1

U P U T S T V O ZA IZRADU I REALIZACIJU PREZENTACIJE

Bosna i Hercegovina, kolska 23 72270 Travnik

Studentska sluba Tel: 030 509 750; 030 509 761; 030 509 762; Fax: 030 509 759; E-mail: studentska.sluzba@unvi.edu.ba; Nastavna sluba

Tel: 030 509 763; E-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba; Management Tel: 030 509 754; E-mail: uprava@unvi.edu.ba; Pravna sluba

030 509 753; E-mail: pravna.sluzba@unvi.edu.ba; Finansije Tel: 030 509 755; E-mail: racunovodstvo@unvi.edu.ba; Informaciono-

komunikacioni centar Tel: 030 509 757; E-mail: salim.sabic@unvi.edu.ba; Biblioteka: E-mail: biblioteka@unvi.edu.ba

www.unvi.edu.ba

SVEUILITE / UNIVERZITET "VITEZ"

VITEZ

2

SADRAJ:

1. UVOD ........................................................................................................................................ 3

2. TEMA PREZENTACIJE ........................................................................................................... 3

3. OBIM PREZENTACIJE ............................................................................................................ 4

4. TEHNIKA PREZENTACIJE .................................................................................................... 4

5. OBLIKOVANJE PREZENTACIJE .......................................................................................... 6

6. KORITENJE VIZUELNIH SREDSTAVA ............................................................................. 7

7. KREIRANJE SLAJDOVA ........................................................................................................ 8

7.1. Koliina teksta na slajdu .................................................................................................... 8 7.2. Koritenje fontova na slajdu .............................................................................................. 9 7.3. Veliina slova na slajdu ..................................................................................................... 9 7.4. Upotrebe vizuelnih sredstava na slajdu ............................................................................. 9

8. OCJENJIVANJE PREZENTACIJE (BODOVANJE) ............................................................ 10

3

1. UVOD

Na Sveuilitu/Univerzitetu VITEZ" Vitez, a u skladu sa Pravilima studiranja neophodno je na vjebama realizirati usmenu prezentaciju odreene teme, uz pomo i koritenje elektronskih medija.

Za sve predmete obavezno je pripremiti i realizirati usmenu prezentaciju odreene teme a to e se bodovati od 0 do 5 bodova.

Izbor teme za prezentaciju student e dogovoriti sa profesorom/asistentom. Ocjenjivanje prezentacije odnosno bodovanje prezentacije vri profesor/asistent. Ukoliko student nije zadovoljan sa brojem osvojenih bodova ima pravo samoinicijativno ponititi prezentaciju i time broj osvojenih bodova i dogovoriti novu prezentaciju iste ili druge teme. Nova prezentacija se

ponovo boduje i pripisuju novi bodovi ukupnom bodovanju. Student koji ne pristupi realizaciji

prezentacije bit e bodovan sa 0 bodova.

Termin odravanja prezentacije odreuje profesor/asistent na odgovarajuem nastavnom predmetu. Prije prezentacije student (prezentator) duan je dostaviti profesoru/asistentu jedan primjerak prezentacije snimljene na CD i jedan odtampan primjerak prezentacije - slajdove.

Prezentacije naunih, nauno-strunih i strunih radova po pravilu se vre kroz pismeno ili usmeno izlaganje pri emu se sve vie koriste elektronski mediji. Na Sveuilitu/Univerzitetu VITEZ Vitez mogue je vriti prezentacije: - seminarskih radova, - studije sluajeva, - projekata, - diplomskog, magistarskog i doktorskog rada i td.

2. TEMA PREZENTACIJE

Teme prezentacije mogu biti jako raznolike. Sve teme prezentacije moemo podijeliti u dvije osnovne grupe.

1. Prezentacije kao pratei element napisanog rada (seminar,s studij sluaja, diplomski, magistarski i doktorski rad i sl.), i

2. Prezentacija slobodne teme pri emu je primarna prezentacija (metode i tehnika) dok je sekundarna tema prezentacije.

U prvom sluaju tema prezentacije je definirana samom temom koja se prezentira a koja je utvrena sa profesorom-mentorom.

4

U drugom sluaju (slobodnu temu) odreuje profesor/asistent s tim da temu moe predloiti i student.

U pravilu tema prezentacije je vrlo jasna i precizna. Ona se u kratkom roku, a to ovisi i o irini i obimu teme, moe prezentirati.

3. OBIM PREZENTACIJE

Obim prezentacije podrazumijeva broj slajdova i vremensko trajanje prezentacije. U sutini obim prezentacije ne treba promatrati sa aspekta vremenskog trajanja nego sa aspekta sutine prezentiranja. Obim prezentacije treba uskladiti sa temom prezentacije :

Redni

broj Tema Broj slajdova Vrijeme

izlaganja

1. Seminarski rad 6-8 do 10 min.

2. Studij sluaja 6-8 do 10 min.

3. Slobodna prezentacija 5-7 do 7 min.

4. Projekat 8-10 do 15 min.

5. Diplomski rad 10-15 do 15 min.

6. Magistarski rad 15-20 do 20 min.

7. Doktorski rad 20-30 do 30 min.

Sve navedene teme rade individualno studenti izuzev teme projekt koji radi grupa 3 5 studenata tako da i prezentaciju, srazmjerno vremenom, svaki lan individualno prezentira.

Ukoliko studij sluaja radi grupa studenata obaveza je da svaki student dio studija sluaja individualno prezentira.

4. TEHNIKA PREZENTACIJE

Tehnika prezentacije se prilagoava svrsi i temi same prezentacije. Najvei broj prezentacija vri se samo pred studentima uz prisustvo profesora/asistenta. Meutim, prezentacija diplomskog, magistarskog i doktorskog rada je javna prezentacija kojoj mogu prisustvovati i

zainteresirani graani.

Osnovni elementi prezentacije su:

- publika,

- vrijeme,

- prostor,

- vizualna sredstva, i

- prezentator: student ili grupa studenata.

5

Publika pred kojom se vri prezentacija su studenti koji nakon prezentacije trebaju dati svoju kritiku ocjenu kvalitetu i uspjenosti prezentacije.

Vrijeme prezentacije odreuje profesor/asistent iz odreenog predmeta,a to je po pravilu u vrijeme odravanja vjebi.

Prostor gdje se vri prezentacija je uionica gdje se odravaju vjebe.

Vizuelna sredstva pomou kojih se prezentacija vri je raunar i projektor. Prezentacija se vri u MS Power Pointu 2007. Prema jednom istraivanju upotreba vizuelnih sredstava ini prezentaciju za 50% lakom za pamenje a vaa poruka je oko 40% uvjerljivija. Meutim, treba istai da je vizuelno sredstvo samo pomono sredstvo a da prezentacijom treba dominirati prezentator sa svojim znanjem, govorom i porukama.

Prezentator je student ili grupa studenata a prema odluci profesora/asistenta.

Prezentacija kao oblik komunikacije ima svoju verbalnu i neverbalnu komponentu.

Verbalne komponente podrazumijevaju komunikaciju rijeima i glasom. Za uspjenu prezentaciju neophodna je ispravna upotreba rijei i odgovarajui govor.

Ispravna upotreba rijei podrazumijeva: - pravilan i gramatiki ispravan pisani i govorni jezik, - sistematinost, - jasnoa, - jednostavnost,

- koherentnost (logika povezanost), - ponavljanje (potvrivanje i jaanje tvrdnje).

Kod govora su bitne sljedee osobine: - razumljivost,

- glasnoa, - brzina,

- ritam.

Neverbalno komuniciranje je komuniciranje bez upotrebe rijei. Neverbalno komuniciranje je pokret ruku i tijela, gestikuliranje, izraz lica, smjeak, kontaktiranje oima i sl.

Izbjegavajte dranje ruku u depovima - radije gestikulirajte. Gestikuliranje rukama tokom prezentacije je sasvim normalna pojava. Ipak, nemojte nekontrolisano mahati" rukama tokom prezentacije. Gestovi moraju biti prirodni, ivahni, svrsishodni, izraajni i jasni. Izbjegavajte nepotrebne gestove kakvi su, na primjer, igranje olovkom, lomljenje prstiju", uvrtanje pramena kose i slino.

6

Ukoliko ne elite gestikulirati, onda moete ruke drati oputene pored tijela ili, ako imate tremu, moete u rukama drati neki predmet (olovku, pokaziva, zabiljeke i sl.), ali se nemojte igrati sa njim.

Nemojte stalno gledati u zabiljeke ili u pod ili pogledom prelaziti zidove prostorije. Gledajte u publiku. Preporuuje se najmanje 80% od vremena trajanja prezentacije odravati vizuelni kontakt (kontakt oima) sa publikom. Pri tome imajte na umu da publika nije bezoblina masa. Nastojte da sretnete pogled prisutnih i da tako privuete njihovu panju.

Takoer trebate izbjegavati usmjeravanje pogleda prema jednoj strani prostorije, ve gledajte podjednako sa obje strane i u sredinu prostorije. Ako je u pitanju amfiteatar, drite pogled u visini sredinjih redova. Najbolje je pronai u publici lica koja izgledaju prijateljski i zainteresovano i gledati u njihovom pravcu. Nemojte gledati prisutne ravno u oi, ve u podruje izmeu oiju ili u elo. Vodite rauna pri tome da ne zadravate dugo pogled na pojedincima, jer bi to moglo uznemiriti sluaoce i omesti vau koncentraciju. Kada elite pokazati neto na ekranu, va pogled treba slijediti pokret ruke ili pokazivaa. Svako, pa i najiskusniji prezentator, osjea tremu prije poetka predavanja. Najpouzdaniji nain prevazilaenja poetne treme, jeste vjeba i ponavljanje prezentacije, jer na taj nain podiete svoje samopouzdanje.

5. OBLIKOVANJE PREZENTACIJE

Oblikovanje prezentacije obuhvata:

- svrhu prezentacije,

- faze u pripremi prezentacije, utvrivanje teme prezentacije, - prikupljanje materijala, izrada plana prezentacije,

- struktura prezentacije,

- pisanje prezentacije, i

- vjebanje prezentacije i proba.

Svrha prezentacije je informisanje i objanjenje teme prezentacije kako bi se uvjerili da student ili grupa studenata poznaje problematiku teme prezentacije.

Faze u pripremi prezentacije su:

- utvrivanje sa profesorom/asistentom teme prezentacije, - prikupljanje materijala,

- izrada plana prezentacije, i

- pisanje prezentacije.

7

Prikupljanje materijala podrazumjeva skupljanje informacija o temi prezentacije: citati, miljenje drugih, statistiki podaci, fotografije, ilustracije i sl. Izrada plana prezentacije obuhvata planiranje izrade prezentacije, tekstovi, slajdovi, slike,

vrijeme trajanja i sl.

Struktura prezentacije mora imati:

- uvod,

- glavni dio, i

- zakljuak.

Uvod obuhvata predstavljanje prezentatora i upoznavanje prisutnih sa temom.

Glavni dio prezentacije obuhvata iznoenje definicije ili objanjenje teme sa argumentima prezentirane teme. Poeljno je iznijeti primjer i istaknuti sutinu, teme. Potrebno je planirati kako e se poeti, razvijati i zavriti prezentaciju. Zakljuak prezentacije treba po pravilu rjeiti kroz jedan slajd na kojem e se prezentirati saetak glavnih toaka ili poente prezentacije. U zakljuku netreba iznositi nove informacije i ideje ve kratko i jasno prezentirati one koje su ve prezentirane.

Strukturu prezentacije postaviti tako da se po 10% vremena prezentacije potroi na uvodu i zakljuku a ostalih 80% vremena posvetiti glavnom dijelu (sutini) prezentacije. Pisanje prezentacije podrazumjeva izradu planiranih slajdova u Power Pointu. Vjebanje prezentacije i proba je posljednji in pred prezentaciju. Dobro oblikovana prezentacija moe izgubiti na kvalitetu i biti potpuno upropatena loim nastupom. Da bi se to izbjeglo neophodno je nauiti kako prezentirati svoj rad.

Vjetina prezentiranja se, kao i druge vjetine, moe nauiti. Vjebanje je sastavni dio tog procesa. Kontinuiranim vjebanjem i ponavljanjem vaa prezentacija e zvuati bolje, a vi ete imati vie samopouzdanja.

I na kraju - probajte izvesti cijelu prezentaciju, imajui u vidu sljedee savjete:

- Probajte prezentaciju pred ogledalom ili pred drugima.

- Probajte na mjestu odravanja prezentacije (ukoliko je mogue). - Probajte kao da je publika zaista prisutna.

6. KORITENJE VIZUELNIH SREDSTAVA

8

Microsoft Power Point 2007 je dio Microsoft Office-a 2007 koji je specijaliziran za izradu

prezentacija. Za pokretanje PowerPoint-a potrebno je da na raunaru imate instaliran Microsoft Power Point i da poznajete osnove operativnog sistema.

Power Point nudi nekoliko naina za kreiranje nove prezentacije: 1. AutoContent arobnjak nudi najveu pomo. On vas vodi kroz sve korake stvaranja nove

prezentacije. Kad zavrite, imat ete standardiziranu grupu stranica slinog izgleda za odreenu situaciju. Svaki ablon stranice sadri generiki tekst koji moete zamijeniti svojim vlastitim.

2. ablon dizajna nudi ve dizajniranu boju, pozadinu i shemu fontova koji e biti primijenjeni na stranice koje sami izraujete.

3. Moete odabrati da krenete od poetka i napravite potpuno praznu prezentaciju, to se poetnicima ne preporuuje.

Power Point moe pokazati vau prezentaciju u razliitim prikazima. Mogunost izbora prikaza ini lakim izvoenjem odreenih zadataka.

Nakon to unesete sve elemente i formirate prezentaciju provjerite na svom raunaru izgled, tekstove i funkcionalnost prezentacije.

7. KREIRANJE SLAJDOVA

Cilj ovog dijela jeste da uz pomo savjeta i uputa koje emo vam dati u nastavku teksta, izbjegnete pogrene korake u pripremi elektronske Power Point prezentacije (u daljem tekstu ppt"). Prije pristupanja samoj izradi Power Point prezentacije podrazumijeva se da ste ve obavili poetne pripreme za kreiranje iste. To znai da ste paljivo isplanirali vau prezentaciju, da poznajete svoju publiku, da ste uvjebali izvoenje prezentacije, te da govorite jasno i glasno". Pri pripremanju i planiranju prezentacije, trebate obratiti panju na strukturu prezentacije, tj. da sadri poetak, sredinu i kraj. Prezentacija se sastoji od poetnog slajda, te slajda koji sadri ciljeve ili plan prezentacije. Zakljuite prezentaciju rezimirajui injenice i vane informacije koje ste prezentirali.

Poetni slajd Power Point prezentacije treba sadravati naslov prezentacije, instituciju ispred koje se vri prezentacija, vae ime i prezime, te datum prezentiranja.

7.1. Koliina teksta na slajdu

Budui da Power Point koristite kao podrku usmenom prezentiranju, veoma je vano da na slajdove ne stavljate previe teksta. Ponavljanja i deskriptivni opisi e nepotrebno opteretiti slajdove vae prezentacije. Obriite nepotrebne rijei i fraze ili ih skratite, eliminiite nebitno i ukljuite samo one vane, neophodne informacije. Ukoliko se na slajdu nalazi previe teksta auditorij e se vjerovatno vie koncentrirati na itanje slajda, nego na sluanje vaeg izlaganja.

9

Slajdove je teko itati, ukoliko je na njima previe teksta. Pomozite vaem auditoriju stavljajui na slajdove samo vane i lako pamtljive" informacije.

U okviru jednog slajda preporuuje se koritenje pravila 6-6-6" koje glasi: - ne vie od est rijei u jednoj alineji, - ne vie od est alineja po jednom slajdu, - ne vie od est tekstualnih linija po slajdu.

7.2. Koritenje fontova na slajdu

Prekomjerna upotreba razliitih vrsta slova moe odvratiti panju auditorija i unijeti elemente nedosljednosti u prezentaciju. Jednostavnije je pratiti izlaganu temu ukoliko u prezentaciji

dosljedno koristite istu vrstu slova i ukoliko panju auditorija ne odvlae razliiti dekorativni fontovi.

Preporuuje se koritenje Sans Sarif slova (poput Arial ili Verdana), jer ih je lake itati na ekranu. Za pravljenje handouts" preporuuje se koritenje Times New Roman fonta, jer je najjednostavniji i najbolji font za itanje sa pisanih materijala. Dosljednost u upotrebi jedne vrste slova ini prezentaciju profesionalnijom i lakom za praenje. Ukoliko elite upotrijebiti i neki dodatni font, preporuka je da to maksimalno budu tri razliita fonta u okviru jedne Power Point prezentacije.

7.3. Veliina slova na slajdu

Pri kreiranju morate posvetiti panju veliini slova koju koristite u prezentaciji. Ukoliko su slova manja od tipa 24, auditoriju e biti teko proitati sadraj slajda. Predloene veliine slova u prezentacijama variraju od 24 do 32, vodei rauna o dosljednosti u cijeloj prezentaciji. Preporuuje se da izbjegavate koritenje italik slova, jer ih je teko itati. Moete koristiti podebljana (boldirana) slova, ukoliko elite neto naglasiti. Izbjegavajte upotrebu skraenica.

7.4. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu

Vizuelna sredstva su slike, fotografije i karikature.

Vizuelna sredstva obino pojednostavljuju prezentaciju, naglaavaju i sumiraju dijelove, te poboljavaju razumijevanje. Vizualizacija informacija je vana u kreiranju Power Point prezentacije. Pravilnim odabirom informacija, te odravanjem balansa izmeu ilustracija i rijei, pomaete kreiranju profesionalnog izgleda prezentacije. Slike su efektivan nain komunikacije sa auditorijem i ljudi ih due pamte. Ipak, ukoliko vizuelna sredstva ne podravaju osnovnu poruku, onda njihovo koritenje nije opravdano. Vizuelna sredstva moete koristiti kao dopunu

10

pisanoj rijei i upotrebljavati ih u sluaju kada elite neto naglasiti. Slike trebaju biti dovoljno velike da ne ometaju itanje teksta i brojeva. Vizuelna sredstva mogu biti: tabele, grafikoni, dijagrami, mape, slike i sl.

8. OCJENJIVANJE PREZENTACIJE (BODOVANJE)

Prezentaciju ocjenjuje profesor/asistent pomou bodovanja. Broj bodova se kree od 0 5 bodova. Ocjenjivanje prezentacije odnosno bodovanje vri se na dva naina:

1. Kroz bodovanje i ocjenjivanje primarnog rada (projekat, studije sluaja, diplomskog, magistarskog rada i sl.). u ovom sluaju prezentacija je sastavni dio primarnog rada i ne ocjenjuje se posebno nego doprinosi boljoj ili loijoj ocjeni primarnog rada.

2. Pri ocjenjivanju i bodovanju prezentacije gdje je prezentacija primarna a tema prezentacije sekundarna vri se ocjenjivanje same tehnike, sadraja i metode prezentacije.

3. U sluaju da student prezentuje seminarski rad (koji je ve bodovan samo kao individualno napisani rad) izvrit e se dodatno bodovanje za prezentaciju i odbranu seminarskog rada od 0 do 5 bodova. Uzimajui dodatne elemente kao to su tehnika, sadraj i metod prezentacije. Ukoliko student ne odbrani seminarski rad profesor/asistent istom moe umanjiti ili u cijelosti oduzeti bodove koji su dodijeljeni za pismeni oblik seminarskog rada jer je oito da je seminarski rad plagijat ili ga je drugi student pisao. Profesor/asistent moe samoinicijativno zakazati studentu obaveznu prezentaciju seminarskog rada kao i odbranu seminarskog rada. Ukoliko student ne pristupi

prezentaciji seminarskog rada istom se oduzimaju svi dodijeljeni bodovi za pismeni dio

seminarskog rada.

Pri bodovanju prezentacije u razmatranje se uzimaju etiri grupe komponenti prezentacije:

- je li prezentator uspjeno i kvalitetno prezentirao temu prezentacije, - je li prezentacija sa tehnikog aspekta bila uspjena, - je li prezentator uspjeno govorno realizirao prezentaciju. - je li prezentacija izazvala raspravu, diskusiju ili pitanja prisunih.

Pri bodovanju prezentacije potrebno je ocjeniti i bodovati pojedinane elemente prezentacije kao to su:

- da li je prezentacija potivana sa aspekta obima i vremena trajanja, - da li je prezentator dovoljno struno i kvalitetno prezentirao temu prezentacije, - je li prezentacija uspjeno, kvalitetno i logiki struktuirana, - da li su slajdovi bili jasni i precizni,

- da li je rad vizuelno i stilski kvalitetno uraen i prezentiran, - da li je tekst na slajdovima bio optimalan,

- da li broj slajdova odgovara obimu prezentacije,

- da li je izlaganje prezentatora bilo struno i prilagoeno temi prezentacije,

11

- da li je prezentator uspio kvalitetno predstaviti temu i iznijeti zakljuke, - da li su reenice i izlaganja prezentatora bile konzistentne, jasne i uvjerljive, - da li je prezentator koristio nepotrebne rijei i potapalice kao: ovaj, dakle, kako da kaem, znate i td., - je li tema cjelovito obraena i prezentirana, - da li je prezentator u predvienom roku zavrio prezentaciju, - kako su koritena vizuelna sredstva u prezentaciji, - kakav je bio govor tijela, ruku i ponaanja prezentatora pri prezentaciji, - da li je trema prezentatora bila negativno uoljiva i td.