Predstavitev | Ekološko kmetijstvo in ekološko pridelana živila
Seminarski rad Ekološko pravo
-
Upload
irma-letic -
Category
Documents
-
view
453 -
download
1
Transcript of Seminarski rad Ekološko pravo
1
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
TRAVNIK
Seminarski rad:Ekološko pravo
TEMA:AKCIONARSKO DRUŠTVO
Mentor:Prof.dr.Rajko Kasagić Kandidat:Irma Letić
Travnik,april 2011
2
SADRŽAJ:
Uvod.........................................................................................................................................3
Kratak historijat i suština akcionarstva......................................................................................4
Akcionarsko društvo-pojam.......................................................................................................6
Osnivanje akcionarskog društva................................................................................................7
Otvoreno i zatvoreno društvo.....................................................................................................8
Akcije i druge hartije od vrijednosti...........................................................................................9
Dividende i druge isplate akcionarima......................................................................................10
Organi akcionarskog društva....................................................................................................11
Zaključak...................................................................................................................................15
Literatura...................................................................................................................................16
3
UVOD
Akcionarsko društvo ili dioničarsko društvo je trgovačko društvo sa osnovnim kapitalom
podjeljenim na izvjestan broj akcija sa jednakim iznosima. Akcionarsko društvo je pravno lice
koje odgovara za svoje obaveze isključivo svojom imovinom. Pratečom savremenih
akcionarskih društava smatra se Banka svetog Đorđa (it. Banco di San Giorgio), osnovana
1407. godine u Đenovi.Akcionarsko društvo može biti otvorenog (javnog) ili zatvorenog tipa.
Ako je preduzeće otvorenog tipa njegove akcije se vrednuju na berzi i preduzeće ima obavezu
da javno prikazuje finansijske izveštaje. Vlasnici preduzeća su akcionari.
Organizacija akcionarskog društva je u velikoj mjeri propisana zakonima, a u pojedinostima
njihovim statutima.
Kupoprodaja akcija se vrši na tržištu kapitala:
1. na primarnom tržištu kapitala obavlja se plasman nove emisije akcija; učesnici na ovom
tržištu su akcionarska društva koja izdaju novu emisiju akcija i finansijski posrednici
(najčešće su to banke - investicione i poslovne);
2. na sekundarnom tržištu (berza akcija; eng. stock exchange, it. bursa) se kupuju i prodaju
već izdate akcije; osnovni finansijski posrednici su brokeri i dileri;
3. na trećim tržištima posluju brokerske firme koje ne žele da plaćaju proviziju regularnim
berzama; ova tržišta nisu javna i čine ih grupe preduzeća koja su manje više međusobno
nzavisna.Akcionarska društva u nazivu preduzeća imaju sufiks "a.d.
4
KRATAK HISTORIJAT I SUŠTINA AKCIONARSTVA
Razvoj akcionarstva počeo je veoma spontano, razvojem tržišta, tako da su prve emisije
„akcija“ nastale polovinom XVI vijeka. Do tada su skupe trgovačke ekspedicije bile
rezervisane samo za one imućne. Oni koji nisu imali dovoljno novca, umesto uzimanja
kredita, emitovali su potvrde (preteče akcija) i tako prikupljali sredstva za sprovođenje skupih
putovanja. Tako su kupci „potvrda“, preteče današnjih akcionara, postali i vlasnici robe koja
treba da bude predmet trgovanja. Vlasnicima „akcija“ je ostalo da se nadaju očekujući dobar
poslovni rezultat i tako ostvaren lični dobitak.
Smatra se da je prva firma koja je na ovaj način finsirala svoja putovanja, firma londonskog
trgovaca Sebastijana Kaboa „Muscovy Company“ davne 1553 godine. Zbog rizičnosti
poduhvata, Kabo je, umesto kreditnog zaduženja, odlučio da emituje akcije pojedinačne
vrijednosti od 25 funti i na taj način sakupi 6000 funti koje su bile potrebne za realizaciju
ekspedicije kojom je želio da pronađe sjeverni morski put za Kinu. Sreća za akcionare, koji su
na samom početku bili osuđeni na gubitak jer ne postoji sjeverni morski put za Kinu, jeste što
je Kebo nekako došao u kontakt sa Rusima i umjesto trgovačkog sporazuma sa Kinom,
potpisao sa ruskim carom Ivanom Groznim. Druga trgovačka firma, mnogo veća i poznatija,
koja je na ovaj način finansirala svoje pomorske ekspedicije bila je „The East Indian
Company“. Ona je za 17 godina poslovanja emitovala akcije u vrednosti od 1.6 miliona funti.
Prekookeanska trgovina se toliko razvila da su vlasnici akcija ostvarivali profit i do 40%
godišnje. Karakteristično za obe firme je to što su vlasnici njihovih akcija bili u mogućnosti
da ih prodaju mnogo prije povratka ekspedicije.
Do širenja akcionarstva dolazi u drugoj polovini XVIII vijeka, posredstvom industrijske
revolucije, kada su posredstvom akcija prikupljen neophodna sredstva za osnivanje prvih
preduzeća u industriji, što je bila inicijalna kapisla i za druge grane – saobraćaj,
rudarstvo,finansije. Jedan od osnovnih razloga začetka akcionarstva, odnosno emitovanja
akcija, jeste prikupljanje manjih suma kapitala koje su se nalazile u više ruku, kako bi se ta
sredstva koncentrisala radi finansiranja skupih projekata. Drugi razlog je što se akcijama
premošćava vremenski period od ulaganja do profitiranja, odnosno, mogućnost dalje prodaje
akcija. Glavna karakteristika akcija je u tome što kupovinom kupujem i udeo u vlasništvu
firme sa svim rizicima i benefitima ali bez naše direktne odgovornosti.
Takođe akcionari nikako ne mogu izgubiti više od onoga što su uložili, za razliku od duga gde
je dužnik odgovoran cijelom svojom imovinom.
5
Danas je ovaj vid organizovanja i prikupljnja sredstava široko rasprostranjen, a akcionarska
društva se dele na dve vrste, zatvorena ili privatne korporacije i otvorena ili javne korporacije.
Zatvorena akcionarska društva se neretko sastoje od manjeg broja akcionara i postoje
ograničenja u prometu akcija, a akcijama se ne trguje na berzi. Na drugoj strani se nalaze
otvorena akcionarska društva gde ne postoji ograničenje u prometu i njihovim akcijama se
slobodno trguje na berzanskom i vanberzanskom tržištu. Jedan od razloga dominacije
akcionarstva je i to što životni vijek organizacije nije povezan sa životnim vekom vlasnika,
što je slućaj kod nekih drugih oblika vlasničkih preduzeća. Takođe i lakši pristup
finasnijskom tržištu i veće mogućnosti sakupljanja kapitala su odgovorne za njegovo
održavanje i rast.
AKCIONARSKO DRUŠTVO –POJAM
Akcionarsko društvo je društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu
akcionara radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je
osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije. Akcionarsko društvo ima sledeća obelež ja:
1) to je društvo kapitala u kome nije bitno ko u njemu učestvuje s kapitalom nego je bitan
ulog u osnovni kapital društva čija pravna sudbina nije vezana za lice koje ga je u društvo
unelo (po pravilu ulog ostaje u društvu i kada se akcionari menja ju);
2) osnovni kapital (minimalni osnovni kapital društva određen je zakonom) podeljen je na
akcije koje se, po pravilu, pravnim poslovima mogu prenositi sa jednog na drugo lice;
3) akcionar odgovara za obaveze društva do visine svog uloga a ne odgovara za obaveze
društva svojom imovinom jer je imovina društva, kao i kod ostalih društava, odvojena od
imovine akcionara;
4) srazmerno kapitalu koga ima u društvu (broju akcija) akcionar ima pravo na upravljanje i
5) akcionarsko društvo je ima svojstvo pravnog lica i za svoje obaveze odgovara svojom
imovinom.
6
OSNIVANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Akcionarsko društvo osniva se ugovorom o osnivanju, a ako ga osniva jedan osnivač -
odlukom o osnivanju. Oba osnivačka akta moraju biti sačinjena u pisanoj formi, a potpisi u
ugovoru odnosno odluci o osnivanju overeni. Broj lica koja mogu zaključiti ugovor o
osnivanju otvorenog akcionarskog društva nije ograničen. Akcionarsko društvo može imati i
statut društva. Osnivački akt akci narskog društva sadrži naročito:
· puno ime i prebivalište fizičkih lica, odnosno poslovno ime i sedište pravnog lica svakog
osnivača društva,
· poslovno ime i sedište društva, delatnost, označenje da li je društvo otvoreno ili zatvoreno,
· iznos osnovnog kapitala upisanog i uplaćenog i način njegovog unošenja, odnosno oblik u
kome se unosi ulog,
· broj akcija i njihovu nominalnu vrednost, odnosno kod akcija koje nemaju nominalnu
vrednost njihovu računovodstvenu vrednost,
· vrste i klase akcija koje je društvo ovlašćeno da izda kao i pravo akcija svake klase i druge
podatke određene Zakonom.
Akcionarsko društvo može da ima statut. Statut, kao i njegove izmene i dopune, proizvode
pravno dejstvo prema akcionarima od dana njegovog donošenja, ako statutom nije drukčije
određeno.
Statut akcionarskog društva sačinjava se u pisanoj formi. Statutom se bliže uređuje poslovanje
u akcionaskom društvu. U slučaju neusklađenosti osnivačkog akta i statuta društva primenjuje
se osnivački akt društva.
Osnivači koji osnivaju akcionarsko društvo javnim putem obavezni su, u slučaju uspele
emisije, da sazovu i održe osnivačku skupštinu u roku od 60 dana od dana isteka roka za upis
akci ja utvrđenog u javnoj ponudi i prospektu. Sud u van parničnom postupku može, na
zahtev osnivača koji poseduju najmanje 1/10 upisanih akcija, da produži rok za 30 dana za
održavanje skupštine akcionara.
7
Osnivačka skupština saziva se pisanim pozivom svakom upisniku akcija uz koga se prilaže
osnivački akt, izveštaj osnivača i ovlašćenih procenjivača i druge sastojke određene Zakonom.
Svi upisnici potpuno uplaćenih akcija imaju pravo da učestvuju sa pravom glasa na
osnivačkoj skupštini. Kvorum za održavaje osnivačke skupštine i pravovaljano odlučivanje je
obična većina uplaćenih akcija koje daju pravo glasa o pitanjima iz njene nadležnosti.
Ako osnivači akcionarskog društva ne sazovu osnivačku skupštinu u roku od 60 dana, od
isteka roka za upis akcija ili isteka još naknadnog sudskom odlukom produženog roka,
odnosno ako osnivačka skupština nije održana u skladu sa Zakonom ili nije donijela propisane
odluke, smatra se da osnivanje društva nije uspelo. U tom slučaju osnivači odgovaraju
solidarno upisnicima akcija za povraćaj uplaćenih iznosa.
Osnivačka skupština akcionarskog društva: utvrđuje da li su propisno upisane i uplaćene
akcije, odnosno da li su unet nenovčani ulozi, u skladu sa Zakonom i osnivačkim aktom; bira
prvog direktora društva, odnosno članove prvog upravnog odbora, ako to osnivači nisu izvršili
u osnivačkom aktu i odlučuje i o ostalim pitanjima određenim u Zakonu.
OTVORENO I ZATVORENO DRUŠTVO
Akcionarsko društvo može biti zatvoreno i otvoreno. Ako u osnivačkom aktu nije navedena
vrsta društva, akcionarsko društvo je otvoreno. Zatvoreno akcionarsko društvo je društvo čije
se akcije izdaju samo njihovim osnivačima ili ograničenom broju drugih lica, u skladu sa
zakonom. Ono može imati najviše 100 akcionara. Ako se broj akcionara zatvorenog društva
poveća iznad 100 u perio dudužem od godinu dana to društvo postaje otvoreno društvo.
Zatvoreno društvo ne može vršiti upis akcija javnom ponudom ili na drugi način nuditi svoje
akcije javim putem. Ukoliko osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog društva nisu određena
ograničenja u prenosu akcija, smatra se da se akcije društva mogu slobodno prenositi.
Otvoreno akcionar ko društvo je ono koje učini, u vreme osnivanja ili nakon osnivanja, javni
poziv za upis i uplatu akcija. Javni poziv vrši se javnom ponudom i prospektom u skladu sa
Zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti. Osnivači koji osnivaju
akcionarsko društvo javnim putem obavezni su, u slučaju uspele emisije, da sazovu i održe
osnivačku skupštinu u roku od 60 dana od dana isteka roka za upis akcija utvrđenog u javnoj
ponudi i prospektu.
8
AKCIJE I DRUGE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
Akcionarsko društvo može izdavati obične (redovne) i preferencijalne (povlašćene) akcije.
Ono ne može izdavati akcije na donosioca. Osnivači otvorenog društva, odnosno otvoreno
akcionarsko društvo, upisuje emisije akcija i drugih hartija od vrednosti izdatih javnom
ponudom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti i aktima Komisije
za hartije od vrednosti. Akcionarom u odnosu prema društvu i trećim licima smatra se lice
koje je upisano u Centralni registar hartija od vrednosti, u skladu sa zakonom. Svaka obična
akcija akcionarskog društva daje akcionaru ista prava, u skladu sa Zakonom, osnivačkim
aktom i statutom društva, koja uključuju naročito: pravo pristupa pravnim aktima i drugim
dokumentima i informacijama društva; pravo učešća u radu skupšti ne društva; pravo glasa u
skupštini društva tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas; pravo na isplatu
dividendi, posle isplate dividendi na sve izdate preferencijal ne akcije u punom iznosu: pravo
učešća u raspodeli likvidacionog viška po likvidaciji društva, a nakon isplate poverilaca i
akcionara bilo kojih preferencijalnih akci ja; pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija i
zamenljivih obaveza; pravo raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom. Obične
akcije akcionarskog društva ne mogu se pretvarati u preferecijalne akcije ili druge harti e od
vrednosti. Prava akcionara sa preferenacijalnim akcijama uključuju naročito prednosti u
odnosu na obične akcije u pogledu prvenstva isplate divide di i prvenstva naplate kod
likvidacije društva.
Akcionarsko društvo može emitovati osim akcija i druge harti je od vrednosti, uključujući i
zamenljive obveznice i varante, ako osnivačkim aktom društva nije drukčije određeno.
9
DIVIDENDE I DRUGE ISPLATE AKCIONARIMA
Akcionarsko društvo može odobriti plaćanje dividendi na svoje akcije godišnje u skladu sa
odlukama redovne godišnje skupštine ili u bilo koje vreme između godišnjih skupština, osim
ako osnivačkim aktom društva nije drukčije određeno.
Po usvajanju finansijskog izveštaja za prethodnu poslovnu godinu dobit te godine raspoređuje
se sledećim redom:
1) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina;
2) za zakonske rezerve;
3) za dividendu u skladu sa Zakonom;
4) za statutarne rezerve i druge rezerve, ako ih društvo utvrdi opštim aktom.
Dividende se mogu plaćati u novcu i u akcijama ili drugim hartijama od vrednosti društva ili
akci jama tog društva u drugim društvima, kao i u drugoj imovini, osim ako je osnivačkim
aktom društva drukčije određeno.
10
ORGANI AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Zatvoreno akcionarsko društvo ima skupštinu akcionara, direk to ra ili upravni odbor, a može
ima ti izvršni odbor, internog revizora ili odbor revizora.
Otvoreno akcionarsko društvo ima: skupštinu akcionara, upravni odbor (ima najmanje tri
člana a najviše 15 članova), izvršni odbor (bira ih upravni odbor) i sekretara društva (bira ga
upravni odbor društva), a može imati internog revizora, nadzoni odbor ili odbor revizora (ovi
organi moraju postojati kod kotiranog društva).
SKUPŠTINA AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Skupštinu akcionarskog društva čine akcionari. Svaki akcionar, u skladu sa statutom, lično ili
preko punomoćnika ima pravo učestvovanja u radu skupštne akcionara, pravo glasa ako ima
akcije sa pravom glasa, pravo podnošenja predloga i dobijanja odgovora u vezi sa pitanjem iz
dnevnog reda, kao i pravo postavljanja pitanja u vezi sa dnevnim redom u skladu sa Zakonom.
Skupština može biti godišnja (redovna), vanredna i skupština po nalogu suda.
Godišnja skupština akcionara saziva se i održava jednom godišnje najkasnije u roku od tri
meseca od dana podnošenja upravnom odboru finansijskih izvešta ja za svaku finansijsku
godinu ili šest meseci posle završetka poslovne godine. Godišnja skupština održava se u
sedištu društva (ako osnivačkim aktom nije drukči je određeno) na dan i u vreme utvrđeno
osnivačkim aktom, odnosno odlukom upravnog odbora u skladu sa Zakonom i osnivačkim
aktom.
Vanrednu sku štinu akcionara akcionarsko društvo može sazva ti i to:
1) na zahtev upravnog odbora ili bilo kog drugog lica koje je ovlašćeno osnivačkim aktom da
sazove vanrednu skupštinu;
2) na zahtev likvidatora društva, ako je društvo u likvidaciji;
3) po pisanom zahtevu akcionara sa najmanje 10% akcija sa pravom glasa o pitanju
predloženom za vanrednu skupštinu. Vanredna skupština akcionarskog društva obavezno se
saziva bez odlaganja, ako se kod izrade finansijskih izveštaja ili u drugim slučajevima utvrdi
da akcionarsko društvo posluje sa gubitkom koji ne prelazi iznos od 50% osnovnog kapitala.
Vanredna skupšti na akcionara zatvorenog akcionarskog društva održava se i bez sazivanja i
objavljivanja dnevnog reda u skladu sa ovim zakonom ako joj prisustvuju svi akcionari sa
pravom glasa i ako se nijedan akcionar tome ne protivi, ako osnivačkim aktom i statutom nije
drukčije određeno.
Skupština po nalogu suda održava se u sluča ju da godišnja skupšti na akcionarskog društva
11
nije održana u propisanom roku. U tom slučaju nadležni sud u vanparničnom postupku može
naložiti njeno održavanje na zahtev akcionara koji ima pravo da prisustvuje i da glasa na
godišnjoj skupštini ili direktora, odnosno člana upravnog odbora društva. Sud ima ovlašćenje
da imenuje privremenog zastupnika sa ovlašćenjem da sazove i predsedava sednici skupštine i
utvrdi mesto i datum održavanja, kao i dnevni red sednice u skladu sa Zakonom.
UPRAVNI ODBOR, IZVRŠNI ODBOR I DIREKTOR
Zatvoreno akcionarsko društvo ima direktora ili upravni odbor. Otvoreno akcionarsko društvo
ima upravni odbor. Broj član va upravnog odbora otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se
osnivačkim aktom. U otvorenom akcionarskom dru štvu upravni odbor ima najmanje tri člana
i najviše 15 članova. Članovi upravnog odbora akcionarskog društva:
1) biraju se od strane akcionara na svakoj godišnjoj skupštini, i
2) mogu se birati od strane akcionara na bilo kojoj vanrednoj skupštini koja je sazvana radi
tog izbora.
Mandat direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva, uključujući i članove
koji se biraju za upražnjeno mesto člana, ističe na prvoj sledećoj godišnjoj skupštini nakon
njihovog izbora. Upražnjeno mesto u upravnom odboru popunjava se kooptacijom na prvoj
narednoj sednici odbora, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drukčije određeno.
Upravni odbor, većinom od ukupnog broja članova, bira predsednika upravnog odbora
akcionarskog društva, ako osnivačkim aktom ili statutom nije određena druga većina. Upravni
odbor akcionarskog društva može da razreši i izabere novog predsednika u bilo koje vreme.
Upravni odbor akcionarskog društva nadležan je naroč to za odlučivanje o pitanjima koja se
odnose na
1) kontrolu tačnosti finansijskih izveštaja i informacija;
2) upravljanje razvojem društva i strategijom i nadziranjem izvršnih direktora i administracije
društva;
3) utvrđivanje ili odobravanje poslovnog plana društva;
4) sazivanje sednice skupštine akcionara i utvrđivanje predloga dnevnog reda;
5) davanje i opoziv prokure.
Upravni odbor odlučuje o drugim pitanjima i obavlja ostale poslove propisane Zakonom i
određene osnivačkim aktom i statutom društva.
Otvoreno akcionarsko društvo ima izvršni odbor. Zatvore no akcionarsko društvo može imati
izvršni odbor. Upravni odbor bira članove izvršnog odbora -izvršne direktore i generalnog
direktora akcionarskog društva. Generalni direktor akcionarskog društva je predsednik
izvršnog odbora. Nadležan je: da saziva sednice izvršnog odbora i predsedava njima,
12
organizuje njegov rad i stara se o vođenju zapisnika sa tih sednica i da zastu pa akcionarsko
društvo posle registracije i objavljivanja registracije bez posebnog punomoćja.
NADZORNI ODBOR, INTERNI REVIZOR I ODBOR REVIZO RA
Osnivačkim aktom ili statutom otvorenog akcionarskog društva može se odrediti, a kod
kotiranog akcionarskog društva mora se odred ti, da društvo ima internog revizora, nadzorni
odbor ili odbor revizora.
Nadzorni odbor je obavezan organ u akcionarskim društvima koja obavljaju delatnost za koju
je to propisano posebnim zakonom. Osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog akcionarskog
društva može se odrediti da društvo ima internog revizora ili odbor revizora. Nadzorni odbor
ili odbor revizora imaju najmanje tri člana. Broj članova nadzornog odbora ili odbora revizora
mora biti neparan. Interni revizor je fizičko lice. Predsednika i članove nadzornog odbora
akcionarskog društva bira skupština akcionara, osim prvih članova koji se određuju
osnivačkim aktom društva.
Članovi nadzornog odbora akcionarskog društva ne mogu biti članovi upravnog odbora
društva, a svi članovi nadzornog odbora moraju da ispunjavaju uslove propisaneZakonom.
Internog revizora i članove odbora revizora akcionarskog društva bira upravni odbor iz reda
nezavisnih članova upravnog odbora akcionarskog društva. Ako upravniodbor nema takve
članove ili nema dovoljan broj, nedostajući broj bira skupština društva. Prvi interni revizor i
članovi odbora revizora određuju se osnivačkim aktom ili posebnom odlukom osnivača.
Interni revizor i članovi odbora revizora akcionarskog društva razrešavaju se na isti način na
koji su i birani. Lica koja se biraju za revizora moraju da ispunjavaju uslove propisane
zakonom.
Nadzorni odbor, interni revizor i odbor revizora akcionarskog društva nadležni su da
izveštavaju skupštinu akcionara o sledećem:
1) računovodstvenoj praksi, izveštajima i praksi finansijskog izveštavanja društva i njegovih
povezanih društava;
2) usklađenosti poslovanja društva sa zakonskim i drugim zahtevima regulatornih tela;
3) kvalifikovanosti, nezavisnosti i sposobnosti nezavisnog revizora društva;
4) ugovorima sklopljenim između društva i članova upravnog odbora društva, kao i sa
povezanim licima
Akcionarsko društvo ima revizora čiji su položaj i ovlašćenja utvreni zakonom kojim se
uređuje računovodstvo i revizija. Revizor akcionarskog društva obaveštava se, istovremeno sa
obaveštavanjem akcionara društva, o održavanju skupštine akcionara ili
odlučivanjubezsednice radi učestvovanja u radu skupštine u skladu sa statutom i zakonom.
13
SEKRETAR AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Otvoreno akcionarsko društvo ima sekretara, koga bira upravni odbor društva. Mandat
sekretara otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se statutom. Sekretar akcionarskog društva
je odgovoran za vođenje knjiga akcionara, za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine
akcionara i sednica upravnog odbora, izvršnog odbora i nadzornog odbora društva, registra
zapisnika sjednica skupštine akcionara, registra zapisnika sednica upravnog odbora i
nadzornog odbora društva i čuvanje dokumenata utvrđenih Zakonom i statutom akcionarskog
društva, osim finansijskih izveštaja. Sekretar otvorenog akcionarskog društva odgovoran je za
organizovanje rada i praćenje izvršavanja odluka skupštine akcionara, upravnog odbora i
nadzornog odbora društva.
14
ZAKLJUČAK
Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju početnog finansiranja preduzeća jer
omogućava da se dosta kapitala prikupi iz većeg broja manjih uloga. Vlasnici akcija -
akcionari na osnovu svog udjela u kapitalu preduzeća imaju tri grupe prava:
· pravo na dividendu (dio profita koji se isplaćuje akcionarima)
· pravo učestvovanja u odlučivanju (odnosi se na izbor uprave preduzeća)
· pravo na dio likvidacione mase u slučaju likvidacije preduzeća
Postoje i druge prednosti akcionarskih društava zbog kojih ona i predstavljaju dominantan
oblik ogranizacije preduzeća i zbog čega upravo ta preduzeća raspolažu najvećim dijelom
svijetskog kapitala. Među najvažnijima je ograničena odgovornost akcionara. Naime, vlasnici
akcija materijalno odgovaraju za rezultate poslovanja preduzeća samo do vrijednosti njihovih
akcija i ta vrijednost je najviše što mogu izgubiti ukoliko preduzeće ne posluje dobro.
Akcionari ne odgovaraju cijelokupnom imovinom za eventualne obaveze i dugove preduzeća,
već samo kapitalom uloženim u preduzeće. Još jedna od prednosti je i profesionalni
menadžment koji najčešće rukovodi akcionarskim društvom i odgovara akcionarima, čime se
postiže razdvojenost uprave od vlasništva.
15
LITERATURA
1.Prof.dr Rajko Kasagić''Poslovno pravo''
2. Osnovi prava, Prof. dr Dragan M. Mitrović, Beograd, Univerzitet Singidunum, 2008.
3. Simić dr Milić, Trifković dr Miloš: Poslovno pravo – osnove prava i obligacija,
privredna/trgovačka društva, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 1999
4.Internet