Visoka škola za poslovanje i upravljanje,s pravom javnosti,

„Baltazar Adam Krčelić“Zaprešić

Specijalistički diplomski stručni studij: Financijski menadžment

SEMINARSKI RAD

POREZ NA DOBIT NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU

KREŠIMIR MIHALJEVIĆ

Zaprešić, 2013. godina

Visoka škola za poslovanje i upravljanje,

s pravom javnosti,„Baltazar Adam Krčelić“

Zaprešić

Specijalistički diplomski stručni studij

Kolegij: Oporezivanje poduzeća

Smjer: Financijski menadžment

SEMINARSKI RAD

STUDENT: KREŠIMIR MIHALJEVIĆ

BROJ INDEKSA:

TEMA SEMINARSKOG RADA: POREZ NA DOBIT NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU

PREDAVAC: DR.SC. IVICA ČULO

Zaprešić, 2013. godina

SADRŽAJ

SAŽETAK I SUMMARY...............................................................................................................4

1. UVOD..........................................................................................................................................5

2. OPOREZIVANJE ISPLATE KAMATA I AUTORSKIH NAKNADA.....................................6

2.1. Nova pravila o porezu na dobit od ulaska u EU...................................................................7

2.2. Isplata kamata i autorskih naknada bez poreza po odbitku................................................10

3. OPOREZIVANJE DIVIDENDE I UDJELA U DOBITI..........................................................13

3.1. Nova pravila o plaćanju poreza po odbitku za dividendu i udio u dobiti...........................13

3.2. Isplata dividende i udjela u dobiti bez poreza....................................................................15

4. POREZ NA DOBIT PRI SPAJANJU, PODJELI, PRIJENOSU IMOVINE I ZAMJENI

DIONICA......................................................................................................................................16

4.1 Spajanje i podjela društva....................................................................................................20

4.2 Prijenos imovine..................................................................................................................23

4.3 Prijenos poslovne jedinice...................................................................................................26

4.4 Prijenos sjedišta SE ili SCE.................................................................................................26

4.5 Zamjena dionica i udjela......................................................................................................27

5. ZAKLJUČAK............................................................................................................................28

LITERATURA..............................................................................................................................29

I

SAŽETAK

POREZ NA DOBIT NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenio se sustav oporezivanja dobiti. Konkretno, do

izmjena će doći u sljedećim područjima oporezivanja porezom po odbitku, a odnosi se na

spajanje, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica trgovačkih društava iz

različitih država članica EU u skladu sa Smjernicom 90/434/Eez i 2005/19/EZ. Osim toga,

mijenja se sustav oporezivanja kamata i autorskih naknada odnosno dividendi i udjela u dobiti

između povezanih društava različitih država članica EU prema Smjernici 2003/49/EZ. U ovom

radu obrađuju se te novosti.

Ključne riječi: Porez na dobit, Europska Unija

SUMMARY

INCOME TAX AFTER JOINING THE EUROPEAN UNION

Croatian joining in the European Union will change the income tax system. Specifically, the

changes will be in the following areas of taxation withholding tax, relating to the merger,

division, partial division, transfer of assets and exchange of shares of companies from different

Member States in accordance with Directive 90/434/EEC and 2005/19 / EC. In addition, there

will be changes in the system of taxation of interest and royalty payments ie dividends and share

in profits between associated companies of different Member States of the EU Directive

2003/49/EC. In this paper will be processed this news.

Keywords: Income tax, the European Union

4

1. UVOD

Porez na dobit je mlad porezni oblik (počeo se primjenjivati poslije 2. svjetskog rata i on je na

neki način porez na dohodak poduzeća). U Rebublici Hrvatskoj nema tako veliku važnost i

izdašnost kao u zemljama EU. Porezna stopa po kojoj se oporezuje dobit u RH je 20 %.

Problem koji se javlja jest pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog

oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanju dobiti :

korištenje javnih dobara

instrument kontrole

Oporezivanje dobiti porezom po odbitku, uređeno je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na

dobit te Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ulaskom Republike

Hrvatske u Europsku Uniju stupit će na snagu i odredbe Zakona i Pravilnika preuzete iz EU

Direktiva, a koje se odnose na tretman poreza po odbitku s državama članicama EU.

Glavna promjena je da se porez po odbitku neće plaćati na pojedine isplate između povezanih

društava iz EU. Odredbe Direktive, uključene u Zakon, propisuju da povezana društva moraju1:

imati jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja, a koji vrijedi

za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU;

za porezne svrhe biti smatrani rezidentom u državi članici EU u skladu s pravom te

države i ne smatrati se rezidentom izvan EU u skladu s međunarodnim ugovorom o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sklopljenog s državom nečlanicom EU; te

biti obveznici jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji

vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU (prema

popisu poreza iz dodatka Pravilnika).

1 www.deloitte.com [26.09.13]

5

2. OPOREZIVANJE ISPLATE KAMATA I AUTORSKIH NAKNADA

Odredbama članka 31.a – 31.e Zakona o porezu na dobit2 utvrđen je način oporezivanja isplate

kamata i autorskih naknada odnosno isplate dividendi i udjela u dobiti između povezanih

društava različitih država članica EU prema Smjernici 2003/49/EZ koja je na taj način ugrađena

u zakonske odredbe.

Jednako tako, odredbama članka 20.a – 20.r Zakona o porezu na dobit ugrađeni su zahtijevi

Smjernica 90/434/EEZ i 2005/19/EZ o oporezivanju u slučajevima spajanja, podjele, djelomične

podjele, prijenosu imovine i zamjeni dionica trgovačkih društava različitih država članica EU.

Odredbe smjernica uvrštene su i u članku 41.a – 41.l Pravilnika o porezu na dobit3.

Kada je u ovom radu riječ o dionicama koje predstavljaju vrijednosni papir udjela u kapitalu,

misli se i na udjele u drugim društvima kao što su društva s ograničenom odgovornosti gdje

kapital ne predstavljaju vrijednosni papiri. U propisanim slučajevima općenito je riječ o

poreznim povlasticama odnosno neoporezivanju dobitka koji bi u nekim drugim slučajevima bili

oporezivani.

Međutim, u skladu s člankom 20.p Zakona o porezu na dobit, takva se prava ne mogu ostvariti

ako je očito da spajanje, podjela, djelomična podijela, prijenos imovine, zamjena dionica ili

prijenosa sjedišta nekog europskog društva ili europske zadruge za glavni ili jedan od glavnih

ciljeva ima poreznu utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza.

Odredbama članka 31.a Zakona o porezu na dobit definirani su pojmovi o kojima je ovdje riječ i

koji bi mogli utjecati na plaćanje poreza na dobit u transakcijama povezanih društava koja se

nalaze u različitim državama članicama EU. Navedene su odredbe Zakona o porezu na dobit

detaljnije obrađene u članku 51.a Pravilnika o porezu na dobit.

2 Zakon o porezu na dobit, NN 177/04-22/12.3 Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05- 146/12

6

2.1. Nova pravila o porezu na dobit od ulaska u EU

U smislu ovih zakonskih odredba, zatezne kamate4 ne smatraju se kamatom, tj. te se zakonske

odredbe ne primjenjuju na zatezne kamate. S druge strane, te se zakonske odredbe odnose na

kamate koje se smatraju prihodom od potraživanja i bez obzira na činjenicu jesu li ta

potraživanja osigurana zalogom i nose li pravo sudjelovanja u dobiti dužnika. U tom smislu

kamatama se smatraju kamate nastale na temelju vrijednosnih papira, obveznica i zadužnica.

Kamatama se smatraju i premije i nagrade u vezi s tim vrijednosnim papirima, obveznicama i

zadužnicama.

Autorskim naknadama smatraju se isplate za korištenje ili pravo korištenja bilo kojeg

autorskog prava na5:

književno, umjetničko ili znanstveno djelo;

kinematografske filmove i softver;

patent, zaštitni znak, uzorak, model, plan, tajne formule, postupak;

obavijesti o industrijskim, komercijalnim ili znanstvenim iskustvim;

korištenje ili pravo korištenja komercijalne ili znanstvene opreme.

Porez po odbitku se ne plaća na kamate i autorske naknade ako je riječ o povezanim društvima iz

različitih zemalja EU ako su isplate kamata i autorskih naknada obavljene stvarnom korisniku-

društvu druge zemlje članice ili poslovnoj jedinici društva. smatra se da je siplata nastala u

državi članici EU u kojoj je sjedište društva odnosno u kojoj je smještena poslovna jedinica.

Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako je toj

poslovnoj jedinici kamta i autorska naknada porezno priznati trošak.

4 kamate zbog zakašnjenja u plaćanju5 Guzić, Š. (2013.) Porez na dobitak nakon ulaska u Europsku uniju. Računovodstvo, revizija i financije, br.4, str. 58-67.

7

S druge strane, poslovna jedinica smatra se stvarnim korisnikom kamta ili autorskih naknada ako

su ispunjeni uvjeti6:

ako je potraživanje za kamate odnosno ako se pravo na informacije ili korištenje

informacija za što se isplaćuje autorska naknada povezano s tom poslovnom jedinicom;

kamate ili autorske naknade čine prihod za koji je ta poslovna jedinica obveznik jednog

od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja na isplate kamata i

autorskih naknada između povezanih osoba iz različitih zemalja članica EU.

Ispunjavanje uvjeta dokazuje se potvrdom mjerodavnog poreznog tijela koja mora biti na

raspolaganju u trenutku isplate kamata ili autorskih naknada. To znači da ako se u trenutku

isplate ne može odgovarajućom potvrdom dokazati ispunjavanje navedenih uvjeta, isplatitelj tih

naknada mora platiti porez po odbitku u skladu sa zakonskim odredbama. I u slučaju kada

hrvatski poduzetnici primaju kamatu ili autorsku naknadu iz inozemstva, Porezna će uprava

izdati odgovarajuću potvrdu na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje za svaki

ugovor posebno. Potvrda će vrijediti najmanje godinu dana, ali ne dulje od tri godine.

Potvrda sadržava slijedeće podatke:

dokaz o rezidentnosti društva (primatelja) za porezne svrhe odnsono o postojanju

poslovne jedinice uz potvrdu zemlje članice u kojoj je poslovna jedinica smještena;

dokaz da je društvo (primatelj) stvarni korisnik;

dokaz da je primatelj obveznik jednog od poreza u vezi s kojim se primjenjuje zajednički

sustav oporezivanja za plaćanje kamata i autorskih naknada ( porezi navedeni u prilogu D

Pravilnika o porezu na dobit);

dokaz o minimalnom udjelu u kapitalu ili kriteriji minimalnog raspolaganja pravom glasa

(od 25%) te da je takav udjel u trajanju od najmanje 24 mjeseca;

pravnu podlogu za isplatu (ugovor).

6 Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

8

Porezna uprava izdaje potvrdu u roku od 3 mjeseca od dana zaprimanja zahtijeva, a vrijedi

godinu dana od dana izdavanja. Navedeni dokazi vrijede 12 mjeseci od datuma njihova

izdavanja. Takva potvrda treba biti i u slučaju kada je riječ o isplati kamata i naknada rezidenta

društvima ili poslovnim jedinicama sa sjedištem u članicama EU.

Ako dokazi za iznimke od plaćanja kamata i naknada nisu više ispunjeni, društvo primatelj ili

stalna poslovna jedinica obvezni su izvjestiti društvo ili stalnu poslovnu jedinicu-isplatitelja te

porezno tijelo zemlje izvora7. Ako isplatitelj kamta i autorskih naknada obustavi i uplati porez po

odbitku iako su bili ispunjeni navedeni uvjeti, može od Porezne uprave zatražiti povrat poreza u

roku od dvije godine od dana kada su kamate odnsno autorske naknade isplaćene, uz predočenje

prethodno navedenih dokaza.

Porezna uprava obavezna je vratiti uplaćeni porez po zahtijevu poreznog obveznika u roku od

godinu dana od dana podnošenja zahtjeva i potrebnih dokaza, a nakon toga podnositelj zahtjeva

ima pravo na zateznu kamatu u skladu sa tada važećim propisima ( vidi sliku 2.1.).

Slika 2.1: Potvrda poreznog tijela države rezidentnosti podnositelja zahtjeva

Izvor: www.poreznauprava.hr/HR_obrasci [26.09.13]

7 zemlje u kojoj se nalazi isplatitelj

9

2.2. Isplata kamata i autorskih naknada bez poreza po odbitku

Mogućnost isplate kamata i autorskih naknada bez poreza po odbitku uređena je člankom 31.a –

31.d Zakona o dobiti odnosno članka 51.a Pravilnika o dobiti. Općenito vrijedi odredba članka

31.b Zakona o dobiti prema kojoj se ne plaća porez po odbitku na isplate kamata i autorskih

naknada ako je riječ o transakcijama između povezanih društva različitigh država članica EU.

Za takav porezni status kamta i autorskih naknada propisani su posebni uvjeti, a to su8:

→ isplate kamata i autorskih naknada isplaćene su stvarnom korisniku (društvu) druge

države članice ili poslvnoj jedinici društva koje ima sjedište u Hrvatskoj, a koja (poslovna

jedinica) se nalazi u drugoj državi članici;

→ trgovačko društvo- isplatitelj ima izravni udjel od 25% kapitala ili više drugog

društava (stvarnog korisnika);

→ trgovačko društvo (stvarni korisnik) ima izravni udjel od 25% kapitala ili više društva

isplatitelja;

→ treće trgovačko društvo ima izravni udjel od 25% kapitala ili više društva isplatitelja i

društva stvarnog korisnika, a riječ je o udjelima društva iz dražava članica EU;

→ ako su prethodno navedeni uvjeti o udjelima ispunjeni neprekidno 24 mjeseca.

Stalnom poslovnom jedinicom nekog društva smatra se stalno mjesto poslovanja u jednoj državi

članici EU putem kojega trgovačka društva druge članice EU u cijelosti ili djelomično obavljaju

svoje poslovanje. Stalna poslovna jedinica može se smatrati isplatiteljem kamata i autorskih

naknada samo ako je za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata porezno priznani rashod u državi u

kojoj je smještena. Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiteljem autorskih naknada samo ako

je ta isplata za nju porezno priznani rashod.

8 Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

10

Ako je primatelj kamata i autorskih naknada trgovačko društvo, ono se smatra stvarnim

korisnikom samo ako prima te uplate u svoju korist, što znači da nije posrednik, poput agenta,

opunomoćenika ili ovlaštenog potpisnika za neku drugu osobu.

U skladu s člankom 31.c stavak 3. stalna poslovna jedinica može biti korisnik kamata ili

autorskih naknada samo ako se kamate i autorske naknade stvarno povezuju s tom poslovnom

jedinicom te ako kamate i autorske naknade o kojima je riječ čine prihod prema kojem je

poslovna jedinica obveznik nekog od poreza za koji se primjenjuje sustav zajedničkog

oporezivanja na isplate kamata i autorskih naknada.

Takva pravila oporezivanja ne mogu se primjeniti na isplate stalnih poslovnih jedinica ili stalnim

poslovnim jedinicama u nekoj trećoj zemlji izvan EU. Takav porezni status kamata i autorskih

naknada može se primjeniti samo onda ako isplatitelj u trenutku isplate ima potvrdu

mjerodavnog poreznog tijela o tome da je trgovačko društvo odnosno stalna poslovna jedinica

kojima se isplaćuje autorska naknada ili kamata obveznik poreza (na dobit ili drugog poreza

navedenog u prilogu Pravilnika o porezu na dobit).

Također u skladu s odredbama čl. 31.d, takav porezni status ne može se primjeniti ako je riječ o9:

→ isplatama koje imaju karakter raspodjele dobitka ili povrat kapitala;

→ kamatama na kredite koji sadržavaju pravo sudjelovanja u dobiti dužnika;

→ kamatama na kredite koji davatelju daju pravo zamjene njegovih prava na kamate s

pravom na sudjelovanje u dobiti;

→ plaćanjima iz kredita koja ne sadržavaju odredbe za povrat glavnice ili ako povrat

glavnice dospijeva nakon 50 godina nastanka.

9 Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

11

U skladu s člankom 31.d Zakona o porez na dobit, odredbe o neplaćanju poreza na kamatu i

autorske naknade neće se primjenjivati ako je razvidno da su te isplate poduzete s namjerom

utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza. Posebno treba voditi brigu o odredbi članka 31.d

stavka 2. Zakona o porezu na dobit prema kojoj se posebno promatra odnos između isplatitelja i

stvarnog korisnika kamata i autorskih naknada.

Naime, ako je zbog posebnih odnosa isplatitelja i stvarnog korisnika kamata i autorskih

naknada (ili između svakog od njih i neke druge osobe) svota kamata ili autorskih naknada

veća od svote tih naknada koja bi bila ugovorena između isplatitelja i stvarnog korisnika

kada takvih posebnih odnosa ne bi bilo, navedene odredbe primjenjuju se samo na svotu

koja bi bila ugovorena da takvog odnosa nema. U Prilogu C Pravilnika o porezu na dobit

objavljeni su oblici društva zemalja članica EU za koje je navedeno da primjenjuju zajednički

sustav oporezivanja kamata i naknada koje će biti vidljive iz tablice 2.1.

Tablica 2.1: Oblici društva za neke od zemalja EU

OZNAKA

ZEMLJE DRUŠTVA PREMA ZAKONU POZNATA KAO:

(c) NJEMAČKA"Aktiengesellschaft, Kommanditgesellschaft auf Aktien,

Gesellschaft mit beschränkter Haftung" i "bergrechtliche Gewerkschaft"

(f) FRANCUSKA"société anonyme, société en commandite par actions,

société à responsabilité limitée" te industrijske i komercijalne javne ustanove

(h) ITALIJA"societá per azioni, societá in accomandita per azioni, societá a responsabilitá limitata"

te javna i privatna tijela koja obavljaju industrijske i komercijalne aktivnosti

(k) AUSTRIJA"Aktiengesellschaft, Gesellschaft mit

beschränkter Haftung"

(o)VELIKA

BRITANIJAdruštva osnovana prema

zakonu Velike Britanije

(u) MAĐARSKA"közkereseti társaság", "betéti társaság", "közös vállalat", "korlátolt felelösségü társaság",

"részvénytársaság", "egyesülés", "közhasznú társaság", "szövetkezet"

(x) SLOVENIJA"delniška družba", "komanditna delniška družba", "komnaditna družba", "družba s omejeno odgovornostjo", "družba z neomejeno odgovornostjo"

(ac) HRVATSKA"dionička društva" i "društva s ograničenom odgovornošću"

te ostala društva koja su prema hrvatskim propisima obveznici poreza na dobit

Izvor: Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

12

3. OPOREZIVANJE DIVIDENDE I UDJELA U DOBITI

Člankom 31.e Zakona o porezu na dobit i članka 51.b Pravilnika o porezu na dobit utvrđena su

pravila plaćanja poreza po odbitku pri isplati dividende odnosno udjela u dobiti između matičnih

društava i povezanih društava iz različitih država članica EU.

3.1. Nova pravila o plaćanju poreza po odbitku za dividendu i udio u dobiti

Naime, porez po odbitku na dividendu ili udio u dobiti ne plaća se ako se ta dividenda, odnosno

udio u dobiti, isplaćuje društvu koje ima jedan od oblika na koje se primjenjuje zajednički

sustav oprezivanja koji vrijedi za matična i povezana društva iz različitih zemalja članica EU i

pod uvjetima da:

primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje 10% udjela u kapitalu društva-

isplatitelja;

ako taj najniži udio ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca.

Takava sustav oporezivanja porezom po odbitku za dividendu, odnosno udio u dobiti,

primjenjuje se samo na društva primatelje na koja se primjenjuje zajednički sustav

oporezivanja za matična i povezana društva iz različitih zemalja članica EU prema posebnom

popisu društva koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit.

U Prilogu E Pravilnika o porezu na dobit navden je popis društva koja su u susutavu navedenog

zakona. Navedena društva trebaju biti rezident države članice EU u skladu s pravom te zemlje, a

oslobođenje od plaćanja poreza na dividende i udjele u dobiti ne primjenjuje se na rezidente

izvan EU.

13

Osim toga, navedena društva trebaju biti obveznici jednog od poreza za koje se primjenjuje

zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih

zemalja članica EU prema posebnom popisu tih poreza koji je sastavni dio Pravilnika o porezu

na dobit. U nastavku navodimo nazive tih poreza prikazane u tablici 3.1 za zemlje za koje su

nevedena i društva onako kako su označena u Prilogu F Pravilnika o porezu na dobit.

Tablica 3.1: Nazivi poreza

REDNI BROJ ZEMLJE POREZ

1 NJEMAČKA Körperschaftssteuer2 ITALIJA Imposta sul reddito delle società3 AUSTRIJA Körperschaftssteuer4 SLOVENIJA Davek od dobička pravnih oseb5 VELIKA BRITANIJA Corporation tax6 HRVATSKA Porez na dobit

Izvor: Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

Porezni obveznik koji isplaćuje dividendu, odnosno udio u dobiti, a ne plaća porez u skladu s

člankom 31.e Zakona o porezu na dobit, obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana za

svaku isplatu dostvaiti:

dokaz o rezidentnosti primatelja ( inozemnog trgovačkog društva) za porezne svrhe u

trenutku isplate;

dokaz o minimalnom izravnom udjelu u kapitalu isplatitelja od 10%:

dokaz o trajanju toga minimalnog udjela od najmanje 24 mjeseca;

dokaz o tome da društvo ima jedan od oblika na koje se primjenjuje zajednički sustav

oporezivanja za matična i povezana društva navedenih u Prilogu E Pravilnika o porezu na

dobit;

dokaz o tome da je društvo primatelj obveznik jednog od poreza navedenih u Prilogu E

Pravilnika o porezu na dobit.

14

Porezni obveznik koji isplaćuje dividendu, odnsno udio u dobiti obvezan je voditi evidenciju o

obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti. Porezna uprava je za navedenu

namjenu propisala obrazac DU (vidi sliku 3.1) kojeg isplatitelj treba dostaviti do 15. u mjesecu

za prethodni mjesec.

Slika 3.1: Obrazac DU

Izvor: www.profitiraj.hr [27.09.2013.]

3.2. Isplata dividende i udjela u dobiti bez poreza

Da bi porezni obveznik isplatitelj ostvario takvu mogućnost neplaćanja poreza po odbitku,

obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana dostaviti dokaze:

rezidentnosti primatelja za porezna svrhe u trenutku isplate;

minimalnom izravnom udjelu od 10% i razdoblju od 24 mjeseca i

tome da to društvo ima jedan od oblika navedenih u Prilogu E Pravlnika o porezu na

dobit za koje se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična i

povezana društva u različitim državama članicama EU te da su i jedno i drugo društvo;

obveznik jednog od poreza koji je naveden u prilogu Pravilnika o porezu na dobit na koji

se primjenjuje sustav zajedničkog oporezivanja.

15

4. POREZ NA DOBIT PRI SPAJANJU, PODJELI, PRIJENOSU IMOVINE I

ZAMJENI DIONICA

Dosadašnje odredbe Zakona o plaćanju poreza na dobit koji je ostvaren pri spajanju, pripajanju,

podjeli i sličnim statusnim promjenama trgovačkih društava prilično su jasne i ne dvosmislene.

Naime, u slučaju navedenih statusnih promjena ne nastaje porezna osnovica ako je riječ o

kontinuitetu pri oporezivanju.

Kontinuitet pri oporezivanju razumijevao je nastavak jednakih vrijednosti imovine i obveza u

društvu preuzimatelju, kao što su te vrijednosti iskazane i u stečenom društvu, tj. pravnom

predniku. Međutim, ulaskom Hrvatske u EU primjenjuje se Smjernica 90/434/EEZ i 2005/19/EZ

koja na poseban način određuju porezni položaj društva pri statusnim promjenama.

Trgovačkim društvom rezidentom države članice EU o kojemu je ovdje riječ smatra se društvo

koje ispunjava sljedeće uvjete u skladu s člankom 20.a stavak 1. Zakona o porezu na dobit10:

ima jedan od oblika za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za

spajnja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica društva iz

različitih država članica EU te za prijenos sjedišta europskog društva ( dalje: SE) ili

uropske zadruge (dalje: SCE);

rezident je države članice EU u skladu s pravom te države;

obveznik je jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji

vrijedi za spajnja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica

društva iz različitih država članica EU te za prijenos sjedišta europskog društva SE ili

SCE između država članica.

10 Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

16

Neki od primjera gore navedenih društva nalaze se u Prilogu A Pravilnika o porezu na dobit, a

pravila oporezivanja statusnih promjena vrijede za navedena trgovačka društva koja su obveznici

jednog od navedenih poreza u Prilogu B Pravlnika poreza na dobit.

Novouvedeni članci Zakona o porezu na dobit bave se mogućim plaćanjem poreza na dobit u

slučaju statusnih i drugih promjena trgovačkih društava koje se navode u nastvaku.

Spajanje je statusna promjena u kojoj11:

jedno ili više društva prestaju s radom bez postupka likvidacije, prenose cjelokupnu

imovinu i obveze u drugo postojeće društvo u zamjenu za doznačivanje vrijednosnih

papira njihovim dioničarima u odgovarajućoj svoti kapitala drugog društva te ako se

obavlja plaćanje u gotovini, da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti (ili

knjigovodstvene vrijednosti ako nema nominalne vrijednosti);

dva ili više društava se gase bez postupka likvidacije, prenose cjelokupnu imovinu i

obveze u drugo postojeće društvo u zamjenu za doznačivanje vrijednosnih papira

njihovim dioničarima u odgovarajućoj svoti kapitala novog društva te ako se obavlja

plaćanje u gotovini, da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti (ili knjigovodstvene

vrijednosti ako nema nominalne vrijednosti);

se društvo gasi bez postupka likvidacije te prenosi cjelokupnu imovinu i obveze u društvo

koje drži sve vrijednosne papire koje predstavljaju njegov kapital.

Takav je oblik spajnaj trgovačkih društva definiran na sličan način kao što je to u članku 549.a-

549.k Zakona o trgovačkim društvima12 (dalje: ZTD) u kojima se uređuje pitanje prekograničnih

spajanja i pripajanja, osim što tim Zakonom nije utvrđen limit za isplatu gotovine.

11 Pervan, I. (2012.) Računovodstvo poslovnih spajanja. Zagreb: RriF Plus d.o.o., str.124-124.12 Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93-111/12.

17

Podjela je statusna promjena u kojoj se društvo gasi bez postupka likvidacije, a sva imovina i

obveze prenose se u dva ili više postojećih društva u zamjenu za razmjernu emisiju vrijednosnih

papira njezinim dioničarima u odgovarajućoj svoti kapitala drugog društva koje prima imovinu i

obveze, te ako se obavlja plaćanje u gotovini, da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti

(ili knjigovodstvene ako nema nominalne). Takav je oblik podjele društva, tzv. razdvajanje,

uređen člankom 550.a ZTD-a.

Djelomična podjela je poslovna promjena u kojoj društvo prenosi jednu ili više gospodarskih

cjelina na jedno ili više postojećih ili novih društava, pri čemu najmanje jednu gospodarsku

cjelinu ostavlja u dosadašnjem društvu u zamjenu za razmjenu emisiju vrijednosnih papira koji

predstavljaju kapital društva članovima društva koji stječu imovinu i obveze te ako se obavlja

plaćanje u gotovini, da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti (ili knjigovodstvene ako

nema nominalne). Takav oblik podjele trgovačkih društava uređen je u članku 550.a ZTD-a

poznat pod nazivom odvajanje.

Prijenos imovine je poslovna promjena u kojoj društvo prenosi sve ili jednu ili više

gospodarskih cjelina u drugo već osnovano društvo ili u društvo koje osniva u zamjenu za

izdavanje ili prijenos vrijednosnih papira koji predstavljaju udjele u kapitalu društva

preuzimatelja članovima prenesenog društva. To je također oblik podjele društva uređen

člankom 550.a ZTD-a poznat pod nazivom odvajanje s osnivanjem ili odvajnaje s

preuzimanjem.

Zamjena dionica poslovna je promjena kojom postojeće ili novo društvo (društvo stjecatelj)

stječe vrijednosne papire drugog društva u zamjenu za izdavanje ili prijenos vlastitih

vrijednosnih papira članovima preuzetog društva u zamjenu za vrijednosne papire koji

predstavljaju kapital preuzetog društva, uz uvjet da nakon zamjene vrijednosnog papira društvo

stjecatelj stekne ili daljnim stjecanjem vrijednosnih papira zadrži većinu glasačkih prava u

preuzetom društvu te ako se obavlja plaćanje u gotovini, da ne prelazi više od 10% nominalne

vrijednosti (ili knjigovodstvene ako nema nominalne).

18

Preneseno društvo je društvo koje prenosi svu svoju imovinu i obveze ili prenosi jednu ili više

gospodarskih cjelina. Društvo preuzimatelj je društvo koje prima svu imovinu i obveze, ili

prima jednu ili više gospodarskih cjelina prenesenog društva. Pruzeto društvo je društvo čiji je

kapital steklo drugo društvo zamjenom vrijednosnih papira. Društvo stjecatelj je društvo koje je

steklo drugo društvo zamjenom vrijednosnih papira. Gospodarska cjelina čini svu imovinu i

obveze društva koja u poslovno-organizacijskom smislu predstavlja neovisni poslovni subjekt

odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom.

Prijenos sjedišta je postupak u kojemu SE ili SCE društvo, bez likvidacije ili osnivanja nove

pravne osobe, obavlja prijenos svog sjedišta iz jedne države članice u drugu državu članice EU.

Pri spajanju, podjeli i djelomičnoj podjeli porezni obveznik, u skladu s člankom 20.b stavak 1.

Zakona o porezu na dobit, mora iskazati skrivene pričuve koje se odnose na preostalu i

prenesenu imovinu.

Skrivene pričuve čine razliku između fer (tržišne) i porezne (priznata vrijednost za porezne

svrhe) vrijednosti prenesene imovine prema stanju na dan sastavljanja porezne prijave. Fer

vrijednost imovine je svota za koju se može prodati ili na drugi način zamijeniti imovina ili

kojom je moguće podmiriti obveze ili za koju je moguće zamjeniti podijeljeni kapital između

dobro obaviještenih i voljnih stranaka koje su neovisne i jednakopravne.

Porezna vrijednost pojedine imovine ili obveza je svota koja se dobije procjenom te imovine i

obveza pri obračunu poreza odnosno svota koja se dobije obračunom porezno priznatih prihoda i

rashoda odnosno dobiti i gubitka. Porezni obveznik, tj. preneseno društvo ili preuzimatelj

hrvatski rezident obvezan je, u skladu s člankom 41.g Pravilnika o porezu na dobit, prijaviti

Poreznoj upravi postupak spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine zamjene

dionica.

19

4.1 Spajanje i podjela društva

Dobit koja se ostvari pri spajanju, podjeli ili djelomičnoj podjeli u prenesenom se društvu13 ne

oporezuje. Gubitak koji se ostvari pri takvim poslovnim transakcijama se ne priznaje. U slučaju

spajnja, podjele ili djelomične podjele provedenih u skladu s člankom 20.g-20.j Zakona o porezu

na dobit, u poreznom razdoblju koje prethodi spajanju, podjeli ili djelomičnoj podjeli, porezni

obveznik iskazuje skrivene pričuve koje se ne oporezuju u trenutku spajanja, podjele ili

djelomične podjele, ali se povećanoj amortizaciji sučeljavaju prihodi u jednakoj svoti.

Društvo preuzimatelj14:

može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo te prava i obveze u vezi s

tim rezerviranjima pod jednakim uvjetima koji su vrijedili i prije preuzimanja;

može preuzeti porezne gubitke pod jednakim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom

društvu da i nije došlo do prijenosa,

ne oporezuje dobit od ukidanja udjela u kapitalu koje je preuzimatelj imao u kapitalu

prenesenog društva prije spajanja, podjele ili djelomične podjele;

procjenjuje preuzetu imovinu i obveze, amortizira preuzetu imovinu te utvrđuje dobit

ili gubitak u vezi s preuzetom imovinom i obvezama prema poreznoj vrijednosti (onako

kako se priznaje u porezne svrhe) na dan prijenosa kod prenesenog društva na način kao

da taj prijenos nije niti obavljen;

ne oporezuje kapitalnu dobit zbog ukidanja udjela u kapitalu prenesenog društva, osim u

slučaju kada preuzimatelj ima manje od 10% vlasničkog udjela u kapitalu društva koje se

prenosi.

Za člana društva koje se spaja, dijeli ili djelomično dijeli odredbama članka 20.h, 20.i i 20.j

Zakona o porezu na dobit predviđena su pravila oprezivanja:

pri zamjeni vrijednosnih papira prenesenog društva za vrijednosne papire

preuzimatelja dobitak koji se ostvari neće se oporezivati.

13 Društvo koje prenosi svoju imovinu odnosno jednu ili više gospodarskih cjelina14 Pervan, I. (2012.): op.cit., str.124-124.

20

Analogno tome ostvareni gubitak neće se priznavati kao rashod za svrhe oporezivanja.

Međutim, to ne vrijedi ako je član društva hrvatski rezident koji primi naknadu u novcu

ili ako nije hrvatski rezident, a imatelj je vrijednosnih papira u prenesenom društvu i

društvu preuzimatelju putem poslovne jedinice koju ima u Hrvatskoj.

iskazuje primljene vrijednosne papire društva preuzimatelja po fer vrijednosti koju su

imali vrijednosni papiri prenesenog društva u trenutku spajanja, podjele ili djelomične

podjele.

Takav se porezni status spajnaj, podjele ili djelomične podjele, u skladu s člankom 20.j Zakona o

porezu na dobit, primjenjuje ako su preneseno društvo i društvo preuzimatelj hrvatski rezidenti

i/ili rezidenti druge države članice EU, i to15:

→ ako je preneseno društvo i društvo preuzimatelj hrvatski rezidenti neovisno o tome nalazi

se gospodarska cjelina prenesenog društva u Hrvatskoj ili drugoj državi članici EU;

→ ako je preneseno društvo rezident druge članice EU, a društvo preuzimatelj je hrvatski

rezident pod uvjetom da nakon spajnaj, podjele ili djelomične podjele prenesena imovina

i obveze, rezerviranja, pričuve i gubitci ne pripadaju poslovnoj jedinici izvan Hrvatske;

→ ako je društvo preuzimatelj rezident druge članice EU, a preneseno društvo hrvatski

rezident ili rezident neke druge članice EU, pod uvjetom da nakon spajnaj, podjele ili

djelomične podjele prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pričuve i gubitci pripadaju

poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Hrvatskoj.

Prema odredbama članka 41.j Pravilnika o porezu na dobit, porezni obveznik, tj.preneseno

društvo ili preuzimatelj hrvatski rezident ( preneseno društvo ako su oba rezidenti, a preuzimatelj

ako niti jedno društvo nije rezident) obavezan je Poreznoj upravi dostaviti propisane

vjerodostojne isprave i podatke:

→ popis društva koji se spajaju ili dijele;

→ dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj smatraju rezidentima

države članice EU;

15 Pervan, I. (2012.): op.cit., str.124-124.

21

→ dokaze o rezidentnosti članova prenesenog društva koji će u postupku spajanja ili podjele

zamjeniti vrijednosne papire u prenesenom društvu za vrijednosne papire u društvu

stjecatelju i dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira;

→ bilancu prenesenog društva odnosno prenesenih društava ako ih je više na obračunski dan

spajanja ili podjele, opis imovine (gospodarske cjeline) koja se prenosi uz navođenje

postupka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili

cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno

samostalno poslovanje valstitom imovinom;

→ svote pričuva i rezerviranja u bilanci stanja na obračunski dan spajanja ili podjele, svote

poreznih gubitaka prenesenog društva, porezna oslobođenja u vezi s njima koji bi

vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen, udjele ako ih društvo

preuzimatelj ima u prenesenom društvu;

→ izjavu društva preuzimatelja da po spajanjau ili podjeli prenesena sredstva, obveze,

rezerviranja, pričuve i porezni gubitci neće pripasti poslovnoj jedinici društva

preuzimatelja izvan RH odnosno da će po spajnaju ili podjeli prenesena sredstva, obveze,

rezerviranja, pričuve i gubitci pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u RH;

→ procjenjene svote plaćanja u novcu koji će biti obavljen pojedinim članovima društva na

dan prije transakcije;

→ tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira društva preuzimatelja na dan

prije transakcije;

→ detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za provedbe transakcije

(postupka);

→ izračun procjenjenih svota poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije;

→ ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

22

4.2 Prijenos imovine

Porezni status prenesene imovine uređen je člankom 20.c-20.f Zakon o porezu na dobit te

člankom 41.b-41.e Pravilnika o porezu na dobit. Te se zakonske odredbe primjenjuju kada su

preneseno društvo i društvo preuzimatelj hrvatski rezident i/ili rezidenti druge članice EU16:

ako su preneseno društvo i društvo preuzimatelj hrvatski rezidenti, za prijenos

gospodarske cjeline u Hrvatskoj ili u drugoj članici EU;

ako je preneseno društvo rezident druge države članice EU, a preuzimatelj je hrvatski

rezident, za prijenos gospodarske cjeline koja se nalazi u Hrvatskoj, ako nakon prijenosa

prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pričuve i gubitci ne pripadaju poslovnoj

jedinici društva preuzimatelja izvan Hrvatske;

ako je društvo preuzimatelj rezident druge članice EU, a preneseno društvo hrvatski

rezident ili rezident druge članice EU pod uvjetom da nakon prijenosa prenesena imovina

i obveze, rezerviranja, pričuve i gubitci pripadaju poslovnoj jedinici društva

preuzimatelja u Hrvatskoj.

U vezi s prijenosom imovine u navedenim su zakonskim odredbama propisana pravila za

oporezivanje za društvo preuzimatelja i za preneseno društvo. Tako su za preneseno društvo

utvrđena sljedeća pravila oporezivanja17:

ako se pri prijenosu imovine ostvari dobit, ta se dobit ne oporezuje;

ako se pri prijenosu imovine ostvari gubitak, taj se gubitak koji se pripisuje prenesenoj

gospodarskoj cjelini ne priznaje u porezne svrhe;

primljene vrijednosne papire društva preuzimatelja obavezno procjenjuje prema njihovoj

fer vrijednosti na dan prijenosa;

kada hrvatsko preneseno društvo prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na društvo

preuzimatelja sa sjedištem u državi članici EU u zamjenu za dionice društva

preuzimatelja, razlika koja nastaje se ne oporezuje, pod pretpostavkom da društvo

preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u Hrvatskoj putem poslovne jedinice;

16 Pervan, I. (2012.): op.cit., str.124-124.17 Pervan, I. (2012.): op.cit., str.124-124.

23

kada preneseno društvo sa sjedištem u članici EU koje u Hrvatskoj obavlja djelatnost

putem poslovne jedinice prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na preuzimatelja u

drugoj članici EU u zamjenu za dionice prenesenog društva, razlika se ne oporezuje ako

društvo nastavi obavljati djelatnost u Hrvatskoj putem poslovne jedinice.

Slična pravila oporezivanja utvrđena su i za društvo preuzimatelja te u skladu s člankom 20.d i

20.e Zakona o porezu na dobit društvo preuzimatelj18:

može preuzeti rezerviranja koja se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini koje je

stvorilo preneseno društvo te prava i obveze u vezi s tim rezerviranjima pod jednakim

uvjetima koji su vrijedili u prenesenom društvu;

može preuzeti porezne gubitke koji se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini pod

jednakim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom društvu;

procjenjuje preuzetu imovinu i obveze, amortizira preuzetu imovinu te utvrđuje dobit i

gubitak s preuzetom imovinom i obvezama prema poreznoj vrijednosti na dan prijenosa

društva na način kao da prijenos nije obavljen.

Ako društvo preuzimatelj ne bi nastavio obavljanje djelatnosti ili u roku od pet godina od datuma

prijenosa otuđi prenesenu gospodarsku cjelinu, pozitivna razlika između fer vrijednosti prenesen

gospodarske cjeline i njezine porezna vrijednosti se oporezuje.

Ako su preneseno društvo i preuzimatelj rezidenti RH, tada je obveza prijave na prenesenom

društvu, a ako ni jedno nije hrvatski rezident, tada je obveznik prijave preuzimatelj. Preneseno

društvo ili preuzimatelj hrvatski rezident ili preneseno društvo ako su i jedno i drugo hrvatski

rezidenti odnosno stjecatelj ako ni jedno nije hrvatski rezident, obvezno dostavlja Poreznoj

upravi podatke o transakciji.

18 Pervan, I. (2012.): op.cit., str.124-124.

24

Poreznoj upravi, u skladu s člankom 41.h stavka 2. Pravilnika o porezu na dobit, treba dostaviti

vjerodostojne isprave i podatke19:

dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo stjecatelj smatraju rezidentima države

članice EU;

opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu prenesenog društva s iskazanim podatcima o

sredstvima i obvezama koje pripadaju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama te

navođenjem postupka koji dokazuje da u poslovnom i organizacijskom smislu

gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt

sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom;

svote pričuva i rezerviranjakoje je stvorilo preneseno društvo u zadnjoj bilanci i koje se

pripisuju prenesenoj ili prenesenim gospodarskim cjelinama;

svote prenesenih poreznih gubitaka subjekata koje se preuzima, a koje se pripisuju

prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama te porezna oslobođenja u vezi s njima koja

bi vrijedila za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen;

izjavu društva stjecatelja da će nakon prijenosa prenesena sredstva, obveze, rezerviranja,

pričuve i gubitci pripadati poslovnoj jedinici društva stjecatelja u RH ili društvu

stjecatelju koje je rezident RH, a ne njezinoj poslovnoj jedinici izvan RH;

tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva stjecatelj na dan prije predviđene transakcije;

detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za tu transakciju;

izračun procjenjenih svota poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije;

ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

Porezni obveznik može neke od tih podataka dostaviti i naknadno ako za njih ne raspolaže

odgovarajućim informacijama. Porezna uprava može odbiti izdavanje rješenja o povlasticama

ako utvrdi da je riječ ponajprije o izbjegavanju plaćanja poreza ili da za datu transakciju nema

utemeljenih poslovnih razloga, kao što je reorganizacija, racionalizacija ili drugi poslovni ili

financijski razlozi.

19 Guzić, Š. (2013.): op.cit., str. 58-67.

25

4.3 Prijenos poslovne jedinice

Ako spajanje, podjela, djelomična podjela ili prijenos imovine uključuje stalnu poslovnu jedinicu

prenesenog društva koja se nalazi u drugoj državi članici, država članica u kojoj preneseno

društvo ima sjedište neće oporezivati tu poslovnu jedinicu. Preneseno društvo može u dobit

uključiti gubitke poslovne jedinice koji nisu nadoknađeni. Pri spajnju, podjeli, djelomičnoj

podjeli ili prijenosu imovine država članica u kojoj je poslovna jedinica i država članica u kojoj

društvo preuzimatelj ima sjedište, primjenjuju sve odredbe Zakona o porezu na dobit od 20.a do

20.o u vezi s oporezivanjem.

Te se odredbe uglavnom odnose na neoporezivanje ako se nastvlja poslovna aktivnost poslovne

jedinice u zemlji u kojoj je i do sada obavljala djelatnost. Postoji i propisana iznimka (članak

20.k stavak 4. Zakona o porezu na dobit) prema kojoj država članica u kojoj ima sjedište društvo

koje se prenosi, koja primjenjuje načelo oporezivanja svjetske dobiti, ima pravo oprezivanja bilo

koje dobiti ili kapitalne dobiti stalne poslovne jedinice koji su posljedica opisanih promjena

(spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine).

4.4 Prijenos sjedišta SE ili SCE

U slučaju prijenosa sjedišta europskog društva (SE) ili europske zadruge (SCE) iz Hrvatske u

drugu članicu EU i iz druge članice EU u Hrvatsku, prijenos ne dovodi do oporezivanja dobiti

(članak 20.n Zakona o porezu na dobit) u državi članici iz koje je sjedišta preneseno ostvarene

dobiti od imovine i obveza tih društava, pod uvjetom da to društvo ostaje povezano s poslovnom

jedinicom toga društva u državi članici iz koje je obavljen prijenos sjedišta.

Dodatni propisi i specifičnosti prijenosa sjedišta europskog društva (SE) ili europske zadruge

(SCE) iz Hrvatske u drugu članicu EU i iz druge članice EU u Hrvatsku objašnjeni su u

Pravilniku o porezu na dobit prema članku 41.k.

26

4.5 Zamjena dionica i udjela

Odredbe o zamjeni dionica i udjela primjenjuju se na oprezivanje transakcija u kojima su društvo

stjecatelj i preuzeto društvo hrvatski rezident i/ili rezident druge članice EU i ako je društvo

hrvatski rezident ili ako nije hrvatski rezident a imatelj je vrijednosnih papira preuzetog društva i

društva stjecatelja putem poslovne jedinice u Hrvatskoj.

Odredbama članka 20.l stavka 1. Zakona o porezu na dobit utvrđeno je da se kapitalni dobitak pri

zajmeni dionica i udjela ne oporezuju. Analogno tome, ni ostvareni gubitci u takvim

transakcijama se ne priznaju za svrhe oporezivanja. Član društva plaća porez na ostvarene

dobitke pri (djelomičnom) plaćanju u novcu udjela preuzimatelja. Dobit ili gubitak pripisuje se

razmjernom plaćanju u novcu.

Član društva procjenjuje vrijednosne papire preuzetog društva prema poreznoj vrijednosti koju

su vrijednosni papiri imali kod preuzetog društva u trenutku zamjene. društvo stjecatelj primljene

vrijednosne papire preuzetog društva procjenjuje prema njihovoj fer vrijednosti na dan zamjene.

Porezni obveznik, tj. preuzeto društvo, obavezan je u skladu s člankom 41.i Pravilnika o porezu

na dobit, Poreznoj upravi dostaviti vjerodostojne isprave i podatke o transakciji kao što su, npr.

popis svih članova preuzetog društva i društva stjecatelja, tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost

vrijednosnih papira preuzetog društva i društva stjecatelja na dan prije transakcije, izjavu o

predviđenom udjelu društva stjecatelja u preuzetom društvu nakon zamjene dionica i udjela i

ostale isprave i podatke koji su bitni u dokazuju postupak koji se provodi. Preuzeto društvo i

društvo stjecatelj dostavljaju Poreznoj upravi obavijest o preuzimanju i burzi putem koje se

obavlja preuzimanje.

27

5. ZAKLJUČAK

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenio se sustav oporezivanja dobiti. Porez po odbitku

neće se plaćati na isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava iz različitih

država članica EU uz zadovoljenje sljedećih uvjeta:

isplatitelj ima izravni minimalni udjel od 25 % kapitala primatelja, ili

primatelj ima izravni minimalni udjel od 25 % kapitala isplatitelja, ili

treće trgovačko društvo ima izravni minimalni udjel od 25% kapitala isplatitelja i

primatelja, a pri tome se radi o udjelima između društava iz država članica EU.

Navedeni minimalni uvjeti moraju trajati neprekidno najmanje 24 mjeseca. Oslobođenje plaćanja

poreza po odbitku primijeniti će se samo ako je primatelj stvarni korisnik kamata ili autorskih

naknada. Nakon ulaska RH u EU, porez po odbitku neće se plaćati na isplate dividendi i udjela u

dobiti inozemnom povezanom društvu ako to društvo ima najmanje 10% udjela u kapitalu

društva isplatitelja i to u neprekidnom trajanju od najmanje 24 mjeseca.

Porez po odbitku platit će se ako se utvrdi da isplata dividendi ili udjela u dobiti za glavni cilj ili

jedan od glavnih ciljeva ima utaju poreza ili izbjegavanje poreza. Isplatitelj će ispunjenje svih

uvjeta dokazati potvrdom nadležnog poreznog tijela prilikom svake isplate kamata, autorskih

naknada, dividendi ili udjela u dobiti povezanom društvu iz jedne od država članica EU.

Ako se ispunjenje svih uvjeta ne dokaže potvrdom u trenutku isplate, isplatitelj će biti dužan

platiti porez po odbitku. Kod isplate kamata, autorskih naknada, dividendi i udjela u dobiti

inozemnim društvima nerezidentima EU, ne primjenjuju se odredbe iz EU Direktiva. Porez po

odbitku plaćat će se i nadalje, sukladno odredbama Zakona i Pravilnika, koje su i trenutno na

snazi, a uvažavajući odredbe postojećih Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

28

LITERATURA

Knjige i članci:

1. Guzić, Š. (2013.) Porez na dobitak nakon ulaska u Europsku uniju. Računovodstvo,

revizija i financije, br.4

2. Pervan, I. (2012.) Računovodstvo poslovnih spajanja. Zagreb: RriF Plus d.o.o.

Zakoni i pravilnici:

1. Zakon o porezu na dobit, NN 177/04-22/12.

2. Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93-111/12.

3. Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05- 146/12

Web adrese:

1. www.deloitte.com [26.09.13]

2. www.poreznauprava.hr/HR_obrasci [26.09.13]

3. www.profitiraj.hr [27.09.2013.]

29