SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Vesna Crnković

POREZNI NADZOR

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POREZNI NADZOR

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Oporezivanje poduzeća

Mentor: Prof.dr.sc. Helena Blažić

Student: Vesna crnković

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081122007

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

1 UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .............................................................. 1

1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................. 1

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 2

1.4 Znanstvene metode ............................................................................................ 2

1.5 Struktura rada ..................................................................................................... 2

2 POREZNI NADZOR ................................................................................................ 4

2.1 Pojam poreznog nadzora .................................................................................... 4

2.2 Vrste poreznog nadzora ..................................................................................... 5

2.3 Sudionici u poreznom nadzoru .......................................................................... 6

2.3.1 Porezni obveznik ........................................................................................ 6

2.3.2 Ovlašteni službenici poreznog tijela ........................................................... 7

2.3.3 Izuzeće ovlaštenih sudionika ...................................................................... 8

2.4 Načela poreznog nadzora ................................................................................... 8

2.5 Razdoblje poreznog nadzora .............................................................................. 9

2.6 Rokovi u poreznom nadzoru .............................................................................. 9

2.7 Rizici u poreznom nadzoru .............................................................................. 10

2.8 Porezna tajna .................................................................................................... 11

3 FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM POSTUPKU .................. 12

3.1 Tijek poreznog nadzora.................................................................................... 12

3.1.1 Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor ......................................... 12

3.1.2 Obavijest o poreznom nadzoru ................................................................. 13

3.1.3 Izdavanje i dostava naloga za porezni nadzor .......................................... 14

3.1.3.1 Izdavanje naloga za porezni nadzor …………………….………………14

3.1.3.2 Dostava naloga za porezni nadzor ………………………………………15

3.2 Postupak poreznog nadzora ............................................................................. 16

3.2.1 Priprema za nadzor ................................................................................... 16

3.2.2 Plan nadzora ............................................................................................. 17

3.2.3 Uvodni razgovor ....................................................................................... 17

3.2.4 Neposredni nadzor .................................................................................... 18

3.2.4.1 Metode nadzora ……………………………………………..………………18

3.2.4.2 Prikupljanje dokaza ……………………………….………………………..20

3.2.4.3 Prikupljanje dokaza od drugih osoba ………………….………………..20

3.2.4.4 Angažiranje vještaka ……………………………………………………….21

3.2.4.5 Očevid …………………………………………………………...……………22

3.2.5 Zaključni razgovor .................................................................................... 23

3.3 Zapisnik o poreznom nadzoru .......................................................................... 24

3.3.1 Osnovne karakteristike zapisnika ............................................................. 24

3.3.2 Dijelovi zapisnika ..................................................................................... 25

3.3.3 Vrste zapisnika ......................................................................................... 26

3.4 Akti u poreznom nadzoru................................................................................. 27

3.4.1 Porezno rješenje ........................................................................................ 27

3.4.1.1 Osnovne karakteristike i sadržaj poreznog rješenja …………………27

3.4.1.2 Dijelovi poreznog rješenja ……………………….…….…………………28

3.4.1.3 Vrste poreznog rješenja ……………………….….….……………….……29

3.4.2 Zaključak .................................................................................................. 29

3.4.2.1 Osnovne karakteristike zaključka …………………….…………………29

3.4.2.2 Vrste zaključka ……………………………….….………….………………30

4 AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA ......................................................... 31

4.1 Prava i obveze poreznog obveznika u tijeku poreznog nadzora ...................... 31

4.1.1 Pravo poreznog obveznika na prigovor na tijek poreznog nadzora.......... 31

4.1.2 Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog nadzora 32

4.2 Žalba i žalbeni postupak .................................................................................. 33

4.2.1 Predmet žalbe ........................................................................................... 33

4.2.2 Podnositelj žalbe ....................................................................................... 33

4.2.3 Rok za podnošenje žalbe .......................................................................... 34

4.2.4 Pravni učinak žalbe ................................................................................... 34

4.2.5 Odustanak od žalbe ................................................................................... 35

4.2.6 Privremeno prekidanje postupka .............................................................. 35

4.2.7 Izmjena poreznog akta i donošenje novog rješenja .................................. 35

4.3 Izvanredna sredstva pravne zaštite................................................................... 36

4.3.1 Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom.................. 36

4.3.2 Obnova postupka ...................................................................................... 37

4.3.3 Zahtjev za zaštitu zakonitosti ................................................................... 38

4.3.4 Poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora .................................. 38

4.3.5 Izvanredno ukidanje rješenja .................................................................... 39

4.4 Upravni spor..................................................................................................... 39

4.4.1 Pokretanje upravnog spora ....................................................................... 39

4.4.2 Tijelo koje rješava upravni spor ............................................................... 40

5 SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA POREZNOG

NADZORA ..................................................................................................................... 41

5.1 Kontrola kvalitete poreznog nadzora ............................................................... 41

5.1.1 Sustav kontrole kvalitete poreznog nadzora ............................................. 41

5.1.2 Čimbenici kvalitete poreznog nadzora ..................................................... 42

5.2 Elektronički nadzor .......................................................................................... 44

5.2.1 Preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora ......................................... 45

5.2.2 Provedba elektroničkog nadzora .............................................................. 45

5.2.3 Prednosti elektroničkog nadzora .............................................................. 46

6 ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 47

LITERATURA ............................................................................................................... 52

1 UVOD

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Hrvatski porezni sustav temelji se na načelu jednakosti što znači da su svi građani

Republike Hrvatske dužni sudjelovati u podmirivanju troškova u skladu sa svojim

mogućnostima.

Kako bi država mogla obavljati svoje funkcije treba od svojih građana nabavljati novac

i tako ubirati svoje prihode. Svaki građanin je za državu jedinstven te ona od njega na

različite načine i pomoću raznih tehnika prikuplja sredstva za svoj rad. Država najčešće

od građana ubire sredstva kroz razne poreze i druga davanja. Kako bi građani, odnosno

porezni obveznici redovito i u određenoj veličini izdvajali sredstva za državu potrebno

je provoditi porezni nadzor koji će utvrditi dolazi li do kakvih nepravilnosti. Na taj

način definiran je problem istraživanja.

Predmet istraživanja je istražiti postupak poreznog nadzora, utvrditi koje su obveze

poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj te predložiti smjernice za poboljšanje i

unapređenje sustava poreznog nadzora.

Objekt istraživanja su porezni nadzor i sudionici u postupku poreznog nadzora kao što

su porezni službenici odnosno inspektori i porezni obveznici.

1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza određena je kroz problem i predmet istraživanja:

Istraživanjem prava i obveza poreznih obveznika može se dokazati kolika je važnost

poreznog nadzora.

Iz radne hipoteze postavljaju se tri pomoćne hipoteze:

1

1) Iz spoznaja o poreznom postupku i o sudionicima poreznog nadzora moguće je

zaključiti kolika je važnost samog poreznog nadzora.

2) Iz spoznaja o funkcijama poreznog nadzora moguće je zaključiti koliko je sam

postupak poreznog nadzora složen.

3) Iz činjenica koje se odnose na funkcije poreznog obveznika u poreznom postupku

mogu se odrediti smjernice za poboljšanje i unapređenje sustava poreznog nadzora.

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je istražiti i analizirati sve činjenice koje se odnose na porezni nadzor

te funkcije i aktivnosti u postupku poreznog nadzora.

Cilj istraživanja je istražiti i analizirati važnost poreznog nadzora u poreznom postupku.

1.4 Znanstvene metode

Pri istraživanju tematike koja je objašnjena u ovom diplomskom radu pod naslovom

Porezni nadzor korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda promatranja, metoda

analize i sinteze te metoda kompilacije.

1.5 Struktura rada

U prvom dijelu rada, u UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja,

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su

korištene u istraživanju tematike te struktura rada.

U drugom dijelu koji ima naslov POREZNI NADZOR obrađen je pojam poreznog

nadzora, vrste poreznog nadzora, sudionici u poreznom nadzoru, načela poreznog

2

nadzora, razdoblje poreznog nadzora, trajanje poreznog nadzora, rokovi u poreznom

nadzoru, rizici u poreznom nadzoru te porezna tajna.

Treći dio koji ima naslov FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM

POSTUPKU obuhvaća tijek poreznog nadzora, postupak poreznog nadzora, zapisnik o

poreznom nadzoru te akte u poreznom nadzoru.

AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA naziv je četvrtog dijela diplomskog rada u

kojem su obrađene sljedeće tematske jedinice: prava i obveze poreznog obveznika u

tijeku poreznog nadzora, žalba i žalbeni postupak, izvanredna sredstva pravne zaštite te

upravni spor.

Peti dio ima naslov SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA

POREZNOG NADZORA a obuhvaća dvije tematske jedinice: kontrolu kvalitete

poreznog nadzora i elektronički nadzor.

U šestom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojom je dokazana

postavljena hipoteza.

3

2 POREZNI NADZOR

Nadzor je dio organiziranog djelovanja čovjeka i obuhvaća analizu i procjenu kvalitete

donesenih odluka u odnosu na ekonomske i zakonodavne norme. Za razvoj društva

potrebno je donositi razne norme ponašanja kojih se pojedinac mora pridržavati.

Ukoliko izostane nadzor, izostaju i spoznaje o eventualnim greškama u sustavu te ne

postoji mogućnost da se na vrijeme te pogreške i otklone te u pitanje dolazi i kvalitetno

rješavanje postavljenih ciljeva.

Najvažnija funkcija u nadzoru je porezni nadzor. Karakteristika poreznog nadzora je da

ga obavlja uprava, te da se on obavlja uvidom u rad i poslovanje poreznih obveznika.

2.1 Pojam poreznog nadzora

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupka

radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih

osoba (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.102). Porezni nadzor je potrebno razlikovati

od drugih vrsta nadzora koji obavljaju službenici koji imaju ovlaštenje za poslove

porezno-kaznenih dijela. Razlika između poreznog nadzora i ostalih nadzora ponajprije

je vidljiva iz zadaća i ciljeva samoga nadzora. Poreznim nadzorom se provjeravaju

činjenice bitne za utvrđivanje javnih davanja, dok su ovlasti porezno-kaznenih djela više

usmjerena na otkrivanje kaznenih djela.

Poreznim nadzorom provodi se pregled poslovnih knjiga poduzetnika radi provjere

obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama Zakona o

računovodstvu i drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika

(Kaselj, 2012:96).

Postoje dva elementa koja obilježavaju porezni nadzor i rade razliku od ostalih mjera

koje provodi Porezna uprava. Prvi je taj da porezni nadzor provode samo posebno

ovlašteni službenici Porezne uprave, a drugi je taj da je postupak poreznog nadzora

4

određen posebnim propisima. Poreznom nadzoru podliježe svaka pravna i fizička osoba

ovisno o zadanom cilju nadzora, činjenicama koje treba provjeriti te osobama koje

raspolažu dokazima o tim činjenicama. Odluka o tome kod koje osobe će se obavljati

porezni nadzor ovisi o cilju nadzora, odnosno o činjenicama koje treba provjeriti ili

utvrditi.

Najvažnija zadaća poreznog nadzora je utvrditi istinitost činjenica bitnih za

oporezivanje, odnosno utvrditi pravno relevantno činjenično stanje za rješavanje

porezne stvari (Vukšić, 2013:90). Pravno relevantne činjenice su one koje pokazuju

„pravo stanje stvari“.

2.2 Vrste poreznog nadzora

Porezna uprava kod poreznih obveznika obavlja sljedeće vrste nadzora (Grbešić i

suradnici, 2005:191-192):

1) Puni nadzor podrazumijeva opsežnu i podrobnu provjeru svih činjenica bitnih za

oporezivanje, odnosno provjerava se svaka činjenica bitna za utvrđivanje porezne

obveze poreznog obveznika, te njihova formalna i materijalna ispravnost.

2) Skraćeni nadzor podrazumijeva provjeru samo pojedinih činjenica i poslova bitnih

za oporezivanje.

3) Nastavljeni nadzor je oblik poreznog nadzora što se nastavlja na razdoblje

prethodno obavljenog nadzora. Ovaj oblik nadzora primjenjuje se samo kod velikih

poreznih obveznika i porezno tijelo ga je obavezno primijeniti.

Bez obzira da li je nadzor puni ili skraćeni, službeni djelatnik mora provjeriti što više

poslovnih događaja, kao i što veći opseg evidentiranih poslovnih događaja.

Ako se u tijeku nadzora posumnja na ispravnost poslovanja poreznog obveznika,

odnosno u vjerodostojnost njegovih poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava,

1

5

službenik Porezne uprave može zatražiti odgovarajuće podatke od drugih obveznika

koji posluju s obveznikom nad kojim se vrši nadzor.

2.3 Sudionici u poreznom nadzoru

Sudionici u poreznom nadzoru su porezni obveznici i Porezna uprava, odnosno

ovlašteni službenici poreznog tijela.

2.3.1 Porezni obveznik

Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje

pojedina vrsta poreza (Budić i suradnici, 2001:28). Porezni obveznik u procesu

poreznog nadzora može ovlastiti i druge osobe da ga u njegovo ime zastupaju u

postupku poreznog nadzora. Porezni obveznik može imati opunomoćenika, pomagača i

poreznog savjetnika.

1) Opunomoćenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika i u njegovo ime može

poduzimati radnje u postupku poreznog nadzora. Opunomoćenik je stručna osoba

najčešće sa zvanjem odvjetnika.

2) Pomagač je osoba koja ne mora imati stručno zvanje. To je najčešće osoba od

povjerenja poreznog obveznika. Pomagač sudjeluje u postupku nadzora zajedno sa

poreznim obveznikom dajući mu savjete.

3) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika o

svim poreznim pitanjima te zajedno sa obveznikom sudjeluje u poreznim sporovima

pred sudovima. Porezni savjetnik može nastupati i kao opunomoćenik ali tada mora

imati punomoć za obavljanje tih poslova.

6

2.3.2 Ovlašteni službenici poreznog tijela

Porezni nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu

nadzora. Svaki službenik obavlja različite poslove vezane za porezni nadzor (Zakon o

poreznoj upravi,67/2001, čl.9).

1) Viši inspektor obavlja najsloženije poslove nadzora, obračuna i naplate javnih

prihoda koji se odnose na primjenu propisa o porezu na dobit i poreza na dodanu

vrijednost.

2) Inspektor obavlja poslove nadzora, obračuna i naplate proračunskih prihoda koji se

odnose na primjenu propisa o porezu na dobit i porezu na dodanu vrijednost.

3) Inspektor II. vrste obavlja jednostavnije poslove nadzora, obračuna i naplate

proračunskih prihoda.

Službenik koji dobije ovlast1 jedini može obavljati porezni nadzor. Službenik iskaznicu

koristi i kako bi se predstavio poreznom obvezniku prilikom početka provedbe

poreznog nadzora. Ovlašteni službenici koji obavljaju porezni nadzor ne smiju biti

članovi upravnih i nadzornih tijela trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba, niti

smiju osnivati obrte ili trgovačka društva (Zakon o državnim službenicima, 92/2005,

čl.35).

Ovlaštene osobe u nadzoru imaju velik krug ovlasti. Službenici mogu pregledavati

poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i ostalu dokumentaciju radi utvrđivanja jesu li

porezne obveze obračunate pravilno te jesu li podmirene. Službenici također mogu

pregledavati prostorije i opremu, mogu oduzimati predmete te odrediti privremenu

mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Ovlašteni djelatnik koji obavlja porezni nadzor

obvezniku mora omogućiti iskorištenje određenih prava kao npr. pravo na očitovanje,

pravo na uskratu davanja obavijesti, pravo na podnošenje zahtjeva za izuzeće ovlaštena

djelatnika, pravo na produljenje rokova, pravo na prigovor te pravo na pokretanje

upravnog spora (Vukšić, 2012:92).

1Ovlast za obavljanje poreznog nadzora daje se u obliku iskaznice od strane Ministarstva financija

7

2.3.3 Izuzeće ovlaštenih sudionika

Službenik poreznog tijela izuzet je od obavljanja službenih radnji u poreznom postupku

(Opći porezni zakon, 147/2008, čl.48):

1) ako je sudionik postupka kao porezni obveznik ili kao porezni jamac

2) ako je u srodstvu sa sudionikom postupka

3) ako je zakonski zastupnik, opunomoćenik ili pomagač sudionika

4) ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka

5) ako postoji vjerojatnost da će službenim radnjama steći neposrednu korist ili

pretrpjeti štetu

6) ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u vođenju postupka ili u donošenju

poreznog rješenja

2.4 Načela poreznog nadzora

Porezni nadzor temelji se na osnovnim načelima zakonitosti, materijalne istine,

učinkovitosti i ekonomičnosti te saslušanja stranke.

Načelo zakonitosti je osnovno načelo postupka poreznog nadzora. Ono se temelji na

obaveznoj primjeni zakonskih i drugih propisa. Načelo materijalne istine temelji se na

potpunom i točnom utvrđivanju činjenica bitnih za oporezivanje. Ovim načelom nastoji

se utvrditi pravo stanje stvari te se moraju utvrditi činjenice važne za donošenje

pravilnog rješenja. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti ima za cilj obaviti porezni

nadzor u što kraćem vremenu i sa što manje troškova. Načelom saslušanja stranke

stranci se pruža mogućnost da se izjasni o svim činjenicama koje su važne za donošenje

konačnog rješenja.

8

2.5 Razdoblje poreznog nadzora

Porezni nadzor može se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na

utvrđivanje porezne obveze (Porezna uprava, 2011:5). Razdoblja koja su već

obuhvaćena nadzorom po istoj vrsti poreza ne mogu biti obuhvaćena nadzorom.

Porezno tijelo ne vodi brigu o zastari po službenoj dužnosti, već je za to zadužen

porezni obveznik kod kojeg se obavlja nadzor.

Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze nastupa za tri godine od dana kada je

počela teći. Zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne

obveze.

Zastara se prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na

utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, a koja je

dostavljena na znanje poreznom obvezniku. Druga situacija u kojoj se zastara prekida je

svaka radnja poreznog obveznika dostavljena na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja

prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata,

troškova ovrhe i novčanih kazni (Porezna uprava, 2011:6).

U tijeku poreznog nadzora može nastupiti apsolutna zastara i to za šest godina

računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći. Ako se porezni obveznik

pozove na apsolutnu zastaru, porezno tijelo je dužno donijeti rješenje o nastupanju

zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i obustaviti porezni nadzor za razdoblje za

koje je nastupila zastara.

2.6 Rokovi u poreznom nadzoru

Rok u poreznom nadzoru je vremensko razdoblje određeno za poduzimanje pojedinih

radnji u poreznom nadzoru. Rokovi mogu biti (Porezna uprava, 2011:10):

1) zakonski rokovi

9

2) rokovi koji se određuju u okviru zakonskih rokova

3) rokovi koje određuje inspektor po slobodnoj ocjeni

Zakonski rokovi su određeni zakonom i ne mogu se produljivati, a istekom zakonskog

roka za određenu radnju ona se naknadno ne može poduzimati.

Rokovi koji se određuju u okviru zakonskih rokova određuje inspektor koji vodi

postupak. Npr. zakonski rok za prigovor na zapisnik je od 5 do 20 dana. Ako inspektor

odredi rok kraći od 20 dana može ga, na zahtjev poreznog obveznika, produljiti ali samo

do krajnjeg roka od 20 dana.

Rokove po slobodnoj ocjeni određuje inspektor vodeći računa o vremenu potrebnom da

se naložena radnja obavi. Ovi rokovi se mogu produljiti jednom, na opravdani razlog

poreznog obveznika, ali najdulje u trajanju koliko je trajao prethodno odobreni rok.

Temelj za produljenje roka je pisani zahtjev poreznog obveznika podnesen prije isteka

ranije određenog roka. O zahtjevu će odlučiti Porezna uprava zaključkom, protiv kojega

nije dopuštena žalba.

Poreznom obvezniku koji je iz opravdanih razloga propustio u roku obaviti neku radnju

u poreznom nadzoru zbog čega trpi posljedicu, dopustit će se na njegov zahtjev povrat u

prijašnje stanje. Ovaj zahtjev podnosi se u roku osam dana od dana kada je prestao

razlog koji je uzrokovao propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok. O

zahtjevu za povrat u prijašnje stanje odlučiti će Porezna uprava zaključkom, protiv

kojega nije dopuštena žalba, osim ako je zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnijet

zbog propuštenog roka za žalba na rješenje u poreznom nadzoru.

2.7 Rizici u poreznom nadzoru

U poreznom nadzoru najčešći rizici su: stalan odljev inspektora, smanjenje broja

obavljenih poreznih nadzora, porezni nadzori traju sve dulje, velik broj žalbi na porezna

rješenja iz poreznog nadzora, sve veći broj zahtjeva za porezni nadzor, nedovoljna

10

stručnost i specijaliziranost poreznih inspektora, te neprimjenjivanje suvremenih metoda

poreznog nadzora kao što su elektronički i statistički porezni nadzor (Vukšić, 2012:84).

2.8 Porezna tajna

Porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik

iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojim

raspolaže (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.8).

Službene osobe koje su uključene u porezni postupak dužne su kao poreznu tajnu čuvati

(Budić i suradnici, 2001:23):

- činjenice koje su u poreznom, prekršajnom ili sudskom postupku doznale o

poreznom obvezniku

- pronalaske, recepte, patente i slično koje su doznale u poreznom postupku

- identifikacijske znakove i podatke o poreznom obvezniku koji su pohranjeni u

pismohrani

Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena:

- ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku, bitne

za njegov odnos prema poreznom obvezniku

- ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnim za oporezivanje

društva

- ako se iznose podaci tijekom poreznog i prekršajnog postupka

- ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose

Porezna tajna ne obuhvaća podatke o datumu upisa ili ispisa iz sustava poreza na

dodanu vrijednost, kao ni podatke o poreznim obveznicima koji su sudjelovali u

kružnim prijevarama poreza na dodanu vrijednost tj. koji su davali lažne podatke s

ciljem da umanje svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost.

11

3 FUNKCIJE POREZNOG NADZORA U POREZNOM

POSTUPKU

U obavljanju poreznog nadzora mora se primjenjivati jedinstveni postupak kod svih

poreznih obveznika kako bi svi imali isti pravni položaj. Obavljanje poreznog nadzora

je složen proces koji obuhvaća razne aktivnosti u pojedinoj fazi poreznog nadzora.

3.1 Tijek poreznog nadzora

Tijek poreznog nadzora sastoji se od nekoliko faza (Porezna uprava, 2011:11-18):

- odabir poreznih obveznika za porezni nadzor

- obavijest o poreznom nadzoru

- utvrđivanje činjenica u poreznom nadzoru

- procjena porezne osnovice u poreznom nadzoru

- zaključni razgovor u poreznom nadzoru

3.1.1 Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor

Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor provodi Porezna uprava radi utvrđivanja

pravilnosti poslovanja obveznika i urednoga plaćanja poreza i drugih javnih davanja.

porezno tijelo odlučuje kod kojega će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor

prema objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika. Prioritet za porezni nadzor

imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu.2 Sami porezni obveznici ne mogu

utjecati na odluku kod kojega obveznika će se obavljati nadzor.

Porezno tijelo obavlja odabir poreznih obveznika za nadzor (Porezna uprava, 2011:11):

- na temelju procjene rizika koja je podloga za godišnje planiranje

2Prema zakonu o računovodstvu veliki poduzetnici moraju prelaziti barem dva od tri sljedeća uvjeta: ukupna aktiva 130 milijuna kuna, prihod 260 milijuna kuna, prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250

12

- prema zahtjevima po kojima je Porezna uprava dužna postupiti (npr. zahtjevi

državnog odvjetništva)

Odabir poreznih obveznika na temelju procjene rizika obveznike dijeli na rizične i

nerizične. prednost kod poreznog nadzora imaju rizični porezni obveznici tj. oni koji ne

obračunavaju i ne uplaćuju pravi iznos prihoda.

Na razini područnih ureda Porezne uprave porezni obveznici za nadzor se biraju

analizom podataka iz Informacijskog sustava Porezne uprave. Osim tih podataka,

koriste se i podaci dobiveni od trećih strana. Pomoću definiranih pokazatelja sastavlja se

popis poreznih obveznika za nadzor.

3.1.2 Obavijest o poreznom nadzoru

Porezni nadzor započinje dostavljanjem obavijesti poreznom obvezniku. Ta obavijest

mora biti dostavljena najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora (Arbutina i

Rogić Lugarić, 2010:59). Iznimno, obavijest se može dostaviti i netom prije početka

nadzora ali samo u situaciji kada bi se ranijom dostavom ugrozila svrha nadzora.

Obavijest o poreznom nadzoru mora se izdati u pisanom obliku i mora sadržavati (Opći

porezni zakon, 147/2008, čl.107):

- naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

- ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upućuje

- pravni i činjenični temelj

- predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje će se provesti u poreznom

nadzoru

- razdoblje koje je predmet poreznog nadzora

- datum početka poreznog nadzora

- obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog

ometanja ili odbijanja poreznog nadzora

- potpis ovlaštene osobe

13

Ako porezni obveznik nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru zatraži odgodu početka

nadzora, donosi se zaključak na koga se može izjaviti žalba, ali se ne može pobiti

žalbom na porezno rješenje. Ako se nakon izdavanja obavijesti utvrdi da je nadzor već

započeo ili je obavljen od drugog poreznog tijela (npr. Financijska policija, Carinska

uprava) ovlaštena osoba donosi rješenje o obustavi poreznog nadzora na koji se porezni

obveznik ima pravo žaliti.

Bez prethodno dostavljene obavijesti o poreznom nadzoru, ovlašteni službenik ne može

poduzimati nikakve radnje vezane uz nadzor.

Ako se tokom poreznog nadzora utvrde nepravilnosti koje zahtijevaju da se nadzor

proširi na druga razdoblja oporezivanja ili druge porezne oblike, donosi se zaključak o

proširenju poreznog nadzora na koje porezni obveznik nema pravo žalbe, ali ga može

pobijati žalbom na porezno rješenje (Zakon o općem upravnom postupku, 47/2009,

čl.77).

3.1.3 Izdavanje i dostava naloga za porezni nadzor

Kako bi se izbjegle moguće nepravilnosti u postupku poreznog nadzora te mogućnost

poreznog obveznika na prigovor o provođenju nadzora. U nastavku je objašnjeno

izdavanje naloga za porezni nadzor i dostava naloga za porezni nadzor.

3.1.3.1 Izdavanje naloga za porezni nadzor

Nalog za porezni nadzor je porezni akt u postupku poreznog nadzora i njime započinje

sam postupak nadzora. Nalogom se određuje predmet i razdoblje poreznog nadzora.

Nalog za porezni nadzor izdaje se u pisanom obliku i sadržava sljedeće elemente

(Grbešić i suradnici, 2005:198):

- naziv poreznog tijela, broj i datum

14

- naziv poreznog obveznika kod kojeg će se provoditi porezni nadzor

- pravni temelj poreznog nadzora

- razdoblje koje se nadzire

- vrsta javnih prihoda koja će se nadzirati

- vrijeme početka nadzora

- imena ovlaštenih osoba koje će provoditi nadzor

- potpis ovlaštene osobe poreznog tijela

3.1.3.2 Dostava naloga za porezni nadzor

Nalog za porezni nadzor dostavlja se poreznom obvezniku prije nego što nadzor

započne. Velikom obvezniku nalog se dostavlja 30 dana prije početka nadzora, a

ostalim poreznim obveznicima 15 dana prije početka poreznog nadzora (Grbešić i

suradnici, 2005:199). Iznimno, nalog za porezni nadzor može se obvezniku predati i

neposredno prije početka nadzora ako postoji opasnost da se ugrozi svrha ili cilj

nadzora.

U pravilu, nadzor obračuna poreza na dobit trebao bi biti s najavom kako bi obveznik

imao dovoljno vremena da pripremi dokumentaciju, odredi stručnu osobu za suradnju sa

poreznim tijelom te pronađe odgovarajući poslovni prostor u kojem će se obaviti

porezni nadzor.

Nalog za porezni nadzor dostavlja se odgovornoj osobi poreznog obveznika (npr. član

Uprave, direktor) ili osobi koju oni ovlaste (zastupnik ili opunomoćenik). Iznimno,

nalog se može dostaviti i zastupniku po službenoj dužnosti u slučaju kada je nepoznata

adresa poreznog obveznika ili kada obveznik izbjegava ili odbija prihvatiti nalog za

porezni nadzor.

Dostava naloga za porezni nadzor vrlo je bitna jer samom dostavom naloga započinje

porezni postupak, te teku rokovi za prigovor.

15

U praksi poreznog tijela povremeno se događa neuredna dostava naloga za porezni

nadzor. Najčešće se to događa u onim slučajevima kada ovlašteni službenici

namjeravaju provesti neke hitne mjere i radnje, a čekanje na odgovornu osobu značilo bi

bitno usporavanje postupka te se nalog uruči neovlaštenoj osobi. Poreznom obvezniku,

u tim i sličnim slučajevima pogrešne dostave naloga, ostaje mogućnost prigovora zbog

pogrešne dostave.

3.2 Postupak poreznog nadzora

Bit postupka poreznog nadzora je pregled poslovnih knjiga i evidencija te na temelju

toga utvrđivanje činjeničnog stanja.

Postupak poreznog nadzora je najsloženija faza poreznog nadzora i obuhvaća sljedeće

tematske jedinice: priprema za nadzor, plan nadzora, uvodni razgovor, neposredni

nadzor, završni razgovor, zapisnik o poreznom nadzoru te akti u poreznom nadzoru.

3.2.1 Priprema za nadzor

U razdoblju prije početka samog poreznog nadzora, ovlašteni službenici vrše pripreme

za nadzor koje se sastoje od sljedećih koraka, odnosno faza (Vukšić, 2009:69):

- prikupljanje podataka

- analiza podataka

- određivanje težišta nadzora

- izrada plana obavljanja poreznog nadzora

- priprema prvoga razgovora s poreznim obveznikom

16

3.2.2 Plan nadzora

Jedan od prvih koraka u poreznom nadzoru je plan nadzora i sačinjava ga službena

osoba u vremenu od uručenja naloga za porezni nadzor do početka obavljanja nadzora

(Grbešić i suradnici, 2005:208). Plan nadzora se priprema uz korištenje svih dostupnih

podataka, kako internih tako i eksternih. To su prije svega podaci iz različitih poreznih

prijava ili dosjea poreznog obveznika u nadležnoj Ispostavi, zapisnici o prethodnim

nadzorima, informacije iz vezanih nadzora i slično.

Planiranje postupka nadzora ima za cilj pomoći u vođenju postupka te u optimalizaciji

cijelog postupka, osobito sa stajališta racionalnosti i ekonomičnosti. Plan će se, ovisno o

podacima i činjenicama tijekom prvih postupaka, nadograđivati i mijenjati, dakle, on

nije i ne smije biti statičan, već prilagodljiv okolnostima.

3.2.3 Uvodni razgovor

Ovlašteni službenik za nadzor postupak poreznog nadzora će započeti uvodnim

razgovorom sa poreznim obveznikom, njegovim opunomoćenikom ili zastupnikom.

Uvodni razgovor s poreznim obveznikom početna je i važna faza poreznog nadzora. Cilj

uvodnog razgovora je doći do određenih informacija o poreznom obvezniku prije nego

li se postave pitanja o znakovitim stavkama koje su uočene tijekom analize financijskih

i poreznih izvješća (Porezna uprava, 2013:9).

U uvodnom razgovoru vrlo je bitno uspostaviti dobru komunikaciju s poreznim

obveznikom, te ga upoznati sa svrhom poreznog nadzora. Porezni obveznik mora

uvodni razgovor iskoristiti za pobliže upoznavanje s predmetom nadzora.

Za vrijeme uvodnog razgovora obično se postavljaju pitanja o poslovnim navikama i

financijskoj povijesti poreznog obveznika, o tome koliko dugo se bavi poslovnom

djelatnošću, o broju zaposlenih, radnom okruženju i slično. Na uvodnom razgovoru se

od ovlaštenog predstavnika poreznog obveznika traži imenovanje osobe koja će

17

prisustvovati poreznom nadzoru i koja će osiguravati dokumentaciju i davati

objašnjenja u vezi s poreznim nadzorom.

3.2.4 Neposredni nadzor

U ovom dijelu iznesena je tematika koja se odnosi na metode nadzora, prikupljanje

dokaza, prikupljanje dokaza od drugih osoba, angažiranje vještaka te očevid.

3.2.4.1 Metode nadzora

Ovlašteni službenik će ovisno o predmetu nadzora, obuhvatu nadzora i prethodnim

informacijama s kojima raspolaže koristiti različite metode nadzora.

Najčešće korištene metode poreznog nadzora su (Grbešić i suradnici, 2005:210-211):

1) Formalna metoda – podrazumijeva ispitivanje načelnih i općih usklađenosti

podataka poreznog obveznika, kao npr. pitanje usklađenosti podataka iskazanih u

poreznoj prijavi sa podacima u knjigovodstvu poreznog obveznika.

2) Materijalna metoda - podrazumijeva suštinsko ispitivanje poslovnih događaja i

njihov odraz na porezne izvještaje i poreznu osnovicu.

3) Potpuna metoda – podrazumijeva potpunu provjeru svih činjenica, dokaza i

dokumentacije i svih poslovnih događaja u promatranom vremenu. Primjenjiva je

kod manjih poreznih obveznika i manjeg obuhvata nadzora.

4) Metoda na prebir i preskok – metoda poreznog nadzora kod koje je vrlo važno

stvoriti kvalitetan uzorak koji će biti ispitivan. Najčešće se koristi kod provjere

činjenica bitnih za oporezivanje. Pri korištenju ove metode formira se

reprezentativan uzorak koji približno točno odražava poslovanje poreznog

obveznika i ovlaštenim službenicima omogućava da na temelju takvog uzorka brzo i

ekonomično okončaju postupak poreznog nadzora.

18

5) Metoda usporedbe (usporedna analiza) – moguća je ako su pojave koje se

uspoređuju slične odnosno usporedive. Usporedbom će se dobiti apsolutni ili

relativni broj koji će pokazivati kretanje veličina koje se uspoređuju.

6) Metoda postotne bilance – izražava stavke u bilanci u postotku. Ova metoda

omogućuje usporedbu kroz više razdoblja, te na taj način ovlašteni službenik može

uočiti relativne promjene u porezno-bilančnim podacima i na temelju njih izvršiti

procjenu vjerodostojnosti iskazanih podataka u poreznoj prijavi.

7) Metoda analize trenda – temelji se na dinamičkoj analizi podataka iz bilance i

računa dobiti i gubitka. Pomoću ove metode ispituju se relativni omjeri i promjene u

dužem vremenskom razdoblju (obično pet godina). Na temelju toga saznaje se

pravac kretanja određenih pojava i njihova (ne)logičnost, te tako ovlašteni službenik

može usmjeriti svoju pažnju na određene pojave u financijskim izvještajima i

poreznim prijavama.

8) Metoda analize omjera (pokazatelja)-je široko primjenjiva metoda u eksternoj

reviziji. U financijskoj teoriji i praksi formirane su i koriste se grupe pokazatelja kao

što su: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji aktivnosti,

pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji profitabilnosti te mnogi drugi pokazatelji.

Formiranje pokazatelja temelji se na usporedivoj podlozi. Pokazatelji su vrlo korisni

u postupku poreznog nadzora jer se putem njih mogu saznati određena odstupanja i

nelogičnosti u poslovanju poreznog obveznika.

Inspektori poreznog tijela će sami odabrati način i metodu provođenja nadzora. Pri tom

će vjerojatno kombinirati različite metode i pristupe, koristiti će različite analitičke

postupke a sve s ciljem smanjivanja rizika neotkrivanja određenih odstupanja.

Složeniji nadzori poreza na dobit za jedno ili više obračunskih razdoblja oporezivanja

podrazumijevaju primjenu i kombiniranje različitih metoda i postupaka, a njihovo

vremensko trajanje je dugačko. Osobito je to slučaj kod poreznog nadzora velikih

poreznih obveznika i nadzora povezanih društava.

19

3.2.4.2 Prikupljanje dokaza

Prikupljanje dokaza je cilj svih postupaka poreznog nadzora, a porezno ih tijelo

prikuplja da bi na temelju njih povećalo poreznu osnovicu, utvrdilo novu poreznu

obvezu ili znatnije promijenilo samoprijavljenu poreznu obvezu.

U postupku prikupljanja dokaza ovlašteni službenici će formirati radnu dokumentaciju

koja će predstavljati osnovu za utvrđivanje činjenica u zapisniku o poreznom nadzoru, a

tu radnu dokumentaciju čine (Grbešić i suradnici, 2005:214):

- dokumentacija o statusnom i organizacijskom ustroju poreznog obveznika

- preslike ili ovjereni prijepisi najvažnijih ugovora, dokumenata i zapisnika

- plan nadzora i dokumentacija iz dosjea poreznog obveznika

- preslike temeljnih financijskih izvješća, poreznih prijava, bruto bilance,

obračuna ostalih javnih davanja

- dokumentacija o prepiski s drugim poreznim obveznicima, drugim tijelima

državne uprave i slično

- tabelarni pregledi i izračuni, preslike obavljenog popisa, zabilješke tijekom

postupka

Smisao prikupljanja i čuvanja radne dokumentacije je čuvanje dokaza o činjenicama

koje se bile ključne za promjenu porezne obveze.

3.2.4.3 Prikupljanje dokaza od drugih osoba

Porezno tijelo prikuplja obavijesti od drugih sudionika poreznog postupka i drugih

osoba najčešće kroz institut dodatnih obavijesti koje su definirane kao (Grbešić i

suradnici, 2005:215):

- obavijesti o činjenicama utvrđenim u jednom poreznom postupku a koje su

značajne za druge porezno-pravne odnose

- razmjena dodatnih obavijesti o radu između više poreznih tijela

20

- dodatne obavijesti od samog poreznog obveznika o njegovom poslovanju u

tuzemstvu i inozemstvu o njegovim pojedinim poslovima i izvorima sredstava

za nabavu poslovne i osobne imovine

Općim poreznim zakonom regulirano je da porezni obveznik i druge osobe poreznom

tijelu moraju dati obavijesti koje su potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za

oporezivanje. Prikupljanjem obavijesti od poslovnih partnera poreznog obveznika

porezno tijelo provjerava vjerodostojnost odnosno istovjetnost poslovnih događaja.

Ovlašteni službenici poreznog tijela često pošalju zahtjev za dodatne obavijesti svim ili

skoro svim poslovnim partnerima poreznog obveznika. Takav postupak je opravdan u

slučajevima kada porezni obveznik očito izbjegava porezni nadzor, no kod poreznih

obveznika koji redovito izvršavaju obveze takvo postupanje nije opravdano.

Ako ovlašteni službenik poreznog nadzora tijekom postupka ocjeni da se prikupljanje

dokaza treba obaviti i kroz postupak prikupljanja dodatnih obavijesti, npr. od dobavljača

poreznog obveznika, tada se to može obaviti određivanjem određenog uzorka

dobavljača, odnosno jednostavnim odabirom nekoliko najznačajnijih poslovnih

partnera, kako po učestalosti tako po iskazanim financijskim veličinama.

Prikupljanje obavijesti od drugih poreznih tijela i drugih osoba s javnim ovlastima

pomoći će utvrđivanju činjenica utvrđenih u postupku poreznog nadzora kod poreznog

obveznika.

3.2.4.4 Angažiranje vještaka

Porezno tijelo koje obavlja postupak poreznog nadzora, zbog utvrđivanja činjeničnog

stanja i dokazivanja tvrdnji koje mijenjaju poreznu osnovicu, može imenovati vještaka.

Vještak je stručna osoba koja utvrđuje činjenice i daje mišljenja na zahtjev suda radi

donošenja odluke o predmetu upravnog ili sudskog postupka. Vještak se imenuje iz reda

poreznih savjetnika, a po potrebi i iz reda sudskih vještaka odgovarajuće struke.

21

Predmet rada vještaka je primjena specijalističkih znanja o nekom predmetu, postupku,

procesu ili slično, a koja znanja nema osoba koja vodi postupak poreznog nadzora.

Vještaka bira, odnosno određuje porezno tijelo koje vodi postupak poreznog nadzora, a

to čini po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke u postupku. Kada će obveznik tražiti

od poreznog tijela imenovanje vještaka nije određeno, no mišljenje je da je to potrebno

učiniti u onim slučajevima kada je predmet nadzora složen i kada o nekom procesu

postoje sasvim suprotni stavovi strana u postupku.

Porezno tijelo autonomno odlučuje o tome koje dokaze će razmatrati, a koje neće

uvažavati. Nalaz vještaka je dokaz koji se smatra kvalitetnim dokazom te ga porezno

tijelo u pravilu uvažava. Porezni obveznik može tražiti izuzeće vještaka i to zbog

sumnje u njegovu nepristranost te ako bi se postupkom vještačenja povrijedila poslovna

tajna. Zahtjev za izuzeće podnosi se poreznom tijelu u roku od osam dana od dana

primitka obavijesti o imenovanju osobe vještaka.

3.2.4.5 Očevid

Očevid je radnja u postupku koja se obavlja kad je za utvrđivanje ili razjašnjenje

činjenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opažanje ovlaštenog službenika

poreznog tijela. Očevid se najčešće obavlja uz prisustvo poreznog obveznika ili osobe

koju on ovlasti, a samo iznimno očevid se može obaviti i bez nazočnosti poreznog

obveznika kada postoji vjerojatnost da bi odgoda očevida imala za posljedicu uništenje

dokaza bitnih za postupak poreznog nadzora (Grbešić i suradnici, 2005:218). Nalazi

utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu koji se prilaže spisu.

Zapisnik potpisuju službena osoba i porezni obveznik.

22

3.2.5 Zaključni razgovor

Zaključni razgovor je procesna radnja u poreznom nadzoru koja se poduzima zbog

izvještavanja obveznika o učinku poreznog nadzora. Kada se obvezniku najavi

održavanje zaključnog razgovora to znači da je porezni nadzor gotovo pa završen.

Predmet zaključnog razgovora su sporne činjenice, pravne ocjene, zaključci i njihovi

učinci na utvrđivanje obveze javnih davanja utvrđenih u poreznom nadzoru. S obzirom

da porezni nadzor obuhvaća provjeru poreza kroz više vremenskih razdoblja, zaključni

razgovor treba dobro pripremiti kako bi porezni obveznik bio upoznat sa svim uzrocima

ali i posljedicama koje proizlaze iz poreznog nadzora.

Zaključni razgovor se održava prije sastavljanja zapisnika. Datum održavanja

zaključnog razgovora usmeno određuje djelatnik poreznog tijela. U razgovoru porezni

djelatnik obvezniku iznosi ocjenu kvalitete evidencija i poslovnih knjiga koje su

pregledane u postupku poreznog nadzora. Ako postoje određene nejasnoće one će se u

zaključnom razgovoru razjasniti.

Trajanje zaključnog razgovora ovisi o mnogo čimbenika kao što su (Vukšić, 2013:92-

93):

- vrste javnih davanja koje su predmet poreznog nadzora

- broju godina koje su predmet poreznog nadzora

- veličini poreznog obveznika

- broju utvrđenih nepravilnosti

Zaključni razgovor se može i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako je u postupku

nadzora utvrđeno da je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izbjegava razgovor.

Razgovor će se obaviti prije sastavljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno

raspraviti određene sporne činjenice ili okolnosti (Prtenjača, 2013:10). Ako se porezni

obveznik ne odazove razgovoru u dogovorenom terminu ili ne opravda razloge

propuštanja smatrat će se da izbjegava razgovor i razgovor se neće obaviti.

23

Mjesto održavanja zaključnog razgovora dogovara se usmeno s poreznim obveznikom.

Razgovor se obavlja u prostorijama obveznika, ali ako on nema primjerenu prostoriju,

može se održati i u prostorijama poreznog tijela.

3.3 Zapisnik o poreznom nadzoru

O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik u koji se unose sve važne radnje koje su

poduzete u postupku poreznog nadzora. Sastavljanje zapisnika o obavljenom poreznom

nadzoru je jedan od najznačajnijih procesnih radnji poreznog nadzora koji istovremeno

predstavlja i ogledalo kvalitete rada ovlaštenih poreznih djelatnika.

3.3.1 Osnovne karakteristike zapisnika

Bitne karakteristike zapisnika su (Grbešić i suradnici, 2005:224):

- zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se ne smije ništa dodati ili mijenjati, a

prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva

- svaki list zapisnika mora biti označen rednim brojem i potpisan od strane

ovlaštenih službenika

- zapisnik se dostavlja odgovornoj osobi poreznog obveznika ili opunomoćenika,

a kada je dostava onemogućena i zastupniku po službenoj dužnosti

- zapisnik se, ovisno o okolnostima, vodi i tijekom nadzora, no češće ovlaštene

osobe vode bilješke i na temelju njih sastavljaju zapisnik o provedenom

poreznom nadzoru, koji se stranci mora dostaviti u roku osam dana od dana

okončanja nadzora

Sadržaj zapisnika određen je zakonom i mora sadržavati (Opći porezni zakon,

147/2008, čl.112):

- naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

- ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika

- pravni i činjenični temelj

24

- mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora

- imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele

- vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom

- opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene

nepravilnosti

3.3.2 Dijelovi zapisnika

Zapisnik ima nekoliko sastavnih dijelova (Grbešić i suradnici, 2005:221):

1) uvodni dio

2) nalaz zapisnika

3) obračun javnih davanja

4) uputa o pravnom lijeku

1) U uvodnom dijelu zapisnika porezno tijelo će navesti naziv organizacijske jedinice,

mjesto i vrijeme obavljenog nadzora, naziv, sjedište, porezni broj i ostale osnovne

podatke o poreznom obvezniku, predmet nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su

izvršile nadzor, imena odgovornih osoba i osoba poreznog obveznika koji su

prisustvovali postupku nadzora, razdoblje obuhvaćeno nadzorom te različite podatke

o aktivnosti poreznog obveznika i podatke o vođenju knjigovodstva.

2) Nalaz zapisnika je najvažniji dio zapisnika u kojemu se obavezno navodi (Grbešić i

suradnici, 2005:222):

- prethodni porezni nadzori i njihovi rezultati u pogledu utvrđenih obveza,

nezakonitosti utvrđenih postupkom nadzora i plaćenih ili neplaćenih obveza

po nadzoru

- u slučaju utvrđenih nezakonitosti one se u zapisniku detaljno navode i

obrazlažu, opisuju se i navode svi dokazi na kojima se temelji utvrđena

obveza te se navode sve isprave i dokumentacija koje su bitne za utvrđivanje

činjeničnog stanja

3) Obračun javnih davanja je logična slijed zapisnika. Ako se nadzorom utvrdi da je

obveznik pogrešno obračunao, evidentirao i prijavio javna davanja, ovlaštena osoba

25

će napraviti obračun utvrđenih razlika javnih davanja. U obračunu javnih davanja

daje se i iskaz o obračunatim kamatama po važećim propisima, a kamatni list

odnosno obračun kamata se prilaže zapisniku.

4) Uputa o pravnom lijeku je obavezni dio zapisnika. U tom dijelu se poreznog

obveznika upućuje na pravo na podnošenje prigovora.

Porezni obveznik ima pravo sudjelovanja u postupku poreznog nadzora i to na način da

tijekom nadzora traži informacije o postupku nadzora te da po završetku nadzora bude

informiran o njegovom rezultatu.

Po primitku zapisnika, porezni obveznik će pažljivo proučiti navode u zapisniku. Tu će

mu od pomoći biti i stručne osobe iz vlastitog okružja kao i vanjske stručne osobe

(porezni savjetnik, odvjetnik, vještak).

Zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru može sadržavati i neke manje važne

pogreške kao što su krivi zbroj, krivi izračun, pogrešna stopa i slično. U tom slučaju

prigovorom se ukazuje na pogreške i one se u postupku ispravljaju.

3.3.3 Vrste zapisnika

U praksi postoji i nekoliko specifičnih slučajeva sastavljanja zapisnika (Grbešić i

suradnici, 2005:224):

1) Nastavak zapisnika – se javlja u specifičnim slučajevima kada se postupak nadzora

obavlja u različitim vremenskim intervalima. Tada se na posljednjoj stranici

zapisnika stavlja napomena o prekidu zapisnika i nastavku obavljanja nadzora.

Može se dogoditi da u jednom nadzoru bude više nastavaka zapisnika.

2) Zapisnik o usmenoj obavijesti po službenom mjestu – dužna je sastaviti službena

osoba. Ova vrsta zapisnika sadržava imena prisutnih osoba, mjesto, dan i sadržaj

obavijesti.

3) Zapisnik o obavljenom očevidu – sastavlja službena osoba pri obavljanju očevida

26

4) Dodatak zapisnika – nastaje kada je zapisnik zaključen, te se eventualna dopuna čini

u dodatku zapisnika.

3.4 Akti u poreznom nadzoru

Porezni akt je svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u

poreznom postupku.

3.4.1 Porezno rješenje

Porezno rješenje je porezni akt koji se donosi ako su utvrđene nezakonitosti u pogledu

obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza.

3.4.1.1 Osnovne karakteristike i sadržaj poreznog rješenja

Porezno tijelo na temelju činjenica utvrđenih u poreznom postupku donosi porezno

rješenje (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.82). Opći porezni zakon propisuje da se

rješenje mora donijeti i u slučaju kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomično

oslobađa od plaćanja poreza. Navedeni zakon omogućio je i nedonošenje poreznog

rješenja u slučaju kada su troškovi utvrđivanja i naplate poreza nerazmjerni naplaćenom

porezu.

Porezno rješenje se donosi u pisanom obliku i mora kao i svaki drugi akt sadržavati

(Grbešić i suradnici, 2005:225):

- naziv poreznog tijela, broj i datum rješenja

- uvod, izreku i obrazloženje

- uputu o pravnom lijeku

- potpis ovlaštene osobe i otisak pečata

27

3.4.1.2 Dijelovi poreznog rješenja

Dijelovi poreznog rješenja su uvod, izreka, obrazloženje rješenja, uputa o pravnom

lijeku i potpis službene osobe (Zakon o općem upravnom postupku, 47/2009, čl.98):

1) Uvod rješenja sadrži naziv tijela koje donosi rješenje, propis o nadležnosti tog tijela,

ime stranke i njezinog zakonskog zastupnika ili opunomoćenika i kratko značenje

predmeta postupka.

2) Izreka (dispozitiv) poreznog rješenja obavezno sadržava (Grbešić i suradnici,

2005:226):

- razdoblje oporezivanja za koje se utvrđuje porezna osnovica

- vrstu poreza što ga se utvrđuje poreznim rješenjem

- poreznu osnovicu

- poreznu stopu

- iznos utvrđenog poreza

- nalog za uplatu

- rok za uplatu

- uvjeti tj. određivanje uvjeta ovrhe ako porezni obveznik ne plati utvrđenu

obvezu

3) Obrazloženje rješenja sadrži (Grbešić i suradnici, 2005:226):

- kratko izlaganje stranke

- utvrđeno činjenično stanje

- razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza

- razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranke

- pravne propise i razloge što upućuje na onakvo rješenje kakvo je u izreci

rješenja

- obrazloženje raznih zaključaka donesenih tijekom postupka a protiv kojih

nije dopuštena posebna žalba

- poziv na propis kojim žalba (ne)odgađa izvršenje rješenja

4) Uputa o pravnom lijeku sadrži naziv pravnog lijeka što ga se može izjaviti protiv

poreznog rješenja, tijelo kojem se žalba izjavljuje, tijelo kojem se pravni lijek

predaje, rok u kojem se predaje (30 dana), uputa o mogućnosti izjavljivanja žalbe

usmeno na zapisnik, te visinu pristojbe na žalbu

28

5) Porezno rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi. na rješenje se uz potpis

stavlja i službeni pečat.

3.4.1.3 Vrste poreznog rješenja

U nastavku je navedeno nekoliko vrsta rješenja (Grbešić i suradnici, 2005:227):

1) Djelomično rješenje donosi se onda kada se o jednoj stvari rješava u više točaka a

samo su neke od njih dozrele za rješavanje. Ova vrsta poreznog rješenja se u

pogledu pravnih lijekova smatra kao samostalno rješenje.

2) Dopunsko rješenje donosi se onda kada nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o

svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Takvo rješenje donosi se na prijedlog

stranke ili po službenoj dužnosti.

3) Privremeno rješenje se donosi u slučaju kada je prije okončanja nekog postupka

potrebno neke stvari ili sporna pitanja riješiti ranije. U privremenom rješenju treba

biti naglašeno da je ono privremeno.

3.4.2 Zaključak

Zaključak je pravni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama.

3.4.2.1 Osnovne karakteristike zaključka

Zaključkom se ne odlučuje o samom poreznom nadzoru, nego o (Bišćan i suradnici,

1997:33):

- postupku

- o pitanjima koja se kao sporedna javljaju u provedbi poreznog nadzora a ne

rješavaju se rješenjem

29

Zaključak mora sadržavati (Porezna uprava, 2011:18):

- naziv jedinice poreznog tijela, broj, datum i uvod

- izreku (kratak, precizan i jasan predmet zaključka, i rok izvršenja)

- obrazloženje (utvrđeno činjenično stanje)

- uputu o pravnom lijeku

- potpis ovlaštene osobe i otisak pečata

3.4.2.2 Vrste zaključka

U nastavku su navedene najvažnije vrste zaključka u poreznom postupku (Grbešić i

suradnici, 2005:230):

1) Zaključak o ustrojavanju poslovnih knjiga i drugih evidencija je najčešći zaključak u

praksi poreznog nadzora. Nakon dobivanja takvog zaključka porezni obveznik mora

iz obrazloženja u zaključku vidjeti koje evidencije se traže te da li obveznik već s

njima raspolaže a bile su nedostupne poreznom inspektoru.

2) Zaključak o produljenju roka je vrsta zaključka protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali

se u žalbi protiv rješenja mogu pobijati i razlozi zbog kojih je odbijen zahtjev za

produljenje roka.

3) Zaključak o povratu u prijašnje stanje je takav zaključak protiv kojeg nije dopuštena

žalba osim u slučaju propuštanja roka za podnošenje žalbe na porezno rješenje.

4) Zaključak o (ne)prihvaćanju prigovora na nalog za porezni nadzor je zaključak

protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba, ali se u žalbi protiv poreznog rješenja

mogu pobijati razlozi zbog kojih nije prihvaćen prigovor.

5) Zaključak o (ne)prihvaćanju prigovora na tijek poreznog nadzora protiv kojeg nije

dopuštena posebna žalba, ali se isti može pobijati u žalbi protiv poreznog rješenja.

6) Zaključak o promjeni ovlaštene osobe na nalogu za porezni nadzor protiv kojeg

također nije dopuštena posebna žalba.

7) Zaključak o mjeri privremenog pečaćenja radi nastavka neke službene radnje protiv

koje također nije dopuštena posebna žalba.

30

4 AKTIVNOSTI POREZNOG OBVEZNIKA

U postupku poreznog nadzora trebaju se utvrditi sve bitne činjenice koje su važne za

donošenje zakonskog rješenja. U poreznom nadzoru porezni obveznik ima određena

prava i obveze koje će se obraditi u nastavku rada.

4.1 Prava i obveze poreznog obveznika u tijeku poreznog nadzora

Porezni obveznik u tijeku poreznog nadzora stječe najviše prava i obveza iz Općeg

poreznog zakona. Pravo poreznog obveznika je pravo na prigovor na tijek poreznog

nadzora dok je obveza poreznog obveznika obveza sudjelovanja u postupku poreznog

nadzora.

4.1.1 Pravo poreznog obveznika na prigovor na tijek poreznog nadzora

Postupak poreznog nadzora započinje uručivanjem naloga za porezni nadzor. Nalog

uručuju porezni inspektori koji su dužni obvezniku se predstaviti sa službenom

iskaznicom. Porezni obveznik nakon što je primio nalog za porezni nadzor ima pravo na

prigovor ako za to ima opravdanih razloga. Obveznik može prigovarati i zbog pogrešne

dostave naloga za porezni nadzor. Isto tako, prigovarati se može i zbog očitih pogrešaka

u nalogu za porezni nadzor, a te pogreške su najčešće krivo navedeno porezno razdoblje

te krivo navedeno vrijeme početka poreznog nadzora. Porezni obveznik svoje prigovore

treba temeljiti na objektivnim propustima poreznih tijela. Prigovaranje obveznika kako

bi dobio na vremenu najčešće se odbija.

U praksi postoje različite situacije u kojima porezni obveznik može iskoristiti svoje

pravo na prigovor na tijek poreznog nadzora (Grbešić i suradnici, 2005:201):

- promjena ovlaštenih osoba bez donošenja zaključka o promjeni

- proširenje predmeta naloga bez zaključka o proširenju

- nadzor poreznih razdoblja u apsolutnoj ili relativnoj zastari

31

- neovlašteno postupanje inspektora u pogledu obuhvata i predmeta nadzora

- nepristojno i nekulturno ponašanje ovlaštenih inspektora

- bezrazložno odugovlačenje postupka i nepotrebni troškovi

- ne donošenje pojedinih akata tijekom postupka kao npr. ne donošenje zaključka

o izvanrednom popisu robe u propisanom roku

O podnijetom prigovoru na tijek poreznog nadzora odlučuje čelnik poreznog nadzora u

roku od tri dana od dana primitka prigovora. Odluka se donosi u obliku pisanog

zaključka protiv kojeg nije dopuštena žalba. Zaključkom se može prihvatiti prigovor

poreznog obveznika i otkloniti nepravilnosti i pogreške, a ako se prigovor smatra

neutemeljenim i neosnovanim isti se odbija. Prigovor je nužan i poželjan ako su

nesporazumi bitni te utječu na tijek poreznog nadzora i na materijalne činjenice koje će

nesporazume drugačije odrediti. Opravdano prigovaranje poreznih obveznika na tijek

poreznog nadzora je poželjno jer se na taj način otklanjaju nenamjerne pogreške u

poreznom nadzoru.

4.1.2 Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog nadzora

Opći porezni zakon određuje obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku

poreznog nadzora. Porezni obveznik svoju obvezu sudjelovanja u poreznom nadzoru

ostvaruje kroz predočavanje poslovnih knjiga, različite dokumentacije, davanje

obavijesti poreznim službenicima te osiguravajući mjesto na kojem će se obaviti porezni

nadzor. U postupku poreznog nadzora porezni obveznik može sudjelovati samostalno ili

ovlastiti osobu koja će sudjelovati u postupku nadzora u njegovo ime. Ovlašteni

službenik ima obvezu upozoriti poreznog obveznika da nje dužan davati obavijesti koje

bi ih izložile kaznenom progonu.

32

4.2 Žalba i žalbeni postupak

Pravo žalbe je temeljno pravo svakog čovjeka, građanina Republike Hrvatske i utvrđeno

je Ustavom. Žalba je jedini pravni lijek kojim se mogu pobijati prvostupanjske odluke,

ona je pravo koje se može ali i ne mora iskoristiti. Žalba i žalbeni postupka objašnjeni

su kroz predmet žalbe, podnositelja žalbe, rok za podnošenje žalbe, pravni učinak žalbe,

odustanak od žalbe, privremeno prekidanje postupka te izmjenu poreznog akta i

donošenje novog rješenja.

4.2.1 Predmet žalbe

Predmet žalbe, nakon završenog poreznog nadzora, su porezno rješenje i zaključak

poreznog tijela protiv kojeg je žalba dopuštena.

Žalba se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne da se o njegovu zahtjevu za

donošenje poreznog akta nije odlučivalo, odnosno da nije donesen u propisanom roku.

Po isteku roka za donošenje rješenja porezni obveznik ima pravo žalbe

drugostupanjskom poreznom tijelu zbog ne donošenja rješenja u zakonskom roku.

Službena osoba koja vodi postupak nadzora ima obvezu da u slučaju ne donošenja

rješenja u zakonskim rokovima pismeno obavijesti stranku o razlozima ne donošenja

rješenja.

4.2.2 Podnositelj žalbe

Podnositelj žalbe može biti svaka osoba o čijim se pravima ili obvezama odlučivalo u

prvostupanjskom postupku te svaka osoba koja za podnošenje žalbe ima pravni interes.

Žalbu imaju pravo podnijeti i oni porezni obveznici koji nisu sudjelovali u poreznom

postupku radi toga što nije bila poznata njihova adresa ili su izbjegavali i

33

onemogućavali postupak poreznog nadzora. Žalbu mogu podnijeti i sve druge osobe

koje za to imaju pravni interes. Osobiti pravni interes za podnošenje žalbe u poreznom

postupku imaju zakonski jamci poreznog obveznika. To su ponajprije zakonski

zastupnici, knjigovodstveni servisi i osobe koje vode poslovne knjige poreznom

obvezniku (Grbešić i suradnici, 2005:233).

4.2.3 Rok za podnošenje žalbe

Žalba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta (Arbutina i Rogić

Lugarić, 2010:107). Rok za žalbu počinje teći sljedećeg dana od dana primitka poreznog

akta. Žalba se podnosi drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje se putem pošte

preporučenom pošiljkom, u pisarnicu nadležnog tijela ili se predaje usmeno.

4.2.4 Pravni učinak žalbe

Žalba odgađa izvršenje poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne

odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta ako je on donijet na temelju podataka koje je

porezni obveznik sam naveo u poreznoj prijavi. U slučaju kada je žalba nepravodobna

ili nedopuštena ona ne odgađa izvršenje poreznog akta i porezni akt postaje izvršen

uručenjem poreznom obvezniku.

Kada se žalbom pobija prvostupanjsko porezno rješenje u cijelosti, nijedan dio akta se

ne može izvršiti do donošenja drugostupanjskog poreznog rješenja. Međutim, ako se

žalbom na prvostupanjsko porezno rješenje pobija samo pojedina točka, ostale točke

poreznog rješenja postaju izvršne.

34

4.2.5 Odustanak od žalbe

Pravo i mogućnost poreznog obveznika je odustanak od žalbe. Porezni obveznik može

odustati od zahtjeva iznijetih u žalbi sve dok se ne donese rješenje o žalbi. Ako porezni

obveznik odustane od žalbe ne gubi pravo na podnošenje ponovne žalbe ako žalbeni

postupak nije istekao.

Odustanak od žalbe podnosi se drugostupanjskom poreznom tijelu putem

prvostupanjskog poreznog tijela u pisanom obliku ili izravno. O odustanku od žalbe

prvostupanjsko tijelo donosi zaključak o obustavi postupka.

4.2.6 Privremeno prekidanje postupka

Privremeno prekidanje postupka nastupa u slučaju kada rješenje o žalbi ovisi o rješenju

nekog prethodnog postupka koje je predmet sudskog spora. Da bi postupak bio prekinut

treba donijeti zaključak o prekidu postupka.

Tijelo koje vodi porezni postupak taj postupak mora prekinuti kada naiđe na pitanje

koja se tiče postojanja kaznenog dijela, postojanja braka, utvrđivana očinstva ili kada je

to zakonski određeno. Ako prvostupanjsko porezno tijelo prekine postupak radi

prethodno navedenih razloga, postupak će se nastaviti nakon što akt u vezi s prethodnim

pitanjem postane konačan. Ako prvostupanjsko porezno tijelo iz nekog razloga ne

prekine porezni postupak to će učiniti drugostupanjsko porezno tijelo.

4.2.7 Izmjena poreznog akta i donošenje novog rješenja

Prvostupanjskom poreznom tijelu je omogućeno da u određenim slučajevima samo

izmjeni porezni akt i donese novo rješenje. To su sljedeći slučajevi (Grbešić i suradnici,

2005:234):

35

1) kada porezno tijelo prvog stupnja ocijeni da je žalba opravdana i nije nužno

provoditi novi ispitni postupak

2) kada prvostupanjsko tijelo ocijeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je

moglo biti od utjecaja na rješavanje

3) ako žalitelj u žalbi iznosi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na

drugačije rješavanje stvari

4) kada je žalitelju moralo biti omogućeno da sudjeluje u postupku

5) kada je žalitelj propustio sudjelovati u postupku a u žalbi je opravdao to propuštanje

4.3 Izvanredna sredstva pravne zaštite

Porezni obveznik može, kada za to postoje uvjeti, koristiti izvanredna sredstva pravne

zaštite. Ta sredstva pravne zaštite objašnjena su u nastavku kroz mijenjanje i

poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom, obnovu postupka, zahtjev za zaštitu

zakonitosti, poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora, te kroz izvanredno

ukidanje rješenja.

4.3.1 Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom

Porezno rješenje protiv čijeg je rješenja pravodobno podnesena tužba nadležnom sudu

može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi

sud mogao poništiti to rješenje (Opći porezni zakon, 147/2008, čl.171).

Mijenjanje ili poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom izvanredan je pravni lijek

i može ga primijeniti samo porezno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg je

pokrenut upravni spor.

Ovaj izvanredni pravni lijek može se primijeniti ako (Grbešić i suradnici, 2005:241):

- je riječ o konačnom poreznom aktu protiv kojeg se može voditi upravni spor

36

- je protiv rješenja pokrenut upravni spor tužbom podnijetom u zakonskom roku

od 30 dana i ako je sudski postupak još uvijek u tijeku

- se rješenje mijenja ili poništava u smislu tužbenog zahtjeva

Primjena ovog pravnog lijeka nije moguća na način da se porezni obveznik dovodi u

lošiji položaj, odnosno da se primjenom ovog pravnog lijeka rješava na štetu zastupnika

ili opunomoćenika poreznog obveznika.

4.3.2 Obnova postupka

Obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji se često primjenjuje. Prijedlog za

obnovu postupka mogu podnijeti porezni obveznik, državni odvjetnik ili porezno tijelo

koje je u postupku donijelo porezno rješenje.

Postupak se može, odnosno mora učiniti u sljedećim slučajevima (Grbešić i suradnici,

2005:241):

- ako se sazna za nove činjenice ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe

novi dokazi, koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim dokazima, mogli dovesti do

drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni i upotrjebljeni

u prijašnjem postupku

- ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili

vještaka ili ako je došlo kao posljedica kakva kaznenog dijela

- ako je povoljno rješenje za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda

stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu

- ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti

izuzeta po zakonu

- ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena

za njegovo donošenje

Rok za traženje obnove postupka je mjesec dana i to od dana kada je stranka saznala za

nove činjenice i dokaze. Krajnji rok za obnovu postupka je pet godina.

37

4.3.3 Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredan pravni lijek protiv kojeg se ne može voditi

upravni spor. Zahtjev za zaštitu zakonitosti može podići jedino državni odvjetnik.

Zahtjev se može podići u roku od mjesec dana od dana dostave rješenja državnom

odvjetniku. U slučaju da državnom odvjetniku nije dostavljeno rješenje tada je taj rok

šest mjeseci od dana dostave stranci.

4.3.4 Poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora

Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno tijelo će poništiti po pravu

nadzora u sljedećim slučajevima (Grbešić i suradnici, 2005:245):

- ako je rješenje donijelo stvarno ne nadležno tijelo

- ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna

stvar drugačije riješena

- ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili neke

druge ne dopuštene radnje

- ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili

mišljenja drugog tijela a isto je potrebno po zakonu

Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, konačno

rješenje se može ukinuti samo ako sve strane u postupku na to pristanu.

Zakonom o općem upravnom postupku određeno je koje upravno tijelo može ukinuti

konačno rješenje. Prvostupanjsko rješenje po pravu nadzora može ukinuti ili poništiti

drugostupanjsko tijelo. Ako nema takvog tijela tada rješenje može ukinuti ili poništiti

tijelo određeno zakonom. Ako zakonom nije određeno to tijelo, rješenje može ukinuti ili

poništiti nadležno ministarstvo u čiji djelokrug pripada upravna stvar koja je predmet

postupka. U slučaju kada se ne može utvrditi u čijoj nadležnosti je određena upravna

stvar, tada je za ukidanje ili poništenje rješenja nadležna Vlada republike Hrvatske.

38

Rješenje se može poništiti ili ukinuti na zahtjev stranke u postupku, po službenoj

dužnosti ili na zahtjev državnog odvjetnika ili pučkog pravobranitelja.

4.3.5 Izvanredno ukidanje rješenja

Izvanredno ukidanje rješenja moguće je u slučaju otklanjanja teške i neposredne

opasnosti za život i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir ili javni moral s ciljem

otklanjanja poremećaja u gospodarstvu i slično.

Rješenje se može ukinuti samo djelomično ili u cijelosti ovisno i potrebi i opsegu

opasnosti. Rješenje donijeto od strane prvostupanjskog tijela ukinut će to tijelo ili po

potrebi drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela rješenje će ukinuti

nadležno ministarstvo.

Stranka koja ukidanjem rješenja trpi određenu štetu ima pravo na naknadu štete. Za

rješavanje zahtjeva o naknadi štete nadležan je Upravni sud.

4.4 Upravni spor

Pravo na pokretanje upravnog spora ima svatko tko može biti stranka u poreznom

postupku. U nastavku će biti objašnjeno pokretanje upravnog postupka te tijelo koje

rješava upravni spor.

4.4.1 Pokretanje upravnog spora

Porezni obveznik će pokrenuti upravni spor ako smatra da mu je poreznim aktom

povrijeđeno neko pravo iz porezno-pravnog odnosa. Upravni spor se pokreće protiv

konačnog poreznog akta u upravnom postupku, i to podnošenjem tužbe Upravnom

39

sudu. Upravni spor se može pokrenuti u roku od 30 dana od dana dostave poreznog akta

protiv kojeg se pokreće.

Upravni spor se može pokrenuti protiv (Porezna uprava, 2011:25):

- rješenja drugog stupnja

- prvostupanjskog rješenja i zaključka protiv kojih se u porezno nadzoru ne može

podnijeti žalba

Tužba kojom se pokreće upravni spor mora sadržavati ime tužitelja i tuženika, adresu i

sjedište tužitelja, točan naziv poreznog akta koji se tužbom pobija, razloge zbog kojih se

tužba podnosi i dijelove za koje se traži poništenje poreznog akta (Grbešić i suradnici,

2005:249).

4.4.2 Tijelo koje rješava upravni spor

Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata obavlja se putem Upravnog suda Republike

Hrvatske (Zakon o sudovima, 28/2008, čl.22). U pokrenutom upravnom sporu Upravni

sud utvrđuje da li je pravilno proveden upravni postupak.

Kroz upravni spor provodi se sudska kontrola rada upravnih tijela. Neovisnost upravnog

suda je bitna u upravnom sporu jer ako je sud neovisan tada on može objektivnije

utvrditi zakonitosti pojedinih upravnih akata.

40

5 SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE SUSTAVA POREZNOG NADZORA

Kvalitetnim poreznim nadzorom bolje se utječe na suzbijanje pogrešnog i nepotpunog

utvrđivanja i prijavljivanja poreznih obveza. Porezni nadzor se može poboljšati i

unaprijediti kroz kontrolu kvalitete poreznog nadzora te kroz elektronički nadzor.

5.1 Kontrola kvalitete poreznog nadzora

Kvaliteta je sastavni dio poslova Porezne uprave, bez obzira radi li se o kvaliteti

poreznih zakona, naplati poreza ili poreznom nadzoru. Put do kvalitetnog poreznog

nadzora nije jednostavan i lak, ali je nužan. Nekvalitetan porezni nadzor ogleda se u

novim troškovima poreznih obveznika, ali i u nepovjerenju u porezni sustav. Kontrola

kvalitete poreznog nadzora bit će objašnjena kroz sljedeće tematske jedinice: sustav

kontrole kvalitete poreznog nadzora, čimbenici kvalitete poreznog nadzora, faze

kontrole kvalitete poreznog nadzora.

5.1.1 Sustav kontrole kvalitete poreznog nadzora

Sustav kontrole kvalitete obuhvaća sve operacije koje su u vezi s poreznim nadzorom.

Kontrola treba djelovati pravodobno kako bi se na vrijeme otkrila odstupanja i tako

smanjili troškovi Porezne uprave. U Poreznoj upravi kontrola mora biti pozicionirana na

odgovarajućim mjestima kao npr. kad je jedna faza završila a druga započinje.

Jedno od bitnih obilježja sustava kontrole kvalitete je fleksibilnost tj. mogućnost

prilagodbe stvarnim okolnostima i potrebama. Sustav kontrole kvalitete treba biti

oblikovan na način da identificira probleme, nepravilnosti i odstupanja, ali i njihove

uzroke.

41

Sustav kontrole poreznog nadzora dijeli se na unutarnje i vanjske. Unutarnji sustavi

kontrole su oni koji djeluju u sastavu Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, a

to su (Vukšić, 2007:74-76):

- samostalno odjel za financijsko upravljanje i kontrolu

- samostalni odjel za financijsko upravljanje, unutarnji nadzor i kontrolu

- samostalni odjel za unutarnju reviziju

- uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole

- samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak

Vanjski sustavi kontrole kvalitete poreznog nadzora uključuju sudove koji odlučuju o

tužbama poreznih obveznika. Osim redovnih i općih sudova tu se ubrajaju i

specijalizirani sudovi i to prekršajni sud, trgovački sud, Visoki prekršajni sud, Visoki

trgovački sud i Upravni sud Republike Hrvatske (Vukšić, 2007:76-77).

5.1.2 Čimbenici kvalitete poreznog nadzora

Na kvalitetu poreznog nadzora utječu sljedeći čimbenici (Vukšić, 2007:69-74):

- kadrovi

- izobrazba

- ustrojstvo

- zakonska regulativa

- tehnička osposobljenost

- stimulacije

- suradnja s drugim institucijama

- potpora društva

Kadrovi su najvrjedniji čimbenik poreznog nadzora. U praksi se pokazalo da ne može

svatko raditi poslove u poreznom nadzoru jer za taj posao osim dobre izobrazbe

potrebno je posjedovati i druge osobine kao što su kreativnost, odlučnost, hrabrost,

radoznalost i slično. među kadrovskim čimbenicima koji utječu na rast kvalitete

42

poreznog nadzora vrlo je važna specijalizacija inspektora (prema vrsti poreza i prema

granama djelatnosti), pravna stručnost, informatička osposobljenost i dr.

Izobrazba je jedan od najznačajnijih čimbenika kvalitete poreznog nadzora. Izobrazbu

treba promatrati kroz obrazovanje inspektora ali i poreznih obveznika. Za izobrazbu

inspektora važno je da imaju na raspolaganju potrebnu stručnu literaturu te da njihovo

obrazovanje bude cjeloživotno budući da se stručnost i iskustvo prepoznavanja

nepravilnosti u poreznom nadzoru stječe godinama. Neke postupke izobrazbe može se

provoditi kroz razne seminare i kratke tečajeve, ali i s mnogo praktične nastave. Što se

tiče izobrazbe poreznih obveznika, primjena računovodstvenog i poreznog

zakonodavstva u praksi spada među teže obveze poreznog obveznika. Teškoće se

povećavaju kada zakonodavstvo nije stabilno, već podložno čestim promjenama.

Kvaliteta poreznog nadzora ovisi i o obrazovanju poreznih obveznika.

Porezni nadzor u Republici Hrvatskoj ustrojen je kroz službu i odjele u Središnjem

uredu te kroz odjele i odsjeke u područnim uredima. U službi za nadzor Središnjeg

ureda ustrojeni su odjeli za nadzor velikih poreznih obveznika i institucija financijskog

tržišta, srednjih i malih poreznih obveznika te fizičkih osoba. U Središnjem uredu

sastavljaju se upute, smjernice, naputci i stručni članci o vrstama poreza i granama

djelatnosti. Dobre upute znatno olakšavaju porezni nadzor. Radi čestih promjena zakona

potrebno je neprestano razvijati i usavršavati postojeće upute, ali i stvarati nove.

Zakonska regulativa predstavlja temelj oporezivanja. Donošenje jasnih i kvalitetnih

zakona omogućuje lakšu provedbu poreznog nadzora. Nekvalitetni zakoni veliko su

opterećenje i čine nemoguću zadaću za porezni nadzor. Dobra provedba loših zakona

neće polučiti kvalitetne i zadovoljavajuće rezultate.

Nove tehnologije uvjetuju nove načine poreznog nadzora. Informacijska tehnologija

daje veće mogućnosti i rješenja najsloženijih zadaća poreznog nadzora. Tehnička

opremljenost u podizanju kvalitete poreznog nadzora promatra se kroz (Vukšić,

2007:71-72):

- upotrebu novih tehnika i alata temeljenih na informatičkoj tehnologiji

43

- poboljšanje logistike umrežavanjem raznih informacijskih sustava u

Ministarstvu financija (carina, Financijska policija), ali i izvan ministarstva

(FINA, trgovački sud, policija).

Stimulacija inspektora poreznog nadzora vrlo je važna. Iskustva pokazuju da smanjenje

plaća inspektora ima posljedice za motiviranost i zadržavanje postojećih i privlačenje

novih inspektora. To stvara nezadovoljstvo i otvara prostor mitu i korupciji.

Nagrađivanje inspektora se treba temeljiti na objektivnim kriterijima uz točno propisane

uvjete.

Bitno je osigurati dobru suradnju upravnih služba Ministarstva financija, ali osigurati i

povezanost s drugim inspekcijama i institucijama kao što su FINA, Trgovački sud,

Upravni sud i dr. Razmjena iskustva s drugim inspekcijama i institucijama te

predstavnicima službene vlasti također pridonosi kvaliteti poreznog nadzora.

Potpora društva odnosi se na potporu poreznih obveznika, različitih organizacija

potrošača, agencija za porezno savjetovanje, ali i građana. Važnost javnog mijenja

zorno prikazuje odnos poreznog obveznika prema oporezivanju i općeniti prema državi.

Stavovi utječu na namjeru, a namjera na ponašanje. Odnos prema poreznim zakonima

oblikuju brojni čimbenici, javni moral te predodžba javnosti o pravednosti sustava.

5.2 Elektronički nadzor

Elektronički nadzor je nadzor računovodstvenih transakcija i njihovih izvora u

informatičkom sustavu poreznog obveznika uz pomoć elektroničkih alata i tehnika

(Vukšić, 2013:59). Ova vrsta nadzora obavlja se u nematerijalnom obliku, odnosno

možemo reći da je elektronički nadzor nadzor bez papira. U Republici Hrvatskoj još

uvijek je primjena ove vrste nadzora prilična nepoznanica.

44

5.2.1 Preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora

Radi uvođenja elektroničkog nadzora koji obuhvaća primjenu elektroničkih alata u

obavljanju poreznog nadzora nužno je sljedeće (Morić, 2007:88):

- razvijena strategija odnosno pristup elektroničkom nadzoru (određivanje vrste

programa, broj licencija koji se planira kupiti, broj inspektora obuhvaćenih

izobrazbom, način osposobljavanja, nužna financijska sredstva, oprema i dr.)

- uređen zakonodavni okvir

- informatička podrška (računala, programi, podrška informatičkog osoblja)

- provedena obuka inspektora

Pri uvođenju i primjeni elektroničkog nadzora moguća je i upotreba sredstava iz

fondova EU (npr. PHARE) potrebnih za upoznavanje s elektroničkim alatima,

određivanje tehničkih specifikacija, analizu zakonodavstva i prijedloga izmjena propisa,

izradu plana razvoja i uvođenje, te za izobrazbu inspektora koji će provoditi elektronički

nadzor.

5.2.2 Provedba elektroničkog nadzora

U provođenju poreznog nadzora inspektori sve više koriste prijenosna računala i

inspekcijske programe. Pomoću takvih računala i programa moguće je riješiti mnoge

važne inspekcijske zadaće (Vukšić, 2007:74):

- izrada probne bilance – račune glavne knjige i salda može se unijeti u program

za izradu pokusne bilance. Kada se unese ispravke knjiženja i knjiženja

reklasifikacije, program ih prenosi te ažurira pokusnu bilancu.

- izrada radne dokumentacije – inspektor može prenijeti podatke iz računala

poreznog obveznika u vlastitu radnu dokumentaciju kako bi ih kasnije raščlanio

i provjerio.

- provođenje analitičkih postupaka – omogućena je analiza podataka iz

financijskih izvještaja ili poreznih prijava. Program inspektoru omogućuje

45

čuvanje podataka prijašnjih financijskih izvješća. Na temelju tih podataka

moguće je usporediti apsolutne i postotne brojeve.

5.2.3 Prednosti elektroničkog nadzora

Upotrebom elektroničkih alata u obavljanju poreznog nadzora omogućeno je brzo i

učinkovito provođenje poreznog nadzora i utvrđivanje porezne obveze. Korist za

Poreznu upravu, kao i za državu, izražava se u sljedećem (Morić, 2007:85):

- uštedi vremena

- povećanju obima nadziranih transakcija

- većoj učinkovitosti

- kvalitetnijoj analizi rizika

- boljoj kvaliteti obavljenog nadzora

- točnosti podataka (manja mogućnost pogrešaka)

- većoj transparentnosti i prilagodljivosti

- jednakom tretmanu svih poreznih obveznika

46

6 ZAKLJUČAK

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem tijelo provodi postupak radi

provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika. Poslovi

poreznog nadzora obuhvaćaju pregled poslovnih knjiga poduzetnika, odnosno

računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove

u skladu sa zakonom. Najvažnija zadaća poreznog nadzora je utvrditi jesu li činjenice

koje su bitne za oporezivanje istinite te pokazuju li one pravo stanje stvari u poduzeću.

Porezna uprava kod poreznih obveznika obavlja puni nadzor, skraćeni nadzor i

nastavljeni nadzor.

Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje

pojedina vrsta poreza. U Republici Hrvatskoj postoji više vrsta poreza koji su određeni

zakonom te je tim zakonom određeno i tko je obveznik određenog poreza. porezni

obveznik može u procesu poreznog nadzora ovlastiti i druge osobe da ga u njegovo ime

zastupaju u postupku poreznog nadzora. Tako porezni obveznik može imati

opunomoćenika, pomagača i poreznog savjetnika. Porezni obveznik mora izvršavati

određene obveze koje us propisane zakonom, a to su: vođenje poslovnih knjiga i

evidencije, prijava činjenica bitnih za oporezivanje i podnošenje porezne prijave.

Porezni nadzor provode inspektori i drugi državni službenici koji su ovlašteni za

provedbu poreznog nadzora. Ovlaštene osobe u poreznom nadzoru imaju mnogo ovlasti

a neke od njih su: pregled poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava radi utvrđivanja

ispravnosti istih. Službenici su ovlašteni i za pregled poslovnih prostorija i opreme te

mogu oduzimati ili izdati zabranu korištenja za određene predmete.

Porezni nadzor temelji se na osnovnim načelima zakonitosti, materijalne istine, načelu

učinkovitosti i ekonomičnosti te načelu saslušanja stranke. Osnovno načelo postupka

poreznog nadzora je načelo zakonitosti.

47

Razdoblje u kojem se porezni nadzor može obavljati je razdoblje za koje nije nastupila

zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Porezni nadzor može trajati od nekoliko

dana pa do više mjeseci.

Svako porezno tijelo koje sudjeluje u postupku poreznog nadzora dužno je kao poreznu

tajnu čuvati sve podatke koje mu iznese porezni obveznik.

U obavljanju poreznog nadzora, kod svih poreznih obveznika mora se osigurati

jedinstveni postupak poreznog nadzora kako bi se svim poreznim obveznicima osigurao

isti pravni položaj. Obavljanje poreznog nadzora je složen proces koji obuhvaća razne

aktivnosti, a koje se odnose na: odabir poreznih obveznika za porezni nadzor, izdavanje

i dostavu naloga, postupak poreznog nadzora, zapisnik o poreznom nadzoru te na

porezne akte koji se donose na kraju poreznog nadzora.

Odabir poreznih obveznika za porezni nadzor provodi Porezna uprava radi utvrđivanja

pravilnosti poslovanja obveznika i urednoga plaćanja poreza i drugih javnih davanja.

obavijest o poreznom nadzoru mora se izdati u pisanom obliku najkasnije osam dana

prije početka nadzora, dok se iznimno obavijest može dostaviti i netom prije početka

nadzora.

Bit postupka poreznog nadzora je pregled poslovnih knjiga i evidencija te na temelju

toga utvrđivanje činjeničnog stanja. Ovo je najsloženija faza poreznog nadzora i

obuhvaća pripremu za nadzor, plan nadzora, uvodni razgovor, neposredni nalog,

zapisnik o poreznom nadzoru te zaključak i rješenje kao porezne akte.

jedan od prvih koraka u poreznom nadzoru je samo planiranje nadzora. To radi službena

osoba od uručivanja naloga za porezni nadzor pa sve do početka obavljanja nadzora.

Postupak poreznog nadzora ovlašteni službenik će započeti uvodnim razgovorom sa

poreznim obveznikom. U uvodnom razgovoru vrlo je bitno uspostaviti dobru

48

komunikaciju s obveznikom kako bi se od obveznika saznalo što više potrebnih

informacija koje su korisne za provedbu poreznog nadzora.

Neposredni nadzor provodi se korištenjem različitih metoda kod prikupljanja dokaza od

poreznog obveznika te od drugih sudionika i osoba. Ako je potrebno vrši se očevid te se

po potrebi mogu angažirati i vještaci.

Prikupljanje dokaza je cilj svih postupaka poreznog nadzora, a porezno tijelo ih

prikuplja da bi na temelju njih povećalo poreznu osnovicu ili utvrdilo novu poreznu

obvezu.

Zaključni razgovor je jedna od važnijih radnji u postupku poreznog nadzora koja se

poduzima kako bi se poreznog obveznika izvijestilo o učinku poreznog nadzora. Kada

je poreznom obvezniku najavljen zaključni razgovor to znači da je provedba poreznog

nadzora pri samome kraju. Predmet zaključnog razgovora su sporne činjenice, pravne

ocjene te zaključci i njihovi učinci na utvrđivanje obveze javnih davanja utvrđenih u

poreznom nadzoru.

Sastavljanje zapisnika je jedan od najznačajnijih radnji u postupku poreznog nadzora jer

on istovremeno predstavlja i ogledalo kvalitete rada ovlaštenih poreznih djelatnika.

Nakon provedenog postupka poreznog nadzora porezno tijelo donosi porezne akte.

Porezni akti su porezno rješenje i zaključak.

Porezno rješenje je porezni akt kojim završava porezni postupak. Porezno rješenje se

donosi ako su utvrđene nezakonitosti u pogledu obračunavanja, evidentiranja,

prijavljivanja i plaćanja poreza. Porezno rješenje donosi se u pisanom obliku.

Zaključak je porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama. Njime

se ne odlučuje o samom poreznom nadzoru nego se njime rješavaju određene sporedne

stvari u samom postupku.

49

U postupku poreznog nadzora trebaju se utvrditi sve bitne činjenice koje su važne za

donošenje zakonskog rješenja. U poreznom nadzoru porezni obveznik ima određena

prava i obveze kao što su: pravo i obveza poreznog obveznika na prigovor na tijek

poreznog nadzora, obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku poreznog

nadzora, pravo na žalbu, pravo na pokretanje upravnog spora te korištenje izvanrednih

sredstava pravne zaštite. Izvanredna sredstva pravne zaštite su mijenjanje i poništavanje

rješenja u vezi s upravnim sporom, obnova postupka, zahtjev za zaštitu zakonitosti,

poništavanje ili ukidanje rješenja o pravu nadzora i izvanredno ukidanje rješenja.

Pravo na žalbu ima svaka osoba o čijim se pravima odlučivalo na prvostupanjskom

postupku te svaka osoba koja za podnošenje žalbe ima pravni interes. Žalba je jedini

pravni lijek s kojim se mogu pobijati prvostupanjske odluke te je ona pravo koje se

može ali i ne mora iskoristiti.

Pravo na pokretanje upravnog spora ima svatko tko može biti stranka u poreznom

postupku. Upravni spor se pokreće protiv konačnog poreznog akta u upravnom

postupku i to podnošenjem tužbe Upravnom sudu. Porezni obveznik će pokrenuti

upravni spor ako smatra da mu je poreznim aktom povrijeđeno neko pravo iz porezno-

pravnog odnosa.

Kvalitetnim poreznim nadzorom bolje se utječe na suzbijanje pogrešnog i nepotpunog

utvrđivanja i prijavljivanja poreznih obveza. Porezni nadzor se može poboljšati i

unaprijediti kroz kontrolu kvalitete poreznog nadzora i kroz elektronički nadzor.

Za kvalitetan porezni nadzor odgovorni su porezni inspektori, odnosno rukovoditelji

nadzora.

Porezni nadzor je kvalitetan ako se pravilno i točno primjenjuju zakonski propisi pri

utvrđivanju činjenica koje su bitne za oporezivanje.

Elektronički nadzor je nadzor koji se obavlja uz pomoć elektroničkih alata i tehnika.

Osnovni preduvjeti za upotrebu elektroničkog nadzora su razvijena strategija, uređen

50

zakonodavni okvir, informatička podrška te provedena obuka inspektora. Pri

provođenju elektroničkog nadzora koriste se prijenosna računala i inspekcijski programi

pomoću kojih se obavlja sam porezni nadzor.

Upotrebom elektroničkih alata u obavljanju poreznog nadzora omogućeno je brzo i

učinkovito provođenje poreznog nadzora i utvrđivanje porezne obveze. Prednosti

elektroničkog nadzora su ušteda vremena, veća učinkovitost, bolja kvaliteta obavljenog

nadzora, jednak tretman svih poreznih obveznika te točnost podataka jer postoji manja

mogućnost nastanka pogrešaka.

51

LITERATURA

KNJIGE:

1) Arbutina, H., Rogić Lugarić, T. 2010, Osnove poreznog prava, Društveno

veleučilište, Zagreb

2) Bišćan, D., Kriletić, M., Vukić, N. 1997, Porezni nadzor, pravna sredstva, porezni

prekršaji, TEB-porezno savjetovanje, Zagreb

3) Budić, M., Koharić, Z., Lončarić-Horvat, O., Mratović, V., Perković, M. 2001, Opći

porezni zakon s komentarom, Institut za javne financije, Zagreb

4) Grbešić, B., Jurić, M., Škugor, M. 2005, Porezni nadzor, Poslovni zbornik, Zagreb

ČLANCI:

1) Morić, N. 2007, 'Elektronički nadzor-pristup i značaj', Porezni vjesnik, Institut za

javne financije, vol. 16, no. 4, pp. 85, 88

2) Vukšić, Z. 2013, 'ACL u elektroničkom poreznom nadzoru', Porezni vjesnik, Institut

za javne financije, vol. 22, no. 3, pp. 59

3) Vukšić, Z. 2007, 'Kontrola kvalitete poreznog nadzora', Porezni vjesnik, Institut za

javne financije, vol. 16, no. 12, pp. 69-77

4) Vukšić, Z. 2013, 'Podnošenje novih činjenica i dokaza u poreznom nadzoru',

Porezni vjesnik, Institut za javne financije, vol. 22, no. 5, pp. 90

5) Vukšić, Z. 2007, 'Porezni nadzor računalom', Porezni vjesnik, Institut za javne

financije, vol. 16, no. 2, pp. 74

6) Vukšić, Z. 2009, 'Priprema poreznog nadzora', Porezni vjesnik, Institut za javne

financije, vol. 18, no. 4, pp. 69

7) Vukšić, Z. 2012, 'Statistički porezni nadzor', Porezni vjesnik, Institut za javne

financije, vol. 21, no. 4, pp. 84

8) Vukšić, Z. 2012, 'Uloga poreznih posrednika u poreznom nadzoru', Porezni vjesnik,

Institut za javne financije, vol. 21, no. 3, pp. 92

9) Vukšić, Z. 2013, 'Zaključni razgovor u poreznom nadzoru', Porezni vjesnik, Institut

za javne financije, vol. 22, no. 2, pp. 92-93

52

PRAVNI AKTI:

1) Opći porezni zakon, 2008, Narodne novine, no. 147

2) Zakon o državnim službenicima, 2005, Narodne novine, no. 92

3) Zakon o općem upravnom postupku, 2009, Narodne novine, no. 47

4) Zakon o poreznoj upravi, 2001, Narodne novine, no. 67

5) Zakon o sudovima, 2008, Narodne novine, no. 28

OSTALI IZVORI:

1) Kaselj, S. 2012, Računovodstvo poreznih prihoda u funkciji učinkovitosti porezne

administracije, Magistarski rad, Zagreb

2) Porezna uprava, 2011, Porezni nadzor, Porezni priručnici i brošure, Zagreb

3) Porezna uprava, 2013, Smjernice za pripremu i provođenje poreznog nadzora,

Zagreb

4) Prtenjača, A. 2013, Abeceda poreznog nadzora, Poslovni dnevnik, Zagreb

53

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POREZNI NADZOR izradila

samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Helene Blažić, a pri izradi diplomskog rada

pomagala mi je i asistentica Maja Grdinić. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica:

Crnković Vesna