Besplatni primjerakBroj 5 Godina II.Svibanj 2009.

Pod ladonjom:Klaudio Marinac

Posjet iseljenicimaBuzeštine u

Argentini i Èileu

Projekt: Kuæa tartufaSport: Rukometna groznica

Sustav bežièneinternet zone

ISSN 1846-7776

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Teku prvi dani proljeæa, stižu topliji dani i nastavljamo graditi i ureðivati našu Buzeštinu. Mnogo je projekata iza nas, ali mnogo je i posla kojeg treba dovršiti. Zato vam u ovom broju predstavljamo sve projekte vezane za nastavak gradnje i ureðivanja javne rasvjete, gradskih ulica, ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, javnih i zelenih površina, vodovodnih ogranaka, vodotoka, naselja, groblja, te nerazvrstanih cesta. Zajednièki je cilj ravnomjeran razvoj u svih jedanaest mjesnih odbora, kako to volimo reæi, a vjerujem da u tome i uspijevamo.

Jednako tako, nastavljamo i sve druge projekte: sustav pomoæi i subvencija poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, predškolski odgoj, produženi boravak uèenika osnovne škole, ulaganje u znanje i sustav stipendiranja uèenika i studenata, mnoštvo projekata iz kulture i sporta, programe socijalne skrbi... U ovom ekonomski neizvjesnom razdoblju važno je preuzeti odgovornost i nastaviti racionalno upravljati Buzetom, ali na naèin da Grad uvijek prepoznaje i pomaže svojim stanovnicima u lakšem rješavanju svakodnevnih potreba. Kao što svi znamo, svih ovih godina politika Grada bila je izbjegavanje dodatnih nameta svojim graðanima, tako, primjerice, nismo kao drugi gradovi uvodili prirez ili naplatu parkirališta, trudili smo se održati što nižu visinu komunalne naknade, cijenu vrtiæa, grobne naknade i svih drugih naknada i doprinosa u ingerenciji gradova. Naravno, to ne želimo mijenjati

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 5,Svibanj 2009. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Mia Žudiæ, Dejan Hren,Danilo Cerovac, Nikolina GržiniæDarko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.750 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Rijeèica u Mlinima(Snimio: Darko Matkoviæ)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

niti sada i vjerujem da æemo uspjeti održati stabilnost u kojoj smo svih ovih godina mogli uživati. Smatram da je najispravnije kada Grad pristupa graðanima kao potpora i oslonac putem svojih programa i osmišljene strategije.

Naravno, svjesni smo opasnosti jako osjetljivog trenutka za našu ekonomiju, koji æe se preliti i prema nama i moramo oèuvati svako radno mjesto. Stoga se moramo pripremiti najbolje što možemo, na naèin da Grad bude pokretaè i potpora poduzetništvu, obrtništvu i poljoprivredi, te tako utjeèe na životni standard svakog od nas i posljedièno svih nas zajedno. Naša je dužnost raspolagati zajednièkim sredstvima uz krajnju racionalnost i oprez, èuvajuæi sigurnost i stabilnost života na Buzeštini. Vjerujem da smo dovoljno snažni i da æemo izdržati sve poteškoæe vremena u kojem živimo.

Na kraju, ne sumnjam da æe ponovno prevladati poznata marljivost Buzeæana i u konstruktivnoj atmosferi zajedništva nastavit æemo razvoj našeg grada. Uloženi trud i napor donijet æe zaslužene rezultate i moæi æemo i dalje s ponosom govoriti da živimo u kraju u sretnih i sposobnih ljudi koji znaju èuvati svoj identitet i tradiciju.

Djela su èovjeku poduka i utjeha.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja8 MJESNI ODBOR: Krušvari9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio)10 GOSPODARSTVO: Automatic servis12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ...............13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac16 USKRS: Blagdan koji slavi život17 ZDRAVA HRANA: Jaje18 FOTO VIJESTI20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine22 FOTO VIJESTI23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga ....28 TURISTIÈKE STRANICE: Kuæa tartufa30 KULTURA: Knjižnica32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine36 SPORT: Rukometna èarolija .........................................38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje»39 SPORTSKE VIJESTI40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku42 OBRAZOVANJE: Projekt »Dinosauri« .............................44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ...........................48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac51 LEGENDA: Sovinjski drveni top .....................................52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

i nekad

Maškare Sovišæine danas...

SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A

...........

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Teku prvi dani proljeæa, stižu topliji dani i nastavljamo graditi i ureðivati našu Buzeštinu. Mnogo je projekata iza nas, ali mnogo je i posla kojeg treba dovršiti. Zato vam u ovom broju predstavljamo sve projekte vezane za nastavak gradnje i ureðivanja javne rasvjete, gradskih ulica, ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, javnih i zelenih površina, vodovodnih ogranaka, vodotoka, naselja, groblja, te nerazvrstanih cesta. Zajednièki je cilj ravnomjeran razvoj u svih jedanaest mjesnih odbora, kako to volimo reæi, a vjerujem da u tome i uspijevamo.

Jednako tako, nastavljamo i sve druge projekte: sustav pomoæi i subvencija poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, predškolski odgoj, produženi boravak uèenika osnovne škole, ulaganje u znanje i sustav stipendiranja uèenika i studenata, mnoštvo projekata iz kulture i sporta, programe socijalne skrbi... U ovom ekonomski neizvjesnom razdoblju važno je preuzeti odgovornost i nastaviti racionalno upravljati Buzetom, ali na naèin da Grad uvijek prepoznaje i pomaže svojim stanovnicima u lakšem rješavanju svakodnevnih potreba. Kao što svi znamo, svih ovih godina politika Grada bila je izbjegavanje dodatnih nameta svojim graðanima, tako, primjerice, nismo kao drugi gradovi uvodili prirez ili naplatu parkirališta, trudili smo se održati što nižu visinu komunalne naknade, cijenu vrtiæa, grobne naknade i svih drugih naknada i doprinosa u ingerenciji gradova. Naravno, to ne želimo mijenjati

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 5,Svibanj 2009. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Mia Žudiæ, Dejan Hren,Danilo Cerovac, Nikolina GržiniæDarko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.750 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Rijeèica u Mlinima(Snimio: Darko Matkoviæ)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

niti sada i vjerujem da æemo uspjeti održati stabilnost u kojoj smo svih ovih godina mogli uživati. Smatram da je najispravnije kada Grad pristupa graðanima kao potpora i oslonac putem svojih programa i osmišljene strategije.

Naravno, svjesni smo opasnosti jako osjetljivog trenutka za našu ekonomiju, koji æe se preliti i prema nama i moramo oèuvati svako radno mjesto. Stoga se moramo pripremiti najbolje što možemo, na naèin da Grad bude pokretaè i potpora poduzetništvu, obrtništvu i poljoprivredi, te tako utjeèe na životni standard svakog od nas i posljedièno svih nas zajedno. Naša je dužnost raspolagati zajednièkim sredstvima uz krajnju racionalnost i oprez, èuvajuæi sigurnost i stabilnost života na Buzeštini. Vjerujem da smo dovoljno snažni i da æemo izdržati sve poteškoæe vremena u kojem živimo.

Na kraju, ne sumnjam da æe ponovno prevladati poznata marljivost Buzeæana i u konstruktivnoj atmosferi zajedništva nastavit æemo razvoj našeg grada. Uloženi trud i napor donijet æe zaslužene rezultate i moæi æemo i dalje s ponosom govoriti da živimo u kraju u sretnih i sposobnih ljudi koji znaju èuvati svoj identitet i tradiciju.

Djela su èovjeku poduka i utjeha.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja8 MJESNI ODBOR: Krušvari9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio)10 GOSPODARSTVO: Automatic servis12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ...............13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac16 USKRS: Blagdan koji slavi život17 ZDRAVA HRANA: Jaje18 FOTO VIJESTI20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine22 FOTO VIJESTI23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga ....28 TURISTIÈKE STRANICE: Kuæa tartufa30 KULTURA: Knjižnica32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine36 SPORT: Rukometna èarolija .........................................38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje»39 SPORTSKE VIJESTI40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku42 OBRAZOVANJE: Projekt »Dinosauri« .............................44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ...........................48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac51 LEGENDA: Sovinjski drveni top .....................................52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

i nekad

Maškare Sovišæine danas...

SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A

...........

Buzetski list 4

Piše:Nenad ŠÆULAC

Buzetski list5

Svakog proljeæa Grad Buzet nastavlja s radovima na poboljšanju i širenju mreže komunalne infrastrukture. Sredstvima iz proraèuna Grada za 2009. godinu, Upravni odjel za gospodarenje prostorom predvidio je radove na gradnji, održavanju i rekonstrukciji javne rasvjete, gradnji i ureðenju gradskih ulica, izgradnji ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, gradnji i održavanju javnih površina i èišæenju zelenih površina, gradnji vodovodnih ogranaka, o b i l j e ž a v a n j u n a s e l j a , o d r ž av a n j u g ro b l j a , te

PROJEKTI

Komunalna infrastruktura u ovoj godini

Nova rasvjeta, ureðenje ulica,popravak cesta… U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora, popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište

o d r ž a v a n j u , s a n a c i j i i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta.

Javna rasvjeta

Zbog velike površine i raštrkanih naselja, Buzet ima vrlo široku i zahtjevnu mrežu javne rasvjete koja se svake g o d i n e d o d a t n o š i r i i nadograðuje. U 2009. godini Grad planira u javnu rasvjetu investirati ukupno 700 tisuæa kuna.

S obzirom da se sljedeæih godina može oèekivati dodatni rast cijene elektriène energije, pokrenut je projekt ispitivanja i

p o s l o v n i m p r o s t o r o m „Autotransa“, kada æe se moæi planirati nova prometna regulacija i u skladu s njom rekonstruirati cijeli kolnik u ulici.

Ureðenje domova

Društveni domovi su središte društvenog života u ruralnim naseljima i sjedišta mjesnih odbora. Mnogi su, nažalost, u lošem stanju i nužno ih je rekonstruirati i urediti. Postupno se ureðuju prostorije svih društvenih domova. Tako su prošle godine izvršeni svi planirani zahvati na prostorijama mjesnih domova. Ove æe godine Grad uložiti ukupno 700.000 kuna u u r e ð e n j e p r o s t o r i j a društvenih domova.U planu su: sanacija krovišta i fasade doma u Sv. Martinu (do sredine ožujka 2009. godine), nastavak ureðenja prostorija MO Sovinjak, dovršetak unutrašnjeg ureðenja prostora MO Vrh te prostora MO Buzet - S t a r i G r a d , i z g r a d n j a sanitarnog èvora doma u P r o d a n i m a , u r e ð e n j e d r u š t ve n e p ro s to r i j e u prizemlju doma u Sv. Donatu, ureðenje unutrašnjosti doma u Sv. Ivanu, sanacija krovišta doma u Mlinima, dovršetak izgradnje doma u Sv. Duhu, te drugi zahvati.

Roèanima boæalište

Iznimno razvijena kultura a m a te r s ko g s p o r t a n a Buzeštini, proteklih je godina

iznjedrila mnoštvo novih sportskih klubova. U tu svrhu,

uleknuæa i drugih ošteæenja na nerazvrstanim cestama na cijelom buzetskom podruèju, ukupne površine 1.400 èetvornih metara.

ug radn je š tedne javne rasvjete. Uz to, Grad je pristupio Energetskoj povelji, projektu kojim se ispituje štednja u korištenju energije na podruèju cijele Hrvatske.

Nadalje, ugovoreni su radovi na rekonstrukciji javne rasvjete i zamjeni dotrajalih rasvjetnih tijela na èak 19 lokacija: Valice, Sovinjska Brda, Srgobani, Penièiæi, Krušvari, Kosoriga, Kapetani, Gornja i Donja Nugla, Èiritež i Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice, Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji, Cunjci i Sušiæi, Rumeni, Sovinjsko Polje, Kajini, te rekonstrukcije ormara javne

rasvjete na trafostanicama Stari Grad, Naselje Gorièica i Roè. Uz to, planirana je gradnja i rekonstrukcija javne r a s v j e te u B u z e t u , n a parkiralištu izmeðu sportske dvorane i osnovne škole, u Ulici II. istarske brigade i Trgu Fontana. Svi predviðeni radovi trebali bi biti dovršeni do sredine travnja 2009. godine.

Gradske ulice

Buzet se stalno širi, grade se nove kuæe i nastaju nove ulice u kojima treba asfaltirati kolnik, urediti odvodnju oborinskih voda ili postaviti prometnu signalizaciju. Tako æe ove godine biti izgraðen još jedan odvojak u naselju Franeèiæi, kolokvijalno nazvan odvojak Grabar - Nežiæ. Za p r e d v i ð e n e r a d o v e , uk l juèu juæ i i zeml jane , p r o v e d e n o j e j a v n o n a d m e t a n j e i o d a b r a n najpovoljniji ponuditelj koji bi taj posao trebao završiti do sredine travnja 2009. godine po ugovorenoj cijeni od približno 353.000 kuna.

Zatim, u planu je ureðenje parkirališta iza zgrade Doma zdravlja u Buzetu, a uz to p r e d v i ð a s e s a n a c i j a ošteæenja na kolniku u Ulici Augustina Vivode. Iako je taj kolnik veæ dotrajao i jako je ošteæen, u ovom trenutku je moguæa samo sanacija dijela ulice koji se spaja na glavnu cestu prema Trgu Fontana. Potpuna rekonstrukcija i ureðenje moraju prièekati rasplet situacije s bivšim U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA

SANACIJA KROVADRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA

IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU

ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA

Buzetski list 4

Piše:Nenad ŠÆULAC

Buzetski list5

Svakog proljeæa Grad Buzet nastavlja s radovima na poboljšanju i širenju mreže komunalne infrastrukture. Sredstvima iz proraèuna Grada za 2009. godinu, Upravni odjel za gospodarenje prostorom predvidio je radove na gradnji, održavanju i rekonstrukciji javne rasvjete, gradnji i ureðenju gradskih ulica, izgradnji ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, gradnji i održavanju javnih površina i èišæenju zelenih površina, gradnji vodovodnih ogranaka, o b i l j e ž a v a n j u n a s e l j a , o d r ž av a n j u g ro b l j a , te

PROJEKTI

Komunalna infrastruktura u ovoj godini

Nova rasvjeta, ureðenje ulica,popravak cesta… U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora, popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište

o d r ž a v a n j u , s a n a c i j i i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta.

Javna rasvjeta

Zbog velike površine i raštrkanih naselja, Buzet ima vrlo široku i zahtjevnu mrežu javne rasvjete koja se svake g o d i n e d o d a t n o š i r i i nadograðuje. U 2009. godini Grad planira u javnu rasvjetu investirati ukupno 700 tisuæa kuna.

S obzirom da se sljedeæih godina može oèekivati dodatni rast cijene elektriène energije, pokrenut je projekt ispitivanja i

p o s l o v n i m p r o s t o r o m „Autotransa“, kada æe se moæi planirati nova prometna regulacija i u skladu s njom rekonstruirati cijeli kolnik u ulici.

Ureðenje domova

Društveni domovi su središte društvenog života u ruralnim naseljima i sjedišta mjesnih odbora. Mnogi su, nažalost, u lošem stanju i nužno ih je rekonstruirati i urediti. Postupno se ureðuju prostorije svih društvenih domova. Tako su prošle godine izvršeni svi planirani zahvati na prostorijama mjesnih domova. Ove æe godine Grad uložiti ukupno 700.000 kuna u u r e ð e n j e p r o s t o r i j a društvenih domova.U planu su: sanacija krovišta i fasade doma u Sv. Martinu (do sredine ožujka 2009. godine), nastavak ureðenja prostorija MO Sovinjak, dovršetak unutrašnjeg ureðenja prostora MO Vrh te prostora MO Buzet - S t a r i G r a d , i z g r a d n j a sanitarnog èvora doma u P r o d a n i m a , u r e ð e n j e d r u š t ve n e p ro s to r i j e u prizemlju doma u Sv. Donatu, ureðenje unutrašnjosti doma u Sv. Ivanu, sanacija krovišta doma u Mlinima, dovršetak izgradnje doma u Sv. Duhu, te drugi zahvati.

Roèanima boæalište

Iznimno razvijena kultura a m a te r s ko g s p o r t a n a Buzeštini, proteklih je godina

iznjedrila mnoštvo novih sportskih klubova. U tu svrhu,

uleknuæa i drugih ošteæenja na nerazvrstanim cestama na cijelom buzetskom podruèju, ukupne površine 1.400 èetvornih metara.

ug radn je š tedne javne rasvjete. Uz to, Grad je pristupio Energetskoj povelji, projektu kojim se ispituje štednja u korištenju energije na podruèju cijele Hrvatske.

Nadalje, ugovoreni su radovi na rekonstrukciji javne rasvjete i zamjeni dotrajalih rasvjetnih tijela na èak 19 lokacija: Valice, Sovinjska Brda, Srgobani, Penièiæi, Krušvari, Kosoriga, Kapetani, Gornja i Donja Nugla, Èiritež i Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice, Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji, Cunjci i Sušiæi, Rumeni, Sovinjsko Polje, Kajini, te rekonstrukcije ormara javne

rasvjete na trafostanicama Stari Grad, Naselje Gorièica i Roè. Uz to, planirana je gradnja i rekonstrukcija javne r a s v j e te u B u z e t u , n a parkiralištu izmeðu sportske dvorane i osnovne škole, u Ulici II. istarske brigade i Trgu Fontana. Svi predviðeni radovi trebali bi biti dovršeni do sredine travnja 2009. godine.

Gradske ulice

Buzet se stalno širi, grade se nove kuæe i nastaju nove ulice u kojima treba asfaltirati kolnik, urediti odvodnju oborinskih voda ili postaviti prometnu signalizaciju. Tako æe ove godine biti izgraðen još jedan odvojak u naselju Franeèiæi, kolokvijalno nazvan odvojak Grabar - Nežiæ. Za p r e d v i ð e n e r a d o v e , uk l juèu juæ i i zeml jane , p r o v e d e n o j e j a v n o n a d m e t a n j e i o d a b r a n najpovoljniji ponuditelj koji bi taj posao trebao završiti do sredine travnja 2009. godine po ugovorenoj cijeni od približno 353.000 kuna.

Zatim, u planu je ureðenje parkirališta iza zgrade Doma zdravlja u Buzetu, a uz to p r e d v i ð a s e s a n a c i j a ošteæenja na kolniku u Ulici Augustina Vivode. Iako je taj kolnik veæ dotrajao i jako je ošteæen, u ovom trenutku je moguæa samo sanacija dijela ulice koji se spaja na glavnu cestu prema Trgu Fontana. Potpuna rekonstrukcija i ureðenje moraju prièekati rasplet situacije s bivšim U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA

SANACIJA KROVADRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA

IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU

ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA

Buzetski list7Buzetski list 6

Ono što mnogi korisnici Interneta u Hrvatskoj tek sanjaju, u Buzetu je od ožujka stvarnost: besplatan pristup mreži!

Sustav bežiène Internet zone (wirelessa) u Buzetu, projekt je koji je nastao u želji da se svim graðanima i pos jet i te l j ima omoguæi jednostavno, besplatno i mobilno korištenje Interneta. Napretkom tehnologije i padom cijena, kako bežiène opreme tako i prenosivih raèunala, bilo je nužno p o n u d i t i m o g u æ n o s t bežiènog umrežavanja, a sve u cilju poveæanja kvalitete života i poboljšanja životnog standarda u ovom kraju.

Stop velikim raèunima

I d e j a j e i s k o r i s t i t i p r i s t u p a è n u b e ž i è n u tehnologiju kako bi razvili lokalnu bežiènu mrežnu infrastrukturu u Buzetu koja radi u nelicencirajuæem f rekventnom podruè ju . P o k r e n u t a b e ž i è n a tehno log i ja t vor i p r vu t e l e k o m u n i k a c i j s k u infrastrukturu koja ne samo da je besplatna za sve korisnike, veæ ima gotovo neogranièene moguænosti i jednostavna je za uporabu. Gradska mreža je zajednièki distribuirani sustav neovisan o lokalnim davatelj ima Internet usluga, kojima se inaèe plaæaju ogromni mjeseèni raèuni za pristup mreži, k tome još i s malim brzinama. To je samostalna mreža koja pripada Gradu

PROJEKTI

Sustav bežiène Internet zone

Besplatni Internet za Buzeæane!Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini

Buzetu i njegovim graðanima.I z g r a d n j a s u s t a v a

bež iène In ternet zone zamišljena je na cijelom gradskom podruèju, a nakon dovršetka pokrivat æe svako n a s e l j e n o m j e s t o n a Buzeštini. Radovi su poèeli u v e l j a è i 2 0 0 9 . g o d i n e postavljanjem 10 odašiljaèa na prostoru koji obuhvaæa središte Buzeta, i to od

Sportske ulice do Trga Fontana, ukljuèujuæi i najveæi dio starog grada Buzeta.

Prijava bez lozinke

Poèetkom ožu jka u središtu grada poèela je tako s radom bežièna raèunalna mreža kao besplatni Internet sustav koji je u funkciji 24

sata dnevno. Sustav je prilagoðen korisniku tako da se njegov bežièni ureðaj automatski prilagoðava za rad na mreži, bez unošenja posebne šifre ili lozinke. Nakon prijave korisnika otvara se izlaz na Internet. Pri izgradnji, Grad se naroèito vodio naèelom slobodnog p r i s t u p a , a n e m a n i vremenskog ogranièenja.

Jedina ogranièenja su sigurnosne prirode, što znaèi da sustav ima moguænost filtriranja neprikladnih i u v r e d l j i v i h s a d r ž a j a , ant iv i rusnu zašt i tu, te o g r a n i è e n j e v e l i è i n e datoteka (P2P usluge).

Nakon ove prve, testne faze, analizirat æe se uèinci mreže te prema tome, i

raspoloživim sredstvima, projektirati dinamika i daljnje prostorno širenje. Važno je naglasiti da je ovo tek uspješan poèetak velikog komunikacijskog projekta, j e r pos la ( i sp i t i van ja , doraðivanja i dograðivanja mreže) ima još. Bežièna mreža gradi se na optièkoj vidljivosti odašiljaèa, a kako je podruèje koje pokriva

Buzet zemljopisno zahtjevno, dodatni izazov u buduænosti biti æe razvoj kvalitetne unutarnje komunikacijske mreže, s mnoštvom dodatnih servisa, u èijoj æe kreaciji zajednièki sudjelovati Grad i njegovi graðani svoj im prijedlozima i inicijativama.

Ulaganje u znanje najveæa je investicija. Zbog toga je Grad Buzet donio Odluku o subvencioniranju troškova prijevoza redovitih uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Pravo na tu novèanu pomoæ imaju uèenici

Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještajai prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola

Grad olakšao troškoveškolovanja Najviše uèenika putuje u Pazin, i to vlakom, a najmanje u Poreè

SUBVENCIJE

Piše: Ana PISAK

treæih i èetvrtih razreda èije se škole nalaze izvan podruèja Grada Buzeta, a koji nisu smješteni u uèenièkom domu te koriste mjeseènu pokaznu kartu za odgovarajuæe relacije ili uèenici polaznici Srednje škole u Buzetu è i ja je

u d a l j e n o s t o d m j e s t a prebivališta do škole veæa od pet kilometara.

Polovica putne karte

Tako uèenici koji putuju, a nisu smješteni u domu,

Piše:Nenad ŠÆULAC

ostvaruju pravo na mjeseènu pomoæ od 414 kuna za srednje škole u Rijeci, 153 kune za srednje škole u Pazinu, 329 kuna za srednje škole u Puli, a najviše, toènije 462 kune za srednje škole u Bujama i Poreèu. Radi se o subvenciji koja pokriva 50 posto iznosa mjeseène putne kar te . Zanimljivo je da najviše srednjoškolaca putuje u Pazin, i to vlakom, dok u Poreè, zbog loših prijevoznih linija, ne putuje niti jedan uèenik treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Uèenicima treæih i èetvrtih razreda Srednje škole Buzet kojima je mjesto prebivališta do škole udaljeno više od 5 kilometara subvencioniraju se troškovi prijevoza u visini od 0,33 kune po prijeðenom kilometru.

Za hranu i smještaj 315 kuna

Grad je takoðer donio i Odluku o subvencioniranju troškova smještaja i prehrane uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola u uèenièkim domovima. Kriterij je da roditelji uèenika imaju sklopljen ugovor s uèenièkim domom ili pak s vlasnikom iznajmljenog stana. Svi oni koji ispunjavaju ove uv jete, ostvaruju pravo na mjeseènu subvenciju u iznosu od 315 kuna, što je 50 posto ukupne cijene troškova smještaja i prehrane u uèenièkom domu.

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i ove je godine potpisao nove ugovore, njih 35, o stipendiranju studenata. Uzmemo li u obzir buduæe intelektualce koji su ostvarili pravo na stipendiju po starom pravilniku te one koji su udovoljili strogim uvjetima novog pravilnika dobit æemo brojku da u akademskoj godini 2008./2009. Grad stipendira

ukupno 85 studenata. Potpore za stipendiste, prema starom pravilniku, iznose 400 kuna mjeseèno, prema novom 700, a za šest studenata koji su se o d l u è i l i z a d e f i c i t a r n a zanimanja ona iznosi tisuæu kuna. Ove je godine najveæi interes vladao za studij strojarstva, graðevine i ekonomije. Stipendiju dobiva i 50 srednjoškolaca. Najviše,

500 kuna, iznosi stipendija onih srednjoškolaca koji se školuju izvan grada, dok s t i p e n d i j a z a u è e n i ke , polaznike Srednje škole u Buzetu, iznosi 250 kuna. Korisnici novèane pomoæi koji su ugovor potpisali po starom pravilniku dobivaju 300 kuna mjeseèno.

Stipendije za ðake i studenteGRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU

STUDENTI STIPENDISTI

Buzetski list7Buzetski list 6

Ono što mnogi korisnici Interneta u Hrvatskoj tek sanjaju, u Buzetu je od ožujka stvarnost: besplatan pristup mreži!

Sustav bežiène Internet zone (wirelessa) u Buzetu, projekt je koji je nastao u želji da se svim graðanima i pos jet i te l j ima omoguæi jednostavno, besplatno i mobilno korištenje Interneta. Napretkom tehnologije i padom cijena, kako bežiène opreme tako i prenosivih raèunala, bilo je nužno p o n u d i t i m o g u æ n o s t bežiènog umrežavanja, a sve u cilju poveæanja kvalitete života i poboljšanja životnog standarda u ovom kraju.

Stop velikim raèunima

I d e j a j e i s k o r i s t i t i p r i s t u p a è n u b e ž i è n u tehnologiju kako bi razvili lokalnu bežiènu mrežnu infrastrukturu u Buzetu koja radi u nelicencirajuæem f rekventnom podruè ju . P o k r e n u t a b e ž i è n a tehno log i ja t vor i p r vu t e l e k o m u n i k a c i j s k u infrastrukturu koja ne samo da je besplatna za sve korisnike, veæ ima gotovo neogranièene moguænosti i jednostavna je za uporabu. Gradska mreža je zajednièki distribuirani sustav neovisan o lokalnim davatelj ima Internet usluga, kojima se inaèe plaæaju ogromni mjeseèni raèuni za pristup mreži, k tome još i s malim brzinama. To je samostalna mreža koja pripada Gradu

PROJEKTI

Sustav bežiène Internet zone

Besplatni Internet za Buzeæane!Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini

Buzetu i njegovim graðanima.I z g r a d n j a s u s t a v a

bež iène In ternet zone zamišljena je na cijelom gradskom podruèju, a nakon dovršetka pokrivat æe svako n a s e l j e n o m j e s t o n a Buzeštini. Radovi su poèeli u v e l j a è i 2 0 0 9 . g o d i n e postavljanjem 10 odašiljaèa na prostoru koji obuhvaæa središte Buzeta, i to od

Sportske ulice do Trga Fontana, ukljuèujuæi i najveæi dio starog grada Buzeta.

Prijava bez lozinke

Poèetkom ožu jka u središtu grada poèela je tako s radom bežièna raèunalna mreža kao besplatni Internet sustav koji je u funkciji 24

sata dnevno. Sustav je prilagoðen korisniku tako da se njegov bežièni ureðaj automatski prilagoðava za rad na mreži, bez unošenja posebne šifre ili lozinke. Nakon prijave korisnika otvara se izlaz na Internet. Pri izgradnji, Grad se naroèito vodio naèelom slobodnog p r i s t u p a , a n e m a n i vremenskog ogranièenja.

Jedina ogranièenja su sigurnosne prirode, što znaèi da sustav ima moguænost filtriranja neprikladnih i u v r e d l j i v i h s a d r ž a j a , ant iv i rusnu zašt i tu, te o g r a n i è e n j e v e l i è i n e datoteka (P2P usluge).

Nakon ove prve, testne faze, analizirat æe se uèinci mreže te prema tome, i

raspoloživim sredstvima, projektirati dinamika i daljnje prostorno širenje. Važno je naglasiti da je ovo tek uspješan poèetak velikog komunikacijskog projekta, j e r pos la ( i sp i t i van ja , doraðivanja i dograðivanja mreže) ima još. Bežièna mreža gradi se na optièkoj vidljivosti odašiljaèa, a kako je podruèje koje pokriva

Buzet zemljopisno zahtjevno, dodatni izazov u buduænosti biti æe razvoj kvalitetne unutarnje komunikacijske mreže, s mnoštvom dodatnih servisa, u èijoj æe kreaciji zajednièki sudjelovati Grad i njegovi graðani svoj im prijedlozima i inicijativama.

Ulaganje u znanje najveæa je investicija. Zbog toga je Grad Buzet donio Odluku o subvencioniranju troškova prijevoza redovitih uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Pravo na tu novèanu pomoæ imaju uèenici

Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještajai prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola

Grad olakšao troškoveškolovanja Najviše uèenika putuje u Pazin, i to vlakom, a najmanje u Poreè

SUBVENCIJE

Piše: Ana PISAK

treæih i èetvrtih razreda èije se škole nalaze izvan podruèja Grada Buzeta, a koji nisu smješteni u uèenièkom domu te koriste mjeseènu pokaznu kartu za odgovarajuæe relacije ili uèenici polaznici Srednje škole u Buzetu è i ja je

u d a l j e n o s t o d m j e s t a prebivališta do škole veæa od pet kilometara.

Polovica putne karte

Tako uèenici koji putuju, a nisu smješteni u domu,

Piše:Nenad ŠÆULAC

ostvaruju pravo na mjeseènu pomoæ od 414 kuna za srednje škole u Rijeci, 153 kune za srednje škole u Pazinu, 329 kuna za srednje škole u Puli, a najviše, toènije 462 kune za srednje škole u Bujama i Poreèu. Radi se o subvenciji koja pokriva 50 posto iznosa mjeseène putne kar te . Zanimljivo je da najviše srednjoškolaca putuje u Pazin, i to vlakom, dok u Poreè, zbog loših prijevoznih linija, ne putuje niti jedan uèenik treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Uèenicima treæih i èetvrtih razreda Srednje škole Buzet kojima je mjesto prebivališta do škole udaljeno više od 5 kilometara subvencioniraju se troškovi prijevoza u visini od 0,33 kune po prijeðenom kilometru.

Za hranu i smještaj 315 kuna

Grad je takoðer donio i Odluku o subvencioniranju troškova smještaja i prehrane uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola u uèenièkim domovima. Kriterij je da roditelji uèenika imaju sklopljen ugovor s uèenièkim domom ili pak s vlasnikom iznajmljenog stana. Svi oni koji ispunjavaju ove uv jete, ostvaruju pravo na mjeseènu subvenciju u iznosu od 315 kuna, što je 50 posto ukupne cijene troškova smještaja i prehrane u uèenièkom domu.

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i ove je godine potpisao nove ugovore, njih 35, o stipendiranju studenata. Uzmemo li u obzir buduæe intelektualce koji su ostvarili pravo na stipendiju po starom pravilniku te one koji su udovoljili strogim uvjetima novog pravilnika dobit æemo brojku da u akademskoj godini 2008./2009. Grad stipendira

ukupno 85 studenata. Potpore za stipendiste, prema starom pravilniku, iznose 400 kuna mjeseèno, prema novom 700, a za šest studenata koji su se o d l u è i l i z a d e f i c i t a r n a zanimanja ona iznosi tisuæu kuna. Ove je godine najveæi interes vladao za studij strojarstva, graðevine i ekonomije. Stipendiju dobiva i 50 srednjoškolaca. Najviše,

500 kuna, iznosi stipendija onih srednjoškolaca koji se školuju izvan grada, dok s t i p e n d i j a z a u è e n i ke , polaznike Srednje škole u Buzetu, iznosi 250 kuna. Korisnici novèane pomoæi koji su ugovor potpisali po starom pravilniku dobivaju 300 kuna mjeseèno.

Stipendije za ðake i studenteGRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU

STUDENTI STIPENDISTI

Buzetski list9Buzetski list 8

Krušvari

U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – prvi dioPredstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare

Pripremila: Ana PISAK

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

Mjesni odbor Krušvari obuhvaæa 12 sela i zaseoka. Na tom podruèju stanuje tristotinjak ljudi. Rijeè je o prostoru koji se stalno razvija i ureðuje, a radove koji æe obilježiti 2009. godinu otkrio nam je predsjednik MO Krušvari Miljenko Prodan.

Sanacija ceste

Kao najveæi projekt, èija je realizacija trenutaèno u tijeku, Miljenko Prodan je istaknuo s a n a c i j u n e r a z v r s t a n e lokalne ceste Pašutiæi – Kotli,

Na prvom mjestu ceste i vodovod

dužine 1.700 metara. – Put je od velike važnosti za lokalno stanovništvo jer spaja MO Krušvari s MO Roè. Interesantan je za turiste jer se nalazi ispod ruralnog sela Kot l i , ko je kras i s tara v o d e n i c a , i s t a r s k a arhitektura i netaknuta priroda, a u blizini se nalazi i n a d a l e k o p o z n a t i srednjovjekovni gradiæ Hum. Isto tako, staza je zanimljiva i poljoprivrednicima jer okolna

podruèja obiluju zemljom visoke kvalitete pa je seljaci èesto i vrlo rado koriste kako bi stigli do svojih dragocjenih parcela, pojašnjava Miljenko Prodan. Sanacija ceste sastoji se od dvije faze. P r v a f a z a u k l j u è u j e izgradnju odvoda i propusta kroz èitavu dionicu, dok druga faza obuhvaæa radove nasipanja staze š l j u n k o m t e njegovo valjanje.

Kraj druge faze predviða se krajem mjeseca travnja. F i n a n c i j s k a v r i j e d n o s t projekta iznosi 250.000 kuna. Investitor je Grad Buzet, a izvoðaè radova Ceste Pula. U skoroj buduænosti predviða se i asfaltiranje staze.

Kutak za velike i male

Bitan projekt u 2009. godini za stanovnike tog mjesnog odbora je i izgradnja

djeèjeg igrališta u Krušvarima, koje æe se sastajati od nogometnog i košarkaškog terena, sa strane æe biti postavljenje klupice, ljuljaèke te ostale sprave za djecu.

Financijska sredstva u visini od 85.000 kuna veæ su o d o b r e n a . M e ð u t i m , realizaciju koèe problemi vezani uz zemljište na kojem bi se ono trebalo izgraditi.

Ureðenje doma

U Krušvarima je u planu izgradnja nogostupa, zelenog otoka te pripreme terena za postavljanje javne rasvjete. – U n a r e d n o m p e r i o d u adaptirati æemo južnu stranu fasade društvenog doma jer dolazi do prokišnjavanja. Ta je zgrada posljednjih godina doživjela cijeli niz promjena. Krov je u potpunosti saniran, s unutarnje strane zgrade postavljena je lamperija, promijenjena je elektrièna instalacija. U prizemlju zgrade planira se napraviti prostor, površine 30 èetvornih metara, za potrebe MO, koji æe koristiti

i mladi i stari nakon što ga se upotpuni stolnim nogometom i pikadom. Takoðer, razmišlja se o izgradnji sanitarnog èvora u prizemlju doma, kazao je Miljenko Prodan. Na

podruèju cijelog MO popraviti æe s e o š t e æ e n i d i j e l o v i nerazvrs tan ih putova. Asfaltirat æ e s e c e s t a R a c a r i – D u b r o v i c a , dužine 700-injak metara dok je prioritet spajanje sela Èabranija na vodovodnu mrežu. Po veæim s e l i m a postavljene su

oglasne ploèe radi boljeg i pravovremenog informiranja mještana.

Trasa za enduro vožnju

Mještani tog MO, pored rada u nekim od buzetskih tvrtki ili o b r t a , b a v e s e i poljoprivredom. U posljednje v r i jeme na tom d i je lu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova. Tako æe „Vo d o p r i v r e d i “ u p u t i t i prijedlog da se oèisti korito rijeke Mirne kod sela Benèiæi. U cilju promocije enduro vožnje, ali i zaštiti prirode, mještanima je želja trasirati pravce za enduro vozaèe kako bi se što manje kretali po privatnim posjedima.

Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima. Stoga je u cil ju što uspješnijeg i organiziranog rješavanja njihovih problema 1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini

Predsjednik sekcije:Damir Zorkomob. 098 259 512

recesije doprinijelo njihovoj promociji, uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u svakom broju revijalno-informativnog magazina predstavi jednu sekciju Udruženja obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju pripala je obrtnicima koji èine djelatnost graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67. Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju

donosimo prvi dio popisa te vrste obrtnika. Drugi dio biti æe predstavljen u iduæem broju.

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

Vivoda Elv is – OBRT ZA GRAÐEVINSKU M E H A N I Z A CI J U , E LE K T R O I N S TA L AC I J U I AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET»mob. 091 166 4220

Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311

Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR»tel. 052 663-027

Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ»mob. 091 565 3994

Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA RADNJA tel. 052 662-493

Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVEmob. 091 500 3632

Èerneka Mario - OBR T ZA OBAVLJANJE KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTItel. 052 662 516

Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA «FUGA» mob. 098 259 512

Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175

Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI OBRT»mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

GRAÐEVINSKI RADOVI:GRAÐEVINSKI RADOVI:

Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973

Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILEtel. 052 663 167

Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih dijelova) mob. 091 507 2428

Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i visokogradnja) tel. 051 637-897

Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA RADNJA (fasadni i štukaturni radovi)tel. 091 663- 1977

Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS» (niskogradnja i visokogradnja)

Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528

Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU (niskogradnja, visokogradnja i završni radovi) mob. 091 663 3155

Pavlet iæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARST VU «IRG» (niskogradnja, v isokogradnja , pokr ivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 260 815

Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI «PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459 643

Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD (niskogradnja i visokogradnja)tel. 052 662-578

Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja) mob. 091 734 5734

Š u š a n j B o g d a n - G R A Ð E V I N S K I O B R T (niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039

Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ» (niskogradnja, visokogradnjamob. 091 577 0655

Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE, Z I DA R S K E I K E R A M I È A R S K E R A D O V E I INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099 348 6573

Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE INSTALACIJE «IVANÈIÆ»

Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA «EUMAT»mob. 091 508 5413

Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS «LUKAS» mob. 098 328 112

Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA RADNJA

G r ž i n i æ Z o r a n – O B R T Z A I Z V O Ð E N J E ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665 105

Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE RADOVE «BANE»

Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA

MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI

Buzetski list9Buzetski list 8

Krušvari

U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – prvi dioPredstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare

Pripremila: Ana PISAK

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

Mjesni odbor Krušvari obuhvaæa 12 sela i zaseoka. Na tom podruèju stanuje tristotinjak ljudi. Rijeè je o prostoru koji se stalno razvija i ureðuje, a radove koji æe obilježiti 2009. godinu otkrio nam je predsjednik MO Krušvari Miljenko Prodan.

Sanacija ceste

Kao najveæi projekt, èija je realizacija trenutaèno u tijeku, Miljenko Prodan je istaknuo s a n a c i j u n e r a z v r s t a n e lokalne ceste Pašutiæi – Kotli,

Na prvom mjestu ceste i vodovod

dužine 1.700 metara. – Put je od velike važnosti za lokalno stanovništvo jer spaja MO Krušvari s MO Roè. Interesantan je za turiste jer se nalazi ispod ruralnog sela Kot l i , ko je kras i s tara v o d e n i c a , i s t a r s k a arhitektura i netaknuta priroda, a u blizini se nalazi i n a d a l e k o p o z n a t i srednjovjekovni gradiæ Hum. Isto tako, staza je zanimljiva i poljoprivrednicima jer okolna

podruèja obiluju zemljom visoke kvalitete pa je seljaci èesto i vrlo rado koriste kako bi stigli do svojih dragocjenih parcela, pojašnjava Miljenko Prodan. Sanacija ceste sastoji se od dvije faze. P r v a f a z a u k l j u è u j e izgradnju odvoda i propusta kroz èitavu dionicu, dok druga faza obuhvaæa radove nasipanja staze š l j u n k o m t e njegovo valjanje.

Kraj druge faze predviða se krajem mjeseca travnja. F i n a n c i j s k a v r i j e d n o s t projekta iznosi 250.000 kuna. Investitor je Grad Buzet, a izvoðaè radova Ceste Pula. U skoroj buduænosti predviða se i asfaltiranje staze.

Kutak za velike i male

Bitan projekt u 2009. godini za stanovnike tog mjesnog odbora je i izgradnja

djeèjeg igrališta u Krušvarima, koje æe se sastajati od nogometnog i košarkaškog terena, sa strane æe biti postavljenje klupice, ljuljaèke te ostale sprave za djecu.

Financijska sredstva u visini od 85.000 kuna veæ su o d o b r e n a . M e ð u t i m , realizaciju koèe problemi vezani uz zemljište na kojem bi se ono trebalo izgraditi.

Ureðenje doma

U Krušvarima je u planu izgradnja nogostupa, zelenog otoka te pripreme terena za postavljanje javne rasvjete. – U n a r e d n o m p e r i o d u adaptirati æemo južnu stranu fasade društvenog doma jer dolazi do prokišnjavanja. Ta je zgrada posljednjih godina doživjela cijeli niz promjena. Krov je u potpunosti saniran, s unutarnje strane zgrade postavljena je lamperija, promijenjena je elektrièna instalacija. U prizemlju zgrade planira se napraviti prostor, površine 30 èetvornih metara, za potrebe MO, koji æe koristiti

i mladi i stari nakon što ga se upotpuni stolnim nogometom i pikadom. Takoðer, razmišlja se o izgradnji sanitarnog èvora u prizemlju doma, kazao je Miljenko Prodan. Na

podruèju cijelog MO popraviti æe s e o š t e æ e n i d i j e l o v i nerazvrs tan ih putova. Asfaltirat æ e s e c e s t a R a c a r i – D u b r o v i c a , dužine 700-injak metara dok je prioritet spajanje sela Èabranija na vodovodnu mrežu. Po veæim s e l i m a postavljene su

oglasne ploèe radi boljeg i pravovremenog informiranja mještana.

Trasa za enduro vožnju

Mještani tog MO, pored rada u nekim od buzetskih tvrtki ili o b r t a , b a v e s e i poljoprivredom. U posljednje v r i jeme na tom d i je lu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova. Tako æe „Vo d o p r i v r e d i “ u p u t i t i prijedlog da se oèisti korito rijeke Mirne kod sela Benèiæi. U cilju promocije enduro vožnje, ali i zaštiti prirode, mještanima je želja trasirati pravce za enduro vozaèe kako bi se što manje kretali po privatnim posjedima.

Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima. Stoga je u cil ju što uspješnijeg i organiziranog rješavanja njihovih problema 1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini

Predsjednik sekcije:Damir Zorkomob. 098 259 512

recesije doprinijelo njihovoj promociji, uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u svakom broju revijalno-informativnog magazina predstavi jednu sekciju Udruženja obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju pripala je obrtnicima koji èine djelatnost graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67. Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju

donosimo prvi dio popisa te vrste obrtnika. Drugi dio biti æe predstavljen u iduæem broju.

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

Vivoda Elv is – OBRT ZA GRAÐEVINSKU M E H A N I Z A CI J U , E LE K T R O I N S TA L AC I J U I AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET»mob. 091 166 4220

Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311

Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR»tel. 052 663-027

Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ»mob. 091 565 3994

Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA RADNJA tel. 052 662-493

Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVEmob. 091 500 3632

Èerneka Mario - OBR T ZA OBAVLJANJE KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTItel. 052 662 516

Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA «FUGA» mob. 098 259 512

Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175

Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI OBRT»mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

GRAÐEVINSKI RADOVI:GRAÐEVINSKI RADOVI:

Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973

Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILEtel. 052 663 167

Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih dijelova) mob. 091 507 2428

Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i visokogradnja) tel. 051 637-897

Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA RADNJA (fasadni i štukaturni radovi)tel. 091 663- 1977

Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS» (niskogradnja i visokogradnja)

Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528

Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU (niskogradnja, visokogradnja i završni radovi) mob. 091 663 3155

Pavlet iæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARST VU «IRG» (niskogradnja, v isokogradnja , pokr ivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 260 815

Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI «PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459 643

Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD (niskogradnja i visokogradnja)tel. 052 662-578

Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja) mob. 091 734 5734

Š u š a n j B o g d a n - G R A Ð E V I N S K I O B R T (niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039

Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ» (niskogradnja, visokogradnjamob. 091 577 0655

Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE, Z I DA R S K E I K E R A M I È A R S K E R A D O V E I INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099 348 6573

Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE INSTALACIJE «IVANÈIÆ»

Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA «EUMAT»mob. 091 508 5413

Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS «LUKAS» mob. 098 328 112

Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA RADNJA

G r ž i n i æ Z o r a n – O B R T Z A I Z V O Ð E N J E ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665 105

Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE RADOVE «BANE»

Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA

MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI

10Buzetski list

Godine 1996. supružnici Edvin i Silverija Prodan iz Buzeta pokreæu vlastiti, i u to vrijeme Hrvatskoj relativno nepoznat, biznis koji ih ubrzo uvodi meðu najistaknutije gospodarstvenike ne samo sjevera Istre, veæ i cijele države. Te s u g o d i n e , n a i m e , supružnici Prodan osnovali poduzeæe Automatic servis d.o.o., èi ja je današnja osnovna djelatnost prodaja usluga putem automata za tople i hladne napitke i snack proizvode, prodaja kave i svih p r a t e æ i h s i r o v i n a z a samouslužne automate, te prodaja samih automata, njihovih rezervnih dijelova te n j i h o v o o d r ž a v a n j e i servisiranje.

- Nakon što sam dao otkaz u firmi za koju sam dotad radio

Automatic servis d.o.o.

Upornost i vrijedni radnici kljuèuspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci,

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjemAutomatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan Piše: Ana PISAK

krenuo sam, zajedno sa suprugom Silverijom, raditi u Trst obzirom da u Buzetu nije b i l o m o g u æ n o s t i z a preživljavanje. Supruga se zaposlila u poduzeæu èija je d j e l a t n o s t d i s t r i b u c i j a samouslužnih automata. Nakon nekog vremena, v l a s n i k t o g p o d u z e æ a prepoznao je naš potencijal pa smo se i mi uz njegovu pomoæ upustili u taj biznis. Poèeli smo na Mažinjici, u stotinjak èetvornih metara velikom prostoru obiteljske kuæe. Prve godine zaposlili smo dvojicu radnika, a imali smo tek dvadeset i pet samouslužnih automata. Ubrzo smo se poèeli širiti i na rijeèko podruèje. Probijanje je na domaæem tržištu bilo relativno teško jer su automati bili nepoznanica. Zatim smo se

poèeli predstavljati na raznim sajmovima i za razliku od tada, kada smo mi bili u potrazi za klijentima, sada oni traže nas, prisjeæa se prvih poèetka rada direktor Automatic servisa Edvin Prodan.

Kako je Automatic servis u kratkom periodu postalo vrlo uspješno poduzeæe, 1999. godine djelatnost selite u nove poslovne prostore, površine dvije tisuæe èetvornih metara u Naselju Baraka, a gdje se sjedište tvrtke nalazi i danas. Što ste sve postigli u

Ho.Re.Ca. programa proizlazi iz jednostavnosti i brzine, a higijena je na daleko veæoj razini, te sve radi na principu automatizma. Zahvaljujuæi tome hotelijeri podižu razinu kvalitete usluge i ostvaruju uštedu na radnoj snazi. Takoðer, jedna od stvari s kojom se možemo pohvaliti je ta da smo poèetkom 2008. godine postali generalni z a s t u p n i c i š v i c a r s k o g proizvoðaèa aparata za espresso kavu – Jura. Radi se o svjetski renomiranom brandu visokokvalitetnih aparata za espresso kavu za urede i domaæinstva te za profesionalnu uporabu. U sjedištu Automatic servisa u B u z e t u n u d i m o u s l u g u meðunarodnog otpremništva, carinskog terminala, usluge carinskog skladišta tipa «A» i vlastito carinsko skladište tipa «D». Suraðujemo s Bosnom i Hercegovinom, Srb i jom, Makedon i j om, Èeškom, Crnom Gorom, a imamo naznake da æemo se proširiti n a p o d r u è j e Ko s o v a i R u m u n j s k e . G o d i š n j e izlažemo samostalno na desetak domaæih i inozemnih sajmova. Od 2006. godine izdajemo vlastiti èasopis «Vending info» koji obraðuje sva podruèja naše djelatnosti, izlazi polugodišnje u 1.500 primjeraka i distribuira se našim sadašnjim i buduæim poslovnim partnerima diljem Hrvatske. Èesto sudjelujemo u r a z n i m h u m a n i t a r n i m akcijama te smo sponzori r a z n i m s p o r t s k i m manifestacijama, a izrazito mi je zadovoljstvo što smo prepoznati i prihvaæeni kao društveno korisni èimbenik buzetskog gospodarstva, kaže Edvin Prodan.

R e c e s i j a i g o d i n a gospodarske krize lomi se i p r e k o l e ð a b u z e t s k i h gospodarstvenika. Kako se vi nosite s time?

- Gospodarska kriza je prisutna kod svih, pa tako i u našem poduzeæu. Iako smo

- Trenutno zapošljavamo 1 0 3 r a d n i k a . I m a m o poslovnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Zagrebu i Splitu, a š i renju dje latnost i smo p r i d o n i j e l i o s n i v a n j e m Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu. P o s j e d u j e m o 2 . 5 0 0 samouslužnih automata za tople - hladne napitke i snack pro i zvode te 300- in jak aparata za kavu smještenih po hotelima duž cijelog Jadrana. Upravo ti aparati okosnica su našeg Ho.Re.Ca. programa kojeg smo poèeli razvijati

poèetkom 2005. godine. Radi se o aparatima koji a u t o m a t s k i poslužuju (self service) tople i hladne napitke pa s u k a o t a k v i pogodni za hotele, restorane, barove i catering usluge. Prednost naših

d a b i i z n j e g a i z a š l a profiltrirana voda ili pak gazirana, odnosno voda obogaæena s CO2. U planu je d a p ro g r a m z a ž i v i j o š poèetkom ljeta, otkriva nam sin Edvina i Silverije, Viliam Prodan, ujedno i vlasnik obrta za postavljanje automata «VIP» u Splitu, koji zapošljava pet radnika.

Kakav je osjeæaj biti prvi po neèemu u Hrvatskoj?

- Osjeæaj je jako lijep, ispunjava zadovoljstvom, ali i stalnom brigom. Kada smo pokretali ovaj biznis nisam ni pomišljao u uspjeh koji smo postigli. Za sve su zaslužni velika upornost, supruga Silverija i sin Viliam te naši vrijedni radnici i poslovni partneri. Zato mogu samo p o ž e l j e t i s v i m g o s p o d a r s t v e n i c i m a i obrtnicima Buzeta da imaju o v a k ve r a d n i k e k a k v e zapošljava Automatic servis. Radnici su kljuè uspjeha, istièe Edvin Prodan.RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATARADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATAOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAMOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM

m e ð u n a j u s p j e š n i j i m gospodarstvenicima Buzeta, problem neplaæanja i te kako nas pogaða. S negativnim aspektima gospodarske krize o d l u è i l i s m o s e b o r i t i realizacijom novih programa o d n o s n o m a k s i m a l n i m širenjem naše djelatnosti. Tako trenutno radimo na p r o g r a m u « L a v a z z a - automatska distribucija». Rijeè je o malim prenosivim i prakt iènim kuæanskim i uredskim aparat ima za pripremu kvalitetne kave „Lavazza“. Aparati su cijenom d o s t u p n i š i r i m masama, mogu se k o r i s t i t i u d o m a æ i n s t v i m a , uredima... pa èak i n a p o k r e t n i m lokacijama poput autobusa ili broda. Koriste pastilje s raznim okusima kave i èaja i vrlo brzo su repoznati od strane krajnjeg korisnika. S druge strane, kako bi pružili brzu i kvalitetnu uslugu održavanja i servisiranja samouslužnih automata i aparata, krenul i smo i n e d a v n o z a v r š i l i s p r e u r e ð e n j e m i modernizacijom našeg servisa u sjedištu poduzeæa. Sada smo spremni za sve potrebne zahvate prilikom servisiranja i održavanja raznih modela automata i aparata. Radovi su t ra ja l i šes t mjesec i , a investicija iznosi oko milijun kuna, otkriva financijska direktorica Automatic servisa Silverija Prodan.

Koj i su još nov i tet i poduzeæa?

- Kreæemo u novi program vezan za distribuciju vode. Radi se o jedinstvenim aparatima za vodu koji su spojeni na vodovodnu mrežu i koj i pr i l ikom kor ištenja automatski filtriraju vodu. Aparati su idealni za korištenje u uredima, hotelima... Dovoljno je pritisnuti prekidaè

Priznanje kojim se poduze tn ik Edv in Prodan upisuje u Z l a t n u k n j i g u n a j u s p j e š n i j i h hrvatskih poduzetnika 1999., 2000., 2001., 2002.

Zlatna medalja Prva hrvatska kuna, za najviše rezultate u poslovanju, uvršteno u 1% najveæih poduzeæa za 2003., 2004., 2005.

Z l a t n a p l a k e t a Grada Buzeta 2003.

Plakete u vitriniobitelji Prodan

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

10Buzetski list

Godine 1996. supružnici Edvin i Silverija Prodan iz Buzeta pokreæu vlastiti, i u to vrijeme Hrvatskoj relativno nepoznat, biznis koji ih ubrzo uvodi meðu najistaknutije gospodarstvenike ne samo sjevera Istre, veæ i cijele države. Te s u g o d i n e , n a i m e , supružnici Prodan osnovali poduzeæe Automatic servis d.o.o., èi ja je današnja osnovna djelatnost prodaja usluga putem automata za tople i hladne napitke i snack proizvode, prodaja kave i svih p r a t e æ i h s i r o v i n a z a samouslužne automate, te prodaja samih automata, njihovih rezervnih dijelova te n j i h o v o o d r ž a v a n j e i servisiranje.

- Nakon što sam dao otkaz u firmi za koju sam dotad radio

Automatic servis d.o.o.

Upornost i vrijedni radnici kljuèuspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci,

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjemAutomatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan Piše: Ana PISAK

krenuo sam, zajedno sa suprugom Silverijom, raditi u Trst obzirom da u Buzetu nije b i l o m o g u æ n o s t i z a preživljavanje. Supruga se zaposlila u poduzeæu èija je d j e l a t n o s t d i s t r i b u c i j a samouslužnih automata. Nakon nekog vremena, v l a s n i k t o g p o d u z e æ a prepoznao je naš potencijal pa smo se i mi uz njegovu pomoæ upustili u taj biznis. Poèeli smo na Mažinjici, u stotinjak èetvornih metara velikom prostoru obiteljske kuæe. Prve godine zaposlili smo dvojicu radnika, a imali smo tek dvadeset i pet samouslužnih automata. Ubrzo smo se poèeli širiti i na rijeèko podruèje. Probijanje je na domaæem tržištu bilo relativno teško jer su automati bili nepoznanica. Zatim smo se

poèeli predstavljati na raznim sajmovima i za razliku od tada, kada smo mi bili u potrazi za klijentima, sada oni traže nas, prisjeæa se prvih poèetka rada direktor Automatic servisa Edvin Prodan.

Kako je Automatic servis u kratkom periodu postalo vrlo uspješno poduzeæe, 1999. godine djelatnost selite u nove poslovne prostore, površine dvije tisuæe èetvornih metara u Naselju Baraka, a gdje se sjedište tvrtke nalazi i danas. Što ste sve postigli u

Ho.Re.Ca. programa proizlazi iz jednostavnosti i brzine, a higijena je na daleko veæoj razini, te sve radi na principu automatizma. Zahvaljujuæi tome hotelijeri podižu razinu kvalitete usluge i ostvaruju uštedu na radnoj snazi. Takoðer, jedna od stvari s kojom se možemo pohvaliti je ta da smo poèetkom 2008. godine postali generalni z a s t u p n i c i š v i c a r s k o g proizvoðaèa aparata za espresso kavu – Jura. Radi se o svjetski renomiranom brandu visokokvalitetnih aparata za espresso kavu za urede i domaæinstva te za profesionalnu uporabu. U sjedištu Automatic servisa u B u z e t u n u d i m o u s l u g u meðunarodnog otpremništva, carinskog terminala, usluge carinskog skladišta tipa «A» i vlastito carinsko skladište tipa «D». Suraðujemo s Bosnom i Hercegovinom, Srb i jom, Makedon i j om, Èeškom, Crnom Gorom, a imamo naznake da æemo se proširiti n a p o d r u è j e Ko s o v a i R u m u n j s k e . G o d i š n j e izlažemo samostalno na desetak domaæih i inozemnih sajmova. Od 2006. godine izdajemo vlastiti èasopis «Vending info» koji obraðuje sva podruèja naše djelatnosti, izlazi polugodišnje u 1.500 primjeraka i distribuira se našim sadašnjim i buduæim poslovnim partnerima diljem Hrvatske. Èesto sudjelujemo u r a z n i m h u m a n i t a r n i m akcijama te smo sponzori r a z n i m s p o r t s k i m manifestacijama, a izrazito mi je zadovoljstvo što smo prepoznati i prihvaæeni kao društveno korisni èimbenik buzetskog gospodarstva, kaže Edvin Prodan.

R e c e s i j a i g o d i n a gospodarske krize lomi se i p r e k o l e ð a b u z e t s k i h gospodarstvenika. Kako se vi nosite s time?

- Gospodarska kriza je prisutna kod svih, pa tako i u našem poduzeæu. Iako smo

- Trenutno zapošljavamo 1 0 3 r a d n i k a . I m a m o poslovnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Zagrebu i Splitu, a š i renju dje latnost i smo p r i d o n i j e l i o s n i v a n j e m Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu. P o s j e d u j e m o 2 . 5 0 0 samouslužnih automata za tople - hladne napitke i snack pro i zvode te 300- in jak aparata za kavu smještenih po hotelima duž cijelog Jadrana. Upravo ti aparati okosnica su našeg Ho.Re.Ca. programa kojeg smo poèeli razvijati

poèetkom 2005. godine. Radi se o aparatima koji a u t o m a t s k i poslužuju (self service) tople i hladne napitke pa s u k a o t a k v i pogodni za hotele, restorane, barove i catering usluge. Prednost naših

d a b i i z n j e g a i z a š l a profiltrirana voda ili pak gazirana, odnosno voda obogaæena s CO2. U planu je d a p ro g r a m z a ž i v i j o š poèetkom ljeta, otkriva nam sin Edvina i Silverije, Viliam Prodan, ujedno i vlasnik obrta za postavljanje automata «VIP» u Splitu, koji zapošljava pet radnika.

Kakav je osjeæaj biti prvi po neèemu u Hrvatskoj?

- Osjeæaj je jako lijep, ispunjava zadovoljstvom, ali i stalnom brigom. Kada smo pokretali ovaj biznis nisam ni pomišljao u uspjeh koji smo postigli. Za sve su zaslužni velika upornost, supruga Silverija i sin Viliam te naši vrijedni radnici i poslovni partneri. Zato mogu samo p o ž e l j e t i s v i m g o s p o d a r s t v e n i c i m a i obrtnicima Buzeta da imaju o v a k ve r a d n i k e k a k v e zapošljava Automatic servis. Radnici su kljuè uspjeha, istièe Edvin Prodan.RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATARADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATAOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAMOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM

m e ð u n a j u s p j e š n i j i m gospodarstvenicima Buzeta, problem neplaæanja i te kako nas pogaða. S negativnim aspektima gospodarske krize o d l u è i l i s m o s e b o r i t i realizacijom novih programa o d n o s n o m a k s i m a l n i m širenjem naše djelatnosti. Tako trenutno radimo na p r o g r a m u « L a v a z z a - automatska distribucija». Rijeè je o malim prenosivim i prakt iènim kuæanskim i uredskim aparat ima za pripremu kvalitetne kave „Lavazza“. Aparati su cijenom d o s t u p n i š i r i m masama, mogu se k o r i s t i t i u d o m a æ i n s t v i m a , uredima... pa èak i n a p o k r e t n i m lokacijama poput autobusa ili broda. Koriste pastilje s raznim okusima kave i èaja i vrlo brzo su repoznati od strane krajnjeg korisnika. S druge strane, kako bi pružili brzu i kvalitetnu uslugu održavanja i servisiranja samouslužnih automata i aparata, krenul i smo i n e d a v n o z a v r š i l i s p r e u r e ð e n j e m i modernizacijom našeg servisa u sjedištu poduzeæa. Sada smo spremni za sve potrebne zahvate prilikom servisiranja i održavanja raznih modela automata i aparata. Radovi su t ra ja l i šes t mjesec i , a investicija iznosi oko milijun kuna, otkriva financijska direktorica Automatic servisa Silverija Prodan.

Koj i su još nov i tet i poduzeæa?

- Kreæemo u novi program vezan za distribuciju vode. Radi se o jedinstvenim aparatima za vodu koji su spojeni na vodovodnu mrežu i koj i pr i l ikom kor ištenja automatski filtriraju vodu. Aparati su idealni za korištenje u uredima, hotelima... Dovoljno je pritisnuti prekidaè

Priznanje kojim se poduze tn ik Edv in Prodan upisuje u Z l a t n u k n j i g u n a j u s p j e š n i j i h hrvatskih poduzetnika 1999., 2000., 2001., 2002.

Zlatna medalja Prva hrvatska kuna, za najviše rezultate u poslovanju, uvršteno u 1% najveæih poduzeæa za 2003., 2004., 2005.

Z l a t n a p l a k e t a Grada Buzeta 2003.

Plakete u vitriniobitelji Prodan

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi najbolje opisuju malog Davida Krušvara, kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima njegovog dolaska na svijet natjerala na veliku borbu za život. Jer, David se, nakon transplantacije jetre neposredno prije Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno oporavlja i malim koracima hita ka ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata

Svestranost Klaudia Marinca, ugostitelja s Mosta u njegovom dosadašnjem životu, ispunjenom brojnim aktivnostima i zaduženjima u d r u š t v e n o m i gospodarskom životu grada tijekom proteklih je godina u mnogim navratima bila izražena brojnim vrijednim nagradama i priznanjima. Dobitnik Nagrade Grada Buzeta, plakete „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtnièke komore kao prvi ugostitelj na podruèju naše države za dostignutu visoku kvalitetu u ugostiteljstvu, samo su vrh brojnih priznanja koje je primio za svoj rad. U b u z e t s ko m u d r u ž e n j u obrtnika i rukometnom klubu, kojim je posvetio najveæi dio s vo j i h a k t i v n o s t i va n redovnog posla proglašen je

12

HUMANITARNA AKCIJA

U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi

David na putu oporavkaMajka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi

Ana PISAK

veliki borac mahao je svojim ruèicama kao da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji su iskazali humanost i pomogli mu da prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog djetinjstva.

Presretna majka

Podsjetimo: David je roðen 24. travnja 2 0 0 8 . g o d i n e . N e d u g o z a t i m dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao posl jedica nedostatka enzima za razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje

za spas malog Buzeæanina bila je transplantacija organa. No, za taj zahvat u Italiji trebala je velika svota novca koju mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad Buzet kao koordinator te uz veliki trud Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ, pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili dati novèanu pomoæ, David je dobio nova jetra. Krajem sijeènja mališana su u padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik

Buzeta Valter Flego i Davidova teta Dubravka Èrnac Dujaniæ. B u z e t s ku s u « d e l e g a c i j u » doèekale bistre plave okice i presretna majka Damiana.

Dug put za male nogice

- David je dobro i oporavlja se. Oporavak æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od

ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “ David ima malene nogice i pravi malene korake“, prièa mama Damiana, koja nad svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od 20. listopada prošle godine.

Dodaje kako su je ovih proteklih mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije mogla vjerovati da je nevolja jedne skromne buzetske obitelji doprla do srca baš svih njezinih sugraðana.

- Duboko me ganula i oduševila njihova dobrota i želja da nam pomognu, kazala je djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa.

Prva roðendanska svjeæica

Sredinom veljaèe David je zajedno sa svojom majkom iz bolnice premješten u obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci ponovo biti zajedno. David je krajem travnja puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa mu ovom prilikom želimo puno lijepih životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i nadasve – zdravlja!

POD LADONJOM

Klaudio Marinac

Nekad su se ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i naša je zarada bila manja. No stalno su pjevali, i to u grupama, a danas u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pripitog gosta, prisjeæa se poznati buzetski ugostitelj.

Siniša ŽULIÆ

poèasnim predsjednikom.

Koliko dugo veæ postoji Vaša gostionica na Mostu?

- Gostionica postoji od 1913. godine kada je bila u vlasništvu obitelji kojoj je nadimak bio Kranjica, da bi poèetkom tridesetih ovaj objekt kupila pomajka moga oca. Ona je s mojim djedom u to vrijeme živjela u krugu današnjeg vodovoda, no zbog njegove izgradnje su morali iseliti. Moj je otac bio najstarije od desetero djece te je stoga prvi morao krenuti trbuhom za kruhom i završio u Rijeci, gdje je u tri godine boravka imao ugostiteljski objekt u blizini današnjeg hotela „Kontinental“. Godine 1933. vratio se u Buzet, a njegova pomajka darovala

Buzetski list13

ruke najstarijeg istarskogZlatne oštjera

mu je kuæu u kojoj se i danas nalazi gostionica. Prema mojim saznanjima to je danas najstarija gostionica u Istri koja radi od njezinog poèetka. Gostionica je od 1933. uvijek u rukama moje obitelji, i samo je nekoliko mjeseci tijekom rata bila zatvorena. Isto tako gotovo godinu dana nije radila 1947. godine kada ni je b i lo dozvoljeno imati privatni sektor. S obzirom da je bila glavna cesta iz Trsta za Pulu u gostionici je bilo vrlo p r o m e t n o . P o è e t k o m prošloga stoljeæa ljudi su prolazili konjima i volovima, a p o è e t ko m d v a d e s eto g stoljeæa pojavili su se i prvi automobili. Nakon oèeve smrti sa svojom sam obitelji nastavio obiteljsku tradiciju. Po mom odlasku u mirovinu

prepustio sam je svojoj djeci i njihovim obiteljima.

Kakav je u to vrijeme bio društveni život Buzeta i njegove okolice? Jesu li gos t ion ice b i le i z vo r d ruštven ih akt ivnost i mjesta?

- Od 1945. do poèetka sedamdesetih iznad naše gostionice je bio svojevrstan društveni dom gdje su se održavali razni sastanci i druženja, a omladina je organizirala zabavne i obrazovne sadržaje. Najveæe fešte, pogotovo u zimskom periodu, sjeæam se iz djetinjstva, radili su mještani Svetog Martina. Nedjeljom je ug lavnom pros to r b io rezerviran za njih, kada su pješice dolazili u velikom

PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM

POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE«

BOLNICA U PADOVI

KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU

>

Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi najbolje opisuju malog Davida Krušvara, kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima njegovog dolaska na svijet natjerala na veliku borbu za život. Jer, David se, nakon transplantacije jetre neposredno prije Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno oporavlja i malim koracima hita ka ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata

Svestranost Klaudia Marinca, ugostitelja s Mosta u njegovom dosadašnjem životu, ispunjenom brojnim aktivnostima i zaduženjima u d r u š t v e n o m i gospodarskom životu grada tijekom proteklih je godina u mnogim navratima bila izražena brojnim vrijednim nagradama i priznanjima. Dobitnik Nagrade Grada Buzeta, plakete „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtnièke komore kao prvi ugostitelj na podruèju naše države za dostignutu visoku kvalitetu u ugostiteljstvu, samo su vrh brojnih priznanja koje je primio za svoj rad. U b u z e t s ko m u d r u ž e n j u obrtnika i rukometnom klubu, kojim je posvetio najveæi dio s vo j i h a k t i v n o s t i va n redovnog posla proglašen je

12

HUMANITARNA AKCIJA

U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi

David na putu oporavkaMajka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi

Ana PISAK

veliki borac mahao je svojim ruèicama kao da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji su iskazali humanost i pomogli mu da prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog djetinjstva.

Presretna majka

Podsjetimo: David je roðen 24. travnja 2 0 0 8 . g o d i n e . N e d u g o z a t i m dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao posl jedica nedostatka enzima za razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje

za spas malog Buzeæanina bila je transplantacija organa. No, za taj zahvat u Italiji trebala je velika svota novca koju mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad Buzet kao koordinator te uz veliki trud Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ, pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili dati novèanu pomoæ, David je dobio nova jetra. Krajem sijeènja mališana su u padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik

Buzeta Valter Flego i Davidova teta Dubravka Èrnac Dujaniæ. B u z e t s ku s u « d e l e g a c i j u » doèekale bistre plave okice i presretna majka Damiana.

Dug put za male nogice

- David je dobro i oporavlja se. Oporavak æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od

ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “ David ima malene nogice i pravi malene korake“, prièa mama Damiana, koja nad svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od 20. listopada prošle godine.

Dodaje kako su je ovih proteklih mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije mogla vjerovati da je nevolja jedne skromne buzetske obitelji doprla do srca baš svih njezinih sugraðana.

- Duboko me ganula i oduševila njihova dobrota i želja da nam pomognu, kazala je djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa.

Prva roðendanska svjeæica

Sredinom veljaèe David je zajedno sa svojom majkom iz bolnice premješten u obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci ponovo biti zajedno. David je krajem travnja puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa mu ovom prilikom želimo puno lijepih životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i nadasve – zdravlja!

POD LADONJOM

Klaudio Marinac

Nekad su se ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i naša je zarada bila manja. No stalno su pjevali, i to u grupama, a danas u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pripitog gosta, prisjeæa se poznati buzetski ugostitelj.

Siniša ŽULIÆ

poèasnim predsjednikom.

Koliko dugo veæ postoji Vaša gostionica na Mostu?

- Gostionica postoji od 1913. godine kada je bila u vlasništvu obitelji kojoj je nadimak bio Kranjica, da bi poèetkom tridesetih ovaj objekt kupila pomajka moga oca. Ona je s mojim djedom u to vrijeme živjela u krugu današnjeg vodovoda, no zbog njegove izgradnje su morali iseliti. Moj je otac bio najstarije od desetero djece te je stoga prvi morao krenuti trbuhom za kruhom i završio u Rijeci, gdje je u tri godine boravka imao ugostiteljski objekt u blizini današnjeg hotela „Kontinental“. Godine 1933. vratio se u Buzet, a njegova pomajka darovala

Buzetski list13

ruke najstarijeg istarskogZlatne oštjera

mu je kuæu u kojoj se i danas nalazi gostionica. Prema mojim saznanjima to je danas najstarija gostionica u Istri koja radi od njezinog poèetka. Gostionica je od 1933. uvijek u rukama moje obitelji, i samo je nekoliko mjeseci tijekom rata bila zatvorena. Isto tako gotovo godinu dana nije radila 1947. godine kada ni je b i lo dozvoljeno imati privatni sektor. S obzirom da je bila glavna cesta iz Trsta za Pulu u gostionici je bilo vrlo p r o m e t n o . P o è e t k o m prošloga stoljeæa ljudi su prolazili konjima i volovima, a p o è e t ko m d v a d e s eto g stoljeæa pojavili su se i prvi automobili. Nakon oèeve smrti sa svojom sam obitelji nastavio obiteljsku tradiciju. Po mom odlasku u mirovinu

prepustio sam je svojoj djeci i njihovim obiteljima.

Kakav je u to vrijeme bio društveni život Buzeta i njegove okolice? Jesu li gos t ion ice b i le i z vo r d ruštven ih akt ivnost i mjesta?

- Od 1945. do poèetka sedamdesetih iznad naše gostionice je bio svojevrstan društveni dom gdje su se održavali razni sastanci i druženja, a omladina je organizirala zabavne i obrazovne sadržaje. Najveæe fešte, pogotovo u zimskom periodu, sjeæam se iz djetinjstva, radili su mještani Svetog Martina. Nedjeljom je ug lavnom pros to r b io rezerviran za njih, kada su pješice dolazili u velikom

PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM

POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE«

BOLNICA U PADOVI

KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU

>

Buzetski list15Buzetski list 14

POD LADONJOM

broju napraviti feštu. Znali su tada popiti i stotinjak litara vina na nedjelju, jer se osim vina i rakije i eventualno sode ništa drugo ni je prodavalo. Sjeæam se da su po odlasku obavezno pjevali „Rigament po cesti gre“. To je trajalo oko desetak godina. Naroèito je bilo prometno za vrijeme trajanja stoènog sajma u Buzetu, koji je bio vrlo razvijen i popularan. Skupili bi se tih dana ljudi iz cijele Istre, a gostionica „Most“ bila je nezaobilazna s t a n i c a . Z n a l i s u s e zaustaviti nekoliko sati nešto pojesti i popiti te krenuti dalje. Posebno su mi u

sjeæanju ostali l judi iz Humštine, koji su dolazili preko Podkuka i Pengara. Po povratku sa sajma i oni su znali zastati, a s obzirom da su bili strašni pjevaèi cijelo poslijepodne orila se pjesma. Te dane smo se morali posebno pripremati, uzimati dodatne radnike zbog velike gužve, što danas doživimo s a m o p r i g o d o m meðunarodne auto utrke. Prije drugog svjetskog rata nedjeljom su znali dolaziti „grajani“ iz Staroga Grada koj i su uglavnom bi le talijanske nacionalnosti i družiti se pod kestenom uz gostionicu, koji je i danas

ovdje i zaštitni je znak gostionice. S obzirom da se vino tada toèilo direktno iz baève, moj lukavi otac uvijek im je govorio kako moraju brzo popiti jer je malo ostalo u baèvi, a oni da bi dobili novo vino uvijek su se žurili. Taj mu je štos gotovo uvijek upalio.

Što se u ugostiteljstvu promijenilo od tada do danas?

- Mogu primijetiti kako su se nekad ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i zarada je bila

manja. Ali stalno su pjevali od prijepodneva i to u g r u p a m a , a d a n a s u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pijanca.

Više od 20 godina bili ste predsjednik Udruženja obrtnika. Je li obrtništvo u Buzetu i ranije imalo visoki status?

- Zahvaljujuæi velikoj potpori tadašnje Opæine Buzet i današnjeg grada, buzetski obrtnici veæ su desetljeæima vrlo brojni i uspješni. Drago mi je da je danas Mažinjica postala moderna industrijska zona.

Prvi smo na podruèju bivše Jugoslavije imali obrtnike koji mogu zaposliti više od èetrdeset radnika. Naša je opæina u to vrijeme imala beneficije, pa su dolazili obrtnici iz drugih krajeva bivše države. Tadašnja opæina Buzet imala je mnogo sluha za obrtnike i na razlièite naèine pronalazila kanale kako da im pomogne.

Još iz djeèaèkih dana v r lo s te povezani sa sportskim aktivnostima u Buzetu?

- Od osnovne škole zavolio sam rukometnu loptu,

zahvaljujuæi našem uèitelju glazbene kulture Branku Jiraseku. Svi, i djevojèice i djeèaci, morali smo biti rukometaši. U to vrijeme zapoèeli su i seniori, dok sam ja kao mlaði igrao za školsku ekipu. Mnogo smo od njega nauèili. Nakon toga igrao sam sa svojim kolegama i nogomet. Znali smo odlaziti igrati u susjedna mjesta, od Livada do Kaštelira i Vižinade, uglavnom u kamionima u vlasništvu vatrogasaca ili „Vodovoda“. Kratko vrijeme bavio sam se i odbojkom, no rukomet je sigurno bila moja najveæa ljubav kojoj sam posvetio 19 godina aktivnog

igranja, a nakon toga sam se aktivirao u voðenju kluba. Poèetkom osamdesetih bio sam aktivan u osnivanju brdske auto utrke u Buzetu.

No, rukometni uspjeh p o s t i g n u t o v i h d a n a svakako je vaša najveæa radost?

- Nada je uvijek postojala da možemo postiæi nešto veliko, jer smo neko vrijeme bili stalno na vrhu i uvijek je nešto nedostajalo. No, ovo što je sada dostignuto to je svakako vrhunac sportskih aktivnosti Buzeta. Ja se tome posebno veselim s obzirom

da sam u rukometu preko pedeset godina.

NAJSTARIJA ISTARSKA GOSTIONICA, IZGRAÐENA 1913. GODINE, OPSTALA JE SVE DO DANAŠNJEG DANAUGOSTITELJSKI OBJEKT JE OD 1933. GODINE U VLASNIŠTVU OBITELJI MARINAC

KLAUDIO MARINAC

Buzetski list15Buzetski list 14

POD LADONJOM

broju napraviti feštu. Znali su tada popiti i stotinjak litara vina na nedjelju, jer se osim vina i rakije i eventualno sode ništa drugo ni je prodavalo. Sjeæam se da su po odlasku obavezno pjevali „Rigament po cesti gre“. To je trajalo oko desetak godina. Naroèito je bilo prometno za vrijeme trajanja stoènog sajma u Buzetu, koji je bio vrlo razvijen i popularan. Skupili bi se tih dana ljudi iz cijele Istre, a gostionica „Most“ bila je nezaobilazna s t a n i c a . Z n a l i s u s e zaustaviti nekoliko sati nešto pojesti i popiti te krenuti dalje. Posebno su mi u

sjeæanju ostali l judi iz Humštine, koji su dolazili preko Podkuka i Pengara. Po povratku sa sajma i oni su znali zastati, a s obzirom da su bili strašni pjevaèi cijelo poslijepodne orila se pjesma. Te dane smo se morali posebno pripremati, uzimati dodatne radnike zbog velike gužve, što danas doživimo s a m o p r i g o d o m meðunarodne auto utrke. Prije drugog svjetskog rata nedjeljom su znali dolaziti „grajani“ iz Staroga Grada koj i su uglavnom bi le talijanske nacionalnosti i družiti se pod kestenom uz gostionicu, koji je i danas

ovdje i zaštitni je znak gostionice. S obzirom da se vino tada toèilo direktno iz baève, moj lukavi otac uvijek im je govorio kako moraju brzo popiti jer je malo ostalo u baèvi, a oni da bi dobili novo vino uvijek su se žurili. Taj mu je štos gotovo uvijek upalio.

Što se u ugostiteljstvu promijenilo od tada do danas?

- Mogu primijetiti kako su se nekad ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i zarada je bila

manja. Ali stalno su pjevali od prijepodneva i to u g r u p a m a , a d a n a s u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pijanca.

Više od 20 godina bili ste predsjednik Udruženja obrtnika. Je li obrtništvo u Buzetu i ranije imalo visoki status?

- Zahvaljujuæi velikoj potpori tadašnje Opæine Buzet i današnjeg grada, buzetski obrtnici veæ su desetljeæima vrlo brojni i uspješni. Drago mi je da je danas Mažinjica postala moderna industrijska zona.

Prvi smo na podruèju bivše Jugoslavije imali obrtnike koji mogu zaposliti više od èetrdeset radnika. Naša je opæina u to vrijeme imala beneficije, pa su dolazili obrtnici iz drugih krajeva bivše države. Tadašnja opæina Buzet imala je mnogo sluha za obrtnike i na razlièite naèine pronalazila kanale kako da im pomogne.

Još iz djeèaèkih dana v r lo s te povezani sa sportskim aktivnostima u Buzetu?

- Od osnovne škole zavolio sam rukometnu loptu,

zahvaljujuæi našem uèitelju glazbene kulture Branku Jiraseku. Svi, i djevojèice i djeèaci, morali smo biti rukometaši. U to vrijeme zapoèeli su i seniori, dok sam ja kao mlaði igrao za školsku ekipu. Mnogo smo od njega nauèili. Nakon toga igrao sam sa svojim kolegama i nogomet. Znali smo odlaziti igrati u susjedna mjesta, od Livada do Kaštelira i Vižinade, uglavnom u kamionima u vlasništvu vatrogasaca ili „Vodovoda“. Kratko vrijeme bavio sam se i odbojkom, no rukomet je sigurno bila moja najveæa ljubav kojoj sam posvetio 19 godina aktivnog

igranja, a nakon toga sam se aktivirao u voðenju kluba. Poèetkom osamdesetih bio sam aktivan u osnivanju brdske auto utrke u Buzetu.

No, rukometni uspjeh p o s t i g n u t o v i h d a n a svakako je vaša najveæa radost?

- Nada je uvijek postojala da možemo postiæi nešto veliko, jer smo neko vrijeme bili stalno na vrhu i uvijek je nešto nedostajalo. No, o