Uvod u ekonomiju vježbe 5 -...
Transcript of Uvod u ekonomiju vježbe 5 -...
Prosta reprodukcija –obim i struktura
proizvodnje u uporedivim vremenskim
intervalima se ne mijenja.
Proizvodi se tolika količina dobara koliko se
i utroši.
Ne može biti trajno opredjeljenje zbog:
Povedanja broja stanovnika uz
nepromijenjeni obim
proizvodnje,
Težnja za povedanjem
ličnog standarda ne bi
se mogla realizirati,
Egzistira samo fond potrošnje,
Nema proizvodnje
dodatnih sredstava za proizvodnju
kao bitne pretpostavke ekonomskog
razvoja
Umanjena reprodukcija – oblik reprodukcije u kojem se obim i struktura društvene proizvodnje smanjuju:
Ekonomske krize,
Ratovi,
Elementarne nepogode,..
Proširena reprodukcija –struktura i obim
reprodukcije se u uporedivim vremenskim intervalima povedavaju.
Da bi se ostvarivao ovaj oblik reprodukcije,
potrebno je da proizvodnja obezbijedi
više dobara od onog obima koji bi bio dovoljan
za prostu reprodukciju.
U dosadašnjem toku civilizacije su se
izdiferencirala dva oblika društvene proizvodnje:
-naturalna proizvodnja -robna proizvodnja
Naturalna proizvodnja – je oblik reprodukcije gdje se ne pojavljuje
faza razmjene.
Ovdje postoje procesi proizvodnje,
raspodjele i potrošnje i osnovni cilj je
podmirenje vlastitih potreba
Ovaj oblik je bio karakterističan za
prvobitnu zajednicu, robovlasništvo u
feudalizam
Robna proizvodnja je oblik u kojem se na posredan način povezuju proizvodnja i
potrošnja, a opredjeljenje proizvodnje nije zadovoljavanje vlastitih potreba, nego i potreba drugih preko procesa razmjene.
Ovdje postoje procesi:
- proizvodnje,
- raspodjele,
- razmjene i
- potrošnje.
Osnovne prepostavke za
razvoj robne proizvodnje su:
-razvijena društvena
podjela rada
-stvaranje viška proizvoda
-postojanje privatne svojine
Poznata su dva istorijska oblika:
Prosta-sitna robna proizvodnja (vlasnici sredstava za proizvodnju se sami bave proizvodnjom i iznose je na tržište)
Razvijena-krupna robna proizvodnja (ovdje postoje vlasnici sredstava za proizvodnju i vlasnici radne snage)
Krajnji cilj je ostvarivanje dobiti
Subjekti se međusobno povezuju na tržištu posredstvom razmjene
Sve bitne odluke se donose samostalno
Proces proizvodnje obavljaju samostalni subjekti
Zajedničke karakteristike ovih oblika su:
Objektivna teorija vrijednosti polazi od procesa proizvodnje i razmatra ulogu i doprinos faktora koji učestvuju u njoj.
Teorija radne vrijednosti
W.Petty, A.Smith, D.Ricardo, C.Marx.
Vrijednost svake robe je određena količinom ljudskog rada uloženog u njezinu proizvodnju.
Po ovoj teoriji vrijednost svake robe se sastoji od dva dijela:
-prenesene i
novostvorene vrijednosti.
Prenesenu vrijednost sačinjava vrijednost utrošenih sredstava za rad i predmeta rada
Novostvorena vrijednost je rezultat ljudskog rada utrošenog u procesu proizvodnje
Prosti rad je onaj rad koji može obavljati svako ljudsko bide.
Složeni rad je onaj koji zahtijeva dodatno obučavanje
Individualni rad je onaj rad kojim individualni proizvođači stvaraju svoje
proizvode.
Društveni rad se objašnjava kad se na tržištu pojave individualni proizvođači sa svojim robama onda dolazi do izražaja društvena
pozadina toga rada.
Subjektivna teorija vrijednosti
U objašnjavanju vrijednosti roba se polazi od osnovnog stava da se odnos roba u razmjeni utvrđuje subjektivnim procjenama onih koji su za njih zainteresirani.
Osnovna prepostavka vrijednosti robe je njena korisnost i rijetkost na tržištu.
Tokom epohe se izdiferenciral više oblika razmjene:
Jednostavan, pojedinačan oblik razmjene (slučaj kad se dvije robe neposredno razmjenjuju)
Opdi oblik razmjene (postoji roba koja je opdi ekvivalent
Novčani oblik razmjene (R-N-R)- razmjena roba posredstvom novca
Subjekti društvene
proizvodnje su:
-individualni proizvođači
-domadinstva
-zadruge
-preduzeda
Preduzeda predstavljaju dominantan tip ekonomskog subjekta u uslovima savremene robne proizvodnje, koja na organiziran način obezbjeđuje faktore
procesa proizvodnje, proizvodi određena dobra i usluge namijenjene tržištu sa osnovnom motivacijom ostvarivanja dobiti, odnosno viška prihoda nad
rashodima.
Preteča preduzeda je bila jednostavna kooperacija (vedi
broj proizvođača u istom procesu proizvodnje ili različitim,
ali povezanim procesima, rade uporedo).
Nakon toga se javlja manufaktura (veda preduzeda zasnovana na ručnom radu i
unutrašnjoj podjeli rada).
Preduzetništvo se može definirati kao kreativna ljudska aktivnost da na
najpovoljniji način kombinira i koordinira ograničene proizvodne faktore i postigne
efikasnu ekonomsku aktivnost.
Ovdje se podrazumijeva niz faktora: management, kontrola, poslovna
odgovornost, rizik, otvaranje novih tržišnih mogudnosti, formiranje malih i srednjih
preduzeda.
Sve ove funkcije obavljaju preduzetnici koji moraju posjedovati inicijativu, inovativnost, preuzimanje rizika, hrabrost, odgovornost.
Ponašanje preduzetnika se
može pratiti kroz tri faze:
sposobnost da se uoči šansa, �
spremnost na promjenu
stanja na bolje i �
vjerovanje da je uspjeh mogud.
Intelektualne osobine Karakterne osobine Stečene vještine
Razvijeno logično mišljenje InicijativnostVještina obezbjeđivanja
podrške i pomodi
Pronicljivost Elastičnost Vještina saradnje
originalost mišljenja Sklonost ka stvaralaštvuVještina osvajanja
popularnosti i prestiža
Radoznalost Smjelost Vještina izražavanja misli
Sposobnost usvajanja novih
znanja i navikaUravnoteženost Taktičnost i diplomatičnost
Intuicija SamostalnostVještina preuzimanja na
sebe rizika i odgovornosti
Obrazovanost Ambicioznost Vještina ubjeđivanja
SamokritičnostVještina organizovanja
drugih ljudi
Obaveznost Vještina shvatanja humora
Energičnost Vještina razumijevanja ljudi
Pouzdanost
Nezavisnost
Odlučnost
Indikator BiH
Evropa i
Centralna
Azija
OECD zemlje (visok
prihod)
Procedure 12 4,7 4,7
Vrijeme (broj dana) 67 10 8,3
Cijena (%prihoda per
capita)14,8 4,8 3,2
Minimalni ulog (%prihoda
per capita)28 3,8 9,6
Osnivanje preduzeda – komparativni podaci BiH, Evropa i Centralna Azija, zemlje OECDIzvor: Izvještaj “Doing Business” za 2016.godinu
ProceduraVrijeme potrebno za
obnavljanje procedureCijena procedure
Potpisivanje akta o osnivanju i ovjeravanje kod
notara5 dana 400 KM
Dobivanje potvrde od banke da je iznos upladen 1 dan nema naknade
Dobivanje potvrde od poreskih organa da osnivači
nemaju poreskih dugovanja1 dan 15 KM
Sudska registracija na opdinskim sudovima 10 dana
405 KM (regist. taksa) i
150 KM (taksa za
objavu)
Pečat preduzeda 1 dan 40 KM
Dobivanje odobrenja od opdine za bavljenje
planiranim djelatnostima10 dana 10 KM
Obavijest o početku poslovnih aktivnosti u
kantonalnom ministarstvu privrede1 dan nema naknade
Prijava preduzeda da dobivanje poreskog broja 5 dana nema naknade
Otvaranje preduzeda u poslovnoj banci 1 dan nema naknade
PDV registracija 30 dana 40 KM
Prijava zaposlenih na zdravstveno i penziono
osiguranje1 dan nema naknade
Usvajanje i objava pravilnika o pladama, pravilnika o
Procedura osnivanja preduzeda u BiH – trajanje i cijena Izvor: Izvještaj “Doing Business” za 2016.godinu
Rezultati proizvodnje
Agregati društvene proizvodnje su rezultati pradenja i prezicnog utvrđivanja veličine i strukture efekata tog radnog procesa.
Agregat bez vremenske dimenzije je društveno bogatstvo
Agregati sa vremenskom dimenzijom su :
-društveni bruto-proizvod,
- društveni proizvod,
- narodni dohodak
Društveno bogatstvo – zbir svih
materijalnih vrijednosti kojima u momentu mjerenja
raspolaže neka zajednica. Ono
obuhvata:
- istraženo i procijenjeno
bogatstvo zemlje (obradivo zemljište, šume, rude, voda)
- proizvedena dobra (bogatstvo
proizvedeno ljudskim radom)
- saldo ekonomskih odnosa sa
inostranstvom
Domadi bruto proizvod (GDP-gross domestic product) – zbir roba i usluga proizvedenih unutar zemlje bez obzira u čijem su vlasništvu proizvodni faktori
Nacionalni bruto proizvod (GNP-gross national product) – predstavlja zbir roba i usluga proizvedenih faktorima koji su vlasništvo subjekata određene zemlje
bez obzira u kojoj je zemlji proizvodnja obavljena
Društveni bruto proizvod – zbir svih proizvedenih roba i usluga koje subjekti proizvedu u određenom vremenskom periodu. Iskazuje se u dva segmenta:
Postoje dva potpuno nezavisna načina mjerenja bruto domadeg proizvoda proizvoda:
tok finalnih dobara i usluga – tok proizvodnje, i
tok prihoda, ili troškovni pristup
X = razlika izvoza i uvoza
G = državna potrošnja i
I = investicije,
C = lična potrošnja,
BDP = C + I + G + X,
Ako se računa kao tok proizvodnje
T = indirektni porezi
Dp = Amortizacija,
Pf = profit ,
R = renta,
i = kamate,
w = najamnine,
BDP = w + i + R + Pf + Dp + T,
Ako se izražava kao tok prihoda, odnosno troškova
Tok proizvodnje
Svake godine stanovništvo troši široki spektar finalnih dobara i usluga.
Sabiranjem svih novčanih izdataka potrošenih na finalna dobra i usluge dolazi se do ukupnog bruto društvenog proizvoda, u ovoj pojednostavljenoj privredi.
Ključni dio obračuna na ovaj načine su tržišne cijene koje odražavaju relativneekonomske vrijednosti različitih dobara i usluga
Drugi pristup obračuna pokazuje sve troškove poslovanja; članovi domadinstva kojisu zaposleni primaju platu i troše je ( profit, renta ).
Ti poslovni troškovi sa aspekta privrede istovremeno predstavljaju prihode koje tadomadinstva primaju od preduzeda.
Mjerenjem godišnjeg toka tih prihoda dolazi se do veličine bruto društvenogproizvoda.
Ovaj pristup bazira se na sumi prihoda koji ujedno predstavljaju troškoveproizvodnje finalnih dobara – odatle i naziv ovog pristupa.
Narodni dohodak – obuhvata samo novostvorenu, odnosno dodatu vrijednost stvorenu u procesu reprodukcije i isključuje iz obračuna amortizaciju.
Postoji više metoda izračunavanja narodnog dohotka:
Stvarni (u obzir se uzimaju sve novostvorene vrijednosti koje skupa čine narodni dohodak)
Potrošni (polazi se od rashoda do kojih se dolazi u procesu reprodukcije, a oni umanjuju vrijednost koja je stvorena u društvu)