MAKROEKONOMIJA - fmpe.edu.bafmpe.edu.ba/images/nastava/944/Macro_Rana_ekonomska_misao.pdf ·...
Transcript of MAKROEKONOMIJA - fmpe.edu.bafmpe.edu.ba/images/nastava/944/Macro_Rana_ekonomska_misao.pdf ·...
MAKROEKONOMIJA
Rana ekonomska misao
MAKROEKONOMIJA
U izučavanju ekonomije staroga vijeka možemo razlikovati tri
kulturna kruga:
Istok, Grčku Rim.
Kulturu istoka predstavljaju četiri područja:
Babilonsko
asirsko,
egipatsko i izraelsko.
kinesko
Babilonskopodručje
- reforme imale glavnusvrhu, da skrše ili bar
oslabe prevelikuekonomsku snagu
dvora i hramova u cilju snižavanja poreskih
tereta.
Apsolutnu prevlast suimali posebni odjeli
kralja i pojedinihknezova, te hramova
Odnose u privredi je karakterizirao prelaz
od naturalnog u novčani sistem.
Pladanja su se vršila u žitu i srebru.
Odnose u privredi je karakterizirao prelaz
od naturalnog u novčani sistem.
Pladanja su se vršila u žitu i srebru.
Detaljno se uređuje porodično nasljedno i imovinskopravo
Neograničena državna intervencija u ekonomskom području
Sva djeca nasljeđuju očevu imovinu na jednake dijelove
Nekretnine su davale u zakup,
Mogli su se dobiti zajmovi na kamate (20-33% godišnje u novcu i raznim plodovima (žito, susam))
Hamurabijev zakonik
Član 197. Ako on slomi kost drugom čovjeku i njegova de kost biti slomljena.
Član 202. Ako neko napadne čovjeka višeg po statusu od svog, treba da javno primi 60 udaraca bičem za volove.
Član 216. Ako ljekar napravi veliki zasijek s nožem za operacije i izliječi ili rasječe tumor (iznad oka) sa nožem za operaciju i spasi oko, treba da primi 10 šekela u
novcu.
Član 221. Ako ljekar izliječi slomljenu kost, pacijent treba da mu plati 5 šekela u novcu.
Član 205 .Ako rob napadne gospodara, treba da mu se odsječe uho.
U razvoju staroegipatske kulture prevladavaju tri momenta
- Ekonomska ekspanzija se vršilajedino prema jugu (osvajanje Etiopije)
- kralj jedini i isključivi vlasnikcjelokupne zemlje, a svi su seljaci
(felahi) kraljevski kmetovi
Kompletan ekonomski život se odvijaooko Nila, glavne žile kucavice
ekonomskih zbivanja i prehranezemlje.
Proizvodnja i podjela poljoprivrednih proizvoda vrši se isključivo pod nadzorom i po uputama kraljevskih
činovnika
Finansijska uprava zemlje je ved u najstarije doba bila organizirana na
centralističkom temelju.
Svake druge godine popis zlata, oranica i stoke
Egipatski vladari su svom narodu nametali razne poreze.
Bududi da u to doba nije postojala valuta, porez su pladali u naturi, robom ili
radom.
Zemljoposjednici su pladali porez u žitu i drugim proizvodima koje su uzgajali, dok su
obrtnici porez pladali u robi koju su proizvodili
Nomadi sve do 1200 g. p.n.e. kad su se doselili u obedanuzemlju Kanaan.
Uz privatno vlasništvo, postojalo je i dalje zajedničkovlasništvo na zemlju.
Zadržali su u svom ekonomskom životu uspomene naprastare veze i običaje plemenske organizacije i
kolektivističkog uređenja odnosa iz nomadskog razdobljasvoje povijesti.
Izrael
Plemenska tradicija senajjače očituje u oštroj
zabrani uzimanja kamatana zajmove, sadržanoj u
starom Zavjetu.
Ova zabrana predstavljapostulat etike: “Ne smiješ
imati koristi odnepovoljnog ekonomskog
položaja tvogsunarodnjaka”.
Zabrana uzimanja kamata na zajmove odnosi se
samo na Izraelce i prema strancima ova zabrana ne
postoji.
Socijalno ekonomski odnosiIzraelaca su se vijekovimakretali oko sukoba između
dužnika - prezaduženihsiromašnih seljaka ivjerovnika - bogatih
posjednika ili trgovaca.
Reforme, koje su se tokom vremenauvodile, imaju prema tome zajednički
cilj: ublažiti teški položaj dužnika.
Institut ropstva je bio ublaženodredbom, da rob, koji
pobjegne gospodaru nakon tri godine službe, postaje
slobodnim i gospodar ga ne može više teretiti.
Ekonomska misao Kine zasnovana je prije 3.000
godina i mnoge ekonomske ideje koje pripadaju savremenoj
ekonomskoj nauci nastale su u Kini 200
godina prije nego na tlu Evrope.
Kao najvažnije smatra se učenje kineskog mislioca
Konfučija i konfučijanstvo je najuticajnija škola
mišljenja u historiji Kine.
Konfučije nije gledao čovjeka kao zasebno
bide u univerzumu, nego je uvijek posmatrao čovjeka u relaciji s drugim čovjekom.
Osnovne Konfučijeve teze su:
porezi trebaju polaziti od proizvodnih sposobnosti obveznika,
potrošnja države treba biti prilagođena prihodima države,
životni standard treba biti u skladu s društvenim statusom (bez ekstrema u rastrošnosti ili štedljivosti),
najvažnija obaveza vladara treba biti dobrobit naroda i da se vlada ne treba miješati u privredu, osim u slučajevima kada je potrebno pomodi proizvodnji i održavanju pravedne raspodjele dohotka.
Ekonomska djelatnost se posmatra s aspekta etike i za
nju se postavljaju etički postulati.
Platon (djela:Država, Zakoni i Državnik imaju cilj prikazati uređenje savršene, idealne
države.
Narod je podijeljen u tri staleža: stalež učitelja i
vladara), stalež branitelja istalež hranitelja .
Prva dva staleža obuhvatajuone, koji treba da vladaju
državom i da je brane i zovuse čuvari, dok u tredi staležspadaju svi oni, koji se bave
privrednim poslovima(poljoprivreda, obrt, trgovina)
, zanimanjima, koja u Platonovoj savršenoj državi
imaju posve podređenoznačenje.
Grčka
Aristotel
Prirodna je težnja za blagostanjem, a neprirodna je težnjalakomost za novcem i bogatstvom, koja ne vodi računa o
moralnim vrijednostima čovjekovog života.
Novac je zajednički nazivnik u kojem se konkretiziraju irealiziraju sve ekonomske potrebe ljudi.
Novac je opšte mjerilo vrijednosti i opšte sredstvo zamjene.)
Aristotelova teorijaprivatnog vlasništva:
uklonjene su sve one smetnje i sporovi kojisu neizbježivi pratioci
svake zajednicedobara (kolektivno
vlasništvo);
svako de radije raditi iproizvoditi, kad zna daradi za vlastitu korist.
stvara posebnozadovoljstvo, koj
e proističe izegoizma, koji je
priroda usadila u čovjeka,
Aristotelov glavni doprinos ekonomskom razmišljanju odnosio se
na robnu razmjenu i korištenje novca u toj
razmjeni.
Smatrao je da su ljudske potrebe
umjerene, a želje neograničene.
Stoga je proizvodnja robe za zadovoljavanje
potreba opravdana i prirodna, dok je
proizvodnja robe u pokušaju da se
zadovolje neograničene želje neprirodna.
Razmjenu je shvadao kao bilateralni proces
u kojem je, kao rezultat
razmjene, objema stranama bolje.
Poticaj za razmjenu je višak koji imaju dvije strane u potencijalnoj trgovini, koji je svaka voljna dati za dobra
druge strane.
Njegovo viđenje razmjene utvrdilo je
važne preduslovetrgovine i te su
premise postale bitnim dijelom
ekonomske analize.
Za razliku od Grka, Rimljani nisu dali značajan doprinos razvoju ekonomije.
Veliko Carstvo ostavilo je malo nasljedstvo što se tiče ekonomskog
raspravljanja.
Nije bilo sposobno da izrodi velike socijalne mislioce.
Slobodan pristup tržištu omogudavao je
da se roba proizvedena na jednom mjestu
prodaje u drugim regijama i državama.
Privreda se razvijala na osnovu stvaranja
poljoprivrednih viškova, urbanog rasta
i kretanja stanovništva, teritorij
alne ekspanzije, tehnološki
h inovacija, oporezivanj
a i sl.
Negativna strana rimske ekonomije bila je prevelika ovisnost o
poljoprivredi, spor razvoj
tehnologije, visoka potrošnja i niska razina ulaganja u
industriju.
Rimljani su bili prvenstveno narodvojnika - osvajača, narod
organizatora - upravnika, koji su namostavili savršeno izbrušeni pravni
sistem.
Rimski klasični pravnici postavili su prve temelje pravne nauke, a
njihovo djelo su nastavili francuski pravnici kasnog srednjeg vijeka, a
potom njemački i nizozemski pravnici, počevši od 16. vijeka
Recepcija rimskog prava uobičajeni je naziv za preuzimanje rimskog
prava u državama zapadne i srednje Evrope za pozitivno pravo koje je
važilo kao supsidijarno opde pravo pored feudalnog, partikularnog
prava.
Pozitivno pravo predstavlja pravni pojam koji se odnosi na
važede pravne propise ili propise koji su na snazi
( pozitivno-pravni propisi).
Supsidijarnost je načelo prema kojem odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogudi stepen društvene organizacije, dok centralna vlast ima samo ulogu nadopune političkog odlučivanja na lokalnom nivou.
Načelo supsidijarnosti potiče iz nauka katoličke crkve.
Ovo načelo uvedeno je i u EU Ugovorom iz Maastrichta iz 1992 na temelju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi iz 1985.