Za
rješavanje zahtjeva o naknadi štete nadležan je Upravni sud.
4.4 Upravni spor
Pravo na pokretanje upravnog spora ima svatko tko može biti stranka u poreznom
postupku. U nastavku će biti objašnjeno pokretanje upravnog postupka te tijelo koje
rješava upravni spor.
4.4.1 Pokretanje upravnog spora
Porezni obveznik će pokrenuti upravni spor ako smatra da mu je poreznim aktom
povrijeđeno neko pravo iz porezno-pravnog odnosa. Upravni spor se pokreće protiv
konačnog poreznog akta u upravnom postupku, i to podnošenjem tužbe Upravnom
39
sudu. Upravni spor se može pokrenuti u roku od 30 dana od dana dostave poreznog akta
protiv kojeg se pokreće.
Upravni spor se može pokrenuti protiv (Porezna uprava, 2011:25):
- rješenja drugog stupnja
- prvostupanjskog rješenja i zaključka protiv kojih se u porezno nadzoru ne može
podnijeti žalba
Tužba kojom se pokreće upravni spor mora sadržavati ime tužitelja i tuženika, adresu i
sjedište tužitelja, točan naziv poreznog akta koji se tužbom pobija, razloge zbog kojih se
tužba podnosi i dijelove za koje se traži poništenje poreznog akta (Grbešić i suradnici,
2005:249).
4.4.2 Tijelo koje rješava upravni spor
Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata obavlja se putem Upravnog suda Republike
Hrvatske (Zakon o sudovima, 28/2008, čl.22). U pokrenutom upravnom sporu Upravni
sud utvrđuje da li je pravilno proveden upravni postupak.
Kroz upravni spor provodi se sudska kontrola rada upravnih tijela. Neovisnost upravnog
suda je bitna u upravnom sporu jer ako je sud neovisan tada on može objektivnije
utvrditi zakonitosti pojedinih upravnih akata.
40
5 SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA POREZNOG NADZORA
Kvalitetnim poreznim nadzorom bolje se utječe na suzbijanje pogrešnog i nepotpunog
utvrđivanja i prijavljivanja poreznih obveza. Porezni nadzor se može poboljšati i
unaprijediti kroz kontrolu kvalitete poreznog nadzora te kroz elektronički nadzor.
5.1 Kontrola kvalitete poreznog nadzora
Kvaliteta je sastavni dio poslova Porezne uprave, bez obzira radi li se o kvaliteti
poreznih zakona, naplati poreza ili poreznom nadzoru. Put do kvalitetnog poreznog
nadzora nije jednostavan i lak, ali je nužan. Nekvalitetan porezni nadzor ogleda se u
novim troškovima poreznih obveznika, ali i u nepovjerenju u porezni sustav. Kontrola
kvalitete poreznog nadzora bit će objašnjena kroz sljedeće tematske jedinice: sustav
kontrole kvalitete poreznog nadzora, čimbenici kvalitete poreznog nadzora, faze
kontrole kvalitete poreznog nadzora.
5.1.1 Sustav kontrole kvalitete poreznog nadzora
Sustav kontrole kvalitete obuhvaća sve operacije koje su u vezi s poreznim nadzorom.
Kontrola treba djelovati pravodobno kako bi se na vrijeme otkrila odstupanja i tako
smanjili troškovi Porezne uprave. U Poreznoj upravi kontrola mora biti pozicionirana na
odgovarajućim mjestima kao npr. kad je jedna faza završila a druga započinje.
Jedno od bitnih obilježja sustava kontrole kvalitete je fleksibilnost tj. mogućnost
prilagodbe stvarnim okolnostima i potrebama. Sustav kontrole kvalitete treba biti
oblikovan na način da identificira probleme, nepravilnosti i odstupanja, ali i njihove
uzroke.
41
Sustav kontrole poreznog nadzora dijeli se na unutarnje i vanjske. Unutarnji sustavi
kontrole su oni koji djeluju u sastavu Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, a
to su (Vukšić, 2007:74-76):
- samostalno odjel za financijsko upravljanje i kontrolu
- samostalni odjel za financijsko upravljanje, unutarnji nadzor i kontrolu
- samostalni odjel za unutarnju reviziju
- uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole
- samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak
Vanjski sustavi kontrole kvalitete poreznog nadzora uključuju sudove koji odlučuju o
tužbama poreznih obveznika. Osim redovnih i općih sudova tu se ubrajaju i
specijalizirani sudovi i to prekršajni sud, trgovački sud, Visoki prekršajni sud, Visoki
trgovački sud i Upravni sud Republike Hrvatske (Vukšić, 2007:76-77).
5.1.2 Čimbenici kvalitete poreznog nadzora
Na kvalitetu poreznog nadzora utječu sljedeći čimbenici (Vukšić, 2007:69-74):
- kadrovi
- izobrazba
- ustrojstvo
- zakonska regulativa
- tehnička osposobljenost
- stimulacije
- suradnja s drugim institucijama
- potpora društva
Kadrovi su najvrjedniji čimbenik poreznog nadzora. U praksi se pokazalo da ne može
svatko raditi poslove u poreznom nadzoru jer za taj posao osim dobre izobrazbe
potrebno je posjedovati i druge osobine kao što su kreativnost, odlučnost, hrabrost,
radoznalost i slično. među kadrovskim čimbenicima koji utječu na rast kvalitete
42
poreznog nadzora vrlo je važna specijalizacija inspektora (prema vrsti poreza i prema
granama djelatnosti), pravna stručnost, informatička osposobljenost i dr.
Izobrazba je jedan od najznačajnijih čimbenika kvalitete poreznog nadzora. Izobrazbu
treba promatrati kroz obrazovanje inspektora ali i poreznih obveznika. Za izobrazbu
inspektora važno je da imaju na raspolaganju potrebnu stručnu literaturu te da njihovo
obrazovanje bude cjeloživotno budući da se stručnost i iskustvo prepoznavanja
nepravilnosti u poreznom nadzoru stječe godinama. Neke postupke izobrazbe može se
provoditi kroz razne seminare i kratke tečajeve, ali i s mnogo praktične nastave. Što se
tiče izobrazbe poreznih obveznika, primjena računovodstvenog i poreznog
zakonodavstva u praksi spada među teže obveze poreznog obveznika. Teškoće se
povećavaju kada zakonodavstvo nije stabilno, već podložno čestim promjenama.
Kvaliteta poreznog nadzora ovisi i o obrazovanju poreznih obveznika.
Porezni nadzor u Republici Hrvatskoj ustrojen je kroz službu i odjele u Središnjem
uredu te kroz odjele i odsjeke u područnim uredima. U službi za nadzor Središnjeg
ureda ustrojeni su odjeli za nadzor velikih poreznih obveznika i institucija financijskog
tržišta, srednjih i malih poreznih obveznika te fizičkih osoba. U Središnjem uredu
sastavljaju se upute, smjernice, naputci i stručni članci o vrstama poreza i granama
djelatnosti. Dobre upute znatno olakšavaju porezni nadzor. Radi čestih promjena zakona
potrebno je neprestano razvijati i usavršavati postojeće upute, ali i stvarati nove.
Zakonska regulativa predstavlja temelj oporezivanja. Donošenje jasnih i kvalitetnih
zakona omogućuje lakšu provedbu poreznog nadzora. Nekvalitetni zakoni veliko su
opterećenje i čine nemoguću zadaću za porezni nadzor. Dobra provedba loših zakona
neće polučiti kvalitetne i zadovoljavajuće rezultate.
Nove tehnologije uvjetuju nove načine poreznog nadzora. Informacijska tehnologija
daje veće mogućnosti i rješenja najsloženijih zadaća poreznog nadzora. Tehnička
opremljenost u podizanju kvalitete poreznog nadzora promatra se kroz (Vukšić,
2007:71-72):
- upotrebu novih tehnika i alata temeljenih na informatičkoj tehnologiji
43
- poboljšanje logistike umrežavanjem raznih informacijskih sustava u
Ministarstvu financija (carina, Financijska policija), ali i izvan ministarstva
(FINA, trgovački sud, policija).
Stimulacija inspektora poreznog nadzora vrlo je važna. Iskustva pokazuju da smanjenje
plaća inspektora ima posljedice za motiviranost i zadržavanje postojećih i privlačenje
novih inspektora. To stvara nezadovoljstvo i otvara prostor mitu i korupciji.
Nagrađivanje inspektora se treba temeljiti na objektivnim kriterijima uz točno propisane
uvjete.
Bitno je osigurati dobru suradnju upravnih služba Ministarstva financija, ali osigurati i
povezanost s drugim inspekcijama i institucijama kao što su FINA, Trgovački sud,
Upravni sud i dr. Razmjena iskustva s drugim inspekcijama i institucijama te
predstavnicima službene vlasti također pridonosi kvaliteti poreznog nadzora.
Potpora društva odnosi se na potporu poreznih obveznika, različitih organizacija
potrošača, agencija za porezno savjetovanje, ali i građana. Važnost javnog mijenja
zorno prikazuje odnos poreznog obveznika prema oporezivanju i općeniti prema državi.
Stavovi utječu na namjeru, a namjera na ponašanje. Odnos prema poreznim zakonima
oblikuju brojni čimbenici, javni moral te predodžba javnosti o pravednosti sustava.
5.2 Elektronički nadzor
Elektronički nadzor je nadzor računovodstvenih transakcija i njihovih izvora u
informatičkom sustavu poreznog obveznika uz pomoć elektroničkih alata i tehnika
(Vukšić, 2013:59). Ova vrsta nadzora obavlja se u nematerijalnom obliku, odnosno
možemo reći da je elektronički nadzor nadzor bez papira. U Republici Hrvatskoj još
uvijek je primjena ove vrste nadzora prilična nepoznanica.
44
5.2.1 Preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora
Radi uvođenja elektroničkog nadzora koji obuhvaća primjenu elektroničkih alata u
obavljanju poreznog nadzora nužno je sljedeće (Morić, 2007:88):
- razvijena strategija odnosno pristup elektroničkom nadzoru (određivanje vrste
programa, broj licencija koji se planira kupiti, broj inspektora obuhvaćenih
izobrazbom, način osposobljavanja, nužna financijska sredstva, oprema i dr.)
- uređen zakonodavni okvir
- informatička podrška (računala, programi, podrška informatičkog osoblja)
- provedena obuka inspektora
Pri uvođenju i primjeni elektroničkog nadzora moguća je i upotreba sredstava iz
fondova EU (npr. PHARE) potrebnih za upoznavanje s elektroničkim alatima,
određivanje tehničkih specifikacija, analizu zakonodavstva i prijedloga izmjena propisa,
izradu plana razvoja i uvođenje, te za izobrazbu inspektora koji će provoditi elektronički
nadzor.
5.2.2 Provedba elektroničkog nadzora
U provođenju poreznog nadzora inspektori sve više koriste prijenosna računala i
inspekcijske programe. Pomoću takvih računala i programa moguće je riješiti mnoge
važne inspekcijske zadaće (Vukšić, 2007:74):
- izrada probne bilance – račune glavne knjige i salda može se unijeti u program
za izradu pokusne bilance. Kada se unese ispravke knjiženja i knjiženja
reklasifikacije, program ih prenosi te ažurira pokusnu bilancu.
- izrada radne dokumentacije – inspektor može prenijeti podatke iz računala
poreznog obveznika u vlastitu radnu dokumentaciju kako bi ih kasnije raščlanio
i provjerio.
- provođenje analitičkih postupaka – omogućena je analiza podataka iz
financijskih izvještaja ili poreznih prijava. Program inspektoru omogućuje
45
čuvanje podataka prijašnjih financijskih izvješća. Na temelju tih podataka
moguće je usporediti apsolutne i postotne brojeve.
5.2.3 Prednosti elektroničkog nadzora
Upotrebom elektroničkih alata u obavljanju poreznog nadzora omogućeno je brzo i
učinkovito provođenje poreznog nadzora i utvrđivanje porezne obveze. Korist za
Poreznu upravu, kao i za državu, izražava se u sljedećem (Morić, 2007:85):
- uštedi vremena
- povećanju obima nadziranih transakcija
- većoj učinkovitosti
- kvalitetnijoj analizi rizika
- boljoj kvaliteti obavljenog nadzora
- točnosti podataka (manja mogućnost pogrešaka)
- većoj transparentnosti i prilagodljivosti
- jednakom tretmanu svih poreznih obveznika
46
6 ZAKLJUČAK
Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem tijelo provodi postupak radi
provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika. Poslovi
poreznog nadzora obuhvaćaju pregled poslovnih knjiga poduzetnika, odnosno
računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove
u skladu sa zakonom. Najvažnija zadaća poreznog nadzora je utvrditi jesu li činjenice
koje su bitne za oporezivanje istinite te pokazuju li one pravo stanje stvari u poduzeću.
Porezna uprava kod poreznih obveznika obavlja puni nadzor, skraćeni nadzor i
nastavljeni nadzor.
Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje
pojedina vrsta poreza. U Republici Hrvatskoj postoji više vrsta poreza koji su određeni
zakonom te je tim zakonom određeno i tko je obveznik određenog poreza. porezni
obveznik može u procesu poreznog nadzora ovlastiti i druge osobe da ga u njegovo ime
zastupaju u postupku poreznog nadzora. Tako porezni obveznik može imati
opunomoćenika, pomagača i poreznog savjetnika. Porezni obveznik mora izvršavati
određene obveze koje us propisane zakonom, a to su: vođenje poslovnih knjiga i
evidencije, prijava činjenica bitnih za oporezivanje i podnošenje porezne prijave.
Porezni nadzor provode inspektori i drugi državni službenici koji su ovlašteni za
provedbu poreznog nadzora. Ovlaštene osobe u poreznom nadzoru imaju mnogo ovlasti
a neke od njih su: pregled poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava radi utvrđivanja
ispravnosti istih. Službenici su ovlašteni i za pregled poslovnih prostorija i opreme te
mogu oduzimati ili izdati zabranu korištenja za određene predmete.
Porezni nadzor temelji se na osnovnim načelima zakonitosti, materijalne istine, načelu
učinkovitosti i ekonomičnosti te načelu saslušanja stranke. Osnovno načelo postupka
poreznog nadzora je načelo zakonitosti.
47
Razdoblje u kojem se porezni nadzor može obavljati je razdoblje za koje nije nastupila
zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Porezni nadzor može trajati od nekoliko
dana pa do više mjeseci.
Svako porezno tijelo koje sudjeluje u postupku poreznog nadzora dužno je kao poreznu
tajnu čuvati sve podatke koje mu iznese porezni obveznik.
U obavljanju poreznog nadzora, kod svih poreznih obveznika mora se osigurati
jedinstveni postupak poreznog nadzora kako bi se svim poreznim obveznicima osigurao
isti pravni položaj. Obavljanje poreznog nadzora je složen proces koji obuhvaća razne
aktivnosti, a koje se odnose na: odabir poreznih obveznika za porezni nadzor, izdavanje
i dostavu naloga, postupak poreznog nadzora, zapisnik o poreznom nadzoru te na
porezne akte koji se donose na kraju poreznog nadzora.
Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor provodi Porezna uprava radi utvrđivanja
pravilnosti poslovanja obveznika i urednoga plaćanja poreza i drugih javnih davanja.
obavijest o poreznom nadzoru mora se izdati u pisanom obliku najkasnije osam dana
prije početka nadzora, dok se iznimno obavijest može dostaviti i netom prije početka
nadzora.
Bit postupka poreznog nadzora je pregled poslovnih knjiga i evidencija te na temelju
toga utvrđivanje činjeničnog stanja. Ovo je najsloženija faza poreznog nadzora i
obuhvaća pripremu za nadzor, plan nadzora, uvodni razgovor, neposredni nalog,
zapisnik o poreznom nadzoru te zaključak i rješenje kao porezne akte.
jedan od prvih koraka u poreznom nadzoru je samo planiranje nadzora. To radi službena
osoba od uručivanja naloga za porezni nadzor pa sve do početka obavljanja nadzora.
Postupak poreznog nadzora ovlašteni službenik će započeti uvodnim razgovorom sa
poreznim obveznikom. U uvodnom razgovoru vrlo je bitno uspostaviti dobru
48
komunikaciju s obveznikom kako bi se od obveznika saznalo što više potrebnih
informacija koje su korisne za provedbu poreznog nadzora.
Neposredni nadzor provodi se korištenjem različitih metoda kod prikupljanja dokaza od
poreznog obveznika te od drugih sudionika i osoba. Ako je potrebno vrši se očevid te se
po potrebi mogu angažirati i vještaci.
Prikupljanje dokaza je cilj svih postupaka poreznog nadzora, a porezno tijelo ih
prikuplja da bi na temelju njih povećalo poreznu osnovicu ili utvrdilo novu poreznu
obvezu.
Zaključni razgovor je jedna od važnijih radnji u postupku poreznog nadzora koja se
poduzima kako bi se poreznog obveznika izvijestilo o učinku poreznog nadzora. Kada
je poreznom obvezniku najavljen zaključni razgovor to znači da je provedba poreznog
nadzora pri samome kraju. Predmet zaključnog razgovora su sporne činjenice, pravne
ocjene te zaključci i njihovi učinci na utvrđivanje obveze javnih davanja utvrđenih u
poreznom nadzoru.
Sastavljanje zapisnika je jedan od najznačajnijih radnji u postupku poreznog nadzora jer
on istovremeno predstavlja i ogledalo kvalitete rada ovlaštenih poreznih djelatnika.
Nakon provedenog postupka poreznog nadzora porezno tijelo donosi porezne akte.
Porezni akti su porezno rješenje i zaključak.
Porezno rješenje je porezni akt kojim završava porezni postupak. Porezno rješenje se
donosi ako su utvrđene nezakonitosti u pogledu obračunavanja, evidentiranja,
prijavljivanja i plaćanja poreza. Porezno rješenje donosi se u pisanom obliku.
Zaključak je porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama. Njime
se ne odlučuje o samom poreznom nadzoru nego se njime rješavaju određene sporedne
stvari u samom postupku.
49
U postupku poreznog nadzora trebaju se utvrditi sve bitne činjenice koje su važne za
donošenje zakonskog rješenja. U poreznom nadzoru porezni obveznik ima određena
prava i obveze kao što su: pravo i obveza poreznog obveznika na prigovor na tijek
poreznog nadzora, obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog
nadzora, pravo na žalbu, pravo na pokretanje upravnog spora te korištenje izvanrednih
sredstava pravne zaštite. Izvanredna sredstva pravne zaštite su mijenjanje i poništavanje
rješenja u vezi s upravnim sporom, obnova postupka, zahtjev za zaštitu zakonitosti,
poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora i izvanredno ukidanje rješenja.
Pravo na žalbu ima svaka osoba o čijim se pravima odlučivalo na prvostupanjskom
postupku te svaka osoba koja za podnošenje žalbe ima pravni interes. Žalba je jedini
pravni lijek s kojim se mogu pobijati prvostupanjske odluke te je ona pravo koje se
može ali i ne mora iskoristiti.
Pravo na pokretanje upravnog spora ima svatko tko može biti stranka u poreznom
postupku. Upravni spor se pokreće protiv konačnog poreznog akta u upravnom
postupku i to podnošenjem tužbe Upravnom sudu. Porezni obveznik će pokrenuti
upravni spor ako smatra da mu je poreznim aktom povrijeđeno neko pravo iz porezno-
pravnog odnosa.
Kvalitetnim poreznim nadzorom bolje se utječe na suzbijanje pogrešnog i nepotpunog
utvrđivanja i prijavljivanja poreznih obveza. Porezni nadzor se može poboljšati i
unaprijediti kroz kontrolu kvalitete poreznog nadzora i kroz elektronički nadzor.
Za kvalitetan porezni nadzor odgovorni su porezni inspektori, odnosno rukovoditelji
nadzora.
Porezni nadzor je kvalitetan ako se pravilno i točno primjenjuju zakonski propisi pri
utvrđivanju činjenica koje su bitne za oporezivanje.
Elektronički nadzor je nadzor koji se obavlja uz pomoć elektroničkih alata i tehnika.
Osnovni preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora su razvijena strategija, uređen
50
zakonodavni okvir, informatička podrška te provedena obuka inspektora. Pri
provođenju elektroničkog nadzora koriste se prijenosna računala i inspekcijski programi
pomoću kojih se obavlja sam porezni nadzor.
Upotrebom elektroničkih alata u obavljanju poreznog nadzora omogućeno je brzo i
učinkovito provođenje poreznog nadzora i utvrđivanje porezne obveze. Prednosti
elektroničkog nadzora su ušteda vremena, veća učinkovitost, bolja kvaliteta obavljenog
nadzora, jednak tretman svih poreznih obveznika te točnost podataka jer postoji manja
mogućnost nastanka pogrešaka.
51
LITERATURA
KNJIGE:
1) Arbutina, H., Rogić Lugarić, T. 2010, Osnove poreznog prava, Društveno
veleučilište, Zagreb
2) Bišćan, D., Kriletić, M., Vukić, N. 1997, Porezni nadzor, pravna sredstva, porezni
prekršaji, TEB-porezno savjetovanje, Zagreb
3) Budić, M., Koharić, Z., Lončarić-Horvat, O., Mratović, V., Perković, M. 2001, Opći
porezni zakon s komentarom, Institut za javne financije, Zagreb
4) Grbešić, B., Jurić, M., Škugor, M. 2005, Porezni nadzor, Poslovni zbornik, Zagreb
ČLANCI:
1) Morić, N. 2007, 'Elektronički nadzor-pristup i značaj', Porezni vjesnik, Institut za
javne financije, vol. 16, no. 4, pp. 85, 88
2) Vukšić, Z. 2013, 'ACL u elektroničkom poreznom nadzoru', Porezni vjesnik, Institut
za javne financije, vol. 22, no. 3, pp. 59
3) Vukšić, Z. 2007, 'Kontrola kvalitete poreznog nadzora', Porezni vjesnik, Institut za
javne financije, vol. 16, no. 12, pp. 69-77
4) Vukšić, Z. 2013, 'Podnošenje novih činjenica i dokaza u poreznom nadzoru',
Porezni vjesnik, Institut za javne financije, vol. 22, no. 5, pp. 90
5) Vukšić, Z. 2007, 'Porezni nadzor računalom', Porezni vjesnik, Institut za javne
financije, vol. 16, no. 2, pp. 74
6) Vukšić, Z. 2009, 'Priprema poreznog nadzora', Porezni vjesnik, Institut za javne
financije, vol. 18, no. 4, pp. 69
7) Vukšić, Z. 2012, 'Statistički porezni nadzor', Porezni vjesnik, Institut za javne
financije, vol. 21, no. 4, pp. 84
8) Vukšić, Z. 2012, 'Uloga poreznih posrednika u poreznom nadzoru', Porezni vjesnik,
Institut za javne financije, vol. 21, no. 3, pp. 92
9) Vukšić, Z. 2013, 'Zaključni razgovor u poreznom nadzoru', Porezni vjesnik, Institut
za javne financije, vol. 22, no. 2, pp. 92-93
52
PRAVNI AKTI:
1) Opći porezni zakon, 2008, Narodne novine, no. 147
2) Zakon o državnim službenicima, 2005, Narodne novine, no. 92
3) Zakon o općem upravnom postupku, 2009, Narodne novine, no. 47
4) Zakon o poreznoj upravi, 2001, Narodne novine, no. 67
5) Zakon o sudovima, 2008, Narodne novine, no. 28
OSTALI IZVORI:
1) Kaselj, S. 2012, Računovodstvo poreznih prihoda u funkciji učinkovitosti porezne
administracije, Magistarski rad, Zagreb
2) Porezna uprava, 2011, Porezni nadzor, Porezni priručnici i brošure, Zagreb
3) Porezna uprava, 2013, Smjernice za pripremu i provođenje poreznog nadzora,
Zagreb
4) Prtenjača, A. 2013, Abeceda poreznog nadzora, Poslovni dnevnik, Zagreb
53
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POREZNI NADZOR izradila
samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Helene Blažić, a pri izradi diplomskog rada
pomagala mi je i asistentica Maja Grdinić. U radu sam primijenila metodologiju
znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog
rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i
povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Studentica:
Crnković Vesna
Top Related