Seminarski- pravo..docx

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

DOBOJ

POJAM I PRAVNI REŽIM VOZILA

IDENTIFIKACIJA VOZILA

Seminarski rad iz predmeta

Saobraćajno pravo

Studenti: Mentor:

Mile Panić 45/11 Dr. Dragan Jovanović

Nemanja Babić 71/11 Mr. Brankica Popović

SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................................. - 3 -

2.VOZILA............................................................................................................................................. - 4 -

2.1.Pojam i pravni pojam vozila......................................................................................................- 4 -

3. ISPITIVANJE VOZILA........................................................................................................................- 7 -

3.1. Izmjena mehaničkog stanja vozila.........................................................................................- 8 -

3.2. Homologacija opreme i dijelova motonih vozila.....................................................................- 9 -

3.3. Tehnički pregled vozila.........................................................................................................- 10 -

4. INDIVIDUALIZACIJA MOTORNOG VOZILA U SAOBRAĆAJU..........................................................- 12 -

4.1. Registracija vozila.................................................................................................................- 12 -

4.2. Registarski broj vozila...........................................................................................................- 12 -

4.3. Oznake za identifikaciju motornih i priključnih vozila...........................................................- 16 -

4.4. Znak za raspoznavaje države u kojoj je vozilo registrovano..................................................- 16 -

5. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................- 17 -

LITERATURA..................................................................................................................................... - 18 -

2

1. UVOD

U saobraćaju mogu učestvovati samo ona vozila koja ispunjavaju propisane uslove.

Ovi uslovi nisu isti za sva vozila nego zavise od vrste i kategorije vozila, odnosno od njegovih

vozno-dinamičkih karakteristika. Što je pogonska snaga, brzina kretanja, dimenzije i najveća

dozvoljena težina veća, to su po pravilu i uslovi strožiji. Drugim riječima, zahtjevi koji se

pred vozilo, u pogledu uslovapostavljaju, zavise od opasnosti (rizika) koju to vozilo unosi u

saobraćaj. Najveći rizik unose motorna vozila pa su i zahtjevi koji se postavljaju u pogledu

tehničkih uslova koje ova vozila moraju ispunjavati najveći.

Motorno vozilo ima karakter opasne stvari. Za njegov pogon koristi se relativno velika

energija. Zahvaljujući tome, ono se kreće relativno velikim brzinama i to na ograničenom

prostoru (putu) koji je, kako smo ranije istakli, dostupan velikom broju učesnika u saobraćaju.

Da bi se obezbjedili uslovi za uredno i relativno bezbijedno odvijanje saobraćaja , neophodno

je, pored uslova koje moraju ispunjavati putevi i pojedine kategorije učesnika u saobraćaju,

propisati i uslove koje moraju ispunjavati vozila, a posebno motorna vozila.

3

2.VOZILA

Vozilo kao sredstvo namjenjeno je za kretanje po putu,odnosno za prevoz lica i stvari moze

se posmatrati sa pravnog, tehničkog i ekonomskog stanovišta.Glavni problemi vozila tiču se,

prije svega, upravno-pravnih odnosa i regulisani su normama međunarodnog i unutrašnjeg

saobraćaja.Relativno veliki broj normi odnosi se direktno ili indirektno na vozila.

2.1.Pojam i pravni pojam vozila

Konvencija o saobraćaju na putevima ne daje definiciju vozila nego daje definicije pojedinih

vrsta vozila (bicikl,motocikl, motorno vozilo, automobil itd.).Zakon o bezbjednosti saobraćaja

na putevima(Sl.glasnik SR br.41/09) daje sledeće definicije vozila:

Vozilo je sredstvo koje je po konstrukciji, uređajima,sklopovima, i opremi namjenjeno i

osposobljeno za kretanje po putu.

Bicikl je vozilo sa najmanje dva točka koja se pokreću snagom vozača, odnosno putnika, koja

se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak,odnosno točkove.

Motorno vozilo je vozilo koje se pokreće snagom sopstvenog motora, koje je po konstrukciji,

uređajima, sklopovima i opremi namjenjeno i osposobljeno za prevoz lica, odnosno stvari, za

obavljanje radova, odnosno za vuču priključnog vozila,osim šinskih vozila.

Moped je motorno vozilo sa dva točka čija najveća konstruktivna brzina, bez obzira na način

prenosa, ne prelazi 45km/h, pri čemu radna zapremina motora,kada vozilo ima motor sa

unutrašnjim sagorijevanjem ne prelazi 50 cm3, ili sa motorom čija je najveća trajna nominalna

snaga ne prelazi 4 kW kada vozilo ima električni pogon.

Laki tricikl je motorno vozilo sa tri točka čija je najveća konstruktivna brzina, bez obzira na

način prenosa, ne prelazi 45km/h, pri čemu radna zapremina motora, kada vozilo ima motor

sa unutrašnjim sagorijevanjem sa pogonom na benzin, ne prelazi 50 cm3,ali čija najveća

efektivna snaga motora ne prelazi 4 kW kada vozilo ima vozilo sa unutrašnjim sagorijevanjem

sa drugom vrstom pogonskog goriva ili čija najveća trajna nominalna snaga motora ne prelazi

4 kW kada vozilo ima električni pogon.

Motocikl je motorno vozilo sa dva točka ili sa tri točka asimetrično poredana u odnosu na

svoju srednju podužnu ravan vozila (motocikl sa bočnim sjedištem),čija najveća konstruktivna

brzina, bez obzira na nacin prenosa, prelazi 45 km/h, ili sa motorom čija je radna zapremina

4

motora kada vozilo ima motor sa unutrašnjim sagorjevanjem prelazi 50 cm3, ili sa motorom

čija najveća trajna nominalna snaga prelazi 4 kW kada vozilo ima električni pogon.

Laki četverocikl je motorno vozilo sa četiri točka, čija masa ne prelazi 350 kg, što ne

ukljičuje masu baterija vozila sa električnim pogonom, čija najveća konstruktivna brzina, bez

obzira na način prenosa, ne prelazi 45 km/h, pri čemu radna zapremina motora, kada vozilo

ima motor sa unutrašnjm sagorjevanjem sa pogonom na bezin, ne prelazi 50 cm3, ili čija

najveća efektivna snaga motora ne prelazi 4 kW kada vozilo ima motor sa unutrašnjim

sagorjevanjem sa drugom vrstom pogonskog goriva ili čija najveća trajna nominalna snaga

motora ne prelazi 4 kW kada vozilo ima električni pogon.

Teški četverocikl je motorno vozilo sa četiri točka,osim lakog četverocikla, čija masa ne

prelazi 400 kg, odnosno 550 kg za teretna vozila, što ne uključuje masu baterija vozila sa

električnim pogonom, i čija najveća efektivna snaga, odnosno najveća trajna nominalna snaga

motora ne prelazi 15 kW.

Vozilo za prevoz putnika je motorno vozilo prvenstveno namjenjeno za prevoz lica, čija je

masa veća od 400 kg, i čija najveća efektivna snaga, odnosno najveća trajna nominalna snaga

motora je veća od 15 kW.

Putničko vozilo je vozilo za prevoz putnika koje ima najviše devet mjesta za sjedenje

uključujući i mjesto za sjedenje vozača.

Trolejbus ja autobus koji se preko provodnika napaja električnom energijom.

Teretno vozilo je motorno vozilo sa najmanje četiri točka, koje je namjenjeno za prevoz

tereta, odnosno vršenje rada na način da se vozilom ne moze prevoziti nikakav drugi teret,

odnosno vuču priključnih vozila, čija je masa veća od 550 kg, čija je najveća efektivna snaga,

odnosno najveća trajna nominalna snaga motora veća od 15kW.

Skup vozila je sastav vučnog vozila i priključenog, odnosno priključnih vozila, koji u

saobraćaju na putu učestuje kao jedna cjelina.

Turistički voz je skup vozila koje čine vučno vozilo i priključna vozila, namjenjen za prevoz

putnika u parkovima,hotelsko-turističkim i sličnim naseljima,na površini na kojoj se obavlja

saobraćaj i putu na kome saobraćaj obavlja u turističke svhe i čija je najveća konstruktivna

brzina kretanja ne prelazi 25 km/h.

Radna mašina je motorno vozilo koje je prvenstveno namjenjeno za izvodjenje određenih

radova (kombajn,valjak,grejder,utovarivač,rovokopač,buldožer,viljuškar i sl.)i čija najveća

konstruktivna brzina kretanja ne prelazi 45 km/h.

5

Traktor je motorno vozilo koje ima najmanje dve osovine i koje je prvenstveno namjenjeno

za vučenje,guranje,nošenje, ili pogon izmjenjenih priključaka za izvođenje prvenstveno

poljoprivrednih, šumskih ili drugih radova i za vuču priključnih vozila za traktor.

Motokultivator je motorno vozilo koje se sastoji iz pogonsko-upravljačkog i tovarnog djela,

koji su konstruktivno razdvojivi,a u saobraćaju na putu učestuju isključivo kao jedna cjelina,

čiji pogonski dio prema konstrukciji,uređajima,sklopovima i opremi je namjenjen i

osposobljen za guranje,vučenje,nošenje ili pogon izmjenjenih priključaka za izvođenje

poljoprivrednih radova, čija najveća konstrukcijska brzina nije veća od 30 km/h i čija snaga

motora nije veća od 12 kW.

Priključno vozilo je vozilo koje je po konstrukciji, uređajima,sklopovima i opremi

namjenjeno i osposobljeno da bude vučeno od strane drugog vozila, a služi za prevoz putnika,

odnosno stvari,odnosno za obavljanje radova.

Priključno vozilo za traktor je priključno vozilo koje je namjenjeno da bude vučeno

isključivo od strane traktora.

Priključak za izvođenje radova je izmjenjivo oruđe koje služi obavljanju

poljoprivrednih,šumskih ili drugih radova, i koje se u svrhu izvođenja radova postavlja ili

priključuje na motorno vozilo.

Zaprežno vozilo je vozilo koje je namjenjeno i osposobljeno da ga vuče upregnuta životinja.

Tranvaj je šinsko vozilo namjenjeno za prevoz putnika,koje se kreće po šinama, i koje radi

napajanja el. energijom povezano na električni vod.

Vojno vozilo je svako borbeno i neborbeno vozilo i drugo vozilo koje je registrovano po

posebnim propisima ministarstva nadležnog za poslove odbrane, kao i svako drugo propisno

obilježeno vozilo dok se, po osnovu izvršavanja materijalne obaveze,nalazi na korišćenju u

jedinicima i ustanovama ministarstva nadležnog za poslove odbrane i Vojske BiH.

Registrovano vozilo je vozilo koje je upisano u jedinstveni registar vozila i za koje je izdata

saobraćajna dozvola, registrovane tablice i registraciona naljepnica.

Masa vozila je masa praznog vozila sa svim punim rezervoarima i propisanom opremom.

Nosivost vozila je masa do koje se vozilo moze opteretiti prema deklaraciji proizvođača, pri

čemu se u tu masu računa i vertikalno opterećenje koje vozilo prima od priključnog vozila.

Najveća dozvoljena masa vozila je zbir mase vozila i nosivosti vozila.

Ukupna masa vozila je masa vozila i masa kojom je vozilo opterećeno(lica i teret).

6

Najveća dozvoljena ukupna masa vozila odnosno skupa vozila je najveća masa opterećenog

vozila, odnosno skupa vozila, koji je nadležan državni organ propisao kao najveću

dozvoljenu.

Najveća dozvoljena masa skupa vozila je zbir najvećih dozvoljenih masa vozila koja čine

skup, umanjen za vertikalno opterećenje koje vozilo prima od priključnog vozila.

Ukupna masa skupa vozila je masa opterećenog skupa vozila (lica i teret).

Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u horizontalnom položaju kojim njegova

osovina opterećuje kolovoz u stanju mirovanja vozila.Prema tehničkim karakteristikama

vozila su podeljena ili grupisana na vrste i kategorije.Ovo grupisanje ima svoj značaj naručito

kod: utvrđivanja uslova koje vozilo u saobraćaju mora ispunjavati, uslova koje vozač mora

ispuniti da bi mogao upravljati tim vozilom u saobraćaju, osiguranja vozila i robe, odnosno

putnika, regulisanja ugovornih odnosa,naknade za puteve itd.

3. ISPITIVANJE VOZILA

Motorna i priključna vozila ne mogu se pustiti u promet, a to znači ne mogu se

pojaviti na tržištu, a time i saobraćaju, bez odgovarajućeg odobrenja (atesta). Ovom odobrenju

predhodi ispitivanje u toku koga se utvrđuje da li ova vozila u pogledu konstrukcionih

osobina i uređaja ispunjavaju propisane uslove. Ispitivanju podliježu sva motorna i priključna

vozila bez obzira da li se serijski ili pojedinačno proizvode ili prepravljaju. Pored vozila

ispitivanju podliježu i rezervni dijelovi koji su značajni sa aspekta bezbjednosti saobraćaja,

odnosno koji predstavljajuaktivne elemente bezbjednosti vozila, kao što su: dijelovi uređaja

za upravljanje, zaustavljanje, spajanje vučnog i priključnog vozila, osvjetljenje, davanje

svjetlosnih znakova i slično.

Vozila u saobraćaju na putu moraju da ispunjavaju propisane uslove u pogledu

dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja, zaštite čovjekove okoline, kao i da

imaju ispravne propisane uređaje i opremu. Vozila koja ne ispunjavaju propisane

uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja mogu da učestvuju u

saobraćaju na javnom putu ako ispunjavaju posebne uslove koji omogućavaju

bezbjedan i nesmetan saobraćaj, utvrđene u odobrenju koje je izdalo nadležno

ministarstvo. Bliže odredbe o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju

7

vozila, uređajima i opremi koju moraju da imaju vozila i osnovnim uslovima koje

moraju da ispunjavaju uređaji i oprema u saobraćaju na putevima pravilnikom

propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove.1

Motorna i priključna vozila registrovana u inostranstvu mogu da učestvuju u

saobraćaju na teritoriji Bosne i Hercegovine ako imaju ispravne uređaje i opremu

propisanu važećom međunarodnom konvencijom o saobraćaju na putevima, a u

pogledu dimenzija, najveće dozvoljene mase i osovinskog opterećenja, ako ispunjavaju

uslove propisane za motorna i priključna vozila registrovana u Bosni i Hercegovini. 2

Svako motorno ili priključno vozilo, koje se pojedinačno proizvodi ili prepravlja, mora

biti ispitano (atestirano). Međutim, vozila koja se serijeski proizvode ne moraju pojedinačno

biti ispitana, nego je dovoljno ispitatinekoliko vozila iz serije i ako ispunjavaju uslove

odogrenja važi za sva vozila iz serije koja su proizvedena po istoj tehničkoj dokumentaciji.

3.1. Izmjena mehaničkog stanja vozila

U praksi se često ne pravi dovoljno jasna razlika između izmjene tehničkog stanja i prepravke

vozila. Ova razlika nije formalne ili terminološke nego suštinske prirode. Kod izmjena

tehničkog stanja nije potrebno vršiti ispitivanje (atestiranje) vozila dok kod prepravke jeste.

Ako se u staro vozilo (npr. „Zastava 101“) ugrađuje nov motor proizveden za isti tip vozila

onda je te izmjena tehničkog stanja, vozilo ne treba zbog toga ispitivati, nego se samo na

osnovu isprave (računa) izvrši promjena u saobraćajnoj dozvoli. Mađutim, ako se u to vozilo

(„Zastava 101“) ugrađuje motor proizveden za drugi tip vozila (npr. „ Mercedes“) onda je to

prepravka i u postupku ispitivanja mora se utvrditi kako je to ugrađivanje izvršeno, da li

uređaji i djelovi na vozilu mogu podnijeti sile koje proizvodi novi motor (mjenjač, diferencijal

i drugo) itd.

3.2. Homologacija opreme i dijelova motonih vozila

1 Član 203. Zakona o bezbjednosti saobraćaja BiH

2 Član 204. Zakona o bezbjednosti saobraćaja BiH8

Potreba izjednačavanja izrade i kvaliteta djelova, uređaja i opreme za motorna vozila na

međunarodnom planu, doprinjela je da se zaključi Sporazum o jednoobraznim uslovima za

homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila.

Zemlje potpisnice Sporazuma utvrđuju jednoobrazne uslove za homologaciju opreme i

dijelova motornih vozila, oznake homologacije i sprovode postupak međusobnog priznavanja

odobrenih homologacija. Najmanje dvije države potpisnice mogu izraditi nacrt pravilnika o

uslovima homologacije određenog uređaja ili opreme motornih vozila i dostaviti ga drugim

državama preko Generalnog sekretara UN. Nacrt pravilnika razmatra grupa eksperata za

konstrukciju vozila (WP 29) Evropske ekonomske komisije (ECE) i preporučuje ih vladama

radi prihvatanja. Država može prihvatiti ili ne prihvatiti predloženi pravilnik. Do sada je

donešeno preko 100 pravilnika o jednoobraznim uslovima za homologaciju pojedinih dijelova

i opreme za motorna vozila. Prema navedenom Sporazumu postupak obaveznog atestiranja

(homologacije) odnosi se na određene bitne – vitalne karakteristike (uređaje i dijelove) vozila.

Ispitivanju i postupku homologacije ne podliježu sve nego samo one karakteristike koje su

bitne za bezbjednu eksplotaciju motornog vozila u saobraćaju. Motorno vozilo je složen

proizvod, a ovi propisi o homologaciji ne odnose se na njega kao cjelinu u eksplotaciji nego

samo na određene uređaje i dijelove. Moglo bi se desiti da i pored ispitanih dijelova i uređaja

u montaži nastane greška.

Motorna i priključna vozila koja se prvi put registruju na teritoriji Bosne i

Hercegovine, kao i njihovi dijelovi, uređaji i oprema, prema svojim konstrukcionim i

bezbjednosnim karakteristikama, moraju da odgovaraju propisima u Bosni i

Hercegovini i evropskim standardima i propisima koji se primjenjuju u Bosni i

Hercegovini. Postupak utvrđivanja i provjeravanja usklađenosti konstrukcionih i

bezbjednosnih karakteristika vozila u odnosu na važeće propise i standarde u Bosni i

Hercegovini, kao i zahtjeve evropskih propisa i standarda, odnosno homologacija

motornih vozila, sprovodi se kod: novokonstruisanih i nehomologovanih vozila

sprovođenjem odgovarajućih ispitivanja u ovlaštenim organizacijama prema

procedurama propisa i standarda u Bosni i Hercegovini i evropskih propisa i standarda

i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se certifikat o usklađenosti. Bliže uslove o

homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme, određivanju organizacija koje mogu

obavljati administrativne i tehničke poslove u oblasti homologacije pravilnikom

propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za poslove energetike i industrije.3


Ne samo prije uključivanja u saobraćaj nego i u toku eksplotacije vozilo mora ispunjavati

propisane uslove. Propisima su predviđeni instrumenti koji obezbjeđuju da se i u toku

eksplotacije vrši selekcija vozila ukoliko prestanu ispunjavati potrebne uslove.

Jedan od mjera društvene intervencije kojom se to postiže je i tehnički pregled vozila.

3.3. Tehnički pregled vozila

Radi provjeravanja tehničke ispravnosti motornih i priključnih vozila, obavljaju se

tehnički pregledi tih vozila. Tehnički pregled vozila može da bude redovni i vanredni.

Na tehničkom pregledu utvrđuje se da li motorno ili priključno vozilo ima propisane

uređaje i opremu i da li je u ispravnom stanju, te da li ono ispunjava i druge propisane

uslove za učestvovanje u saobraćaju. O izvršenom tehničkom pregledu motornih i

priključnih vozila vodi se evidencija. 4

Novoproizvedena motorna i priključna vozila nakon tehničkog pregleda prije prve

registracije vlasnici su dužni da odvezu na redovan tehnički pregled u toku mjeseca u

kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije. Vozila stara dvije i više godina

vlasnici su dužni da odvezu na tehnički pregled svakih 12 mjeseci. 5

Redovni tehnički pregled vozila obavlja se jedanput godišnje, a za određena motorna i

priključna vozila svakih šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Odobrenje za rad, nadzor nad radom stanica tehničkog pregleda motornih i priključnih

vozila izdaju i sprovode entitetska i kantonalna ministarstva i ministarstvo Brčko

Distrikta Bosne i Hercegovine, nadležna za saobraćaj. Stanica tehničkog pregleda koja

ima odobrenje za rad dužna je tehničke preglede obavljati u skladu sa ovim zakonom i

važećim propisima kojima je regulisana ova oblast. Nadzor nad radom stanica

tehničkog pregleda nadležni organi su dužni izvršiti najmanje četiri puta godišnje.

Nadležni organi dio poslova iz svoje nadležnosti mogu da prenesu na odgovarajuće

stručne institucije. Bliže odredbe o sadržaju i načinu obavljanja tehničkih pregleda,

evidencijama koje se vode i obrascima koji se izdaju, uslovima koje moraju da zadovolje

ovlaštene organizacije za obavljanje tehničkih pregleda, pravilnikom.6




Pored redovnog vozilo se može uputiti i na vanredni tehnički pregled, ako se osnovano

posumnja u tehničku ispravnost te bezbjednost značajnih uređaja i sklopova, oštećenja u

saobraćajnoj nezgodi itd.

Na vanredni tehnički pregled uputiće se motorno ili priključno vozilo koje je isključeno

iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti uređaja za upravljanje ili uređaja za

zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nesreći toliko oštećeno da se opravdano

može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za bezbjednost

saobraćaja, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na

tečni gas, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje

vučnog i priključnog vozila, vozilo koje izduvnim gasovima ili na drugi način

prekomjerno zagađuje vazduh, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. 7

Kada je riječ o uslovima koje motorna vozila moraju ispunjavati u saobraćaju, treba imati u

vidu da danas postoje ozbiljni zahtjevi za dalje poboljšanje bezbijednosti saobraćaja, uštedu

sve skuplje energije i smanjenje emisije štetnih gasova i buke. Ovi zahtjevi su doprinijeli

razvoju novih tehnologija i tehničkih propisa što je,između ostalog, uslovilo i smanjenje

težine vozila. To je izazvalo aktuelnu polemiku o performansima, trajnosti, isplatljivosti i

prilagodljivosti ovih vozila nekim uslovima savremenog saobraćaja.

U uskoj vezi sa bezbijednošću vozila je i teret koji se na vozilu prevozi.Vrste i domašaji

opasnosti tereta u saobraćaju mogu biti različiti.Jednu vrstu čine tereti koji sami po sebi nisu

opasni ( po svojim svojstvima ), ali to postaju u saobraćaju zbog toga što nisu pričvršćeni ,

pravilno složeni, raspoređeni ili je vozilo preopterećeno itd. Drugu vrstu čine tereti koji po

svojim svojstvima inače predstavljaju povećanu opasnost za okolinu bez obzira gdje se

nalaze. Radi se prije svega o opasnim materijama čija se opasnost u saobraćaju može još više

potencirati.

4. INDIVIDUALIZACIJA MOTORNOG VOZILA U

SAOBRAĆAJU


Po međunarodnim i unutrašnjim propisima svako motorno vozilo u saobraćaju mora biti

individualizovano. Individualizacija se sastoji od registracije, registarskih oznaka, oznaka za

identifikaciju,a u međunarodnom saobraćaju i od oznaka za raspoznavanje države u kojoj je

vozilo registrovano.

4.1. Registracija vozila

Najvažnije pravna posljedica registracije je da ona daje pravo učešća, sa registrovanik

vozilom, u saobraćaju. Za registrovano vozilo izdaje se isprava o registraciji ( saobraćajna

dozvola ) i spoljne oznake ( registarske tablice ). Isprava o registraciji je dokument punovažan

za učešće i u međunarodnom i unutrašnjem saobraćaju.

U ovu ispravu podaci o vozilu mogu se upisivati iz fabričke dokumentacije ili iz odobrenja

za puštanje vozila u promet ( atesta ) koje se izdje poslije ispitivanja vozila. Izmjena podataka

u ispravi o registraciji vrsi se na osnovu iste dokumentacije. To isključuje mogućnost

improvizacije i zloupotreba.

4.2. Registarski broj vozila

Konvencija o saobraćaju na putevima predviđa da registarski broj vozila mora biti sastavljen

od brojeva ili brojeva i slova. Brojevi moraju biti arapski, a slova – velika slova latinice.

Mogu se upotrijebiti i drugi brojevi ili slova, ali onda registarski broj mora biti ponovljen

arapskim brojevima i velikim slovima latinice. Da se ne bi stvarao dvostruki sistem

registracije ( međunarodni i unutrašnji saobraćaj ) unutrašnje pravo je usklađeno sa

međunarodnim. Zahvaljujući tome registarske oznake su jednoobrazne za međunarodni i

unutrašnji saobraćaj.

Motorna i priključna vozila koja učestvuju u saobraćaju na putu moraju da budu

registrovana, o čemu se vodi evidencija, u skladu s odgovarajućim zakonom o centralnoj

evidenciji i razmjeni podataka. Ne moraju da budu registrovana motorna i priključna

vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja probna vožnja radi

ispitivanja i prikazivanja njihovih karakteristika ili koja se kreću od mjesta proizvodnje

do skladišta, kao i motorna i priključna vozila koja se kreću od mjesta u kojem su

12

preuzeta neregistrovana do mjesta u kojem će da budu registrovana, pod uslovom da su

označena probnim tablicama. Za ova vozila izdaje se potvrda o korištenju probnih

tablica. 8

Registrovati se mogu motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom

pregledu utvrdi da su ispravna. Ne može se registrirati vozilo niti produžiti rok važenja

registracije vozila čiji vlasnik ima neplaćenu novčanu kaznu ili troškove prekršajnog

postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru novčanih kazni u skladu s važećim

zakonima o prekršajima u BiH." Za registrovano vozilo izdaju se: registarske tablice,

potvrda o registraciji, privremena potvrda o registraciji, potvrda o vlasništvu vozila i

stiker naljepnica. Potvrda o registraciji izdaje se s rokom važenja od jedne godine.

Potvrda o registraciji može se izdati trajno za: oldtajmere, vozila koja nisu prvenstveno

namijenjena za učestvovanje u saobraćaju (motokultivator, traktor, radna mašina,

pčelarsko vozilo, poljoprivredno vozilo i sl.) i mopede i lake četvorocikle. Potvrda o

registraciji može se izdati sa kraćim rokom važenja, koji ne može biti kraći od šest

mjeseci, za sljedeće kategorije: motocikle, tricikle, četvorocikle i lake motocikle.Vlasnik

vozila, ako ne produži registraciju vozila u roku od 30 dana od dana isticanja važenja

potvrde o registraciji, dužan je da vrati registarske tablice nadležnom organu u roku od

osam dana. Vlasnik vozila dužan je da odjavi vozilo ako je prodato, uništeno ili otpisano

i ako je vlasnik promijenio stalno prebivalište, odnosno sjedište, u roku od 15 dana. U

istom roku vlasnik vozila dužan je da prijavi promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan

u potvrdi o registraciji i potvrdi o vlasništvu vozila.9

Za vozila koja se registruju u Bosni i Hercegovini izdaje se jedna od sljedećih

registarskih tablica: registarske tablice za motorna vozila; registarske tablice za

priključna vozila; registarske tablice za motocikle; registarske tablice za motorna i

priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i

predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja;

registarske tablice za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine i registrovaće se u

inostranstvu; tablice za privremeno registrovana vozila i probne tablice. Oznake na

registarskim tablicama sastoje se od određenih slova i brojeva. Vozilo registrovano u

Bosni i Hercegovini ne može da napusti teritoriju Bosne i Hercegovine ako ne nosi



istaknutu međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. Zabranjeno je isticanje

međunarodne oznake druge države na vozilima registrovanim u Bosni i Hercegovini. 10

Motorna vozila, osim motocikala, u saobraćaju na putu moraju da imaju po dvije

registarske tablice, a laki motocikli, motocikli i priključna vozila po jednu registarsku

tablicu. Registarske tablice na vozilu moraju da budu postavljene tako da su dobro

vidljive i čitljive, od kojih je jedna na prednjoj, a druga na zadnjoj strani, a kod lakog

motocikla, motocikla i priključnih vozila - na zadnjoj strani. 11

Kad upravlja motornim i priključnim vozilom, vozač mora da ima kod sebe

važeću potvrdu o registraciji izdatu za to vozilo, kao i polisu obaveznog osiguranja, a

motorna i priključna vozila registrovana u stranoj zemlji i međunarodnu ispravu o

osiguranju od automobilske odgovornosti koja važi na području Bosne i Hercegovine i

dužan je da je pokaže na zahtjev policajca ili drugog ovlaštenog lica. Kad upravlja

vozilom koje je označeno probnim tablicama, vozač mora da ima kod sebe važeću

potvrdu i dužan je da je pokaže na zahtjev ovlaštenog lica. 12

Motorna i priključna vozila registrovana u stranoj zemlji mogu da učestvuju u

saobraćaju na teritoriji Bosne i Hercegovine samo ako imaju važeću potvrdu o

registraciji vozila i registarske tablice koje je izdao nadležni organ zemlje u kojoj je

vozilo registrovano, kao i međunarodnu oznaku zemlje registracije. 13

Motorna i priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih

država i predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog

osoblja, stranih trgovinskih, saobraćajnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih

dopisništava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca, stalnih službenika stranih

dopisništava i motorna i priključna vozila stranaca kojima je radi školovanja,

specijalizacije, naučnih istraživanja, zapošljavanja ili obavljanja profesionalne

djelatnosti, pružanja azila ili priznavanja statusa izbjeglog lica izdato odobrenje za

privremeni boravak duži od šest mjeseci ili za stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini,

kao i motorna i priključna vozila državljana Bosne i Hercegovine koji se vrate iz

inostranstva, odnosno dođu u Bosnu i Hercegovinu da u njoj stalno ostanu, mogu da

učestvuju u saobraćaju u Bosni i Hercegovini samo ako su registrovana u Bosni i 10 Član 209. Zakona o bezbjednosti saobraćaja BiH




Hercegovini. Učestvovanje vozila međunarodnih oružanih snaga stacioniranih u Bosni i

Hercegovini u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini regulisaće se posebnim

međunarodnim ugovorom. 14

Privremeno mogu da se registruju motorna i priključna vozila uvezena iz

inostranstva ili nabavljena u Bosni i Hercegovini čiji su vlasnici stranci koji u Bosni i

Hercegovini privremeno borave na osnovu važeće putne isprave, ili državljani Bosne i

Hercegovine koji radi školovanja, specijalizacije, naučnog istraživanja, zapošljavanja ili

obavljanja profesionalne djelatnosti privremeno borave u inostranstvu, motorna i

priključna vozila koja se koriste na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji ili ugovora o

zakupu zaključenog između domaćeg i stranog prevoznika, kao i motorna i priključna

vozila koja se koriste na sajmovima i sportskim takmičenjima. Vozilo koje u Bosnu i

Hercegovinu uđe sa stranim registarskim tablicama na kojima oznake i broj nisu u

skladu s odredbama međunarodnih ugovora koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina

mora se privremeno registrovati. Privremena registracija vozila važi najduže jednu

godinu i može se, iz opravdanih razloga, produžiti najduže za još jednu godinu.15

Za privremeno registrovano vozilo izdaju se: potvrda o registraciji, potvrda o

vlasništvu vozila, stiker naljepnica i odgovarajuće registarske tablice. Kad upravlja

privremeno registrovanim vozilom, vozač kod sebe mora da ima važeću potvrdu o

registraciji vozila i dužan je da je pokaže na zahtjev ovlaštenog lica. Bliže odredbe o

postupku i načinu registracije vozila, izgledu i sadržaju privremene potvrde o

registraciji, potvrde o registraciji, potvrde o vlasništvu vozila, stiker naljepnice i

registarskih tablica, o izgledu međunarodne oznake Bosne i Hercegovine i o

dimenzijama, obliku, boji, sadržaju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica

pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje

poslove.16

4.3. Oznake za identifikaciju motornih i priključnih vozila




Oznake za identifikaciju motornih i priključnih vozila obuhvataju: marku ili oznaku

proizvođača vozila , fabrički broj proizvodnje ili serijski broj fabrike na šasiju ili na karoseriju

( ukoliko vozilo nema šasiju ). Slova i brojevi od kojih je sastavljena oznaka za identifikaciju

moraju biti postavljeni na vidnim mjestima, lako čitljivi i takvi da ih je teško mijenjati ili

uništiti. Prema Konvenciji ova oznaka treba biti napisana isključivo latinicom ili engleskim

kurzivom i arapskim brojevima ili treba biti ponovljena na ovaj način.

4.4. Znak za raspoznavaje države u kojoj je vozilo registrovano

Svako vozilo u međunarodnom saobraćaju treba da nosi na zadnjem dijelu, pored registarske

oznake i oznaku zemlje u kojoj je registrovano. Ova oznaka sastoji se od jednog do tri slova

pisana velikim slovima latinice, crnom bojom, na bijeloj ploči elipsastog oblika.

Znak za raspoznavanje države u kojoj je vozilo registrovano ne može biti uključen u

registarski broj niti postavljen tako da se može pomiješati sa ovim brojem ili naškoditi

njegovoj čitljivosti.

Nacionalna pripadnost vozila značajna je radi utvrđivanja domena primjene pojedinih

međunarodnih konvencija ili drugih međunarodnih ugovora. U međunarodnom saobraćaju

važno je da li vozilo ima nacionalnu pripadnost jedne od država potpisnica konvencije ili

nekog drugog multilateralnog ili bilateralnog ugovora.

5. ZAKLJUČAK

Pošto motorno vozilo ima karakter opasne stvari, ( za pogon koristi relativno veliku energiju

zahvaljujući kojoj se kreće velikim brzinama) krećući se na ograničenom putu dostupnom

velikom broju učesnika u saobraćaju ono mora ispunjavati određene uslove i propise. Ovi

uslovi i propisi nisu isti za sva vozila već zavise od vrste i kategorije vozila i njihovih

karakteristika kao što su pogonska snaga, brzina kretanja, dimenzije i najveća dozvoljena

težina. Što su ove karakteristike veće to su i uslovi strožiji. Uslovi se utvrđuju na osnovu

ispitivanja koja se vrše na vozilima. Prvenstveno tu spadaju homologacija dijelova i opreme

vozila ( kako bi se utvrdilo da li oni odgovaraju propisanim standardima ), tehnički pregledi

16

vozila ( provjeravanje tehničke ispravnosti vozila). Prema međunarodnim i unutrašnjim

propisima svako motorno vozilo u saobraćaju mora biti individualizovano. Individualizacija

se sastoji od registracije, registarskih oznaka, oznaka za identifikaciju,a u međunarodnom

saobraćaju i od oznaka za raspoznavanje države u kojoj je vozilo registrovano.

LITERATURA

www.hrleksikon.info/definicija/homologacija.html www.wikipedija.com/

17

http://www.wikipedija.com/

http://www.hrleksikon.info/definicija/homologacija.html

Seminarski- pravo..docx

Documents

Transcript of Seminarski- pravo..docx