1

SEMINARSKI RAD

POREZ NA DOBIT U BOSNI I HERCEGOVINI

1. UVOD32. POREZ NA DOBIT POJAM I KARAKTERISTIKE43. RAZLOZI ZA UVOENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE POREZA NA DOBIT43.1. Opravdanje poreza na dobit teorijom ekvivalencije43.2. Opravdanje poreza na dobit teorijom rtve53.3. Ekonomko-politiko opravdanje poreza na dobit63.4. Finansijskopolitiko opravdanje poreza na dobit6

4. OBAVEZNIK POREZA NA DOBIT75. OSNOVICA POREZA NA DOBIT76. SISTEMI OPOREZIVANJA DOBITI87. HARMONIZACIJA POREZA NA DOBIT98. POREZNE STOPE I POREZNO OPTEREIVANJE109. PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BOSNI I HERCEGOVINIKARAKTERISTIKE119.1. Uinak sistema poreza na dobit u BiH1210. IMPLIKACIJE OPOREZIVANJA PREDUZEA ZA BIH1411. MJERENJE OPTEREENJA OD POREZA NA DOBIT U PREDUZEIMA IZ BOSNE I HERCEGOVINE1511.1. Mjerenje ex-post optereenja od poreza na dobit preduzea u BiH1611.2. Agregatni udjeli prihoda od poreza na dobit preduzea16

12. ZAKLJUAK 1713. LITERATURA18

1.UVODPorez je jedan od najvanijih instrumenata i naina prikupljanja javnih prihoda. Pojavljuju se onda kada se javljaju prve drave, te da bi drava mogla da egzistira, udovoljava svojim iteljima, da ih titi, da im prua socijalnu pravednost, morali su se pronai naini kako da drava prikupi odreene prihode i rjeenje svega toga su porezi. Kroz historiju oni su se mijenjali, kako klasifikaciono, tako i obraunski. Kako se razvijali ovjeanstvo, uporedo s tim razvijale su se i drave, rastao je natalitet, ljudske potrebe a samim tim i potreba za novim prihodima. Od tada pa do danas razvili su se mnogi oblici poreza i jedan od tih poreza je i porez na dobit. To je relativno mlad porezni oblik i njegovo kontinuirano koritenje poinje iza drugog svjetskog rata. Da bi se najbolje razumio ovaj poreski oblik, pored njega se mora spomenuti i porez na dohodak, te se napraviti komparacija izmeu ova dva poreska oblika kako bi ga najbolje razumjeli. Porez na dohodak predstavlja porez na fizika lica i njime se oporezuju sva fizika lica koja obavljaju neku djelatnost radi sticanja dobiti. U ovom kontekstu imamo lica: rezidente i nerezidente, odnosno lica ije je sjedite u vlastitoj dravi u kojoj obavljaju svoju djelatnost i lica ija sjedite nije u toj zemlji, nego oni samo obavljaju djelatnost na tom podruju. Tako se oporezuju plae radnika, zubari, privrednici, zanatlije, igre na sreu. Kada priamo o porezu na dobit, odreene literature ga definiu kao porez na dohodak preduzea odnosno pravnih lica. Jedina razlika izmeu ova dvaju poreza je u licima koja se oporezuju. Porez na dohodak optereuje fizika lica dok porez na dobit pravna lica. Tema ovog seminarskog rada je : Porez na dobit u Bosni i Hercegovini, i cilj ovog rada je da konkretno, detaljno razradi porez na dobit, nain oporezivanja, poresku osnovicu, poresku stopa, efekte koje izaziva, troenje prihoda od poreza na dobit i dr.

2. POREZ NA DOBIT POJAM I KARAKTERISTIKE

Kad je objekt oporezivanje rezultat gospodarske djelatnosti odreene organizacije ureene kao drutvo tada govorimo o porezu na dobit. Iz ove definicje kao bitne karakteristike poreza na dobit proizlazi slijedee:

subjekti oporezivanja nisu pojedine fizike osobe, nego odreene, specifine organizacije, pod kojima se podrazumijeva jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi odreenog cilja. porez na dobit utvruje se na osnovi rezultata dospodarske djelatnosti.

Zbog razlika u poimanju dviju bitnih karakteristika koje se povezuju uz porez na dobit - njegova subjekta i objekta jasno je da je i poimanje poreza na dobit razliito, pa su stoga i njegovo mjesto i uloga unutar poreznog sistema u koji se taj porez uvod takoer razliiti. Znaenja poreza na dobit mijenja se ovisno o tome polazi li se pri njegovom karakteriziranju od objekta ili pak od subjekta oporezivanja kao odluujueg pokazatelja svrhe njegovog uvrtavanja u porezne sisteme.[footnoteRef:2] U sluajevima kada se u prvi plan stavlja osoba na koju se usmjerava porez na dobit, porez na dobit je shvaen kao porez na zajedniki poduhvat, a ne kao nekakav dopunski porez, prekriven porezom na dohodak. Porez na dobit treba posmatrati kao porez na zajedniki poduhvat, sto je oblik poreza razliit od poreza kojim se oporezuju fizike osobe ili kojim se optereuju specifine robe.[footnoteRef:3] Posmatra li se pak porez na dobit sa stajalita objekta oporezivanja, a rezultat gospodarske aktivnosti shvaa kao dohodak, moe se porezu na dobit govoriti kao o podvrsti poreza na dohodak. Danas se porez na dobit moe definisati kao porez na neto dobit, u pravilu, pravnih osoba, kad se one bave gospodarskom djelatnou. [2: Jeli B. (2001.): "Javne finansije", Zagreb, str. 263] [3: Jeli B. (2001.): "Javne finansije", Zagreb, str. 263]

3. RAZLOZI ZA UVOENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE POREZA NA DOBITArgumenti za uvoenje samostalnog poreza na dobit u svojoj biti temelje se na idejama usidrenim u teoriji ekvivalencije. Savremena teorija ekonomsko opravdanje za ubiranje poreza vidi u tome da je svaka porezna osnovica pojedinano izraz porezne sposobnosti poeznog obaveznika.[footnoteRef:4] Porez na dobit opravdava se i argumentima koji svoje utemeljenje nalaze u ekonomskoj politici, te ga prikazuje kao instrument preraspodjele. [4: Jeli B., Jeli B. (1998.): "Porezni sustav i porezna politika"; Informator, Zagreb, str. 224]

3.1 Opravdanje poreza na dobit teorijom ekvivalencijeAko bi se opravdanje za porez na dobit trailo u naelu usluga za protuuslugu, onda je potrebno: utvrditi koje su to usluge drave koje opravdavaju oporezivanje primjenom poreza na dobit dokazati da je ekonomski rezultat organizacija obaveznih na plaanje poreza na dobit ona logina osnova obrauna, na temelju koje se moe izraunati cijena usluga za usluge sto ih drava daje.

U finansijskoj teoriji, koja opravdanje poreza na dobit vidi u teoriji ekvivalencije (a ona je utemeljena na naelu usluga za protuuslugu), navode se tri relevantne vrste usluga:

1. Davanje pravne osobnosti. Drava pojedinim organizacijama daje samostalnu pravnu osobnost, a naknada za tu uslugu jeste porez na dobit, to opravdava I oporezivanje posebnim, samostalnim porezom. Meutim, sasvim je sigurno da se postojanje porezna obaveze na plaanje poreza na dobit za organizacije osnosno drutva koja ne posjedjuju pravnu osobnost, na ovaj nain uope ne moe objasniti ni opravdati. 2. Jamstvo ograniene odgovornosti. Ako drava organizacijama dijeli prava koja ih razlikuju od fizikih lica, moe se upravo na takvim prednostima temeljiti i opravdanje za jedno odvojeno oporezivanje. Pri isticanju ovog argumenta vezanog za usluge drave kao obrazloenje za samostalno porez na dobit, rije je o ogranienoj odgovornosti. Time porez na dobit postaje naknada za jamstvo odgovornosti.[footnoteRef:5] [5: Jeli B. (2001.): "Javne finansije", Zagreb, str. 266]

3. Upotreba javnih dobara. Ova argumentacija polazi od stajalita da usluge, odnosno dobra koja je proizvela drava uvijek sudjeluju u proizvodnji dobara i usluga u privatnom sektoru. Stoga se i smatra primjerenim da se obuhvati kolektivna beneficija kao cjelina, prije nego li se ona raspodjeli, te dobit koja proilazi iz zajednikog poduhvata zato operezuje kao cjelinu.

3.2 Opravdanje poreza na dobit teorijom rtveKad se porez promatra kao rtva, raspodjelu poreznog tereta treba ocjenjivati sa stajalita horizontalne pravednosti, tj. ravnomjernosti u oporezivanju (jednaka porezna sposobnost trebala bi rezultirati jednakim poreznim optereenjem) i vertikalne pravednosti (porezni teret se treba poveati s porastom porezne sposobnosti, tj. plaanje poreza prema ekonomskoj snazi). Prema dananjem vladajuem stajaltu kao mjerilo porezne sposobnosti uzima se dohodak, dakle injenica da je dolo do uveanje ekonomske snage. Primjenjeno na oporezivanje dobiti, ovo stajalite opravdava porez na dva naina.

1. dokazivanjem da drutva raspolau vlastitom samostalnom poreznom snagom, koja je razliita i neovisna o poreznoj snazi fizikih osoba koje ta drutva ine2. dokazivanjem da drutvo, dodue, ne raspolae samostalnom poreznom sposobnou, ali da je oporezivanje drutva potrebno stoga da bi se osiguralo ravnomjerno oporezivanje fizikih lica.3.3 Ekonomko-politiko opravdanje poreza na dobitPorez na dobit opravdava se i argumentima koji svoje utemeljenje nalaze u ekonomskoj politici, prezentirajui ga kao instrument preraspodjele. Porez na dobit bi trebao biti pogodan i potreban instrument kojim bi se mogao kontrolirati big business, obuzdavati mo menadmenta te ostvariti bolje (pre)raspodjela dohotka i imovine. 3.4 Finansijskopolitiko opravdanje poreza na dobitPorez na dobit se moe ocijeniti relativno izdanim izvorom prihoda za fiskus. Sa stajalita donoenja finansijsko-politikih odluka, porez na dobit je dobro prihvaen, prije svega vezano uz raspored poreznog tereta. Naime, jo uvijek nije jasno, i ne moe se bezrezervno tvrditi ko zapravo snosi teret ovog poreza. Uz injenicu da je broj primarno optereenih poreznih obaveznika relativno malen, nositeljima finansijsko-politikih odluka on je prihvatljiv stoga sto javnost misli da optereenje porezom na dobit nije nie od optereenja porezom na dohodak, a drutva kao obaveznici poreza na dobit tano znaju da ih on ne kota mnogo.

Nema poreza koji bi donosio toliki prihod, a ljutio tako mali broj broj biraa[footnoteRef:6] [6: Jeli B. (2001.): "Javne finansije", Zagreb, str. 263]

4. OBAVEZNIK POREZA NA DOBITNaime, kao organizacija odnosno drutva na koja se moe potegnuti porez na dobit mogu se pojaviti, ponajprije, dvije skupine drutava, a to su: 1. organizacije ili drutva s pravnom sposobnou 2. organizacije ili drutva koja nemaju pravnu sposobnost

Nepostoji jedinstvena, znanstveno utemeljena i opeprihvaena definicija poreznog obaveznika, nego se taj problem rjeava unutar svake drave posebno, na osnovi zakonskih propisa. Sto se Bosne i Hercegovine tie, po zakonskim propisima, porezni obveznik je privredno drutvo i druga pravna lica koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pruanjem usluga na tritu radi ostvarivanja dobiti.[footnoteRef:7] [7: http://www.markart-edu.com/zakoni/2/Zakon%20o%20porezu%20na%20dobit.pdf (Pristup: 21.5.2009.)]

Tako se, npr., poreznim obevaznikom u pojedinim dravama definiraju: tuzemna trgovaka drutva, zadruge i druge pravne osobe koje se bave djelatnou iz koje proizlazi dobit, ili drutva kapitala, potroake zadruge, zadruge kao i druge pravne osobe, drutva osoba te imovinske mase, ili drutva kapitala, zadruge, druge pravne osobe regulisane propisima trgovakog ili graanskog prava, proizvodni pogoni javnopravnih korporacija i drugo, itd.

Kod primjene poreza na dobit, u mnogim poreznim sistemima, se razlikuje neograniena od ograniene porezne obaveze. Neograniena porezna obaveza plaanja porezna na dobit se odnosi na ukupnu dabit one porezu podlone organizacije, odnosno drutva, koja svoje sjedite ima u domaoj zemlji. S druge strane, ograniena porezna obaveza pri plaanju porezna na dobit je ona koja se osnosi na drutva osoba i imovinske mase koje nemaju sjedite ni upravu u domaoj zemlji, i to samo za prihode koje ostvaruju u domaoj zemlji. 5. OSNOVICA POREZA NA DOBITAko porezni obaveznik iskae ostatak oporezovane dobiti u poreznom bilansu taj iznos predstavlja poreznu osnovicu.[footnoteRef:8] [8: Izudin K., Denan . (2007.): Javne finansije, Graanica, str. 236]

Osonovica ovog poreza cini dobit koja se utvruje kao razlika izmeu prihoda i rashoda, uveana i umanjena za odreene stavke ukljuene u obraun poslovnog rezultata.[footnoteRef:9] Tako se pored uobiajenih rashoda koji su u neposrednoj vezi s ostvarivanjem poslovnog rezultata (materijal, energija, plate, amortizacija, kamate i slino) za izraun porezne osnovice jo priznaju dodatni, potpuni ili djelomini otpis opreme i objekata u godini njihove nabave, to se praktiki svodi na stopostotnu amortizaciju, donacije za kulturne, znanstvene ili humanitarne programe do 2%, od prihoda ostvarenih u protekloj godini, trokovi reprezentacije do iznosa od 30%, 70% trokova prevoza vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima, prihodi ostvareni na razlici cijena od prodaje dionica, brokera i drugih osoba koje trguju s tuim vrijednosnim papirima te dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Prema ranijim propisima osnovica poreza na dobit se raunala kao razlika u visini kapitala na kraju i poetkom obraunskog razdoblja.[footnoteRef:10] [9: Pero Jurkovi (2002.): Javne finansije, Zagreb, str. 312] [10: Pero Jurkovi (2002.): Javne finansije, Zagreb, str. 312]

Slika: 1

Izvor: http://www.poslovni.hr/114580.aspx6. SISTEMI OPREZIVANJE DOBITIDanas je u poznato nekoliko sistema oporezivanje a to su: klasini sistem sistem porezne integracije, potpune ili djelimine, bilo na nivou preduzea ili na nivou dioniara U klasinom sistemu poreza na dobit preduzea ne ostavruje se integracija poreza na dobit preduzea s porezom na dohodak fizikih lica. Dividende se oporezuju dva puta, naprije kao dio ukupne dobiti preduzea porezom na dobit preduzea, a zatim, kada se nau u rukama dioniara, porezom na dohodak graana. Neraspodjeljena dobit preduzea izloena je samo porezu na dobit preduzea. Zbog toga dolazi do pojave dvostreukog ekonomskog oporezivanja.[footnoteRef:11] Klasini sistem oporezivanja dobiti danas je u primjeni u relativno manjem broju savremenih zemalja. Njegovo zadravanje u savremenim poreznim sistemima je motivisano prije svega fiskalnim razlozima, budui da je jednostavan i da je fiskalno izdaniji. Ipak, za savremene porezne sisteme uobiajena je primjena sistema porezne integracije. Mnogo je razloga alokativne i redistributivne prirode, koji idu u prilog primjeni sistema porezne integracije. Potpuna porezna integracija postoji samo u sluaju kada se preduzee tretita kao skup individualnih dioniara ija se dobit oporezuje po progresivnim poreznim stopama koje vae za porez na dohodak graana. Nema dvostrukog ekonomskog oporezivanja. Puna porezna integracija ne primjenjuje se ni u jednoj dravi. [11: Raievi B. (2005.): Javne finansije, Beograd, str. 183]

Sistemi djelimine integracije mogu se primjenjivati: na nivou preduzea u vidu sistema dvojnih stopa i sistema odbijanja dividendi smanjuje ekonomsko dvostruko oporezivanje dividendi na nivou dioniara sistemom imputacije i sistemom djelimine olakice za dioniare otklanja ekonomsko dvostruko oporezivanje7. HARMONIZACIJA POREZA NA DOBITU uvjetima sve vee internacionalizacije nacionalnih trita sve vise se aktualizira problem harmonizacije poreza na dobit openito, a posebice unutar zemalja-lanica pojedinih regionalnih ekonomskih integracija. Meutim, i uz evidentne potrebe da se i poreznim mjerama potaknu i osnae integracijski procesi, jedva se moe govriti o tome da je na planu usklaivanja oporezivanja dobiti neto uinjeno, pa ak i tamo gdje se u pravcu ekonomske integracije otilo najdalje, tj. u Evropskoj uniji.

O potrebi harmoniziranje poreza na dobit u sklopu Evropske unije poelo se govoriti jo poetkom 60-tih godina. Meutim, moe se rei da do 1990. godine nita, ili gotovo nita, konkretnog nije uinjeno, a ni nakon toga nije bilo znaajnih rezultata. Premda je bilo slubenih prijedloga da lanice Zajednice usklade svoj pristup oporezivanju dobiti, tako da se:a) usvoji oblik poreza na dobit kojim bi se rasporeena dobit oporezivala primjenom nie porezne stopeb) primjeni klasini oblik oporezivanje dobitic) usvoji oporezivanje dobiti primjenom sistema djelimine integracije, kako je bilo previeno nacrtom diretkive Evropske komisije, zemlje-lanice Evropske ekonomske zajednice nisu mogle nai zajedniki jezik. Brojni su razlozi koji oteavaju postizanje veih rezultat u usklaivanju oporezivanja dobiti u postojeim uvjetima. Moemo ih svrstati kao razloge ekonomske, finansijke i socijalne prirode, te one koji se uvjetno mogu uvrstiti meu razloge poreznotehnike i povijesne prirode.[footnoteRef:12] Naime, na izbor oblike poreza na dobit utjeu razlike u poimanju uloge poreza i njegovog mjesta u socio-ekonomskom i politickom sitemu, zatim mjesto koje ovaj porez ima u poreznom sistemu neke zemlje, kao i broj dionicara i njihova struktura. Na tekoe u pravcu harmonizacije oporezivanja dobiti ima utjecaja i suzdranost izvrne vlasti da predloi promjene u sitemu oporezivanja primjenom poreza na dobit. Inicijativa za zamjenu postojeeg oblika poreza na dobit novim od strane odgovornog ministra ili vlade mogla bi izazvati reakcije odreenih asocijacija gospodarskih komora, raznih udruga i sl., osnosno dovesti do protuprijedloga interesnih skupina, politikih struktura i dr. koji mogu biti neugodni ili pak neprihvatljivi za izvrnu vlast. [12: Jeli B., Jeli B. (1998.): "Porezni sustav i porezna politika"; Informator, Zagreb, str. 245]

8. POREZNE STOPE I POREZNO OPTEREENJEKod poreza na dobit ne moze se samo na osnovu visine poreznih stopa koje se primjenjuju pri oporezivanju zakljuivati o stvarnom optereenju dobiti u pojedinim dravama. Visina primjenjene stope kod oporezivanja dobiti ovisi prije svega o odabranom modalitetu dobiti, ali na ukupno optereenje utjecaja imaju i drugi elementi, kao sto su npr. porezni tretman rasporeene dobiti, porezni tretman amortizacije, razliita porezna osloboenja i olakice i dr.[footnoteRef:13] Zato pri usporeivanju poreznih stopa u pojedinim dravama kao pokazatelju poreznog optereenja porezom na dobit, treba voditi rauna o tome, kao i o injenici da li se lokalne jedinice samouprave finansiraju prihodima prikupljenim porezom na dobit. Stope poreza na dobit preduzea sup o definiciji proporcionalne i po pravilu jednoobrazne[footnoteRef:14] , sto je i razumljivo, jer se oporezivanje drutva kapitala ne obavlja na osnovu naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi, budui da se pojam ekonomska snaga vee uz fizku osobu. Postojee razlike u oporezivanju dobiti u poreznim sistemima savremenih zemalja oituje se na razne naine, kao npr. u primjenjenom obliku poreza na dobit i s time povezano poreznom tretmanu rasporeene dobiti, visini stope poreza na dobit, poreznom tretmanu gubitaka, primjenjenoj metodi amortizacije, sudjelovanju prihoda od poreza na dobit u ukupnim poreznim prihodima i BDP-u. Te razlike postoje i unutar zemalja lanica OECD i unutar Evropske unije. [13: Jeli B., Jeli B. (1998.): "Porezni sustav i porezna politika"; Informator, Zagreb, str. 246] [14: Raievi B. (2005.): Javne finansije, Beograd, str. 190]

9. PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BOSNI I HERCEGOVINIKARAKTERISTIKE 9.1 Sistem poreza na dobit preduzea u BiHGeneralna vlada u BiH ima izuzetno velik broj autonomnih dijelova to znaajno komplicira fiskalno upravljanje. Entiteti primjenjuju razliite diretkne poreze. Slika: 2

Osnovna karakteristika sadanjeg sistema direktnog oporezivanja je njegova izrazita kompleksnost, sa zakonskom regulativom koja nije sinkronizirana i koju je skoro nemogue u potpunosti provoditi, budui da se izvori prihoda tretiraju na nekonzistentan nain.[footnoteRef:15] Nepostojanje jedinstvenog sistematskog zakona o svim poreznim obavezama sprjeava mobilizaciju kapitala i radne snage. Posebno komplicirana situacija je u FBiH, gdje konatonalne razine imaju mandate da kreiraju zakon o porezima, koje treba da administrira porezna uprava na nivou entiteta, dok optine koriste naplaene poreze. Sniavanjem poreznih stopa na dobit u FBiH sa 30 na 10 posto, zakonom koji je stupio na snagu 2008. godine, dolo je do izjednjaavanja stopa u oba entiteta. Takoer, doi e do oslobaanja od dvostrukog oporezivanja firmi u FBiH koje su dosad bile optereene porezima vezano za njihovo poslovanje u RS-u i Distriktu Brko. Prema novom zakonu, porez na dobit je 10 posto, a plaanja poreza se oslobaaju oni koji izvoze vie od 30 posto ukupnog prihoda i oni koji za pet godina investiraju najmanje 20 miliona KM, odnosno u prvoj godini najmanje etiri miliona KM. Poreza na dobit oslobaaju se i preduzea koja nisu iz BiH, ali imaju poslovnice na teritoriji FBiH, a olakica se odnosi na dobit ostvarenu u poslovnici u FBiH. [15: Naida . (2006.): Efektivno optereenje od poreza na dobit preduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama; str. 11]

9.2 Uinak sistema poreza na dobit u BiHU periodu od 2001. do 2005. godine porezni prihodi u cijeloj BiH su prosjeno rasli vie od 9 procenata godinje. Ukupni rast poreznih prihoda nadmaio je ekonomski rast tokom ovog perioda, koji je u prosjeku iznosio oko 8 procenata godinje, to svjedoi o dostignuima u modernizaciji i jaanju sistema porezne administracije, vodei ka uinkovitijoj i efikasnijoj obradi poreznih informacija, i rezultirajui poveanjemporezne osnovice.[footnoteRef:16] [16: Naida . (2006.): Efektivno optereenje od poreza na dobit preduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama; str. 13]

Slika: 3

Izvor: Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okvir rashoda ministarstava finansijaPrihodi iz poreza na dobit preduzea 2005. godine inili su samo 1,4% ukupnih vladihnih prihoda u BiH.Slika: 4

Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH I OECD.

U zakljuku, glavne karakteristike sistema poreza na dobit preduzea u BiH su:

Pokrenuta je intenzivna reforma i jaanje administrativnih sistema, ali nije zavrena reforma u oblasti poreza na dobit preduzea. Potrebno je fokusirati se na domae oporezivanje da bi se nadoknadio potencijalni manjak opadajuih poreza na meunarodnu trgovinu.

Trenutno su prihodi iz poreza na dobit preduzea vrlo niski prema meunarodnim standardima. Niski porezni prihodi od poreza na dobit preduzea su djelomino rezultat kompleksnosti sistema (to obeshrabruje formalni sektor) i mnogih mogunosti za izbjegavanje plaanja poreza (to rezultuje u ponaanju koje nije u ekonomskom interesu drave).

Dvojni sistem (RS i FBiH) je posebno problematian sa strane tretmana dionikog kapitala (razliit tretman prihoda u entitetima), i sa strane uinkovitosti (distorzija odluke o lokaciji).

Visoka statutorna stopa (FBiH) moe imati efekt obeshrabrivanja direktnih stranih ulaganja.10. IMPLIKACIJE POLITIKE OPOREZIVANJA DOBITI PREDUZEA ZA BiHPitanje politike oporezivanja dobiti preduzea je za Bosnu i Hercegovinu vano i pravovremeno iz mnogih razloga. Prvo, imajui na umu potrebu da se jaa odriv ekonomski rast u zemlji sa relativno niskim BDP-om po glavi stanovnika, visokom stopom nezaposlenosti i obimnom sivom ekonomijom, dobra porezna politika predstavlja osnovni alat u stavaranju povoljnog okruenja koje jaa investicije i konkurentnost privatnog sektora . Drugo, Bosna i Hercegovina je nedavno prosla kroz intenzivnu reformu svog sistema indirektnog oporezivanja i administracije. Nedavno formirana Uprava za indirektno oporezivanje na dravnom nivou (UIO) preuzela je administriranje indirektnih poreza (ukljuujui porez na dodanu vrijednosti, akcize, naknade za ceste, uvozne i izvozne dabine, i sve druge porezne pristojbe, koje su ranije administrirane na entitetskom nivou). Pored promjene u odgovornosti administriranja, 1. januara 2006. godine Bosna i Hercegovina je uspjeno uvela porez na dodanu vrijednost sa jedinstvenom stopom na nivou drave (17%), koji je zamijenio prethodni troredni porez na promet. Tree, iako je glavni oslonac vladinih prihoda u BiH indirektno oporezivanje (49% ukupnih prihoda i 56% ukupnih poreznih prihoda potie iz indirektnih poreza, dok samo 8% ukupnih prihoda i 9% ukupnih poreznih prihoda dolazi iz direktnih poreza)[footnoteRef:17], jasno je da e vanost uvoznih dabina kao izvora prihoda padati, imajui u vidu da se bh. privreda otvara ka Evropi i jaem trgovinskim partnerstvu sa zemljama sa kojima je BiH potpisala ugovore o slobodnoj trgovini. Kako porezi na meunarodnu trgovinu gube na vanosti, domae oporezivanje preuzima sve vaniju ulogu u zadovoljavanju financijskih potreba vladinog sektora. [17: Naida . (2006.): Efektivno optereenje od poreza na dobit preduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama; str. 10]

11. MJERENJE OPTEREENJA OD POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BiH11.1 Indikatori optereenja od poreza na dobit preduzea u ekonomskoj literaturiMjerenje stvarnog optereenja od poreza na dobit preduzea na makroekonomskom nivou je uslonjeno injenicom da kompleksnost i raznovrsnost poreznih odbitaka i oslobaanja oteava donoenje zakljuaka o stavrnom poreznom optereenju na osnovu poreznih stopa.[footnoteRef:18] Agregatni podaci o prihodima nisu direktno povezani sa poreznim optereenjima na kapital. Koriste se razliiti indikatori poreznih optereanja u eskonomskoj literaturi. Najee se koriste slijedei: [18: Naida . (2006.): Efektivno optereenje od poreza na dobit preduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama; str. 15]

zakonske (statutorne) porezne stope agregatni omjeri prihoda od poreza na dobit preduzea implicitne/efektivne porezne stope na kapital prema radu Mendoze, Razina i Tesara (1994) efektivne ex-ante stope prema radu Devereuxa i Griffitha (2003)

Zbog raspoloivosti podataka i jednostavnosti potrebne kalkulacije, prve dvije mjere se najee koriste za empirijska istraivanja koja ukljuuju poreenja meu zemljama. Slaba strana ovih mjera je nemogunost obuhvatanja nekih vanih informacije za investitore, kao to su npr. porezna oslobaanja koja su sastavni dio uticaja sistema oporezivanja dobiti preduzea na proces donoenja odluke investitora. Uprkos tome, postoji nekoliko empirijskih studija koje pokazuju da zakonske stope zaista utiu na investicijske odluke. S druge strane, uzimaju u obzir ekonomsku logiku jasno je da udio poreza u BDP-u nema ekonomsko obrazloenje, budui da se porezi na dobit preduzea nameu na dobit/profit, a ne nameu se na proizvod, koji u ovim udjelima predstavlja poreznu osnovicu. Glavna ideja treeg pristupa Mendoze, Razina i Tesara (1994) je da se uporede cijene roba i faktora proizvodnje prije i poslije poreza. U etvrtom pristupu, Devereux i Griffith (2003), na bazi prethodnog rada, proiruju koncept efektivnih graninih i prosjenih poreznih stopa za razliite meusobno iskljuive budue hipotetike investicije. Ova metoda ima nekoliko prednosti budui da predstavlja ex-ante uporeivanje sadanje vrijednosti investicija prije i poslije oporezivanja, a obuhvata veinu poreznih distorzija i olakica, kao i oekivane promjene u poreznom sistemu. Slabost ove vrste indikatora lei u kompleksnosti, budui da zahtijeva informacije o irokom nizu detalja o oporezivanju razliitih investicijskih sredstava i razliitih vrsta financiranja.11.2 Mjerenje ex-post optereenja od poreza na dobit preduzea u BiHZakonske porezne stope i agregatni omjeri PDP prihoda u ukupnim poreznim prihodima i BDP-u predstavljaju dvije najvie koritene mjere u empirijskom istraivanju meu zemljama, u cilju aproksimacije cjelokupnog optereenja u privredi. 11.2.1 Agregatni udjeli prihoda od poreza na dobit preduzea Meu najece koritenim mjerama od poreza na dobit preduzea su omjeri prihoda od poreza na dobit preduzea u odnosu na odreenu makroekonomsku osnovu, aproksimativno odreeni nekim makroekonomskim agregatima kao sto su ukupni porezni prihodi i BDP. BiH, kao cjelina, i entiteti se pojedinno rangiraju kao posljednji na meunarodnom nivou u smislu omjera prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima. Dok porez na dobit preduzea znaajno doprinosi vladinim prihodima irom svijeta, njegov doprinos prihodima vlade u BiH je minoran. Glavni razlozi su obimna shema izuzea (posebno u FBiH), slabi sistemi revizije, i ogromna siva ekonomija. Meutim, trend se kree uzlazno (kao to je prikazano na Slici) uglavnom uslijed jaanja sistema revizije i proirenja osnove. [footnoteRef:19] [19: Naida . (2006.): Efektivno optereenje od poreza na dobit preduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama; str. 19]

12. ZAKLJUAK

Porezi koji su nametnuti od strane Federacije Bosne i Hercegovine, kao i porezi koje propisuju nii nivo vlasti znaajna su stavka u trokovima poslovanja pravnih lica. S toga svakom menaderu je prijeko potrebno znanje o porezima na dobit kao I o porezima na dohodak, te doprinosima na lina primanja zaposlenika i drugih pojedinaca. Ope znanje o porezima na dobit bit e od pomoi svakom menaderu kao i vlasnicima pravnih lica, kako bi imali vie koristi od savjeta profesionalnog poreznog raunovoe. Nadalje, odreeno poznavanje poreza na dobit od pomoi je i velikog broja graana prilikom razumnog glasanja,zbog toga to velika veina pitanja o kojima se odluuje na izborima ima porezne implikacije. Pitanja kao to su zagaenje okoline, infalcija, zaposlenost I drg u uskoj su vezi s porezima na dobit. Na primjer, davanje poreznih stimulacija za investiciona ulaganja ili za poticanje privrednog drutva na smanjivanje zagaenja jedan je od naina zatite okolia. Takoer iroko znanje o porezima daje mogunost poreznim obveznicima da vode svoje poslove te da u skladu sa zakonom minimiziraju svoju poreznu obavezu. To su aktivnosti koje se nazivaju porezna planiranja porezno planiranje je u skladu sa zakonom i etikom. Ciljevi poreznog planiranja obino su minimiziranje ukupne porezne obaveze ili odgoanja poreza za budue godine. Porezno planiranje sastoji se od odabira onih raunovodstvenih metoda i strukturiranja transakcija koje ostvaruju naprihvatljiviji iznos oporezive dobiti u prijavi poreza na dobit. Jedan od glavnih metoda ovog planiranja sastoji se od izbora raunovodstvenih metoda naknadnog vrednovanja dugurone imovine na nain kojim se ostvaruju porezne prednosti.Drava mora brinuti o svojim fizikim i pravnim licima i mora imati odreene granice kod oporezivanja jer je poznata pojava da svako dodatno oporezivanje ljuti svako fiziko i pravno lice, te iz tog razloga moe doi do eventualne nelegalne porezne evazije, pogotovo u zemljama balkana gdje je to sve ea pojava. S toga drava mora voditi politiku sukladno svojim licima i davati im prostora za odreenim legalnim manevrisanjem kada su u pitanju porezi.

LITERATURAAli, .: Upravljanje javnim prihodima, Printcom, Tuzla 2008. GodinaAlijagi, M.,: Monetarne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, 2003. GodinaBai, M.: Osnove ekonomije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2008. Godinaonglagi, D.,Keetovi, I. : Razvoj poreza na dohodak I poreza na dobit na primjeru poreskog sistema u BiH, Sedmi meunarodni simpozij, Reforme u BiH u funkciji razvoja, Zbornik radova, Revicon, 2006. GodinaJeli,B.: Javne finansije informator, Zagreb, 1997. GodinaKapor,P.; Meunarodne poslovne finansije, Megatrend, Beograd, 2005. GodinaRaievi,B.: Javne finasije, Beograd, 2005. godina