Buzetski list br. 8 (studeni 2010.)

Poticajne mjereza gospodarstvo

Proraèun u malom

Uskrs po starinski Zaljubljeniciistarskih špilja

Šparoge eliksir zdravlja

Besplatni primjerakBroj 8 Godina IV.Studeni 2010.

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

Josipoviæ i Türku Buzetu

Projekt:Buzetska naušnica

Pod ladonjom: Hari Ivanèiæ

Mlin Roè:80 godinaobiteljskog pogona

Sport:Santoroeuropski šampion!

Uvodna rijeè

Prošla je još jedna Subotina i najavila novu jesen, novi radni ciklus. Nastavlja se naša aktivna suradnja u kreiranju razvojne politike grada sa željom da grad nastavimo voditi odgovorno i otvoreno kao svoju obitelj. Jer kako zvati grad od oko 6000 duša nego svojom obitelji.

U ekonomskoj krizi koja traje naš Buzet nije doživio dramatiène poremeæaje i uspjeli smo osigurati relativno stabilan rad svih gradskih institucija, trgovaèkih društava i ustanova u vlasništvu Grada. Meðu prvim smo gradovima u Hrvatskoj koji su konkretnim i vrlo mjerljivim potezima nastojali usporiti odnosno ublažiti krizu.

Odreðene investicije i manifestacije mogu se odgoditi i prièekati financijski sretnije godine ali gospodarstvo, obrtnici, poljoprivrednici i graðani trebaju pomoæ. Grad treba dijeliti sudbinu svih onih koji taj proraèun i pune te znaèajna sredstva vraæati svojim sugraðanima i poduzetnicima da lakše i brže prebrode ovu, a sada je sasvim jasno i sljedeæu, financijski tešku i složenu godinu te pomoæi oèuvati svako radno mjesto.

Naš je grad po mnogo èemu jedinstven pa tako i po ulaganjima u društveni standard i socijalu. Prije svega želimo se odužiti našim najstarijim sugraðanima koji su zaslužni za sve dobro koje danas uživamo i koji zaslužuju da svoje umirovljenièke dane provedu živeæi u skladu s velikim ulaganjima tijekom svojeg radnog vijeka.

Sve Buzeæanke i Buzeæani trebaju znati da u ovim turbulentnim i nemilosrdnim vremenima nisu sami, u ovome smo svi zajedno i svi zajedno æemo prebroditi ove burne godine te je

IMPRESSUM:

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

svima koji se nalaze u teškoæama namijenjen gradski socijalni paket što ga svake godine nadograðujemo i koji, neovisno o recesiji, neæemo financijski smanjivati.

Istièem da smo u svim odlukama, ponekad nepopularnim i teškim, uvijek voðeni imperativnom prosperiteta Buzeta i Buzeæana. U ovom gradu nije važan jedan èovjek, u ovom gradu važni su ljudi. U Buzetu èuje se i uvažava plaè i glas upravo roðene bebe, njenih roditelja, djece u vrtiæu i školi, radnika i nezaposlenih, domaæica, umirovljenika, zdravih i bolesnih, mladih i starih, osoba s invaliditetom, svih graðana, jer ljudi su ovaj grad.

Buzet se gradio stoljeæima, svi mi danas smo njegovo djelo ali i njegovi graditelji. Njegovi smo baštinici i istovremeno njegovi dužnici i zato smo ponosni što mu pripadamo, sada i zauvijek. Težak je zadatak pred nama jer su oèekivanja graðana velika, a prilike sve teže. Vjerujem da zajedno možemo ostvariti i najambicioznije planove i riješiti i najteže probleme. Svi smo pozvani raditi za Buzet napornije nego ikada i jedino radom, znanjem, zalaganjem, poštenjem, kreativnošæu i odricanjem možemo postiæi cilj. Vjerujem u nas!

Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, veæ da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar.

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina IV., broj 8, studeni 2010.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Anja Èerneka, Beti Bašiæ,Damir Kovaèiæ, Danijela Katarinèiæ,Darko Matkoviæ, Daša Višiæ,Davor Grabar, Dejan Hren,Elvis Èerneka, Foto Festival,Kristina Greblo,Kristina Pavletiæ Prodan,Nada Prodan Mrakoviæ, Nataša Medica,Saša Arsiæ, Vlado Perniæ.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.850 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. Istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Dame na Subotini po starinski(Snimio: Dejan Hren)

Drage Buzeæanke i Buzeæani

Buzetski list 2 Buzetski list3

ROÈKO POLJE danas...2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 LAUREATI 5 SUSRET IVE JOSIPOVIÆA I DANILA TÜRKA 6 PROJEKTI: Buzetska naušnica ........................8 PROJEKTI: Pogon za sušenje otpadnog mulja9 PROJEKTI: Roèu kolektorska mreža10 PREKOGRANIÈNA SURADNJA11 VJEŽBE: Vatrogasni desant ............................. 12 OBRTNICI: Ugostitelji13 MJESNI ODBOR: Svi Sveti14 OBLJETNICE: Sto godina škole u Vrhu15 PROJEKTI: 1. obiteljska olimpijada 16 POD LADONJOM: Hari Ivanèiæ 19 OD BROJA DO BROJA 20 GOSPODASRTVO: "Mlin Roè" ..............................................22 OBLJETNICE: Zlatni jubilej roèkih entuzijasta23 NAJSTARIJA BUZEÆANKA: Antica Križman24 OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA: I oni su dio zajednice25 MALI VELIKI MIKROFON: Od Malog mikrofona do djeèjeg Sanrema26 TURISTIÈKE STRANICE 28 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Kajini ......................................... 30 MANIFESTACIJE: Buzet Classic Car31 U POVODU DANA GRADA32 SUBOTINA PO STARINSKI34 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Na prelu kod none Ane36 MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE 38 SPORT: Mladen Jurada39 SPORT OD BROJA DO BROJA40 SPORT: Enduro motocross klub "Buzet" ............42 SPORT OD BROJA DO BROJA43 SPORT: Rukometaši u europskom društvu44 SPORT OD BROJA DO BROJA45 OBRAZOVANJE: Za zlato plivali kao ribice ...........46 OBRAZOVANJE: Slikovnice za slijepu djecu 47 OBRAZOVANJE: Vijesti 48 OD BROJA DO BROJA 49 ISTRAŽIVANJE: Izmièe li odgoj roditeljima?50 OBRAZOVANJE: Osmaši52 KULTURA: Slavko Zlatiæ53 STARE OBITELJI: Jaques Moderne, znameniti tiskar nota 54 ISTARKA KUHINJA: Palenta55 ZDRAVA HRANA: Kukuruz56 POLJOPRIVREDA: Ekološki vrt .......................................... 58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Kako se riješiti cistitisa 59 VETERINASRKI SAVJET: Prvi sati presudni za otpornost60 ÆIÆSKI LIST: Raj za lovce na šljuke61 ROÐENI 62 VJENÈANI

NAJIZVRSNIJI TIM PROGRAMA „DNEVNI BORAVAK I POMOÆ U KUÆI STARIJIM OSOBAMA“ U REPUBLICI HRVATSKOJ, PROGLAŠEN OD STRANE MINISTARSTVA OBITELJI, BRANITELJA I MEÐUGENERACIJSKE

SOLIDARNOSTI

150 GODINA OD SPOMENA CRKVE SV. ROKA

i nekad

Proraèun u malom

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

Uvodna rijeè

Prošla je još jedna Subotina i najavila novu jesen, novi radni ciklus. Nastavlja se naša aktivna suradnja u kreiranju razvojne politike grada sa željom da grad nastavimo voditi odgovorno i otvoreno kao svoju obitelj. Jer kako zvati grad od oko 6000 duša nego svojom obitelji.

U ekonomskoj krizi koja traje naš Buzet nije doživio dramatiène poremeæaje i uspjeli smo osigurati relativno stabilan rad svih gradskih institucija, trgovaèkih društava i ustanova u vlasništvu Grada. Meðu prvim smo gradovima u Hrvatskoj koji su konkretnim i vrlo mjerljivim potezima nastojali usporiti odnosno ublažiti krizu.

Odreðene investicije i manifestacije mogu se odgoditi i prièekati financijski sretnije godine ali gospodarstvo, obrtnici, poljoprivrednici i graðani trebaju pomoæ. Grad treba dijeliti sudbinu svih onih koji taj proraèun i pune te znaèajna sredstva vraæati svojim sugraðanima i poduzetnicima da lakše i brže prebrode ovu, a sada je sasvim jasno i sljedeæu, financijski tešku i složenu godinu te pomoæi oèuvati svako radno mjesto.

Naš je grad po mnogo èemu jedinstven pa tako i po ulaganjima u društveni standard i socijalu. Prije svega želimo se odužiti našim najstarijim sugraðanima koji su zaslužni za sve dobro koje danas uživamo i koji zaslužuju da svoje umirovljenièke dane provedu živeæi u skladu s velikim ulaganjima tijekom svojeg radnog vijeka.

Sve Buzeæanke i Buzeæani trebaju znati da u ovim turbulentnim i nemilosrdnim vremenima nisu sami, u ovome smo svi zajedno i svi zajedno æemo prebroditi ove burne godine te je

IMPRESSUM:

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

svima koji se nalaze u teškoæama namijenjen gradski socijalni paket što ga svake godine nadograðujemo i koji, neovisno o recesiji, neæemo financijski smanjivati.

Istièem da smo u svim odlukama, ponekad nepopularnim i teškim, uvijek voðeni imperativnom prosperiteta Buzeta i Buzeæana. U ovom gradu nije važan jedan èovjek, u ovom gradu važni su ljudi. U Buzetu èuje se i uvažava plaè i glas upravo roðene bebe, njenih roditelja, djece u vrtiæu i školi, radnika i nezaposlenih, domaæica, umirovljenika, zdravih i bolesnih, mladih i starih, osoba s invaliditetom, svih graðana, jer ljudi su ovaj grad.

Buzet se gradio stoljeæima, svi mi danas smo njegovo djelo ali i njegovi graditelji. Njegovi smo baštinici i istovremeno njegovi dužnici i zato smo ponosni što mu pripadamo, sada i zauvijek. Težak je zadatak pred nama jer su oèekivanja graðana velika, a prilike sve teže. Vjerujem da zajedno možemo ostvariti i najambicioznije planove i riješiti i najteže probleme. Svi smo pozvani raditi za Buzet napornije nego ikada i jedino radom, znanjem, zalaganjem, poštenjem, kreativnošæu i odricanjem možemo postiæi cilj. Vjerujem u nas!

Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, veæ da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar.

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina IV., broj 8, studeni 2010.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Anja Èerneka, Beti Bašiæ,Damir Kovaèiæ, Danijela Katarinèiæ,Darko Matkoviæ, Daša Višiæ,Davor Grabar, Dejan Hren,Elvis Èerneka, Foto Festival,Kristina Greblo,Kristina Pavletiæ Prodan,Nada Prodan Mrakoviæ, Nataša Medica,Saša Arsiæ, Vlado Perniæ.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.850 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. Istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Dame na Subotini po starinski(Snimio: Dejan Hren)

Drage Buzeæanke i Buzeæani

ROÈKO POLJE danas...2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 LAUREATI 5 SUSRET IVE JOSIPOVIÆA I DANILA TÜRKA 6 PROJEKTI: Buzetska naušnica ........................8 PROJEKTI: Pogon za sušenje otpadnog mulja9 PROJEKTI: Roèu kolektorska mreža10 PREKOGRANIÈNA SURADNJA11 VJEŽBE: Vatrogasni desant ............................. 12 OBRTNICI: Ugostitelji13 MJESNI ODBOR: Svi Sveti14 OBLJETNICE: Sto godina škole u Vrhu15 PROJEKTI: 1. obiteljska olimpijada 16 POD LADONJOM: Hari Ivanèiæ 19 OD BROJA DO BROJA 20 GOSPODASRTVO: "Mlin Roè" ..............................................22 OBLJETNICE: Zlatni jubilej roèkih entuzijasta23 NAJSTARIJA BUZEÆANKA: Antica Križman24 OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA: I oni su dio zajednice25 MALI VELIKI MIKROFON: Od Malog mikrofona do djeèjeg Sanrema26 TURISTIÈKE STRANICE 28 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Kajini ......................................... 30 MANIFESTACIJE: Buzet Classic Car31 U POVODU DANA GRADA32 SUBOTINA PO STARINSKI34 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Na prelu kod none Ane36 MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE 38 SPORT: Mladen Jurada39 SPORT OD BROJA DO BROJA40 SPORT: Enduro motocross klub "Buzet" ............42 SPORT OD BROJA DO BROJA43 SPORT: Rukometaši u europskom društvu44 SPORT OD BROJA DO BROJA45 OBRAZOVANJE: Za zlato plivali kao ribice ...........46 OBRAZOVANJE: Slikovnice za slijepu djecu 47 OBRAZOVANJE: Vijesti 48 OD BROJA DO BROJA 49 ISTRAŽIVANJE: Izmièe li odgoj roditeljima?50 OBRAZOVANJE: Osmaši52 KULTURA: Slavko Zlatiæ53 STARE OBITELJI: Jaques Moderne, znameniti tiskar nota 54 ISTARKA KUHINJA: Palenta55 ZDRAVA HRANA: Kukuruz56 POLJOPRIVREDA: Ekološki vrt .......................................... 58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Kako se riješiti cistitisa 59 VETERINASRKI SAVJET: Prvi sati presudni za otpornost60 ÆIÆSKI LIST: Raj za lovce na šljuke61 ROÐENI 62 VJENÈANI

NAJIZVRSNIJI TIM PROGRAMA „DNEVNI BORAVAK I POMOÆ U KUÆI STARIJIM OSOBAMA“ U REPUBLICI HRVATSKOJ, PROGLAŠEN OD STRANE MINISTARSTVA OBITELJI, BRANITELJA I MEÐUGENERACIJSKE

SOLIDARNOSTI

150 GODINA OD SPOMENA CRKVE SV. ROKA

i nekad

Proraèun u malom

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

d e f i n i r a z a ko n o b rd s ko planinskom podruèju.

Nagrade najuspješnijima

U nastavku sjednice uruèena s u o v o g o d i š n j a g r a d s k a pr iznanja . L imenoj g lazb i Kulturno umjetnièkog društva „Istarski željeznièar“ iz Roèa dodijeljeno je priznanje najvišeg sjaja – Zlatna plaketa. Srebrnu je plaketu zaslužila Gradska udruga umirovljenika, dok su pohvaljeni: Katarina Božiæ, Viktor Èapljinski, Marina Tomišiæ, Martina Vivoda i Nikolina Vivoda. Posthumno je n a g r a ð e n I v a n Š e s t a n . Predsjednik Gradske udruge umirov l jen ika Jos ip F lego zahvalio se u ime nagraðenih.

Ana PISAK

U povodu Dana Grada Buzeta i blagdana sv. Marije Male, u buzetskom Narodnom domu 10. rujna održana je sveèana sjednica Gradskog v i jeæa. Prisutne vijeænike, uzvanike i gospodarstvenike na samom je poèetku pozdravio predsjednik Gradskog vijeæa Dario Krivièiæ. Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego nazoènima se obratio prigodnim rezimeom svega minulog u proteklih godinu dana.

Bez gospodarskih potresa

- Gospodarska kriza nije mimoišla ni naš grad. Meðutim, u Buzetu nije bilo tektonskih poremeæaja i uspjel i smo osigurati nesmetan rad Grada i sv ih g radsk ih ins t i tuc i ja ,

ZLATNA PLAKETAROÈKOJLIMENOJ GLAZBI

Sveèana sjednica i buzetski laureati

trgovaèkih društava i ustanova, kazao je gradonaèelnik Flego. Poruèio je kako æe i dalje insistirati na pri javlj ivanju pripremljenih projekata na razlièite natjeèaje.

Kao najnoviji pozitivan primjer izdvojio je natjeèaj od strane Regione Veneto na koji se Grad prijavio te bespovratno dobio 352 tisuæe kuna za obnovu kaštela Pietra Pelose. Gradonaèelnik Flego vjeruje u ostvarenje svih prioriteta svojih sugraðana kao što su: proširenje vrtiæa, gradnja novih kilometara kanalizacijske mreže, ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, novih kilometara asfaltiranih putova i cijelog niza projekata u svih 11 mjesnih odbora Buzeštine.

Borba za brdsko-planinski status

- Nakon nedavnog boravka h r v a t s k o g i s l o v e n s k o g predsjednika u našem gradu više sam nego zadovoljan reakcijom slovenske strane vezano za obnovu državne ceste Graèišèe – Soèerga te ponovno otvaranje graniènog prijelaza Požane – Soèerga za sav teretni promet i prije našeg ulaska u veliku europsku obitelj. I tu je realno za oèekivati znaèajne investicije u proširenje i infrastrukturu graniènog prijelaza te u tu našu najvažniju cestovnu vezu s Europom, istaknuo je prvi èovjek Grada. Dodao je kako æe se i dalje a r g u m e n t i r a n o b o r i t i z a zadržavanje prava i obveza koja

Kada je krajem kolovoza 2009. godine tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ posjetio Buzet nitko nije naslutio da æe za nepunih godinu dana najmanji grad u Istri ponovno biti domaæin najvišim državnim dužnosnicima. I to ne samo jednom, veæ dvojici! Mali je Buzet, naime, poèetkom srpnja ove godine imao veliku èast da ugost i preds jednike dv i ju zemalja: predsjednika Hrvatske Ivu Josipoviæa i predsjednika Slovenije Danila Türka. Dogaðaj je to o kojem æe govoriti mnoge generacije, dok æe povjesnièari pamtiti ga kao prvi susret predsjednika nakon slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu.

Uzlet u odnosima

- Ovaj susret jasno govori o n o v o m u z l e t u h r v a t s k o -s l o v e n s k i h o d n o s a , a u

gospodarskoj krizi i gospodarstva dviju zemalja dobro suraðuju, us t v rd io j e tom p r i l i kom predsjednik Ivo Josipoviæ. Naglasio je kako nije sluèajan prvi susret predsjednika nakon arbitražnog sporazuma u Istri, r e g i j i p r i j a t e l j s t v a , multikulturalnosti, razumijevanja i tolerancije. Takoðer, smatra da æe Hrvatska i Slovenija u buduænosti suraðivati susjedski i prijateljski, kao dvije relativno mlade zemlje koje imaju mnogo zajednièkoga za ostvariti. Iz tog razloga hrvatsko-slovenske gospodarske odnose gleda s puno pouzdanja. Kao dobar primjer suradnje naveo je buzetski Cimos.

- Stvorena je odlièna klima, klima meðusobnog poštovanja i zajednièkih interesa, kazao je predsjednik Slovenije Danilo Türk i naveo da dvije zemlje razmišljaju i o politièkom kontekstu Europske

unije. Istaknuo je potrebu da i sutra u Europi Hrvatska i Slovenija svoje potencijale zajednièki iskoriste.

Suživot i suradnja

Hrvatsko-slovenskih odnosa u svom se govoru dotaknuo i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

- Unatoè globalnoj krizi i recesiji, razlièitim problemima i n e i z v j e s n o j e k o n o m s k o j sutrašnjici, Buzet živi i radi. Za to su u velikoj mjeri zaslužni i odlièni slovensko – hrvatski odnosi, s u ž i v o t , m e ð u s o b n o razumijevanje i poštovanje te svakodnevna suradnja, kazao je gradonaèelnik Flego.

- Uvjeren sam da æe upravo današn j i skup da t i novu dimenzi ju i zamah našim m e ð u s o b n i m o d n o s i m a

U POVODU DANA GRADA POVIJESNI DOGAÐAJ

SUSRETIVE JOSIPOVIÆAI DANILA TÜRKA Dogaðaj je to o kojem æe govoriti mnoge buzetske generacije, dok æe povjesnièari pamtiti ga kao prvi susret dvojice predsjednika nakon slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu.

Dva predsjednika u Buzetu

temeljenim na prijateljstvu i meðusobnom razumijevanju kako bi zajedno sa kolegama iz Slovenije nastavili realizirati cijeli niz projekata od velike važnosti za obje strane, ustvrdio je Flego.

Pogranièno druženje

Susret na pograniènom podruèju su inicirali Grad Buzet i Društvo hrvatsko-slovenskog prijateljstva. Prisustvovali su mu gradonaèelnici uz granicu Hrvatske i Slovenije, predstavnici Istarske županije, saborski zastupnici te predstavnici javnih službi i gospodarstvenika. Predsjednike je doèekao istarski župan Ivan Jakovèiæ, predsjednik Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, ujedno poèasni konzul RH u Sloveniji Božo Dimnik te gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

Srebrna plaketa je pripala Gradskoj udruzi umirovljenika. Posthumno je nagraðen Ivan Šestan.

Ana PISAK

d e f i n i r a z a ko n o b rd s ko planinskom podruèju.

Nagrade najuspješnijima

U nastavku sjednice uruèena s u o v o g o d i š n j a g r a d s k a pr iznanja . L imenoj g lazb i Kulturno umjetnièkog društva „Istarski željeznièar“ iz Roèa dodijeljeno je priznanje najvišeg sjaja – Zlatna plaketa. Srebrnu je plaketu zaslužila Gradska udruga umirovljenika, dok su pohvaljeni: Katarina Božiæ, Viktor Èapljinski, Marina Tomišiæ, Martina Vivoda i Nikolina Vivoda. Posthumno je n a g r a ð e n I v a n Š e s t a n . Predsjednik Gradske udruge umirov l jen ika Jos ip F lego zahvalio se u ime nagraðenih.

Ana PISAK

U povodu Dana Grada Buzeta i blagdana sv. Marije Male, u buzetskom Narodnom domu 10. rujna održana je sveèana sjednica Gradskog v i jeæa. Prisutne vijeænike, uzvanike i gospodarstvenike na samom je poèetku pozdravio predsjednik Gradskog vijeæa Dario Krivièiæ. Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego nazoènima se obratio prigodnim rezimeom svega minulog u proteklih godinu dana.

Bez gospodarskih potresa

- Gospodarska kriza nije mimoišla ni naš grad. Meðutim, u Buzetu nije bilo tektonskih poremeæaja i uspjel i smo osigurati nesmetan rad Grada i sv ih g radsk ih ins t i tuc i ja ,

ZLATNA PLAKETAROÈKOJLIMENOJ GLAZBI

trgovaèkih društava i ustanova, kazao je gradonaèelnik Flego. Poruèio je kako æe i dalje insistirati na pri javlj ivanju pripremljenih projekata na razlièite natjeèaje.

Kao najnoviji pozitivan primjer izdvojio je natjeèaj od strane Regione Veneto na koji se Grad prijavio te bespovratno dobio 352 tisuæe kuna za obnovu kaštela Pietra Pelose. Gradonaèelnik Flego vjeruje u ostvarenje svih prioriteta svojih sugraðana kao što su: proširenje vrtiæa, gradnja novih kilometara kanalizacijske mreže, ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, novih kilometara asfaltiranih putova i cijelog niza projekata u svih 11 mjesnih odbora Buzeštine.

Borba za brdsko-planinski status

- Nakon nedavnog boravka h r v a t s k o g i s l o v e n s k o g predsjednika u našem gradu više sam nego zadovoljan reakcijom slovenske strane vezano za obnovu državne ceste Graèišèe – Soèerga te ponovno otvaranje graniènog prijelaza Požane – Soèerga za sav teretni promet i prije našeg ulaska u veliku europsku obitelj. I tu je realno za oèekivati znaèajne investicije u proširenje i infrastrukturu graniènog prijelaza te u tu našu najvažniju cestovnu vezu s Europom, istaknuo je prvi èovjek Grada. Dodao je kako æe se i dalje a r g u m e n t i r a n o b o r i t i z a zadržavanje prava i obveza koja

Kada je krajem kolovoza 2009. godine tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ posjetio Buzet nitko nije naslutio da æe za nepunih godinu dana najmanji grad u Istri ponovno biti domaæin najvišim državnim dužnosnicima. I to ne samo jednom, veæ dvojici! Mali je Buzet, naime, poèetkom srpnja ove godine imao veliku èast da ugost i preds jednike dv i ju zemalja: predsjednika Hrvatske Ivu Josipoviæa i predsjednika Slovenije Danila Türka. Dogaðaj je to o kojem æe govoriti mnoge generacije, dok æe povjesnièari pamtiti ga kao prvi susret predsjednika nakon slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu.

Uzlet u odnosima

- Ovaj susret jasno govori o n o v o m u z l e t u h r v a t s k o -s l o v e n s k i h o d n o s a , a u

gospodarskoj krizi i gospodarstva dviju zemalja dobro suraðuju, us t v rd io j e tom p r i l i kom predsjednik Ivo Josipoviæ. Naglasio je kako nije sluèajan prvi susret predsjednika nakon arbitražnog sporazuma u Istri, r e g i j i p r i j a t e l j s t v a , multikulturalnosti, razumijevanja i tolerancije. Takoðer, smatra da æe Hrvatska i Slovenija u buduænosti suraðivati susjedski i prijateljski, kao dvije relativno mlade zemlje koje imaju mnogo zajednièkoga za ostvariti. Iz tog razloga hrvatsko-slovenske gospodarske odnose gleda s puno pouzdanja. Kao dobar primjer suradnje naveo je buzetski Cimos.

- Stvorena je odlièna klima, klima meðusobnog poštovanja i zajednièkih interesa, kazao je predsjednik Slovenije Danilo Türk i naveo da dvije zemlje razmišljaju i o politièkom kontekstu Europske

unije. Istaknuo je potrebu da i sutra u Europi Hrvatska i Slovenija svoje potencijale zajednièki iskoriste.

Suživot i suradnja

Hrvatsko-slovenskih odnosa u svom se govoru dotaknuo i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

- Unatoè globalnoj krizi i recesiji, razlièitim problemima i n e i z v j e s n o j e k o n o m s k o j sutrašnjici, Buzet živi i radi. Za to su u velikoj mjeri zaslužni i odlièni slovensko – hrvatski odnosi, s u ž i v o t , m e ð u s o b n o razumijevanje i poštovanje te svakodnevna suradnja, kazao je gradonaèelnik Flego.

- Uvjeren sam da æe upravo današn j i skup da t i novu dimenzi ju i zamah našim m e ð u s o b n i m o d n o s i m a

U POVODU DANA GRADA POVIJESNI DOGAÐAJ

SUSRETIVE JOSIPOVIÆAI DANILA TÜRKA Dogaðaj je to o kojem æe govoriti mnoge buzetske generacije, dok æe povjesnièari pamtiti ga kao prvi susret dvojice predsjednika nakon slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu.

Dva predsjednika u Buzetu

temeljenim na prijateljstvu i meðusobnom razumijevanju kako bi zajedno sa kolegama iz Slovenije nastavili realizirati cijeli niz projekata od velike važnosti za obje strane, ustvrdio je Flego.

Pogranièno druženje

Susret na pograniènom podruèju su inicirali Grad Buzet i Društvo hrvatsko-slovenskog prijateljstva. Prisustvovali su mu gradonaèelnici uz granicu Hrvatske i Slovenije, predstavnici Istarske županije, saborski zastupnici te predstavnici javnih službi i gospodarstvenika. Predsjednike je doèekao istarski župan Ivan Jakovèiæ, predsjednik Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, ujedno poèasni konzul RH u Sloveniji Božo Dimnik te gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

Srebrna plaketa je pripala Gradskoj udruzi umirovljenika. Posthumno je nagraðen Ivan Šestan.

Ana PISAK

su pronaðene uz uzglavlje pokojnica. Manji primjerci sigurno su nošeni u uhu, a veæi, pretpostavlja se, na traci - marami koju je pokojnica nosila oko glave.

- Nalazište Mejica prvi su, od 1895. do 1898. godine, istraživali buzetski sudac i arheolog-amater Silvano Gandussio i Alberto Puschi, u to vrijeme ravnatelj Gradskog muzeja u Trstu, i tada je istraženo ukupno 189 grobova. Istraživanje na Malom Vrhu poveo je Arheološki muzej u Puli 1965. godine. Iskopano je 15 kosturnih grobova. Velik doprinos istraživaèkom radu o „buzetskoj“ naušnici dao je i pokojni profesor Branko Marušiæ. On je sredinom prošloga stoljeæa utvrdio kako je ovaj tip naušnice pripadao nošnji ranosrednjovjekovnog autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na podruèju izmeðu jadranskih obala i alpskoga pojasa, navodi kustos Nikoliæ. Dodaje kako se izradom replike naušnice dobilo arheološki suvenir koji æe osim povijesti promovirati i ime Grada.

Karika i tri obruèa

Upravo su povijesni podaci bili uporište za realizaciju ovog projekta i izradu buzetskog suvenira koji ima tendencije da u buduænosti postane suvenir širih razmjera.

- Okrugla bronèana naušnica – buzetska, na dnu karike ukrašena s tri obruèa, zaštiæena je kao dio cjeline arheološke zbirke Arheološkog muzeja Istre upisom u registar kulturnih dobara RH 1968. godine. Primjerci „buzetske“ naušnice dio su stalnog postava buzetskog Zavièajnog muzeja i upravo su oni bili ishodište za pripremu i osmišljavanje projekta koji je rezultirao izradom replike nosivih naušnica u èetiri velièine i suvenira, kazala je u ime projektnog tima Elena Grah Ciliga. „Buzetska“ naušnica predstavljena je i u sklopu puèke fešte Subotine po starinski.

- Iz škrinje zajednièke baštine probuðen je bronèani ures koji je dobio srebrni sjaj - roðen je novi buzetski suvenir – buzetska naušnica, kazala je Elena Grah Ciliga predstavljajuæi poèetkom rujna u buzetskom Zavièajnom muzeju novi projekt „Buzetska naušnica“. Rijeè je o replici koja poèiva na povijesnim izvorima i ima uporište u literaturi iz podruèja arheologije, a u èiju se realizaciju krenulo u travnju ove godine.

Bronèani ures

- Antièki i kasnoantièki obièaji u Istri oèituju se u èestom pojavljivanju kamenih jastuka ispod glava i nogu, u oznaèavanju grobova stelama, u obiteljskom sahranjivanju, a prevladava pravilna orijentacija pokojnika s pogledom prema istoku. Poganski pogrebni obièaji oèituju se u stavljanju priloga u grobove.

Najbrojniji i veoma znaèajni grobljanski

PROJEKTI

Povijesni nakit Replika „buzetske“ naušnice, koja poèiva na povijesnim izvorima i ima uporište u literaturi iz

podruèja arheologije, izraðena je u èetiri velièine nosivih naušnica te u obliku suvenira.

Ana PISAK

nalazi jesu i nakit i metalni dijelovi nošnje. Uz jednostavne karièice, javljaju se još dva tipa naušnica: prvi predstavljaju razne varijante naušnica s košaricom, a drugi bronèane i lijevane „buzetske“ naušnice, kazao je kustos Zavièajnog muzeja u Buzetu Saša Nikoliæ.

Najstarije iz 6. stoljeæa

Najviše „buzetskih“ naušnica pronaðeno je u Istri, a pojedinaèni primjerci naðeni su i u Kranju, sjeveroistoènoj Italiji, Siciliji, u Albaniji i na Egejskim otocima. Poèeci njena korištenja dopiru u 6. stoljeæe, što potvrðuje najstariji nalazi iskopani na Brijunima, no njena uporaba kod autohtonog stanovništva najizraženija je u 7. i 8. stoljeæu. Naime, u to su vrijeme grobovi novopridošlog slavenskog stanovništva na zajednièkim grobljima etnièki neodreðeni i siromašni grobnim nalazima.

Izraðivane u Istri

Relativno velik broj primjeraka „buzetskih“ naušnica u Istri navodi na njihov lokalni znaèaj i èini se vjerojatnim da su one izraðivane na poluotoku, od kuda se izvoze u Furlaniju i druga podruèja ravenskog egzarhata. Tu moguænost dodatno potvrðuje i nalaz bronèane matrice za tiještenje u Brkaèu koja upuæuje na grob putujuæeg zlatara. Stoga ne èudi što je upravo na Brkaèu statistièki pronaðeno najviše primjeraka toga tipa naušnice i gotovo da se podudaraju s brojem pokojnica, istièe kustos Nikoliæ.

Dva buzetska lokaliteta

Buzet i Buzeština, pak, broje dva lokaliteta današnjeg suvenira: groblje u Mejici, gdje je pronaðeno 18 primjeraka, i Sovinjsko brdo na lokalitetu Mali Vrh, gdje je otkriven par „buzetskih“ naušnica. „Buzetske“ naušnice

uzetskanaušnica

kao suvenir

Nakit u više velièina

Za novi je suvenir dizajnirana i srebrna kutija s crnim poklopcem. Sama naušnica je smještena na deplijanu na kojem se na èetiri jezika nalaze osnovni podaci o njoj. Projekt je kandidiran na natjeèaj Ministarstva turizma RH.

Buzetska naušnica prodavat æe se u

Turistièkoj zajednici Grada Buzeta, buzetskom Zavièajnom muzeju, u zlatarni „Claudia zlato“ u Svetvinèentu, a uskoro i u Arheološkom muzeju u Puli. Interes za njenu prodaju veæ su iskazali i neki trgovaèki obrti.

Nosive naušnice su izraðene u èetiri velièine. Cijena para velike je 470

kuna, srednje 420 kuna, male 330 kuna i m a n j e 3 0 0 kuna. Replika bez okvira k o š t a 400 kuna, a s okvirom

500 kuna.

Lokaliteti u Istri

Mejica kraj Buzeta – 18 komadaSovinjsko brdo – 2 komadaVrh kraj Brkaèa – 21 komadPolaèine kraj Ferenci – 2 komadaVrsar – 1 komadDvigrad – 1 komadModrušani – 1 komadBrijuni Umag

Predsjednicima prve replike

Prve replike „buzetskih“ naušnica uruèene su predsjednicima dviju država: hrvatskom Ivi Josipoviæu i slovenskom Danilu Türku. Uruèene su im za njihova

susreta u Buzetu. Na prezentaciji projekta prvi primjerak suvenira pripao je buzetskom gradonaèelniku Valteru Flegi.

Projektni tim

Nositelji projekta su: Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ Buzet - Zavièajni muzej, Turistièka zajednica Grada Buzeta i Grad Buzet. Projektni tim èine: Saša Nikoliæ, Mirjana Pavletiæ, Nada Prodan Mrakoviæ i Elena Grah Ciliga. Repliku je izradio TZO Claudia zlato iz Svetvinèenta, dok je za v izualn i ident i tet ovog zaslužna Buzeæanka Martina Sirotiæ.

su pronaðene uz uzglavlje pokojnica. Manji primjerci sigurno su nošeni u uhu, a veæi, pretpostavlja se, na traci - marami koju je pokojnica nosila oko glave.

- Nalazište Mejica prvi su, od 1895. do 1898. godine, istraživali buzetski sudac i arheolog-amater Silvano Gandussio i Alberto Puschi, u to vrijeme ravnatelj Gradskog muzeja u Trstu, i tada je istraženo ukupno 189 grobova. Istraživanje na Malom Vrhu poveo je Arheološki muzej u Puli 1965. godine. Iskopano je 15 kosturnih grobova. Velik doprinos istraživaèkom radu o „buzetskoj“ naušnici dao je i pokojni profesor Branko Marušiæ. On je sredinom prošloga stoljeæa utvrdio kako je ovaj tip naušnice pripadao nošnji ranosrednjovjekovnog autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na podruèju izmeðu jadranskih obala i alpskoga pojasa, navodi kustos Nikoliæ. Dodaje kako se izradom replike naušnice dobilo arheološki suvenir koji æe osim povijesti promovirati i ime Grada.

Karika i tri obruèa

Upravo su povijesni podaci bili uporište za realizaciju ovog projekta i izradu buzetskog suvenira koji ima tendencije da u buduænosti postane suvenir širih razmjera.

- Okrugla bronèana naušnica – buzetska, na dnu karike ukrašena s tri obruèa, zaštiæena je kao dio cjeline arheološke zbirke Arheološkog muzeja Istre upisom u registar kulturnih dobara RH 1968. godine. Primjerci „buzetske“ naušnice dio su stalnog postava buzetskog Zavièajnog muzeja i upravo su oni bili ishodište za pripremu i osmišljavanje projekta koji je rezultirao izradom replike nosivih naušnica u èetiri velièine i suvenira, kazala je u ime projektnog tima Elena Grah Ciliga. „Buzetska“ naušnica predstavljena je i u sklopu puèke fešte Subotine po starinski.

- Iz škrinje zajednièke baštine probuðen je bronèani ures koji je dobio srebrni sjaj - roðen je novi buzetski suvenir – buzetska naušnica, kazala je Elena Grah Ciliga predstavljajuæi poèetkom rujna u buzetskom Zavièajnom muzeju novi projekt „Buzetska naušnica“. Rijeè je o replici koja poèiva na povijesnim izvorima i ima uporište u literaturi iz podruèja arheologije, a u èiju se realizaciju krenulo u travnju ove godine.

Bronèani ures

- Antièki i kasnoantièki obièaji u Istri oèituju se u èestom pojavljivanju kamenih jastuka ispod glava i nogu, u oznaèavanju grobova stelama, u obiteljskom sahranjivanju, a prevladava pravilna orijentacija pokojnika s pogledom prema istoku. Poganski pogrebni obièaji oèituju se u stavljanju priloga u grobove.

Najbrojniji i veoma znaèajni grobljanski

PROJEKTI

Povijesni nakit Replika „buzetske“ naušnice, koja poèiva na povijesnim izvorima i ima uporište u literaturi iz

podruèja arheologije, izraðena je u èetiri velièine nosivih naušnica te u obliku suvenira.

Ana PISAK

nalazi jesu i nakit i metalni dijelovi nošnje. Uz jednostavne karièice, javljaju se još dva tipa naušnica: prvi predstavljaju razne varijante naušnica s košaricom, a drugi bronèane i lijevane „buzetske“ naušnice, kazao je kustos Zavièajnog muzeja u Buzetu Saša Nikoliæ.

Najstarije iz 6. stoljeæa

Najviše „buzetskih“ naušnica pronaðeno je u Istri, a pojedinaèni primjerci naðeni su i u Kranju, sjeveroistoènoj Italiji, Siciliji, u Albaniji i na Egejskim otocima. Poèeci njena korištenja dopiru u 6. stoljeæe, što potvrðuje najstariji nalazi iskopani na Brijunima, no njena uporaba kod autohtonog stanovništva najizraženija je u 7. i 8. stoljeæu. Naime, u to su vrijeme grobovi novopridošlog slavenskog stanovništva na zajednièkim grobljima etnièki neodreðeni i siromašni grobnim nalazima.

Izraðivane u Istri

Relativno velik broj primjeraka „buzetskih“ naušnica u Istri navodi na njihov lokalni znaèaj i èini se vjerojatnim da su one izraðivane na poluotoku, od kuda se izvoze u Furlaniju i druga podruèja ravenskog egzarhata. Tu moguænost dodatno potvrðuje i nalaz bronèane matrice za tiještenje u Brkaèu koja upuæuje na grob putujuæeg zlatara. Stoga ne èudi što je upravo na Brkaèu statistièki pronaðeno najviše primjeraka toga tipa naušnice i gotovo da se podudaraju s brojem pokojnica, istièe kustos Nikoliæ.

Dva buzetska lokaliteta

Buzet i Buzeština, pak, broje dva lokaliteta današnjeg suvenira: groblje u Mejici, gdje je pronaðeno 18 primjeraka, i Sovinjsko brdo na lokalitetu Mali Vrh, gdje je otkriven par „buzetskih“ naušnica. „Buzetske“ naušnice

uzetskanaušnica

kao suvenir

Nakit u više velièina

Za novi je suvenir dizajnirana i srebrna kutija s crnim poklopcem. Sama naušnica je smještena na deplijanu na kojem se na èetiri jezika nalaze osnovni podaci o njoj. Projekt je kandidiran na natjeèaj Ministarstva turizma RH.

Buzetska naušnica prodavat æe se u

Turistièkoj zajednici Grada Buzeta, buzetskom Zavièajnom muzeju, u zlatarni „Claudia zlato“ u Svetvinèentu, a uskoro i u Arheološkom muzeju u Puli. Interes za njenu prodaju veæ su iskazali i neki trgovaèki obrti.

Nosive naušnice su izraðene u èetiri velièine. Cijena para velike je 470

kuna, srednje 420 kuna, male 330 kuna i m a n j e 3 0 0 kuna. Replika bez okvira k o š t a 400 kuna, a s okvirom

500 kuna.

Lokaliteti u Istri

Mejica kraj Buzeta – 18 komadaSovinjsko brdo – 2 komadaVrh kraj Brkaèa – 21 komadPolaèine kraj Ferenci – 2 komadaVrsar – 1 komadDvigrad – 1 komadModrušani – 1 komadBrijuni Umag

Predsjednicima prve replike

Prve replike „buzetskih“ naušnica uruèene su predsjednicima dviju država: hrvatskom Ivi Josipoviæu i slovenskom Danilu Türku. Uruèene su im za njihova

susreta u Buzetu. Na prezentaciji projekta prvi primjerak suvenira pripao je buzetskom gradonaèelniku Valteru Flegi.

Projektni tim

Nositelji projekta su: Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ Buzet - Zavièajni muzej, Turistièka zajednica Grada Buzeta i Grad Buzet. Projektni tim èine: Saša Nikoliæ, Mirjana Pavletiæ, Nada Prodan Mrakoviæ i Elena Grah Ciliga. Repliku je izradio TZO Claudia zlato iz Svetvinèenta, dok je za v izualn i ident i tet ovog zaslužna Buzeæanka Martina Sirotiæ.

Najveæa gradskainvesticija

S ugovorenom vrijednošæu radova od 3,5 milijuna kuna ovaj je projekt svrstan na sam vrh o v o g o d i š n j i h g r a d s k i h investicija. U sklopu pogona bit æe i stanica za obradu sadržaja septièkih jama.

Ana PISAK

POGON ZA SUŠENJEOTPADNOG MULJA

Gradski proèistaè smješten na lokaciji podno naselja Verona u funkciji je još od 1979. godine. No, unatoè tri desetljeæa dugaèkom radnom stažu, rezultati koje danas poluèuje na zavidnoj su razini. Naime, proèišæena otpadna voda koja se iz njega ispušta u vodotok Mala Huba izvrsne je kakvoæe.

Stoga graðani u raèunima potrošnje pitke vode plaæaju umanjenu naknadu za zaštitu voda, odnosno 0,29 kn po kubiku umjesto 0,90 kn po kubiku utrošene vode koliko iznosi naknada izlazne otpadne vode nepropisane kakvoæe. No, kako je napomenula direktorica gradske komunalne firme „Park“ Ervina Kisièek, nedostajalo je zaokruživanje tehnološkog procesa, odnosno rješavanje

dehidracije mulja kao nusprodukta procesa proèišæavanja otpadnih voda.

Suhi otpad na deponij

Zato se krajem lipnja ove godine krenulo u gradnju postrojenja za dehidraciju mulja, vrijednog 3,5 milijuna kuna, za što je sredstva osigurao Grad Buzet. Radovi su povjereni tvrtki Tehnomehanika iz Rijeke te buzetskom Triju. Završetak radova predviða se krajem ove godine. To je najveæa ovogodišnja gradska investicija.

Projekt ukljuèuje izgradnju zgrade s postrojenjem za dehidraciju mulja, izgradnju crpne stanice, cjevovoda i sustava za stupnjevitu neutralizaciju neugodnih mirisa, te sanaciju postojeæeg ispusta. Dehidrirani mulj, kao nusprodukt proèišæavanja otpadnih voda, odlagat æe se na gradski deponij u suhom stanju sukladno važeæim aktima i propisima, saznajemo od direktorice Kisièek.

U sklopu novog postrojenja, izgraditi æe se i stanica za obradu sadržaja septièkih jama, kao druga faza realizacije cjelokupnog postrojenja.

Problem zemljišta

Inaèe, preduvjet za gradnju postrojenja bilo je rješavanje vlasnièkopravnih odnosa za zemljište na kojem je smješten gradski ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.

- Problem je bio u neusklaðenosti zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka, odnosno izmjere i izvodi se nisu poklapali. Veliki dio parcela bio je upisan kao „društveno vlasništvo s pravom korištenja poduzeæa Agroprodukt“, no one nisu bile predmet pretvorbe poduzeæa, veæ je trebalo izvršiti prijenos vlasništva na Fond za privatizaciju Republike Hrvatske te smo, nakon te procedure, morali biti i najpovoljniji kupac na javnom natjeèaju Fonda za prodaju tog zemljišta , što smo uspješno odradili.

No, ni to nije bilo sve, veæ je trebalo ukinuti i status javnog vodnog dobra dijela nepostojeæeg potoka koji je po dokumentaciji „prolazio“ posred naših bazena, pa i taj dio otkupiti od Državnog ureda za imovinu Republike Hrvatske. Uslijedila je parcelacija – objedinjavanje tih èestica i sada je to jedna èestica u vlasništvu Parka, objasnila nam je direktorica Kisièek probleme oko zemljišta.

PROJEKTI

Istarski vodozaštitni sustav

ROÈ PRVI DOBIVA KOLEKTOR

Cijelim su projektom na podruèju Istre obuhvaæena 173 naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piæe u kojima živi oko 38 tisuæa stanovnika.

Ana PISAK

U rujnu 2010. godine u Roèu j e p o è e l a g r a d n j a p r vo g kanal izaci jskog sustava iz projekta Sustav javne odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda za m a l a n a s e l j a u z o n a m a sanitarne zaštite izvorišta vode za piæe Istarske županije, èija je realizacija povjerena Istarskom vodozaštitnom sustavu (IVS),

trgovaèkom društvu sa sjedištem u Buzetu i u vlasništvu gradova i opæina Istre, Istarske županije i Hrvatskih voda. Radove je simbolièno otvorio župan Ivan Jakovèiæ.

U dvije faze

Projektnu dokumentaciju za kolektorsku mrežu, kao i za u r e ð a j z a p r o è i š æ av a n j e otpadnih voda za naselje Roè, koje spada u drugu zonu sanitarne zaštite izvorišta Sv. Ivan, izradilo je poduzeæe Rijekaprojekt – Vodogradnja d.o.o. Posao gradnje kolektorske mreže dobilo je poduzeæe GP Krk d.d., za ukupni iznos od 6,87 milijuna kuna, uz rok završetka

od dvanaest mjeseci. Izvoðaè radova je veæ uveden u posao, a ukupn i i znos f inanc i j sk ih sredstava osigurali smo sami u godišnjem financijskom planu IVS-a, rekao je direktor IVS-a Darko Bratuliæ.

R e a l i z a c i j a p r o j e k t a Istarskog vodozaštitnog sustava podijeljena je u dvije faze: u prvoj fazi su sustavi koji se nalaze u II., III. i IV. zoni zaštite izvorišta vode za piæe, što obuhvaæa 86 naselja, a u drugoj fazi sustavi u nedovoljno izraženim zonama i van zona zaštite.

Projekti za 26 naselja

Proci jenjena vr i jednost ulaganja prema studiji iz 2000.

godine je oko 147,5 milijuna eura, od toga u prvoj fazi 75 mi l i juna eura. C i je l im su projektom na podruèju Istre obuhvaæena 173 naselja u zonama sani tarne zašt i te izvorišta vode za piæe u kojima živi oko 38 tisuæa stanovnika. Prema tom planu sagradit æe se o k o 5 5 0 k i l o m e t a r a gravitacijskih kolektora, 22 kilometra tlaènih kolektora, 190 crpnih stanica i 166 ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda.

Od ukupno 86 naselja prve faze gradnje, završena je izrada projektne dokumentacije za prvih 26 naselja. Poèetkom rujna p o t p i s a n i s u u g o v o r i z a projektiranje sustava i ureðaja za iduæih 12 naselja.

Iz fondova EU

P r e d v i ð e n i i z v o r i f inanc i ran ja p ro jek ta su : posebna naknada u visini od jedne kune po svakom kubnom metru prodane vode u Istri, a koja je uvedena krajem 2006. godine, naknada za zaštitu voda koju prikupljaju Hrvatske vode, cijena komunalne usluge, krediti i fondovi Europske unije. Iz Europe se oèekuje oko 40 milijuna eura bespov ra tn ih f inanc i j sk ih sredstava.

Najveæa gradskainvesticija

S ugovorenom vrijednošæu radova od 3,5 milijuna kuna ovaj je projekt svrstan na sam vrh o v o g o d i š n j i h g r a d s k i h investicija. U sklopu pogona bit æe i stanica za obradu sadržaja septièkih jama.

Ana PISAK

POGON ZA SUŠENJEOTPADNOG MULJA

Gradski proèistaè smješten na lokaciji podno naselja Verona u funkciji je još od 1979. godine. No, unatoè tri desetljeæa dugaèkom radnom stažu, rezultati koje danas poluèuje na zavidnoj su razini. Naime, proèišæena otpadna voda koja se iz njega ispušta u vodotok Mala Huba izvrsne je kakvoæe.

Stoga graðani u raèunima potrošnje pitke vode plaæaju umanjenu naknadu za zaštitu voda, odnosno 0,29 kn po kubiku umjesto 0,90 kn po kubiku utrošene vode koliko iznosi naknada izlazne otpadne vode nepropisane kakvoæe. No, kako je napomenula direktorica gradske komunalne firme „Park“ Ervina Kisièek, nedostajalo je zaokruživanje tehnološkog procesa, odnosno rješavanje

dehidracije mulja kao nusprodukta procesa proèišæavanja otpadnih voda.

Suhi otpad na deponij

Zato se krajem lipnja ove godine krenulo u gradnju postrojenja za dehidraciju mulja, vrijednog 3,5 milijuna kuna, za što je sredstva osigurao Grad Buzet. Radovi su povjereni tvrtki Tehnomehanika iz Rijeke te buzetskom Triju. Završetak radova predviða se krajem ove godine. To je najveæa ovogodišnja gradska investicija.

Projekt ukljuèuje izgradnju zgrade s postrojenjem za dehidraciju mulja, izgradnju crpne stanice, cjevovoda i sustava za stupnjevitu neutralizaciju neugodnih mirisa, te sanaciju postojeæeg ispusta. Dehidrirani mulj, kao nusprodukt proèišæavanja otpadnih voda, odlagat æe se na gradski deponij u suhom stanju sukladno važeæim aktima i propisima, saznajemo od direktorice Kisièek.

U sklopu novog postrojenja, izgraditi æe se i stanica za obradu sadržaja septièkih jama, kao druga faza realizacije cjelokupnog postrojenja.

Problem zemljišta

Inaèe, preduvjet za gradnju postrojenja bilo je rješavanje vlasnièkopravnih odnosa za zemljište na kojem je smješten gradski ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.

- Problem je bio u neusklaðenosti zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka, odnosno izmjere i izvodi se nisu poklapali. Veliki dio parcela bio je upisan kao „društveno vlasništvo s pravom korištenja poduzeæa Agroprodukt“, no one nisu bile predmet pretvorbe poduzeæa, veæ je trebalo izvršiti prijenos vlasništva na Fond za privatizaciju Republike Hrvatske te smo, nakon te procedure, morali biti i najpovoljniji kupac na javnom natjeèaju Fonda za prodaju tog zemljišta , što smo uspješno odradili.

No, ni to nije bilo sve, veæ je trebalo ukinuti i status javnog vodnog dobra dijela nepostojeæeg potoka koji je po dokumentaciji „prolazio“ posred naših bazena, pa i taj dio otkupiti od Državnog ureda za imovinu Republike Hrvatske. Uslijedila je parcelacija – objedinjavanje tih èestica i sada je to jedna èestica u vlasništvu Parka, objasnila nam je direktorica Kisièek probleme oko zemljišta.

PROJEKTI

Istarski vodozaštitni sustav

ROÈ PRVI DOBIVA KOLEKTOR

Cijelim su projektom na podruèju Istre obuhvaæena 173 naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piæe u kojima živi oko 38 tisuæa stanovnika.

Ana PISAK

U rujnu 2010. godine u Roèu j e p o è e l a g r a d n j a p r vo g kanal izaci jskog sustava iz projekta Sustav javne odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda za m a l a n a s e l j a u z o n a m a sanitarne zaštite izvorišta vode za piæe Istarske županije, èija je realizacija povjerena Istarskom vodozaštitnom sustavu (IVS),

trgovaèkom društvu sa sjedištem u Buzetu i u vlasništvu gradova i opæina Istre, Istarske županije i Hrvatskih voda. Radove je simbolièno otvorio župan Ivan Jakovèiæ.

U dvije faze

Projektnu dokumentaciju za kolektorsku mrežu, kao i za u r e ð a j z a p r o è i š æ av a n j e otpadnih voda za naselje Roè, koje spada u drugu zonu sanitarne zaštite izvorišta Sv. Ivan, izradilo je poduzeæe Rijekaprojekt – Vodogradnja d.o.o. Posao gradnje kolektorske mreže dobilo je poduzeæe GP Krk d.d., za ukupni iznos od 6,87 milijuna kuna, uz rok završetka

od dvanaest mjeseci. Izvoðaè radova je veæ uveden u posao, a ukupn i i znos f inanc i j sk ih sredstava osigurali smo sami u godišnjem financijskom planu IVS-a, rekao je direktor IVS-a Darko Bratuliæ.

R e a l i z a c i j a p r o j e k t a Istarskog vodozaštitnog sustava podijeljena je u dvije faze: u prvoj fazi su sustavi koji se nalaze u II., III. i IV. zoni zaštite izvorišta vode za piæe, što obuhvaæa 86 naselja, a u drugoj fazi sustavi u nedovoljno izraženim zonama i van zona zaštite.

Projekti za 26 naselja

Proci jenjena vr i jednost ulaganja prema studiji iz 2000.

godine je oko 147,5 milijuna eura, od toga u prvoj fazi 75 mi l i juna eura. C i je l im su projektom na podruèju Istre obuhvaæena 173 naselja u zonama sani tarne zašt i te izvorišta vode za piæe u kojima živi oko 38 tisuæa stanovnika. Prema tom planu sagradit æe se o k o 5 5 0 k i l o m e t a r a gravitacijskih kolektora, 22 kilometra tlaènih kolektora, 190 crpnih stanica i 166 ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda.

Od ukupno 86 naselja prve faze gradnje, završena je izrada projektne dokumentacije za prvih 26 naselja. Poèetkom rujna p o t p i s a n i s u u g o v o r i z a projektiranje sustava i ureðaja za iduæih 12 naselja.

Iz fondova EU

P r e d v i ð e n i i z v o r i f inanc i ran ja p ro jek ta su : posebna naknada u visini od jedne kune po svakom kubnom metru prodane vode u Istri, a koja je uvedena krajem 2006. godine, naknada za zaštitu voda koju prikupljaju Hrvatske vode, cijena komunalne usluge, krediti i fondovi Europske unije. Iz Europe se oèekuje oko 40 milijuna eura bespov ra tn ih f inanc i j sk ih sredstava.

Buzetski gradonaèelnik Valter Flego u srpnju ove godine boravio je u posjetu francuskom mjestu Buzet-sur-Baise s ciljem uspostavljanja dobrih odnosa s francuskim mjestom istoga i m e n a . U s u s r e t u s gradonaèelnikom Christianom M a r i n o m i n j e g o v i m p r o è e l n i c i m a , F l e g o j e razmijenio informacije vezane uz Buzet, njegovu privredu, društveni ž ivot te naè in funkcioniranja sustava lokalne samouprave, koji se razlikuje od francuskog modela.

- Posredstvom talijanskih prijatelja iz San Fiora pored Venecije, uspostavil i smo kontakte s predstavnicima Buzeta , sa že l jom da u p e r s p e k t i v i o s m i s l i m o zajednièke programe i projekte. Podruèje je to jako otvorenih i gostoljubivih ljudi, koji su ostali iznenaðeni èinjenicom da u

PREKOGRANIÈNA SURADNJA MEÐUNARODNE VJEŽBE

GRADONAÈELNIKFLEGO U FRANCUSKOM BUZETU

Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk krajem srpnja ove godine posjetio je B u z e t k a k o b i s

BUZETSKI GRADONAÈELNIK VALTER FLEGO (LIJEVO) I NAÈELNIK MJESTA BUZET-SUR-BAISE CHRISTIAN MARIN (DESNO) SA SURADNICIMA.

Hrvatskoj takoðer postoji mjesto i s to g a i m e n a , k a z a o j e gradonaèelnik Flego.

Buzet-sur-Baise se nalazi u ruralnoj pokraj ini izmeðu Tolousea i Bordeauxa u podruèju gdje je osnovna djelatnost poljoprivreda i to pretežito voæarstvo (breskve, k iwi , šljive...), vinogradarstvo te žitarice. Mjesto ima oko 1200 stanovnika i proraèun od 500 do 6 0 0 t i s u æ a e u r a . O s i m p o l j o p r i v r e d e z n a è a j n a gospodarska grana je i turizam, s obzirom da imaju rijeènu luku. Mjesto godišnje posjeti oko 20 tisuæa turista.

Gradonaèelnik Flego pozvao je svoje nove prijatelje u naš Buzet sa željom da se tijekom iduæe godine potpiše zajednièki dokument koji æe povezati ta dva 1200 kilometara udaljena mjesta. (S. ŽULIÆ)

gradonaèelnikom Valterom Flegom i njegovim zamjenikom Sinišom Žuliæem razgovarao o otvaranju graniènog prijelaza

Požane za sav teretni promet.

Toga je dana pokrenuta i formalna zajednièka inicijativa prema mjerodavnima da se granièni prijelaz otvori za sav promet.

- Oèekujem skoro konkretne odgovore sa slovenske strane. Uvjeren sam u pozitivan ishod ov ih upi ta . Tada æe b i t i j e d n o s t av n i j e l o b i r a t i u Hrvatskim cestama da se pravac koji æe Slovenija obnoviti do S o è e r g e n a s t a v i p r e m a Lupoglavu, što je prioritet našeg Grada, rekao je gradonaèelnik Flego. Izrazio je zadovoljstvo što je Republika Slovenija i ove godine u svom proraèunu odredila sredstva za obnovu ceste od Graèišæa prema

Soèergi te za širenje odnosno ulaganje u infrastrukturu samog graniènog prijelaza.

- Zadatak država je da pomažu ljudima, a smisao putova i cesta je da ih povezuje, rekao je veleposlanik Volk. Na sastanku još je bilo rijeèi o o s m i š l j av a n j u c j e l ov i to g Istarskog Y, kako raditi da Hrvatska u potpunosti spremna doèeka ulazak u EU, te o hrvatsko-slovenskoj turistièkoj destinaciji.

Susretu su prisustvovale Smilja Marinac i Draga Klariæ, p reds tavn ice S lovenskog kulturnog društva „Lipa“ Buzet. Izrazile su zadovoljstvo odnosom gradske pa i županijske vlasti prema slovenskim državljanima koji žive u Istri. (A. PISAK)

VATROGASNI "DESANT"Kanader, air traktor, helikopter, 35

vatrogasnih vozila, 130 vatrogasaca, 7 istarskih javnih vatrogasnih postrojbi, 4 dobrovoljna društva, Gasilska brigada Koper, JVP Opatija, gosti iz Trsta, policija i Hitna medicinska pomoæ, rezime je združene vatrogasne taktièko-pokazne vježbe gašenja

Meðunarodna vježba t imova za p roè i šæavan je voda „XH20 I s t ra“ pretposljednjeg tjedna u rujnu održana je na Mostu u Buzetu. Rijeè je o partnerskom projektu istog naziva u koji su ukljuèeni hrvatski, slovenski i austrijski Crveni križ. Oni su, uz CK Istarske županije i potporu Grada Buzeta, i organizatori ovog hvalevrijednog treninga.

Sama vježba se provodila na podruèju nekoliko istarskih gradova i opæina, dok je bazna lokacija kampa bila smještena u Buzetu. Sudionici vježbe bili su volonteri i

požara na otvorenom prostoru, održane u svibnju ove godine u Buzetu. Rijeè je, naime, o najveæoj vježbi na poluotoku u posljednjih deset godina. Vježba se sastojala od spašavanja zarobljene osobe u automobilu prilikom sudara s cisternom te u gašenju šumskog požara pomoæu zraènih snaga. (A. P.)

U Edukacijsko-rehabilitacijskom kampu Hrvatskog saveza slijepih u Premanturi, održan je od 1. do 4. rujna kamp mladih "Tandem". Taj je kamp zajednièki projekt triju udruga: Društva distrofièara Istre, Udruge slijepih Istarske županije i Crvenog križa Istarske županije. Cilj kampa bio je da se klubovi mladeži Crvenog križa koji su došli iz Buzeta, Buja i Pule, upoznaju i druže s mladima s invaliditetom te vide s kakvim se oni problemima susreæu u svakodnevnom životu.

Iz Gradske udruge Crvenog križa u Buzetu u kampu su sudjelovali : Beti Bašiæ, Anja Èerneka, Valentina Šalinoviæ, Anja Nežiæ, Katarina Božiæ, Virna Kisièek, Sanja Drašèiæ i voditeljica Lara Èerneka. (B. B.)

djelatnici Crvenog križa (Austrija, Slovenija i Hrvatska) koji se pripremaju za djelovanje u katastrofama širom svijeta. Njihov je zadatak da u teškim uvjetima nepitku vodu pretvore u pitku.

U kampu je sudjelovalo 30 polaznika i 20-ak trenera, odnosno ljudi iz logistike. U projektu je sudjelovalo i èetvero Buzeæana: Edvin Žuliæ, Vlatko Kranèiæ, Lara Èerneka i Vesna Tolušiæ. Prezentaciju proèišæavanja vode pratilo je stotinjak uèenika buzetske osnovne i srednje škole, te mališani Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“. (A. P.)

Pomoæ invalidima