Semberske novine [broj 707, 16.7.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 707, 16.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-707-1672009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S16. JUL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 707 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

KRSNA SLAVA SDS- A

SPREMNIZA NOVEIZAZOVE

str. 5

PUTARI

NAJBOQIKUVARI!

FILIJALA BIJEQINA

RIJEM U SO BIJEQINA ZAPORTISTE SNE@ANU LAKI] I

ELIBORA VIDI]A

OSVJETLALIOBRAZSEMBERIJE

PO^ELE PRIPREME RADNIKA

OSTALI BEZCIJELOG TIMA

BORKA NOVAKOVI]

PRESUDA U KORISTRADNIKA

str. 3

,,ODIGITRIJA,,

IKONA ZAVLADIKU VASILIJA

str. 11

USPJE[NO ZAVR[ENATURISTI^KAMANIFESTACIJA,,ZLATNI KOTLI]SEMBERIJE 2009

,,

" Revirom ,,Pet jezera ,,

prodefilovalo 5.000 gostiju, a u ,,kotli}u

,,se

kr~kalo 700kilograma ribe...



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 *@iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSUNa Prvim susretima generacija U~iteqske {kole u Bijeqi-

ni koji su odràni krajem juna prihva}ena je inicijativa dase osnuje Dru{tvo "Semberski u~iteqi". Inicijativni odborzakazao je odràvawe Osniva~ke skup{tine za 24. juli u Na-rodnoj biblioteci "Filip Vi{wi}". Na osniva~koj skup{ti-ni bi}e usvojeni najva`niji akti udruèwa kao {to su Prog-ram i Statut, izabrani Skup{tina i Upravni odbor, kao i~elni qudi u tim organima. Bi}e utvr|en Nacrt "Eti~kog ko-

deksa pedago{ke profesije" i Program obiqeàvawa 175 go-dina od smrti narodnog pjesnika i guslara Filipa Vi{wi}a.

GENERACIJE NA OKUPU

Deveto zasijedawe Skup{tine op{tine Bijeqina se 22. jula, odlu~eno je na uobi~ajenom

dogovoru pred odràvawe skup{tinskih Najva`nija ta~ka dnevnog reda svakako }e biti op{tinskog buxeta koji }e biti umawen za ne{to

od 30 procenata.- Nije bilo drugog na~ina da uravnoteìmo prihode i

izuzev smawewa buxetske potro{we, kao odgovor slabije puwewe op{tinske kase od planiranog, {to je

globalne ekonomske krize koja je zahvatila i Srpsku. Buxet }e biti mawi za oko 18 miliona

ra~unaju}i i pet miliona kreditnog zaduèwa koje biti realizovano u ovoj godini, rekao je preds-

stranaka Milorad Sofreni}, na~elnik za finansije Op{tinske administrativne

Pored dnevnog reda, koji je prezentovan u~esnicima dogovora, postoji mogu}nost da se za nared-

sjednicu pripremi i predloì odbornicima na usvajawe o kori{tewu sredstava Agrarnog fonda

Bijeqina za ovu godinu i Odluka o bratimqewu bugarskim gradom Ruse.O~ekuje se da }e odbornici donijeti zakqu~ke o dodjeli

priznawa povodom slave op{tine Bijeqina velikomu~enika Pantelejmona i 24. septembra -

op{tine Bijeqina.- Osmog avgusta o~ekuje nas Sve~ana sjednica Skup{tine,

}emo naredno radno zasijedawe imati u septembru. Da po~etkom septembra ili kasnije, zavisi}e od va`nosti

koja }e se u me|uvremenu nametnuti, rekao je

\ur|evi}, predsjednik Skup{tine op{tineijeqina. T. N.

Udruèwe gra|ana, Srp-ska kulturna zajedni-ca Bijeqina, u sarad-wi sa Komitetom za

kulturu Sankt Peterburga, or-ganizovala je u Galeriji "Mi-lenko Atanackovi}" izlo`buumjetni~kih fotografijaEmilaKana pod nazivom " Peterburg.Bijele no}i. Bijeli dani". Pred-sjednik Srpsko - ruske zajedni-ce, Savo Cvjetinovi} pozdravio

je visoku delegaciju Sankt Pe-terburga i istakao da je to prvikorak u uspostavqawu saradweRepublike Srpske sa Sankt Pe-terburgom.

- Ovo je za sve nas veliki kul-turni doga|aj i po~etak plodnedugoro~ne saradwe. Ruski i srps-ki narod povezuju brojni doga|a-ji koji su zabiqeèni krozisto-riju. Qubav i prijateqstvo kojepostoji krozvijekove izme|u dvanaroda, ovom izlo`bom i ovimkulturnim ~inom jo{ jednom jepotvr|eno. Od Sankt Peterbur-ga,u oblasti ekonomije, kulture,arhitekture i u drugim oblasti-ma moèmo puno novoga nau~itii saznati. Nadam se da }emoima-ti priliku da uskoro i RS pred-stavimo bratskom ruskom narodukoji ìvi u Sankt Peterburgu,istakao jeCvijetinovi}.

Autor izlo`be, umjetnik islikar, ~lan Ruske akademijenauka i umjetnosti, Emil Kankaè da su tri teme zastupqenena wegovim umjetni~kim fotog-rafijama: no}, zima i sunce.

- Bijele no}i i bijeli daniobuhvataju sva godi{wa doba u

Sankt Peterburgu. Kao {to jepoznato, u Sankt Peterburgu suìvjeli i stvarali Dostojevski,Pu{kin, Qermontov, Tolstoj.Dvapredsjednika moderne Rusijero|ena su u Sankt Peterburgu itajgradima svoju specifi~nu is-toriju. @eqeli smo da vamSankt Peterburg predstavimoonakvim kakvim ga mi vidimo ivolimo.Poku{ao sam napravitisvojevrsnu simetriju izme|uzimskih bijelih dana i ~uvenihpeterbur{kih bijelih no}i.Fotografije su nastajale od2001. do 2009. godine. U pro{lojgodini ova izlo`ba, na kojoj senalazi 57 fotografija, bila jepostavqena u Rimui Napuqu.

Emil Kan kaè da je po do-lasku u Bijeqinu na grbu op{-tine uo~io dva bijela goluba.

- Sam naziv grada Bijeqine i

naruskom simbolizuje ne{to bi-jelo i ~isto. Zbogtogasami svo-ju izlo`bu nazvao simboli~nimnazivom "Bijeli dani i bijeleno}i", rekao je Kan.

I zamjenik gradona~elnikaSankt Peterburga za kulturu,VasilijPankratov istakao je naotvarawu izlo`be da je to po~e-tak jednog dugoro~nijeg procesasaradwe, jer je po~etkom godinepotpisan i protokol o me|usob-noj saradwi izme|u Sankt Pe-terburga i Vlade RS.

- Ovo nije pojedina~an i usam-qen ~in, ve} nagovje{taj jednedugoro~nije saradwe u svim ob-lastima. Dogovorena je saradwau oblasti privrede, prosvjete,kulture i mi }emo se potruditida taj program bude u cjelostiispuwen, naglasio je Pankratov.

Q.Q.

Osnovni sud u Bijeqini, odlu-~uju}i po tu`bi radnika AD"Elvako", da im se isplati ne-ispla}eni dio plata za period

d 15. novembra 2003. godine do 31. marta005. godine, presudio je u korist radnikadonio odluku da im je mati~no preduze-

e du`no isplatiti nadoknadu razlikelata za period od godinu dana prije pod-o{ewa tu`be, po~ev{i od 15.11.2003. do5. novembra 2004. godine. Sud se, kaèravni zastupnik radnika BorkaNovako-}, rukovodio odlukom Ustavnog suda BiH.- U presudi je poja{weno da jeVlada RS

septembra 2003. godine stavila van

snage odluku o najniòj cijeniradaod 68KM i utvrdila novu najniù cijenu radaod 82 KM, koja se trebala primjewivatiod prvog oktobra 2003. godine. Tuènopreduze}e privatizovano je 17. septembra2001. godine sa u~e{}em dràvnog kapi-tala u iznosuod 30odsto, i ono jebilo du -̀no ispla}ivati radnicima platu po naj-niòj cijeni rada od 80, odnosno od 82KM, saglasno odlukama Vlade RS.

Pravni zastupnik AD "Elvako", advo-katVojislav Dra{kovi} insistirao je natome da se propisana najnià cijena radaodnosi na buxetske korisnike i pravnalica kod kojih je u~e{}e dràvnog kapi-

tala ve}e od 50 odsto, a koja se primjewi-vala od prvog jula 2000. godine, kao i od-luku Vlade RS kojom je utvr|ena najniàcijena rada od 82 KM, koja se primjewiva-la od prvog marta 2003. godine, ali samo uodnosu na buxetske korisnike. Dra{ko-vi} je smatrao da se ista odluka ne moèprimjewivati na tuèno preduze}e koje jeprivatizovano 15. juna 2001. godine sa u~e{-}em kapitala od 30 odsto. On je posebno in-sistirao na neblagovremenosti tu`be ina ~iwenici da su poslodavac i sindikatu ovom preduze}u sporazumno utvrdili naj-niù cijenu rada. S obzirom na to da je tu -̀bu svojevremeno podnijelo vi{e od 200

radnika i da se presu|eni iznosi kre}u od200 KM do vi{e od hiqadu maraka, AD "El-vako" }e po presudi suda, ipak, morati is-platiti radnicima ukupno vi{e od200.000 KM. Sud je odbacio zahtjev tuì-oca o isplati regresa za 2002. godinu rad-nicima, obrazlaù}i to istekom odre|e-nog zakonskog roka. Zbirni iznos dijela ne-ispla}enih plata, bez kamata po tu`be-nom zahtjevu iznosio je 294.217 KM. Ima-

ju}i u vidu i to da su tro{kovi parni~nogpostupka dostigli iznos od 23.450 KM, evi-dentno je da se preduze}a ne bi trebalapoigravati radni~kim pravima i da bi mo-rala ispo{tovati obaveze prema wima.

ME\USTRANA^KI DOGOVOR

SRPSKA KULTURNA ZAJEDNICA BIJEQINA I KOMITET ZA KULTURU SANKT PETERBUR GA

BIJELE NO]I I BIJELI DANI

PRESU\ENO U KORIST RADNIKA

SKUP[TINA22. JULA

UKRADEN NOVAC IZ MAGACINANepoznati kradqivci ukrali su 13. jula novac, u iznosu od3.527 KM iz otvorenog magacina preduze}a "Euromarket"DOO u Jawi. Pqa~ka se dogodila tokom dana. Policija jeizvr{ila uvi|aj i traga za kradqivcima.

Emil Kan



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.4

U~etvrtak, 9. jula u Loz-nici je potpisan pro-tokol o saradwi narealizaciji Projekta

ure|ewa doweg toka rijeke Dri-ne. Ovim protokolom se defi-ni{u razlozi i ciqevi za uspos-tavqawe zajedni~kih aktivnos-ti na realizaciji projekta, sakrajwim ciqem iznalaèwa rje-{ewa prisutnih problema koja}e dovesti do privrednog i eko-nomskog razvoja gradova i op{-tina koje gravitiraju na ovompodru~ju. Op{ti ciqevi projek-ta su, pored ostalog, unapre|ewekori{tewa vodotoka rijekeDrine, omogu}avawe vr{nog ra-da HE "Zvornik", iskori{}ava-we vodnog resursa, navodwavawepoqoprivrednih povr{ina, plo-vnost Drine, za{tita od voda,ure|ewe slivova i buji~nih po-toka, razvoj turizma i drugo.Protokol su potpisali gradona-~elnik Loznice Vidoje Petro-

vi}, predsjednik op{tine Bo-gati} Radenko Petri}, predsjed-nik op{tine Mali Zvornik Mi-lan Todorovi}, na~elnik op{-tine Bijeqina Mi}o Mi}i} ina~elnik op{tine Zvornik Zo-ran Stevanovi} i na taj na~inozvani~ili dokument o prekod-rinskoj saradwi.

- Kao doma}inu ovog skupa,drago mi je {to je prijedlog osaradwi nai{ao na maksimalnupodr{ku mojih kolega iz sused-nih op{tina i ovo je veliki ko-rak ka budu}nosti ovih pet op-{tina, rekao je Vidoje Petro-vi}, gradona~elnik Loznice.

- Ure|ewe korita reke Drineje veliki posao i ima}e ogromanzna~aj za ekonomski i svakidrugi razvoj regije. Prvi korakohrabruje i podrazumeva preko-grani~nu saradwu, zatim on jezna~ajan i sa aspekta re{avawaproblema gra|ana sa obe stranereke, pre svega u oblasti poqo-

privredne saradwe, jednostavnore~eno, ovim protokolom se ot-varaju vrata za afirmaciju svihpotencijala i svim granama. Zb-og toga moramo maksimalno ra-diti na ovom projektu i u tompravcu o~ekujemo i punu podr{-ku vlasti iz Beograda i VladeRepublike Srpske, jer na ovaj

na~in se vra}amo Drini, koja jeistinski draguq, istakao jePetrovi}.

Na~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i} je pokazao velikiinteres za realizaciju ovog pro-

jekta.- Ovim ~inom potpisivawa

protokola otvorili smo pros-

tor za velike ciqeve pet op{-tina i dvije Republike i poku-{a}emo da rije{imo mnoga bit-na pitawa za ìteqe ovih op{-tina i gradova. To se posebno od-nosi na rje{avawe pitawa dr-àvne granice, zatim na reguli-sawe rje~nog korita Drine i st-varawe perspektive za izgradwutri proto~ne hidroelektrane.Zbog izuzetnog zna~aja ovogpro-jekta na{aop{tina }e pruìtimaksimalnu podr{ku realizaci-ji ovihciqeva, rekao je Mi}i}.

Realizacija ovog projektaobuhvata prikupqawe tehni~kedokumentacije, formirawe eks-pertskih timova, definisawefaza realizacije, izradu studijeopravdanosti, obezbje|ewe fi-nansijske konstrukcije, a osnovza realizaciju projekta ~ini}eakcioni plan kojim }e se defi-nisati obaveze potpisnica ovogprotokola.

S.\.

NAÊLNIK MI]I] POTPISAO PROTOKOL O URE\EWU KORITA RIJEKE DRINE

PROSTOR ZA VELIKE PROJEKTE

NACRT STRATEGIJE RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE SRPSKE

Ruralni razvoj je kom-pleksan pojam i on nepodrazumijeva samoulagawa u razvoj poqo-

privrede, nego poboq{awekompletne ekonomsko-socijal-ne situacije u seoskim podru~-

jima s krajwim ciqem da se st-vore svi potrebni infrast-rukturni, ekonomski i soci-

jalni uslovi da mladi qudi os-tanu na svojim posjedima, umje-sto da idu u gradove i pune evi-dencije za zapo{qavawe bez ve-like nade da }e do}i do odgo-varaju}eg posla, istakla je Gor-dana Rokvi} sa Poqoprivred-nog fakulteta u Bawa Luci ko-

ja je bila ~lan stru~nog timaVlade RS za izradu Nacrta st-rategije ruralnog razvoja RS ko-

ja }e se uskoro na}i pred posla-nicima Narodne skup{tine RS.

- Ruralni razvoj ili boqere}i razvoj seoskih sredina odvelikog je zna~aja za Republi-kuSrpsku, jer vi{eod 70 posto

wenog stanovni{tva ìvi ururalnim podru~jima. Po{toje ruralni razvoj po ustavnimrje{ewima odgovornost Repub-like Srpske, dono{ewe ovestrategije je ujedno i proces

harmonizacije na{ih propisasa propisima Evropske unijekoja u svojim predpristupnimfondovima ima zna~ajna sred-stva odvojena za ruralni razvojzemaqa koje }e dobiti status

kandidata za ulazak u evropskeintegracije, napomenuo jeMarko Srdi}, ispred Minis-tarstva za poqoprivredu, vo-doprivredu i {umarstvo RS.

Gordana Rokvi} je istaklada, kada se u Evropskoj unijigovori o ruralnom razvoju, nemisli se samo na razvoj poqo-privrede ve} i na druge oblikeupo{qavawa seoskog stanov-ni{tva, {to podrazumijeva ivi{e faze prerade poqopriv-rednih proizvoda i stvaraweve}eg dohotka.

- Na{a strategija podrazu-mijeva ostvarivawe tri osnov-naciqa.Prvi jepove}awe kon-kurentnosti poqoprivrede i{umarstva, drugi je o~uvaweprirode i racionalno kori{-tewe i stalno obnavqawe pri-rodnih resursa, te unapre|i-vawe uslovaìvota i versifi-kacija ruralne ekonomije {to}e omogu}iti stanovni{tvu daobogati svoje prihode i nekim

drugim djelatnostima, istakla je Gordana Rokvi}.

Kada Narodna skup{tinautvrdi Strategiju ruralnograzvoja Republike Srpske, zaimplementaciju bi}e zaduènoMinistarstvo za poqoprivre-du, {umarstvo i vodoprivredu,ali }e weno ostvarivawe odgo-vornost imati i ostala min-istarstva, lokalne zajednice isvi ostali oblici organizova-wa od kojih }e zavisiti kva-litet ruralnog ìvota u RS.Strategijom je predvi|eno da

je za wenu realizaciju potreb-no do 2015. godine utro{itimilijardu i 708 miliona kon-vertibilnih maraka. Identi-fikovano je 35 izvora finan-sirawa, a pored sredstava Vla-de Republike Srpske, korisni-ka budu}ih projekata i lokal-nih zajednica ra~una se i nakori{tewe fondova Evropskeunije kada postanu dostupni.

T.N.

SVESTRAN

RAZVOJSEOSKIH NASEQA

Na~elnik op{tinkog Odjeqewa za privredu i poqo-

privredu Bijeqine Predrag Jovi} istakao je velikuva`nost za Semberiju dono{ewa Strategije ruralnograzvoja RS, po{to su poqoprivreda i turizamstrate{ke privredne grane za na{e podru~je.

- Treba {to vi{e ulagati u seoske sredine. Mladikoji su se odlu~ili da ostanu na selu moraju da osjeteda se dràva brine za wih, a potrebni su i finansijs-ki podsticaji za razvoj poqoprivrede i izlazak naevropsko trì{te. Mi u lokalnim zajednicama moramoda znamo {ta ho}emo i moramo spremno do~ekati

trenutak u kome }e nam biti dostupna sredstva izpredpristupnih fondoa Evropske unije. Ako wih neiskoristimo nigdje nas ne}e biti, rekao je Jovi}.

VA@NO ZA SEMBERIJU



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

SLAVA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

Na Petrovdan ~lanovi i simpatizeri Srpske demokratske stranke Bijeqinaobiqeìli su krsnu slavu i 19. ro|endan stranke. Kum slave bio je Dragomir Qubojevi}

Na prvim vi{estra-na~kim izborimakada su i drugi nar-odi na ovim pros-

orima osnovali nacionalnetranke osnovana je i SDS saiqem da za{titi vitalne na-ionalne interese srpskog na-oda. U proteklom periodu bi-o je i dobrih i lo{ih de{ava-

wa. Imali smo jedan teàk pe-iod, a to je vrijeme ratnih su-oba. Veliki broj qudi, a ilanova SDS dalo je svoj ì-ot na braniku otaxbine. Ono

{to je lijepo je da smo dobiliRepubliku Srpsku, rekao je

redsjednik Op{tinskog od-ora Srpske demokratske st-anke Bijeqina, Mi}o Mi}i}

napomiwu}i da SDS èli daostane demokratska stranka sciqem da postane evropska st-ranka koja }e {tititi vital-ne nacionalne interese srps-kog naroda, ali istovremeno po-{tovati interese i svih dru-gih naroda. Kako je Mi}i} is-

takao bijeqinski SDS je jedanod najboqih odbora SDS u RS.

-Mi smo na{li snage i na~i-na kako da odgovorimo svimizazovima i podjelama i pono-sni smo na to, naglasio je pred-sjednik SDS Bijeqina na obi-qeàwu krsne slave ove stran-

ke i zahvalio se svima prisut-nim {to su do{li da podijeleslavsku radost.

- Sveti apostoli Petar iPavle su dvije li~nosti kojesu najzna~ajnije u {irewu hri-{}anske vjere, jer su pokazalisvu~vrstinu vjerei qubavu Bogapolaùju}i svoje ìvote zaGospoda. Zato vjerujem da i vikoji danas slavite imate wihkao primjer da }e te hoditi pu-tem koji su oni utabali i da }ete kaoi onibiti ovjen~ani vje~-nom slavom, rekao je sve{te-nik @iko Mi}anovi}. Nakonlomqewa kola~a poloèni suvijenci na spomenike poginu-lim u minulom ratu i KraquPetru I Kara|or|evi}u. V.Z.

SPREMNI ZA NOVE IZAZOVE

Za izuzetno zalagawe i postignut uspjeh na izborima zahval-

nice su uru~ene predstavnicima nekoliko mjesnih odbora, me|ukojima su mjesni odbori Jawa, Glavi~orak, Balatun, Dowaâ|avica, Brodac, Crwelovo, Dowa Bukovica, Glogovac,Koviqu{a i Novo Naseqe.Zahvalnice su dobili i najaktivniji pojedinci, te nastariji

~lan SDS u Bijeqini Vlado Maksimovi} iz Gradca. PredsjednikOO SDS Bijeqina, Mi}o Mi}i} posthumno je uru~io zahvalnicui porodici Petra Tomani}a iz Velinog Sela.

ZAHVALNICE NAJZASLU@NIJIM

Nastojawe OHR-a da seintenziviraju razgovo-ri oko ustavnih promje-na u BiH u pro{irenom

sastavu nije urodilo plodom, jer seKomisija Parlamenta BiH, koja jetrebalo da defini{e prijedloge, jo{ nijednom nije sastala, iako jepro{lo vi{e od mjesec dana, a pla-nirano je da se do prvog novembraove godine pripremi radna verzijaredefinisanog Ustava BiH, izjavi-la je Milica Markovi}, predsjed-nik Op{tinskog odbora SNSD-a iposlanik u Parlamentarnoj skup{-tini BiH na konferenciji za{tampu. Ona je izjavila da u BiHsve ide te{ko i da se neki procesinikako ne pokre}u s mrtve ta~ke, jer me|unarodna zajednica nikakone moè da se pomiri s politi~komrealno{}u u ovoj zemqi.

- Me|unarodna zajednica i OHRprave grube gre{ke i nudepolurje-{ewa na osnovu pogre{nih poli-ti~kih procjena. Nisam optimi-sta, kada su u pitawu pregovori oustavnim reformama do kraja go-dine, a pogotovo je iluzornoo tomerazmi{qatiu februaruilimartunaredne godine, {est mjeseci uo~iop{tih izbora. Tada se niko ne}ebaviti redefinisawem Ustava.OHR je potpuno istro{ena insti-tucija u BiH i oni su potro{ilisve kredite za mijewawe stawa naboqe.To jerezultatpogre{nihpo-teza i procjena, i BiH s wima nemoè aplicirati za dobijawe sta-tusa kandidata u EU, istakla jeMilica Markovi}, naglasiv{i daizabrani politi~ari u BiH samimoraju snositi teret i odgovorno-st za dobijawe kandidature zaulazak u Evropsku uniju.Zlatko Lazarevi}, potpredsje-

dnik SNSD-a Bijeqina izjavio jeda je Vlada RS realizovala neko-liko investicija na podru~ju Bije-qine i Semberije, kao {to je pro- jekat vodoprivrednog ure|ewa,rekonstrukcija Doma u~enika, ada-ptacija {kole "Sveti Sava", ista-kav{i da }e uskoro biti raspisani tender za izradu glavnog projektabijeqinske bolnice.

- Uspostavi}emo kvalitetnu ko-nekciju s Vladom RS, {to }e bitigarancija uspje{ne realizacijebrojnih investicionih projekata,istakao je Lazarevi}.Du{koTrifkovi}, potpredsjednik

SNSD-a najavio je organizovawe tem-atskih sjednica po mjesnim odborimaSNSD-a o poqoprivrednoj proizvod-wi tokom jeseni, dok je Marko Os-toji} istakao da je pripremqen planrada za jo{ boqu koordinaciju sa mje-snim odborima ove stranke. Q.Q.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Usvijetu se koncerti,kulturne i sportskemanifestacije i spek-takli organizuju na

omercijalnoj osnovi, dok seedino u RS organizuju po pri-cipu sponzorstva u kome u ve-ikoj mjeri participira i

Vlada RS buxetskim sredstvi-ma prikupqenim od poreskih

bveznika, izjavio je na kon-ferenciji za {tampu Gavrilo

predsjednik Op{tin-kog odbora PDP-a Bijeqina.Antoni} je naglasio da PDP

ema ni{ta protiv pjesme iliabave, ali da se to ne moè fi-ansirati novcem koji u viduoreza izdvajaju svi gra|ani RS.- Organizovana je "No}{am-

nastupila je LepaBre-

na, najavqen je koncert LenijaKravica i drugih estradnihzvijezda. Smatramo da postojedruge i puno va`nije potrebekoje u ovom trenutkutreba rje-{avati, pogotovo u isto~nom

dijelu RS. Ovakvom rasipni~-kom i rastro{nom politikomova Vlada ne moè daleko sti-}i. Istovremeno smo svjedocifriziranih podataka o rastuindustrijske proizvodwe, za-

po{qavawu i blagostawu.Stawe je puno teè nego {tose u ovom trenutku javnostipredstavqa , istakao je Gavri-lo Antoni}, predsjednik OOPDP Bijeqina.

O neravnomjernoj raspodje-li sredstava iz dijela neto do-biti javnih preduze}a, kao{to je "Elektroprivreda RS"govorio je potpredsjednik Op-{tinskog odbora, RadomirWegu{, dok je Nada Simi},~lan Op{tinskog odboraPDP-a govorila o te{kom po-loàju proizvo|a~a hrane uSemberiji i RS, istakav{i daresorno ministarstvo ne vodidovoqno ra~una o proizvo|a-~ima mlijeka i za{titi poqo-privredne proizvodwe. E.S.N.

POLITIKA VLADE RASIPNI^KA[TETNA PRODAJA AKCIJA

- Odluka Investiciono - razvojne banke RS, da putem berze proda akcijeFonda za restituciju, {tetna je po interese gra|ana RS koji o~ekuju pra-vi~nu nadoknadu za imovinu koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata,navodi se u saop{tewu za javnost Op{tinskog odbora PDP Bijeqina.U saop{tewu za javnost se isti~e da prodaja akcija u 125 preduze}a mijewavlasni~ku strukturu u tim preduze}ima i ispuwava èqe nekoliko bogata{a.

- Gra|ani RS od jo{ jedne prodaje ne}e imati nikakve koristi. Od ukupno125 preduze}a, ~ije }e se akcije na}i na berzi, wih deset je sa podru~jaop{tina Bijeqina. Ovakvim ~inom zna~ajno }e biti umawena zakonom pro-pisana osnovica za restituciju i naru{eni interesi gra|ana koji o~ekuju po-vrat ili pravi~nu nadoknadu za privatnu imovinu koja im je oduzeta, navo-di se u saop{tewu PDP-a Bijeqina, uz pitawe, da li su ta~ne informacijeo pripremi i prodaji akcija Fonda PIO RS, jer je poznato da, u skladu saZakonom o privatizaciji, deset odsto akcija u svakom preduze}u pripadaFondu PIO, dok pet odsto akcija pripada Fondu za restituciju.

Govore}i o aktuelnoj politi~koj si-tuaciji u Republici Srpskoj pred-sjednik Srpske radikalne stranke,,Dr Vojislav [e{eq’’Mirko Bla-

je rekao da su u zavr{noj fazi dogo-ori o promjeni Ustava BiH.- Sve {to je bitno trebalo da se prenesenivoa RS na nivo BiH prenijeto je. Jo{

da se ukine entitetsko glasawe, a to

vodi ukidawu RS. Ti koji ~ine ,,Prudskutrojku’’ nisu dostojni da predstavqaju narodBiH, pogotovo nisu dostojni predstavniciFederacije BiH, izjavio je na konferenci-

ji za {tampu u BijeqiniMirko Blagojevi}izraàvaju}i bojazan za RS.

- Strah me za RS, a bojim se igre sa Draga-nom âvi}em koga sada Amerikanci favo-rizuju iz istekuhiwe iz koje su lansirali i

Aleksandra Vu~i}a i Tomislava Nikoli}a,precizirao je predsjednik srpskih radikalaRS. Prema wegovim tvrdwama sudbina srp-skog naroda se kroji u Hagu, a dr Vojislav[e{eq je posqedwa odbrana srpskog naro-da i zbog toga se protiv wega i vodi ovakavsudki proces koji do sada ni protiv koganije vo|en.

- Do sada sudska praksa Planete ne pozna-je da je neko bio u pritvoru sedam godina, ato se desilo dr [e{equ. Protiv wega jesvjedo~ilo mnogola`nih i za{ti}enih svje-doka, a da seonne vratiìvizHaganajvi{ese bore Aleksandar Vu~i} i Tomislav Ni-koli}, naglasio je Mirko Blagojevi}. V.Z.

MIRKO BLAGOJEVI], PREDSJEDNIK SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

BOJIM SE IGRE SA ÂVI]EM!

SNSD BIJEQINA

OHR POTRO[EN

MilicaMarkovi}



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.6

Partija demokratskogprogresa u Bijeqini,u saradwi sa Nacio-nalnim demokrats-

kim institutom iz SAD, organi-zovala je u pro{li ~etvrtak jav-nu debatu o aktuelnim problemi-ma zdravstva Republike Srpske.

- Ovo je jedna u nizu javnih de-bata koje organizujemo s ciqemda na taj na~in do|emo do ocjenepostoje}eg stawa u zdravstvu,ali i mogu}ih rje{ewa proble-ma u oblasti zdravstva u RS, iz-

javio je moderator debate, ~lanIzvr{nog odbora PDP-aMilan[vraka.

Doktor [vraka je rekao da su

otvorene javne debate o zdrav-stvu ve} organizovane u BawaLuci, Gradi{ki i Prijedoru, teda }e biti organizovane u jo{pet gradova Republike Srpske.On je istakao da su evidentiraniozbiqni problemi u funkcioni-sawu primarne zdravstvene za{-tite i sekundarnog nivoa zdrav-stvene za{tite, ali i u oblastiosigurawa i finansirawa zd-ravstva.GavriloAntoni}, predsjednik

PDP-a Bijeqina, izjavio je da jeovo tre}a javna debata u Bijeqi-ni, koju organizuje PDP.

- Ve} smo organizovali javnedebate o penzionom sistemu i

obrazovnom procesu, a plani-ramo da organizujemo i debate opoqoprivredi i funkcionisawuekonomije u RS. Stru~waci izraznih oblasti, kroz dijalog sagra|anima, treba da ponude naj-boqa rje{ewa za funkcionisa-we najva`nijih oblasti na{egdru{tva. To }e bitii podloga zaizradu na{eg strana~kog progra-ma s kojim }emoiza}i na izbore2010. godine. Izuzetne posjeteovim tribinama potvr|uju dasmo odabrali najva`nije teme iprobleme o kojima treba otvo-reno razgovarati i traìti naj-boqa rje{ewa, istakao je Gav-rilo Antoni}. Q.Q.

U BIJEQINI ODR@ANA JAVNA DEBATA O ZDRAVSTVU

DIJALOGOM DO PRAVOG RJE[EWA

Italijanski biznis-men Mi{elon Kan-tun Mauro otpustio

je jo{ 80 radnika ug-qevi~ke fabrike obu}e "Se-ven" koji ve} ~etiri mjeseca{trajkuju zbog neispla}enihplata i neizmirenih dopri-nosa za penziono i zdravstvenoosigurawe. Radnike je o otkazutelefonom obavijestila sek-retarica ovog preduze}aMari-jana Simiki}.

Predstavnici Sindikalneorganizacije u "Sevenu" kaùda su {okirani najnovijim po-tezima italijanskog biznisme-na, jer je prije tri mjeseca 70radnika otpu{teno, tako da jetrenutno dvije tre}ine radni-ka ostalo bez posla u ovom pre-duze}u.

- Od kraja marta, kad smo stu-pili u {trajk, do danas 150 od240 radnika dobilo je otkaz.Sada su bez posla ostali i bo-lesni radnici, koji se trenut-no lije~e u bolnicama u Bije-qini i Beogradu.

Jovanka Markovi} za otkaz jesaznala u bolni~koj sobi, gdje

je operisala vene na nogama.- Duguju mi sedam plata i dop-

rinose za dvije godine. Niko nepita kako sam platila bolni~-ke tro{kove. Za operaciju iterapiju morala sam platitioko 1.300 KM. I nakon svegasekretarica me telefonomobavje{tava da do|em po radnukwiìcui da potpi{emrje{e-we o otkazu. To je velika drs-kost, da ~ovjek ne povjeruje, ka-è ogor~ena radnica ugqe-vi~kog "Sevena".

Radnici "Sevena" danono}nodeùraju ispred fabri~kih ha-la, kako bi sprije~ili poslo-davca da izvu~e ma{ine kojevrijede vi{e od pola milionamaraka. Odluku o zabrani ras-polagawa imovinom poslodav-cu donio je Osnovni sud u

Bijeqini po tu`bi radnikaovog preduze}a.

Radnica Ivana Koprivicakaè da je sve od po~etka u ov-om preduze}u ra|eno na nere-gularan na~in.

- Sekretarica Marijana Si-miki} poku{ala mi je uru~itirje{ewe o prekidu radnog od-nosa, ali ja ga nisam potpisala.Zvala me u devet ~asova nave~ena benzinsku pumpu da potpi-{em to rje{ewe. Toliki krim-inal nigdje nisam vidjela. Nabiro se niko od nas otpu{te-nih radnika ne moè prijavi-ti. Poreska uprava je stavilatraku i pe~at na fabri~ke ha-le. Poslodavac im duguje tre-nutno 524.000 KM, dok nama

radnicima duguje plate za petmjeseci i doprinose, kaèIva-na Koprivica, isti~u}i da su

radnici ogor~eni ovakvim po-na{awem italijanskog poslo-davca.

Mnogi od nas imaju kredite,ide jesen, kad djecu treba u{kolu otpremiti. Imam malodijete koje treba na operaciju.Mogu samo da zahvalim sindi-katu jer su uspjeli izdejstvo-vati jednokratnu nov~anu po-mo} za nas {estoro najugroè-nijih radnika, kaè Ivana.Radnici "Sevena" najvi{eprimjedbi su iznosili na pona-{awe Elene Gaspari, kontro-lora proizvodwe, za koju sutvrdili da ih je permanentnomaltretirala i da je trudnica-ma davala otkaze u ovom pre-duze}u, te da sada poku{ava dau sudu registruje novo predu-ze}e sa nazivom "Neves", umje-sto "Seven".

Radnici ovog preduze}a najvjerovatnije }e putem suda mo-rati da se izbore za svoja pra-va, neispla}ene plate, neupla-}ene doprinose i sva maltreti-rawa kojima su proteklih god-ina bili izloèni.

To je zakqu~ak i sastankakome su prisustvovali pred-stavnici Republi~kog i Sin-dikata op{tine Bijeqina, kaoi inspektori rada koji utvr-|uju nepravilnosati u ovompreduze}u.

- Imamo apsurdnu situaciju u

ovom preduze}u, da nikako nemoèmo do}i do poslodavca skojim treba da pregovaramo ova{im pravima. Nisam vidiove}u pravnu nepismenost, nego{to je to slu~aj s administra-cijom u "Sevenu", a sve to ugro-àva va{a prava, rekao je Dan-ko Ruì~i}, predsjednik Gran-skog sindikata tekstila, koèi obu}e okupqenim radnicimaugqevi~kog "Sevena", koji su iu ponedjeqak uzaludno ~ekalida se pojavi italijanski bizni-smen Mi{elon Kantun Mauroili neko od ovla{tenih preds-tavnika italijanskog biznis-mena.

Ruì~i} je naglasio da suradnici izvojevali prvu pobje-du, a to je zabrana raspolagawaimovinom koju je donio bije-qinski Osnovni sud, tako daposlodavac ne bi mogao proda-ti fabri~ku halu i zemqi{te,prije nego {to se isplate kre-ditne obaveze prema "Bobarbanci", u iznosu od 130.000 KMi radnicima koji potraùjuplate za pet do devet mjeseci idoprinose za penziono i zdrav-stveno osigurawe.

- Logi~no je {to Mauro nedolazi u Ugqevik, jer bi se utom slu~aju suo~io i sa zako-nom.Nakon {to je u prvom nav-ratu otpustio sedamdesetakradnika, sada ponovo dijeli ot-

kaze. Otkazi su nezakoniti iobavije{teni smo da je ~ak isekretarica Marijana Simi-ki} falsifikovala neke pot-pise i da se moè suo~iti sakrivi~nom prijavom, istakao

je Ruì~i}, naglasiv{i da susvi otkazi nezakonito podije-qeni i da je to konstatovala iinspekcija rada.

Ruì~i} je za ~etvoro najug-roènijih radnika donio isindikalnu materijalnu po-mo}, istakav{i tom prilikomda }e Sindikat za{tititi rad-nike, bez obzira na to {to senisu pravovremeno sindikal-no organizovali i u~lanili usindikat.

U nastavku, radnici su izni- jeli vi{e primjera drakonskogkr{ewa wihovih osnovnihprava. Jovanka Markovi} jeizjavila da se osamdeset rad-ni~kih kwiìca nalazi u pri-vatnoj ku}i, kod sekretariceMarijane Simiki}.

- MarijanaSimiki} me nele-galno odjavila dok sam bila nabolovawu. Bila sam u bolnici,a Simiki}ka je falsifikova -la i moj potpis. za{to sebe ni-je odjavila i radnike iz admin-istracije? Duguju mi sedamplata, kaè na kraju za ,,Sem-berske novine’’ Jovanka Mar-kovi}.

E.S.N.

RADNI^KA

AGONIJA SENASTAVQA

DANKO RU@IÎ]: Sindikat }eza{titi radnike...

Radnici,,Sevena

,,



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 7

@etva p{enice uSemberiji je prikraju, jer je od vi-kenda vrijeme doz-

oqavalo kombajnerima da ak-iviraju kombajne i u|u u wive.

Na imawu Poqoprivrednog dob-a "Semberija" u Dowim Zagoni-

ma obavqena je ètva p{enicea 40 hektara. Ostalo je jo{ da se{enica poàwe i na parcelamavog poqoprivrednog imawa u

Batkovi}u. Radnici PD "Sembe-ija" kaù da p{enica nije isk-ijala, uprkos velikoj koli~inii{e koja je pala proteklih danaa ovom podru~ju. U Op{tins-om odjeqewu za privredu i po-

qoprivredu kaù da se vi{e ne-ma {ta ni ~ekati, jer su opti-malni rokovi za ètvu odavno

ro{li. Sada ima dovoqno iadne snage i ma{ina da se skinu

i posqedwi otkosi p{enice sawiva. Me|utim, od po~etka èt-ve bio je problemati~an kvali-tet ovogodi{weg roda, a bila jeizraèna i velika vla`nostp{enice. U AD "@itopromet"kaù da su u subotu u 12 ~asovaprekinuli preuzimawe p{e-nice, te da su do sada preuzeli12.000 tona ovogodi{weg roda.

- Ve} tri dana su{imo preuze-te koli~ine p{enice, jer jevla`nost bila ve}a od 15 odsto.Nakon toga napravi}emo novukalkulaciju i eventualno otku-piti odre|enu koli~inu kvali-tetnije p{enice. Do sada smop{enicu otkupqivali po 27 i 26pfeniga, zavisno od wenog kva-liteta, odnosno hektolitarsketeìne i vla`nosti, a novu ot-kupnu cijenu tek }emo utvrditi,kaè Milenko Ili}, direktor

@itoprometa.Vlasnici privatnih mlinova

novu p{enicu su pla}ali po cijeni od 24,5 pfeniga, tvrde}i da

iz Srbije i Hrvatske mogu uve-sti mnogo kvalitetniju p{enicupo toj cijeni. Preduze}e "Inter-gaj" p{enicu otkupquje po ci-

jeni od 20 pfeniga za kilogram, snamjerom da je iskoristi za pro-izvodwu sto~ne hrane. I ovaj ml-in p{enicu je otkupqivao samood onih poqoprivrednih proiz-vo|a~a s kojima je jesenas sklo-pio poslovni ugovor.

Kako sada stvari stoje, mnogipoqoprivrednici u Semberiji}e dobro zapamtiti ovu ètvu imuke koje su imali sa ovogodi{-wim rodom p{enice. Pored lo-{eg vremena ne}e zaboraviti iotkupnu cijenu i tro{kove kojesu imali tokom sjetve, jer su imvremenske prilike samo oteà-le i onako te{ku sotiaciju koja

je pratila proizvodwu hqebnogìta. E.S.N.

PADAJU POSQEDWI OTKOSI

Nevrijeme, koje je Sem-beriju zahvatilo po-lovinom prethodnesedmice, pri~inilo

je {tetu na povr}u i p{enici.Ve}i dio grada i op{tine u jed-nom trenutku ostao je i beznapajawa elektri~nom energijom,a neki dijelovi u Semberiji bilisu bez struje i 50 sati. Sre}om,grad je sporadi~no padao, iakose nakon nadvijawa crnih obla-ka nad semberskom ravnicomo~ekivalo veliko nevrijeme.P{enica, izmu~ena dugotrajn-im ki{ama, jo{ jednom se na{-la pod udarom pravog qetwegpquska. Me|utim, kako kaùpoqoprivrednici u Popovima,Amajlijama, Velikoj Obarskoji drugim semberskim selima uzDrinu, sada se p{enica na{lai pod udarom vjetra koji ju je

jo{ vi{e pova-qao po zemqi.

Cvijetin Risti}, poqopriv-redni proizvo|a~ iz Popova,kaè da je na wegovom imawunajvi{e nastradala paprika.

- Vjetar je povaqao papriku uvrijeme kad se formirao rod ikada je stablo paprike ionakooteàno.Sada }e rod biti uma-wen, jer moram pa`qivo svakistruk ponovo u~vr{}ivati. Natri hektara svoga imawa uzga-jam kukuruz, p{enicu i povr}e.Na p{enici smo svi izgubili,jer zbog ki{e nismo mogli navrijeme po`weti. Prinos jeumawen, a ni kvalitet zrna ne-}e biti na odgovaraju}em ni-vou. Ukoliko ra~unate i to daza stotinu kilograma vje{ta~-kog |ubriva moramo dati dvijestotine kilograma p{enice,onda vidite da tu nikakve ra~u-nice nema, kaè Cvijetin.

Q.Q.

VELIKA [TETA NA

P[ENICI I POVR]U

Kako je ovih danado{lo do stabili-zacije vremena ikombajni se mogu

~e{}e vidjeti na wivama, apoqoprivrednici uùrbanorade da bi postigli propu{-teno i sprije~ili daqe pro-padawe qetine.

- Imampedeset godina i nepamtim ki{ovitije qeto odovoga, {to se posebno nega-tivno odraàva na p{enicukoja u na{em selu nije po`-wevena sa ve}eg dijela par-cela, kaè @iko Risti},vrijedni doma}in iz Popova.

- Kombajn sam servisiraona vrijeme i uloìo dostasredstava u dijelove i naftu,a do sada sam po`weo mawidioodplaniranih povr{ina.Ki{a nas upropasti, tako daje i zrno oboqelo i rijetkoko p{enicu i prima. Prob-lem je {to moramo da vrati-mo dug za regresiranu nafu i|ubrivo, ali sa ovako slabimkvalitetom ne}emo biti nina pozitivnoj nuli. Najve}iproblem ovogaqetastvorila

je ki{a, tako da sada ne mo-èmo nikoga da krivimo {tosmo u ovakvoj situaciji, jerprotiv Boìje voqe se nemoè, isti~e Risti}.

Sa ovakvim mi{qewemslaè se i Obren Miri}, ko-

ji je neposredni poqopriv-redni proizvo|a~ i ruko-vodilac ma{inskog parka naimawu PD "Semberija".

- Za poqoprivrednike jeova godina jedna od najgorih,jervremenske prilike i sveu-kupna situacija vezana za ag-rarnikako ne idu na ruku se-qacima. U vrijeme sjetve bioje su{ni period, a sada zbogki{e ne moèmo da poàwe-mo p{enicu. Dosta smo ulo-ìli u ratarsku proizvodwu,a sada ne moèmo da u|emo uwive. Problem je i oko otku-pap{enice, a i kvalitet jeizdana u dan sve slabiji. S ob-zirom na sve probleme i ula-gawa cijena bi trebalo dabude oko 40 pfeniga za kilo-gram.Sveostalo je gubitak zaseqake. Jedini pozitivan mo-menat je odluka Vlade Repub-

like Srpske da regresiranaftu i |ubrivo i u od-re|enoj mjeri pomogne poqo-privrednu proizvodwu, alini to nam ne moèpopravitiovako nepovoqnu godinu,kaè Miri}.

Zbog ~estih padavina do-{lo je do proklijavawa zrnai do pojave gqivi~nih obo-qewa fuzarijuma na p{e-nici, {to }e dodatno sam-witi kvalitet i prinos roda.Zbog toga se name}e i lo-gi~no pitawe kvalitetabra{na i novih cijena pe-karskih proizvoda.

- Nema sumwe da }e lo{kvalitet zrna ,,dati’’ bra{-no slabijeg kvaliteta, aliprema mojim saznawima ikontaktima sa kolegama tose ne}e odraziti na cijenuhqeba i drugih pekarskihproizvoda, tako da cijeneostaju na dosada{wem nivou,potvrdio je Wegoslav Za-gorac, predsjednik Odbora zapekarstvo Bijeqina komen-tari{u}i aktuelna de{ava-wa u pekarstu. S.\.

OBOQELO ZRNO!



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.8

Uprostorijama Veterinarskestanice A.D. Bijeqina oprimjeni Zakona o za{titi idobrobiti ìvotiwa, ta~no

tri mjeseca od wegovog stupawa na sna-gu, govorili su direktor Veterinarskestanice, Milo{ Ma|arac i predsjedni-ca Dru{tva za za{titu ìvotiwa ,,Ar-ka’’, Branka Pa{ko.

Zakon koji je stupio na snagu osmogaprila 2009. godine i kojim se po prviput na dràvnom nivou reguli{e pi-tawe za{tite ìvotiwa ({to je ujednoi preduslov na{e zemqe za ulazak uEU), vi{e je nego jasno propisao oba-vezu lokalne zajednice u zbriwavawunapu{tenih ìvotiwa, te preporu~ioiskqu~ivo sterilizaciju i kastracijunapu{tenih ìvotiwa kao mjeru kont-role populacije. Usvojenim zakonom se

ure|uje odgovornost qudi za za{tituzdravqa ìvotiwa u pogledu dràwa,smje{taja i ishrane, za{tite od mu-~ewa, te odnos prema laboratorijskimìvotiwama, dok se primjena zabraneuzgoja ìvotiwa u svrhu proizvodwekrzna odga|a do deset godina, ta~nije,do 2018. godine. Propisana je i obavezalokalnih zajednica da osnuju skloni-{ta za napu{tene ìvotiwe u roku odgodinu dana. Primjena Zakona mijewaodnos prema ìvotiwama i podiènivo wihove za{tite.

-Moramo usaditi odgovornost nasvim nivoima, od veterinara, preko

farmera, radnika u klaonicama, voza-~a kamiona koji prevoze ìvotiwe, pado vlasnikaìvotiwa, jer moè se spa-siti na hiqade ìvotiwa, izgraditistotine skloni{ta, ali nismo ni{tau~inili ukoliko se ne promijenistawe svijesti i na~in razmi{qawa,nagla{avaju u dru{tvu za za{tituìvotiwa u kom je i ina~e borba zaprava ìvotiwa na wihova prirodnaprava, kqu~ni element misije.

-Treba vremena da se promijeni stavprema ìvotiwama, da qudi shvate daone jesu na{a briga, da je wihova dob-robit imperativ i da to nije pitawequbavi prema ìvotiwama, nego pita-we odgovornosti , isti~e Branka Pa-{ko iz br~anskog Udruèwa ,,Arka’’.Ina~e, ovo udruèwe ve} tri godinesara|uje sa bijeqinskom Veterinars-

kom stanicom koju angaùju za kastra-ciju i sterilizaciju napu{tenih ku}-nih qubimaca.

-Kastrirani psi postaju mirniji,mawe izraàvaju svoju dominantnu ag-resivnost i r je|e se sukobqavaju s os-talim psima. Kastracijom se spre~avanekontrolisano pove}awe ove popula-cije kao i nepotrebno nasilno gu{ewewihovih ìvota, pojasnio je direktorVeterinarske stanice Milo{ Ma|a-rac dodav{i, podsje}ewa radi, da sulovci ranije imali povremene akcijeubijawa pasa lutalica, {to je sadzabraweno. M.R.

Na{ centar DOO Bije-qina nedavno je osno-vana firma za naplatuod{tete od osigurava-

ju}ih ku}a na podru~ju Bijeqine,Br~kog i Zvornika i jedina jefirma na podru~ju ove regije kojaposluje po principu besplatnogsavjetovawa osoba koje su u~estvo-vale u saobra}ajnim nesre}ama ibile povrije|ene kao voza~i, suvo-za~i, putnici u autobusu ili pje-{aci. Besplatno savjetovawe odtrenutka nesre}e do naplate od{-tete odnosi se i na povrije|eneosobe na javnom i radnom mjestu, naulici, gradili{tu, parku...

"Na{ centar" DOO Bijeqinaobezbje|uje adekvatnu pravnu po-mo} u postupku naplate od{tete:

- materijalne ({teta na vozili-ma, stambenim i poslovnim objek-tima),

- nematerijalne {tete (tjelesnepovrede),

- osigurnine (po osnovu ìvot-

nog osigurawa, invalidnosti, in-dividualnog ̀ ivotnog osigurawa).

,,Na{ centar" DOO Bijeqinaima osnovni ciq da omogu}i svimqudima koji su bili povrije|enina bilo kakav na~in (saobra}jnenesre}e, povreda na radu ili na

javnom mjestu) jednake uslove zadobijawe pravi~ne i adekvatneod{tete.

Klijenti kojima je neophodnapomo}, treba da obezbijede zapis-nik o uvi|aju i medicinsku doku-mentaciju.

"Na{ centar" DOO Bijeqinanalazi se na drugom spratu Robneku}e "Emporium". Sve informaci-

je mogu se dobiti od 8 do 16 ~asovaili na telefon: 055/ 419 - 482, 066/200 - 047.

"Na{ centar" DOO uspje{no jedo sada rije{io sve zahtjeve klije-nata koji su im se obra}ali za po-mo} i obezbijedili su im nadokna-du adekvatnog iznosa {tete.

E.S.N.

BESPLATNISAVJETI

PRIMJENA ZAKONA O ZA[TITI I DOBROBITI @IVOTIWA

ZABRAWENO JE

MUÎTI @IVOTIWE

ÎTAOCI REPORTERI

Nakon nevremanakoje je osmog julazadesilo na{ gradponovo se pojavila

ogromna bara u Ulici 18. no-vembar. Naime, radi se o na-sequ "Da{nica 1" - zgradekod stare po{te. Bilo kojaki{a da padne, u Ulici 18.novembar se pojavi velikabara i ulica postane nepro-hodna. Najve}e probleme st-vara u~enicima u toku {kol-ske godine koji ne mogu dapro|u tim pravcem, nego mo-raju da idu drugim ulicama.

D.L.

OGROMNABARA



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 9

GRANI^NA POLICIJA - TERENSKA KANCELARIJA ,,SJEVEROISTOK,,

Za D.P. (21), koji je u pro{li utorak uhap{en u Bijeqini zbog sumwe da jeizvr{io vi{e krivi~nih djela na podru~ju ove op{tine, odre|en je jed-nomjese~ni pritvor. On je osumwi~en da je 27. aprila ukrao automobil"golf 5" u Pu~ilama, vlasni{tvo "Por{e lizinga RS".

Na teret mu se stavqa i razbojni{tvo na benzinskoj pumpi "Energetik",kada je od radnika pumpe oteo 800 KM i mobilni telefon. D.P. je u no}iizme|u devetog i desetog aprila ove godine poku{ao da ukrade automobil"audi", saop{teno je iz CJB Bijeqina. E.S.N

S

lu`benici Terenskekancelarije "Sjeve-roistok" Grani~nepolicije BiH u prvih

{est mjeseci ove godine otk-ili su 84 krivi~na djela i vi-

{e od 800 prekr{aja, a finan-ijski efekti rada grani~ara uvoj regiji iznose vi{e od00.000 KM, izjavio je na kon-

ferenciji za {tampu u Bijeqi-i Novo Blagojevi}, na~elnikve terenske kancelarije.Blagojevi} je pojasnio da su

a {est mjeseci ove godine nap-a}ene nov~ane kazne prekr-

{iocima zakona po raznim os-ovama u iznosu od 176.410 KM,ok je vrijednost oduzete nele-alne robe procijewena na iz-os od oko 474.000 KM.- Na grani~nom prelazu Pav-

most, tokom proteklogsprije~ili smo kri-

27 vre}a aleve pap-i ~aja, koje su bile skri-ispod stajwaka, dok smo u

sa SIPOM rasvijet-

lili jedno krivi~no djelo tr-govine qudima, izjavio je Bla-gojevi} i naglasio da su pri-padnici Grani~ne policije 24.

juna ove godine na grani~nomprelazu Ra~a otkrili dvije ma-loqetne osobe, ma|arske naci-onalnosti, iz Srbije, bez doku-menata.

- Maloqetnice, koje su `rt-ve trgovine qudima, predate sunevladinoj organizaciji èna"Lara" U toku je istra`nipos-tupak protiv odgovornog licakoje je maloqetnicama oduzelodokumenta, a koje je odranijepoznato policiji po krivi~-nim djelima trgovine qudima,izjavio je Blagojevi}.

Blagojevi} je precizirao da je u proteklih {est mjeseci ot-krivena 171 osoba po potraga-ma, privremeno su oduzeta 22motorna vozila, registrovanasu 822 prekr{aja, od ~ega se 14prekr{aja odnosi na proizvod-wu i promet opojnih droga.Pripadnici Grani~ne polici-

je oduzeli su vi{e od 800 tab-leta sa psihotropnim supstan-cama, 5,09 grama marihuane i31,24 grama heroina, dok je u ak-ciji izvedenoj u no}i izme|upro{log utorka i srijede uBr~kom otkriveno 16 stabqi-ka indijske konopqe. Q.Q.

BUDNO PRATE GRANICU

R

adnik, Suad Meri},dok je pripremao be-tonski parapet na mu-slimanskom grobqu

na Br~anskoj malti u Bijeqi-ni, prona{ao je ru~nu defan-zivnu bombu. Policija je odmahobezbijedila mjesto pronalas-ka bombe, a specijalni demi-nerski policijski tim iz Do-boja uklonio je bombu izgrobqa. Prema izjavi radni-ka, ovo je druga bomba koju jeon od po~etka godine prona-{ao na ovom grobqu. Sre}om,do sada niko nije nastradao,ali i ovaj slu~aj pronalaskabombe potvr|uje da ima nesav-

jesnih qudi koji ne razmi{-qaju o tome da svojim postup-cima mogu ugroziti nevinequde.

- Nikad ne bih pretpostaviodaseispod zemqemoèprona}ibomba. Dva puta sam udario bu-dakom u zemqu, misle}i da je ka-menili komad betona u pitawu,prije nego {to sam se uvjerio o

~emu je rije~, izjavio je Meri},koji je sre}om ostao nepovri-

je|en. Q.Q.

Nepoznati razbojnici, wihdvojica, maskirani, s fan-tomkama na glavama i ski{obranom u ruci, upali

su u subotu ujutro oko osam ~asova ideset minuta u ekspozituru "Pavlovi}banke" u nasequ "Intergaj" u Bije-qini. Wihov ulazak zabiqeìla je ivideo - kamera koja se nalazi na ulazu uovu banku. Nakon {to su u{li u banku,radnicu Tawu Gojkovi} Kraji{nikvezali su selotejpom i, uz prijetwupi{toqem, iz banke odnijeli 5000KM. Nisu se time zadovoqili, te su iiz nov~anika ove bankarske slu`be-nice uzeli 100 KM, koliko je imala unov~aniku, i nakon toga su brzonapustili prostorije banke. Odvezlisu se crvenim "golfom 2" u nepoznatompravcu. Policija je izvr{ila uvi|aj itraga za po~iniocima ove pqa~ke koja

je uznemirila gra|ane Bijeqine.

PRITVOREN OSUMWIÊN

Prozor kroz koji sunepoznati razbojnicipobjegli

BOMBA U GROBQU

OPQA^KANA

BANKA

Uselu Biqe{e-vo kod Kakwaprije rata ì-vjelo je 1337

tanovnika srpske naci-nalnosti. Danas, petna-stak godina nakon okon-awa krvavog ratnog su-oba na prostorima

BiH, u Biqe{evu ìvivega desetak stanovni-a, povratnika koji sealaze u starijoj ìvot-oj dobi. Du{an Steva-

, koji je prije rataporodicom ìvio u ov-m selu, kaè da je u Bi-

qe{evu skoro sve uni{-eno, od stambenih i po-

mo}nih objekata na seos-im imawima, pa sve do

{uma koje su bile u vlas-i{tvu Srba.- Stanovnici Biqe{e-raseqeni su na sve st-

svijeta, od RS i Sr-do Kanade i Aust-

Vi{e od 90 odstoimovine potpuno

uni{teno. Oskrnav-su ~ak i pravoslav-

grobqa, na kojima jerata bilo osam ka-Kapele su sru{ene,

polomqeni iiz zemqe. Crk-

Svetog Jovana Krsti-bila je tako|e sru-

ali je obnovqenadvije godine. Crk-

i nostalgija za zavi-svake godine okup-

qaju nas u na{em zavi~a-ju. Me|utim, i toga dana,na Ivawdan, doìvqava-mo provokacije, jer izabrda tokom dana ~uje segrmqavina, u pitawu jega|awe na vojnom poli-gonu.

Stevanovi} kaè daraspolaè pouzdaniminformacijama da je to-kom rata na tom podru~jubio logor za Srbe, o ~e-mu svjedo~i o velika,tridesetak metara viso-ka, osmatra~nica.

- Za organizovawe pa-qewa i uni{tavawe srp-

skih ku}a i imawa od-govorne su dvije osobe.Sada su, kako mi to ka-èmo, pozicionirane upolicijskim struktura-ma F BiH, jedan je za-poslen u SIPI, drugi upoliciji Zeni~ko - do-bojskog kantona. Nekobi morao odgovarati zastradawa Srba na tompodru~ju i za uni{tava-we srpske imovine, ali,kako vrijeme prolazi,sve mawe su {anse dapravda stigne zlo~ince,kaè rezignirano Du-{an Stevanovi}. E.S.N.

U BIQE[EVU SVE UNI[TENO



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.10

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-424U Bijeqini, dana 03. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-424, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zam-

jenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarske parcele broj: 2397 po kulturi wiva 5. klase u povr{ini od 912 m2,broj: 2399 po kulturi zgrada {kole u povr{ini od 492 m2 i dvori{te upovr{ini od 2445 m2 i broj: 2400 po kulturi wiva 5. klase u povr{ini od 1661m2 upisane u Pl. 38 k.o. Glavi~ice.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik dru{tven svojine u Pl. 38k.o. Glavi~ice upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravaraspolagawa i prava kori{tewa na nekretninama bi}e upisana Op{tinaBijeqina sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-316U Bijeqini, dana 03. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-316, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA zastupane po Pravobranila{tvu RS-Sjedi{te zam-

jenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu MiliciSoji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarske parcele broj. 406 po kulturi zgrada {kole u povr{ini od 271 m2 iwiva 4. klase zv. Potku}nica u povr{ini od 7454 m2 i broj: 408 po kulturiwiva 4. klase zv. Potku}nica u povr{ini od 1108 m2, upisane u Pl. 422 k.o.Bawica.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik dru{tvene svojine u Pl.422 k.o.Bawica upisana je O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice-Podru~noodjeqewe Bawica sa 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravarasplagawa na nekretninama bi}e upisana Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1 ikao korisnik istih nekretnina O.[. ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice-Podru~no odjeqewe Bawica sa dijelom 1/1

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003-945U Bijeqini, dana 01. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beniglasnik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003-945, po zahtjevuPA[AGE ALAGI]A sina \ulage iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~enesu kao katastarska parcela broj: 1001/1 po kulturi wiva 2. klase zv.[imunovo poqe u povr{ine 2057 m2, upisana u Pl. 5115 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 5115 k.o.Bijeqina 1 upisan je Alagi} (\ulage) Pa{aga sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nikwi`nog ulo{ka Pa{aga Alagi}sin \ulage je stekao pravo na ukwi`bu prava svojine na predmetnimnekretninama sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u rokuod 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i todokaù potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}ebiti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi imse omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nok-wi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène doku-

mentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se obj-

avquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-978U Bijeqini, dana 03. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beniglasnik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-978, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA zastupane po Pravobranila{tvu RS-Sjedi{tezamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentuMilici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nogulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~enesu kao katastarska parcela broj: 1028/2 po kulturi stambena zgrada upovr{ini od 72 m2 i neplodno zemqi{te zv. Kr~evina u povr{ini od1103 m2 i broj: 1085/1 po kulturi wiva 6. klase zv. Kr~evina u povr{iniod 11838 m2 upisane u Pl. 38 k.o. Zagoni.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik dru{tvene svojine uPl. 38 k.o. Zagoni upisana je Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilacprava raspolagawa i prava kori{tewa na nekretninama bi}e upisana

Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u rokuod 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i todokaù potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}ebiti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi imse omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nok-wi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène doku-mentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se obj-avquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 11

Koncertom Velikog na-rodnog orkestra Ra-dio-televizije Srbi-

je, u Ugqeviku je u sub-tu ve~e zavr{en vi{ednevni

Me|unarodni muzi~ki festivalDani harmonike - Ugqevik009", na kojem su se okupila poz-

nata muzi~ka imena iz Repub-ike Srpske, Federacije BiH,

Srbije, Crne Gore i Ukrajine.Posqedwe ve~e Festivala ug-

qevi~koj publici se svirkompredstavio i Ukrajinac Vladi-

Murza, redovni profesor naMuzi~koj akademiji u Odesi ivjetski priznat stru~wak zaarmoniku.Za ~etiri dana, koliko je fes-

ival trajao, mnogobrojni posje-ioci su uìvali u izvo|ewima~enika Osnovne muzi~ke {kole

,,Kornelije Stankovi}", Ugqe-vik, Bawalu~kog guda~kog or-kestra, te u svirci profesora iu~enika vi{e muzi~kih {kola

iz Bawa Luke, Odese, Podgori-ce, Beograda, Loznice, Poàrev-ca i [apca.

- Uvijek mi je zadovoqstvo

u~estovati na festivalima gdjeje harmonika u slu`bi afirma-cije.@ao mi je {tomoram kons-tatovati da su nedovoqno isko-ri{tene ogromne mogu}nostiovog najpopularnijeg muzi~koginstrumenta na ovim prostori-ma, istakao je ovom prilikomumjetni~ki rukovodilac Veli-kog narodnog orkestra RTS, Qu-bi{a Pavkovi}.

Organizatori ove sve~anostisu Osnovna muzi~ka {kola,,Kornelije Stankovi}" i ugqe-vi~ki Centar za kulturu ,,Fi-lip Vi{wi}’’, dok su pokrovite-qi Ministarstvo prosvjete ikulture Republike Srpske iop{tina Ugqevik.Slavi{a Peri}, direktor Os-

novne muzi~ke {kole ,,Korne-lije Stankovi}", Ugqevik, kaè

da je wegova èqa, kao i wegovihprofesora iz Odese, gdje je dok-torirao na odsjeku harmonika,da ova manifestacija postanetradicionalna.

- Zalaga}u se da znawe, ste~enou dalekoj Ukrajini, na najboqina~in prenesem i na ove pros-tore. Slaèm se samojim profe-sorima iz Odese da treba wego-vati ovakva druèwa i prijate-qstva kako bi talenti imali{to boqe muzi~ko opismewava-we, bez ~ega nema dobrih izvo-|a~a, istakao je direktor ugqe-vi~ke Muzu~ke {kole.

Peri} kaè da ga je {kolo-vawe u Ukrajini privuklo, jer jeukrajinska {kola harmonikesli~na ruskoj, koja je me|u najp-riznatijim u svijetu.

R.J.

ZAVR[EN ME\UNARODNI FESTIVAL HARMONIKE

Radovi na izgradwi crk-ve Svete petke, na loka-ciji "Pet jezera", koja jedio velikog manastirs-

kog kompleksa u kome }e biti

izgra|en i konak, odvijaju se pre-dvi|enom dinamikom. Hram, ko-

ji se gradi u ruskom stilu, visi-ne oko 50 metara, dominira sem-berskom ravnicom. U toku je ob-

lagawe kupola i ova impresiv-na bogomoqa uskoro }e se poja-viti u svem svom sjaju i veli~ini,na radost pravoslavnim vjerni-cima i svim qudima dobre voqe.

SVETIWA U RUSKOM STILU

[kola ikonopisa,,Odigitrija’’ deve-tog jula proslavila

je svoju krsnu slavua dan kada Srpska pravoslavnarkva praznuje ~udotvornu ikonu

Presvete Bogorodice - ODIGI-TRIJU. Istog dana {kola iko-

opisa ,,Odigitrija’’proslavilae i mali jubilej - tri godine pos-ojawa i rada. ,,Odigitrija’’ jesnovana 2006. godine sa ciqema omogu}i djeci i mladima davoj talenat i energiju razvijaju

duhu Pravoslavqa i jedina je{kola ikonopisa u RepubliciSrpskoj, a jedna od najboqih uSrpskoj pravoslavnoj crkvi koje

ade na o~uvawu i razvoju crk-ene umjetnosti - ikonografije.Osve}ewu slavskog ìta i

omqewu slavskog kola~a prisu-tvovao je, pored mnogobrojnihostiju, i na~elnik op{tine Bi-eqina, Mi}o Mi}i} i tom pri-ikom u ime svih ~lanova ove

{kole namjesnik manastiraSvetog Vasilija Ostro{kog’’

Petar Petri} uru-io je na~elniku Mi}i}u ikonu

Svetog prvomu~enika i arhi|a-ona Stefana, rad u~enice Mi-

Nikoli}, kao znak zahval-osti za dosada{wu finansijskuodr{ku {koli od strane op{-inske uprave. S obzirom na ve-iki uspjeh u dosada{wem raduodila se ideja da ,,Odigitrija’’,

z podr{ku op{tinske uprave, az blagoslov vladike Vasilija, uoku naredne godine preraste uredwu umjetni~ku {kolu za o~u-

vawe crkvene umjetnosti. Za sep-tembar je planirana velika iz-lo`ba povodom osve}ewa Sabor-nog hrama u Bijeqini i povodomDana op{tine Bijeqina. Tomprilikom bi}e uru~ene prve dvi-

je diplome ove {kole najboqimu~enicama Jeleni Jovi} i Mile-ni Nikoli}. Zapo~eta je izgrad-wa novog objekta u manastiru Sve-tog Vasilija Ostro{kog u kojem}e u~enici {kole ikonopisa do-biti novi radni prostor od oko200 kvadratnih metara ~ime }ebiti stvoreni kvalitetniji us-lovi za rad i jedan od glavnihpreduslova za osnivawe prve iko-nografske radionice Eparhijezvorni~ko-tuzlanske.

E.S.N.

KRSNA SLAVA,,ODIGITRIJE

,,

Povodom tri decenijeepiskopske slu`be Wegovog pre-

osve{tenstva vladike zvor-

ni~ko-tuzlanskog gospodinaVasilija u~enici {koleikonopisa ,,Odigitrija’’ izBijeqine uru~ili su vladikiikonu svetog NikolajaMirlikijskog kao ,,znak qubavi

i odanosti Isususu Hristu’’. - Neka blagi i ~ovekoqubivi

Bog molitvama svetog Nikolajaûdotvorca okrepi vas snagomsvoje qubavi kako bi jo{ dugo, namnoga i blaga qeta vodili nasmudro putem spasewa u zagrqajvaskrslog Hrista, rekao je proto-

sin|el Petar Petri} obra}aju}ise vladiki Vasiliju.

POKLON ZAVLADIKU

Tradicionalno u Sem-beriji najmla|i uo~iPetrovdana pale lile.Mali{ani su tr~kara-

li seoskim sokacima, a i ulica-

ma grada, nose}i upaqene lileuz ciku i vrisku koja je odjeki-vala duboko u no}.

Kolona djece sa zapaqenimlilama, uz pratwu truba~a,

upotpunila je veselu atmosferuna reviru ,,Pet jezera’’ na zavr-{noj ve~eri ,,Zlatni kotli}Semberije 2009’’.

E.S.N.

PETROVDANSKE LILE



TURIZAM SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.12

PETU GODINU ZAREDOM U SPEKTAKULARNOJ ATMOSFERI ODR@ANA MANIFESTACIJA ,,Z

Ovogodi{wi "Zlatnikotli} Semberije",kao i pro{le godine,osta}e upam}en po

xinovskom kotli}u u kome suvje{te ruke kuvara Gojka ]u-ski}a ukuvale oko 3000 litararibqe ~orbe, koja je besplatnodijeqena u~esnicima i gostimaove zanimqive manifestacijena reviru "Pet jezera".

- U kotli}u je "plivalo" oko700 kilograma razne ribe, apotro{ili smo i 100 kilogra-ma luka, 70 kilograma mrkve,60 kilograma pire paradajza.Neka sve drugo bude na{a malatajna, jer ribqa ~orba je stvarukusa. Ako mi uskratite alko-hol, kafu i cigarete za jedandan, onda budite sigurni da }e-te jesti dobru ribqu ~orbu, ka-è u {ali majstor Gojko.

Iako vrijeme nije bilo nak-loweno qubiteqima ribolovai prirode, te prve ve~eri nijeizostao ni vatromet i dobramuzika. Pod velikom "Globu-sovom" {atrom moglo je da sta-ne oko hiqadu gostiju. Na~el-nik op{tine, Mi}o Mi}i} ot-vorio je ovu tradicionalnu ma-nifestaciju simboli~nim zah-vatawem prve porcije ribqe~orbe iz velikog kotli}a idobrodo{licom za sve goste iz

ovog dijela RS i Srbije. U su-botu se za presti`no priznawe- najboqe pripremqewu ribqu~orbu takmi~ilo osamdesetakkuvarskih ekipa iz Bijeqine,Jawe, Loznice, Kalesije, Br~-kog, [amca, Zasavice, Banovi-}a, Modri~e, Bajine Ba{te idrugih gradova i op{tina ovogregiona.Miodrag \uki}, predsjednik

Organizacionog odbora "Zlat-nog kotli}a Semberije", kaèda ova turisti~ko - ribolova~-ka manifestacija prerasta upravi i neizostavni brend Bi-

jeqine i Semberije.- U ova dva dana kroz revir

"Pet jezera" prodefilovalo jeoko 5000 gostiju. Ovo je izvan-redna prilika da Bijeqinci iSemberci i na ovaj na~in poka-ù i potvrde svoje tradicional-no gostoprimstvo i qubaznost.Ovo je i na~in da Bijeqinaprivu~e turiste tokom qetweturisti~ke sezone, kaè \uki}.

Uz svaku vatru, tokom subot-weg popodneva, mogla se ~utipjesma, smijeh i zdravice. Sviu~esnici su bili veseli i nas-mijani, a takmi~ewe je, takobar kaù, bilo u drugom planu.

Ipak, stru~ni ìri je dokraja ispo{tovao sve kriteri-

jime i za najukusniju ribqu

PUTARI NAJBOQI KPi{e: EKIPA SEMBERSKIH NOVINA

Foto: GORAN BOBI]



TURIZAMSEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 13

NI KOTLI] SEMBERIJE,,

proglasio onu koju jeripremilaekipa AD "Bijeqina

. Najboqu ~orbu su spremi-i Mirjana Petri}, Srbo Ate-

i Sini{a Prodanovi}.mjesto osvojila je ekipa

Golog Brda, tre}e ekipa Srp-napredne stranke. Za najm-

ekipu progla{ena je ku-ekipa "ârugi}", dok je

najveseliju progla{ena ekipaDOO.

Novinarska ekipa ,,Sembers-ih novina’’ razgovarala je saekim od u~esnika koji nisurili zadovoqstvo zbog dobrerganizacije i jo{ boqeg dru-

èwa.- Ovdje smo drugi put i uvijek

je ekstra. Organizacija jedruèwe jo{ boqe, a

godine smo zadovoqni i zada se na{alim, imamo vr-

malo povrije|enih, rekao jePopovi} iz â~ka, u ime

rojne i vesele ekipe iz sus-edne Srbije. I bijeqinski eko-ozi, udruèwe "Eko put" ima-o je svoju takmi~arsku ekipu.- Po prvi put u~estujemo u ov-

takmi~ewu. Na{ glavni ku-r je ~lan na{eg udruèwa Sa-

Luki} iz Dvorova, rekla jeJagodi}-Vuji}, preds-

ednica Eko puta. Sa{a Luki}e dodao da je konkurencija ja-a, ali da vrijedi u~estvovati,e da }e se ~orba sigurno pojesti.- Nismo prvi put u Bijeqini,

smo prvi put na ovom tak-Dolazimo iz Vojne us-

tanove Tara i po{to imamo do-sta gostiju iz ovih krajeva, do-{li smo da uzvratimo gostova-we i pripremimo dva kotli}a~orbe, rekao je upravnik ~uve-nog hotela na Tari, Gvozden Di-mitrijevi}, a s wim u dru{tvubio je i direktor Vojne ustanoveTara, Jovo Mijatovi}.

Pored redovnih u~esnika naZlatnom kotli}u Semberije,koji se na vrijeme pobrinu zadobar ugo|aj, posebno vesele subila ekipe br~anske Hit tele-vizije, preduze}a "Raki} kome-rc", a daleko najqep{e bile suekipe bijeqinskog Doma zdrav-qa i Instituta za vode Bijeqina.Sve u~esnike i posjetioce, po-red muzike sa razglasa, zabav-qali su duva~ki i tambura{kiorkestri, a traèn je bio i Pe-rica Jovanovi}, qevoruki gi-tarista koji je nekada svirao sa~uvenim Janikom Bala{em. Usubotu uve~e brojni posjetiocisu uìvali i slu{aju}i poz-natog {oumena narodne i folkmuzike, Andriju Eru Ojdani}a.

U subotu u prijepodnevnim ~a-sovima, na kanalu Da{nica, ~e-trdesetak strastvenih ribolo-vaca takmi~ilo se u pecawu ri-be na plovak. Sportsko ribo-lova~ko udruèwe "Riba", Tu-risti~ka organizacija grada,kao organizatori, i SO Bije-qina, kao pokroviteq, zasluùjusve pohvale za dobro organizo-vanu dvodnevnu manifestaciju"Zlatni kotli} Semberije.

UVARI



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.14

Na podru~ju ugqevi~-ke op{tine vlasni-ci i voza~i starihdobrih "zastava

750", popularnih "fi}a", moguse prebrojati na prste jedneruke. Pe}o Zari} ovog svogqepotana vozi od 1984. godine.Dovezao ga je na bijeqinsku au-to - pijacu, ali, ne s namjeromda ga proda, ve} da ga pokaèonim pravim qubiteqima ~et-voroto~ka{a.

- Ovaj automobil sam kupio1984. godine, a "fi}u" vozim od1970. godine. Vozio sam i drugeautomobile, ali od "fi}e" sene}u odvajati sve dok ga budemmogao odràvati. Nikada menije ostaviona putu, izuzev jed-nog kvara u Bijeqini, kad mu jenastradala osovina. Ovih danau wega sam uloìo oko 2000KM. Sada izgleda kao nov, kao

da je iz fabrike iza{ao. Far-bawe je ko{talo 1.100 KM, do-bio je nove gume, felge, ra|enamu je i mehanika".

Pe}o kaè da kod ku}e ima jo{ dva ovakva automobila, is-tina, u ne{to lo{ijem stawunego {to je ovaj.

- "Fi}u" sama nabavio i unu-ku Stefanu i zetu Savi. Voza~sam te{kog kamiona. Radim kaosamostalni autoprevoznik. Udvori{tu imam jo{ dva - tridruga automobila, ali "fi}o"je moj ponos. Prva qubav zabo-rava nema. Kao {to su se neka-da na selu, na va{arima, poka-zivali dobri kowi i ko~ije, ta-ko sada i ja mogu da se pohvalimdobro odràvanim "fi}om" ,kaè Pe}o Zari}, naglasiv{ida }e "fi}u" voziti sve dok bu-de u voznom stawu i dok ga budemogao registrovati. E.S.N.

STARI DOBRI FI]O

Na tradicionalnojme|unarodnoj mani-festaciji "Svadbanekad i sad", orga-

nizovanoj tokom proteklog vi-kenda u parku dvorca Dun|er-ski u Kulpinu, gdje su se pred-stavila brojna kulturno - um-

jetni~ka dru{tva iz Srbije,predstavila se i Turisti~kaorganizacija Bijeqina. U kon-kurenciji za " Naj nevjestu"dvorca Dun|erski, titulu"Naj nevjeste" ponijela jeBojana Sofreni} iz Bijeqinesa kreacijom bijeqinskog bu-tika "Reci da". Bojana je nosi-

la predivnu vjen~anicu, kojanikoga nije mogla ostavitiravnodu{nim, na modnoj revi-

ji vjen~anica i zasluèno jeponijela titulu " Naj nevjes-te" dvorca Dun|erski.

BOJANI TITULANAJ NEVJESTE



OGLASISEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 15

UNIVERZITET ,,SINERGIJA,,

BIJEQINA

RASPISUJE KONKURSZA UPIS STUDENATA U [KOLSKU 2009/10. GODINU

Upis studenata se vr{i na sqede}e organizacione jedinice Univerziteta:

1. FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE, sa sqede}im studijskim programima:- FINANSIJE I BANKARSTVO- RAÛNOVODSTVO I REVIZIJA- MARKETING I TRGOVINA

Na Fakultet poslovne ekonomije upisuje se ukupno 360 studenata (po 120 studenata na svaki od navedenih studijskih progra-ma). Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani ekonomista ( bachelor ).

2. FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE sa studijskim programom:- POSLOVNA INFORMATIKA

Na Fakultet poslovne informatike odnosno studijski program: Poslovna informatika upisuje se ukupno 150 studenata.Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani inèwer poslovne informatike ( bachelor ).

3. PRAVNI FAKULTET, sa studijskim programom :- PRAVO

Na Pravni fakultet upisuje se ukupno 250 studenata. Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semes-tara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani pravnik ( bachelor ).

4. POSLOVNI FAKULTET u Vi{egradu sa sqede}im studijskim programima:- FINANSIJE I BANKARSTVO- RAÛNOVODSTVO I REVIZIJA- MARKETING I TRGOVINA

- POSLOVNA INFORMATIKANa Poslovni fakultet upisuje se ukupno 120 studenata (po 30 studenata na svaki od navedenih studijskih programa).Studijski programi vrednovani su sa 180 ECTS bodova i traju 6 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe bachelor .

5. FAKULTET ZA EKOLOGIJU u Bijeqini, sa studijskim programom EKOLOGIJA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu

od 50,00 KM.Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani inèwer ekologije ( bachelor ).

6. FILOLO[KI FAKULTET u Bijeqini, sa studijskim programom ANGLISTIKA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.

Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu od50,00 KM.

Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani filolog - anglista ( bachelor ).

Godi{wa {kolarina za upis na sve organizacione jedinice odnosno studijske programe iznosi 2.000,00 KM.Utvr|eni iznos {kolarine studenti pla}aju u 10 jednakih mjese~nih rata.U cijenu {kolarine ukqu~eni su uxbenici i svi administrativni tro{kovi.

Dokumentaci ja potrebna za upis (u originalu):- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci)- svjedo~anstva i diploma o zavr{enoj sredwoj ~etvorogodi{woj {koli.- dvije fotografije.

Upis na sve organizacione jedinice Univerziteta odnosno studijske programe traje do 30. 09. 2009. godine.Sve druge informacije vezane za upis na Univerzitet u {kolskoj 2009/10 godini moète dobiti na sajtu Univerziteta

www.sinergija.edu.ba i telefone:

BIJEQINA VI[EGRAD

055 - 213-132, 213-331 058 - 630-781faks: 055 - 224-571 faks: 058 - 630-782

e - mail: [email protected]



ZDRAVSTVO / HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.16

HIGIJENSKI ISPRAVNOM

VODOM DO ZDRAVQA - V DIO

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN

SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

Fizi~ke osobine vode treba da su konstant-ne, bez ve}ih kolebawa u godi{wim sezonama iposlije svih atmosferskih padavina. Osnovnifizi~ki parametri su: miris, ukus, boja, mutno-

}a, temperatura, pH i elektroprovodqivost.Neki od ovih parametara se odre|uju i utvr|ujuna{im ~ulima, dok je za druge potrebna upotre-

ba mjernih instrumenata.Miris se utvr|uje ~ulom mirisa, a dolazi od

prisutnih i u vodi rastvorenih organskih i ne-organskih materija. Pri vi{im temperaturamaprisutni miris je izraèniji. Kvantifikacijamirisa se vr{i prema Gartnerovoj skali kao:jedva primjetan, primjetan, izraèn, veoma iz-raèn i odbojan.Bitno je da voda za pi}e ne smije imati miris.Ukus vode odre|uju prisutni minerali, rast-

voreni gasovi i temperatura. Ako su vrijednos-ti ovih materija u granicama higijenskih normionda voda ima osvjeàvaju}i ukus. Kada voda

sadrì uve}anu koncentraciju gvo`|a onda semneprijatnog ukusa, stvara se sme|i talog odprisutnog jediwewa fero - hidroksida, koji~esto u vodovodnim cjevima stvara i mikrobio-

lo{ke probleme. Takva voda je neupotrebqiva,kako za qudsku upotrebu, tako i u industriji,naro~ito tekstilnoj, prehrambenoj i u proiz-vodwi hartije. Testirawe ukusa se vr{i tako{to se voda zagrije na 70 stepeni Celzijusovih(pasterizacija ), potom ohladi do 40 stepeni istavi u usta u kojima se zadrì nekoliko se-

kundi, kako bi do{la u kontakt sa specifi~-

nim epitelom sluzokoè (tzv. gustativnim re-ceptorima). Voda za pi}e ne smije imati ukus.Boja vode je posqedica prisustva koloidno

rastvorenih materija biqnog porijekla. Prisut-na boja vode nastaje prilikom prelaska vodepreko fosilne vegetacije u procesu filtracijevode kroz povr{inske slojeve tla. Boja vode seveoma te{ko uklawa. Fotokolorimetrijskommetodom se vr{i upore|ivawe boje sa standard-

nim etalonom obojenosti i izraàva se u ste-penima. Jedinica boje bazirana je na platina -

kobalt (Pt -Co ) standardnom rastvoru kojiformira ùtu boju. Boju vode treba odre|ivatina licu mjesta nakon uzimawa uzoraka.Prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti

vode za pi}e dozvoqena je maksimalna vrijed-

nost od 5 stepeni platina - kobalt skale.Nastavi}e se

H IGIJENSKAISPRAVNOST VODE

Bijeqinska auto - pijaca, uvlasni{tvu DOO "D&Mcompany" postoji ve} {es-naest godina u Bijeqini.

Ova auto - pijaca trenutno je smje-{tena na prostoru Agrotr`nog cen-tra "Knez Ivo od Semberije", na pov-r{ini od 7000 metara kvadratnih, isvake nedjeqe veliki broj qubiteqa~etvoroto~ka{a posjeti ovo mjesto, snamjerom da za sebe prona|e odgova-raju}i automobil. Brane Lu~i}, suv-lasnik auto -pijace kaè da je ekono-mska kriza u velikoj mjeri pogodila iovaj sektor, te se uglavnom traè jef-tiniji automobili, dok se skupocjenavozila zaobilaze u velikom luku.

-Qudi poku{avaju da sistemom kom-penzacije do|u do ne{to boqeg auto-mobila. Uglavnom to ide po sistemu"staro za ne{to mla|e".Traè sevozila vrijednosti do sedam - osamhiqada maraka, pod uslovom da vlas-nik moè istovremeno da se oslobodisvog jo{ starijeg automobila. Ovdjesmo, iako smo uredno kupili zem-qi{te u okviru Agro - centra,suo~eni s problemom divqe auto -pijace koja se svake nedjeqe formirapar stotina metara daqe, na platouAgro - centra. Obra}ali smo sedopisima op{tinskoj i republi~kojinspekciji, Komunalnoj policiji,Stanici javne bezbjednosti, ali, nikood wih nije imao sluha da reaguje izabrani rad divqe auto - pijace.

Ukoliko za ovu djelatnost, u koju smoukqu~ili osam radnika, redovnoizmirujemo sve svoje obaveze, onda spunim pravom o~ekujemo da se po{tu-ju i neka pravila koja vaè u po-slovnom svijetu, kaèLu~i}.

Lu~i} isti~e da se ova auto - pijacabavi komisionom prodajom vozila,uvozom i prodajom polovnih vozila,ali i cariwewem, registrovawem vo-zila, izradom kupoprodajnih ugovora,izdavawem me|unarodnoh dozvola.

-Ovdje imamo servis s dizalicom,tako da kupac moè odmah pregledatikupqeno vozilo. Ve}a je sigurnost

prilikom kupovine, tako da se nemoè dogoditi bilo kakva zlupotrebaili nepravilnost. Da nismo kupilizemqi{te na prostoru Agrotr`nogcentra, vjerovatno bismo ovu auto -pijacu do sada zatvorili, jer smo ve}~etiri godine suo~eni s nelojalnomkonkurencijom na divqoj auto-pijaciu neposrednoj blizini, kaè Lu~i}.

S obzirom na to da je bila nedjeqa ineradni dan, nismo mogli ~uti i drugustranu, mi{qewe poslovodstva AD"Grad" u ~ijoj nadle`nosti se i nala-zi kompletan Agrotr`ni centar.

E.S.N.

BIJEQINSKA AUTO - PIJACA

STARO ZA NE[TO MLA\E

Omladinski centar Bijeqina iove godine je suorganizatorVIII Internacionalnog omla-

dinskog mirovno-edukativnog kampana Bjela{nici koji organizuje Fon-dacija Krila nade od 14. do 19. jula.

- Op{ti ciq, odnosno svrha ovogkampa jeste okupiti mlade iz svihkrajevaBosne i Hercegovine i zemaqanastalih raspadom biv{e Jugoslavije,kao i zapadne Evrope na jednom mjestui omogu}iti im da uprkos predrasu-dama, sveprisutnom nepovjerewu i st-rahu od "drugih" zajedno ìve, rade,u~e, bave se sportom i kreiraju svojeslobodno vrijeme, potvr|eno je izOmladinskog centra Bijeqina.

U proteklih sedam godina omladin-ski mirovni qetni kamp je okupio oko1.200 mladih starosne dobi izme|u 18i 27 godina, iz najrazli~itijih kraje-va Bosne i Hercegovine, svih etni~-kih i religijskih grupa, mlade iz sus-

jednih i drugih zemaqa nastalih ras-padom biv{e Jugoslavije, te mlade izzapadne Evrope, Wema~ke, Holandije,

Engleske, Kanade i SAD, a ove godineo~ekuju se i u~esnici iz Palestine iIzraela.

Neke od aktivnosti kampa su Inte-raktivna radionica na temu ,,Nena-silna komunikacija i nenasilno rje-{avawe’’, Prevencija konflikta, ,,Za{-tita i o~uvawe ìvotne okoline’’ ,Ekolo{ka radionica ,,Za{tita i una-pre|ewe seksualnog i reproduktivnogzdravqa’’, Prevencija ovisnosti,,Drama i teatar’’, Muzi~ka radionica

,,Feng Shui’’, Novinarska radionica,Kreativna radionica, Likovna ra-dionica itd.

U planu je realizacija dru{tveno-korisnih aktivnosti za dobrobit lo-kalnih zajednica i unapre|ewe svije-sti o potrebama zajednice na prostoruBjela{nice, Trnova, Sarajeva, Pala iJahorine.

Kako je najavqeno u saop{tewu za javnost Omladinskog centra Bijeqi-na u okviru mirovnog qetweg kampana Bjela{nici planirane su i razneposjete, kao npr. obilazak kawona ri-

jeke Rakitnice, posjeta Sarajevu, pla-ninarewe, te brojne druge sportskeaktivnosti, kao i niz prakti~nih ak-tivnosti - izrada suvenira i pripremaizlo`be u skladu sa temom i ciqevi-ma kampa.

Prema tvrdwama Svetlane Krsti},predsjednika Omladinskog centra Bi-

jeqina, ove godine 15 ~lanova Omla-dinskog centra Bijeqina boravi}e uomladinskom kampu na Bjela{nici.

E.S.N.

OMLADINSKI CENTAR BIJEQINA

QETWI MIROVNI KAMP

Osnovni smisao higijenske ispravnosti je davoda mora da bude takvog kvaliteta i u takvimkoli~inama da zadovoqi potrebe, a da pri to-

me ne ugrozi zdravqe stanovni{tva i ìvogsvijeta. Ovu problematiku reguli{e ve} pome-

nuti Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vodeza pi}e (,,Sl. glasnik RS” broj 40/03 ) po komese propisuju najve}e dozvoqene koncentracijepojedinih sastojaka vode kao i vrijednosti we-nih fizi~ko - hemijskih parametara i wenomikrobiolo{ko stawe.Kontrola higijenske ispravnosti vode za

pi}e uvijek po~iwe sa lokalnom inspekcijomvodnog objekta, zatim se utvr|uju organolepti~-

ka svojstva vode, a potom se uzimaju uzorci vo-de za fizi~ko - hemijske i mikrobiolo{ke ana-lize, po strogo utvr|enim procedurama. Meto-

de ispitivawa za neke fizi~ke, hemijske ibiolo{ke kontrole vode za pi}e su prili~nosloène, a ovakve analize se vr{e u za to ak-reditovanim laboratorijama u zavodima za jav-no zdravqe, specijalizovanim institutima ina univerzitetima. Va`no je ista}i da su re-zultati analiza od javnog zna~aja i da su dos-tupni svim zainteresovanim stranama.Lokalna inspekcija vodnog objekta obavqa

se uvijek i obuhvata pregled okoline i samogobjekta, s ciqem utvr|ivawa wegovog higijen-

sko - tehni~kog stawa, stawa okoline i mogu}-

nosti zaga|ivawa vode. Dakle, kontroli{e sesve ono {to je ve} re~eno u ranijim nastavcimaovog teksta.Pored toga tokom lokalne inspekcije vr{e

se i neke radwe kojima se utvr|uju pojedine ka-rakteristike fizi~kih osobina vode: " ocjena organolepti~kih svojstava vode (mi-

ris, ponekad ukus, mutno}a, obojenost, tempera-

tura);" odre|uju se tzv. rezidualni hlor;" po potrebi se utvr|uje kapacitet vodoobjek-

ta, u koje se svrhe koristi i kolika je potro{wa;" ne treba zaboraviti ni prikupqawe poda-

taka da li kod korisnika vode ima bolesnih,posebno od crijevnih zaraznih bolesti.

FIZI^KA ISPRAVNOST VODE



HRONIKA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Zvuk je oblik energije koja nastaje mehani~kimvibracijama kroz elasti~nu sredinu ili prostor.Kako se vibracije prenose u vidu elasti~nih tala-

sa razli~ite

amplitude,

talasi

frekvencije

od20 Hz do 20 kHz su predstavqeni zvukom u domenu

~ujnosti, dok oni visokih amplituda sa frekven-

cijom od 20 kHz do 1000 MHz pripadaju ultrazvuku.Zvuk i ultrazvuk su modaliteti istog fizi~kog

fenomena s razlikom {to je ultrazvuk frekven-

cije vi{e od one koje qudsko uho moè da ~uje.Koriste}i zvuk kao oblik energije inèweri sukonstruisali ultrazvu~ne aparate koji su na{liveliku primjenu i u oblasti medicine, naro~ito uoblasti opstreticije i ginekologije. Razlog tomesu najvjerovatnije akusti~ki povoqni uslovi kojipostoje u maloj karlici, gdje su smje{tene unutra{-

we genitalije. Naro~ito akusti~ki povoqnu sred-

inu predstavqa gravidna materica u kojoj skoroidealne okolnosti vizualizacije daje plodovavoda.

Prolaskom ultrazvu~nog snopa kroz ìvu sre-dinu nastaju odre|eni fizi~ki, mehani~ki, biolo-

{ki i hemijski efekti koji su omogu}ili vrlouspje{nu primjenu ultrazvuka u prou~avawu nor-

malne ehoanatomije, biometrije i anomalija

ploda, organa male karlice, izvjesnihfiziolo{kih zbivawa tokom menstrualnog cik-

lusa, kao i razli~itih patolo{kih stawa ibolesti ènskih genitalija. Poslije prvog trimes-tra, u fetalnom periodu, savremenimultrazvu~nim aparatima koje odlikuju visokarezolucija slike, mogu}e je prikazati mnogobrojneanatomske strukture ploda. Vizualizacija nor-

malne fetalne anatomije je osnova svih daqihispitivawa. Me|u wima su najzna~ajniji otkri-

vawe malformacija i ultrazvu~na biometrija(radi procjene fetalnog razvoja i gestacijskestarosti). Pored posjedovawa visokokvalitetnihaparata, sistemati~nost, strpqivost, minu-cioznost i znawe ispitiva~a su zna~ajni elementiu jasnom prikazivawu normalnih organa, strukturai tkiva ploda. Sasvim je razumqivo da je vi-

zualizacija fetalnih organa zavisna od starostitrudno}e.Op{te je mi{qewe da moèmo biti veoma zado-

voqni rezultatima koji se postiù neinvazivnom

sonografijom u opstetriciji i ginekologiji.Tokom posqedwe decenije ultrazvuk je angaò-

van u toku izvjesnih invazivnih dijagnosti~kih iterapijskih postupaka. Wihov ciq i su{tina sulogi~an nastavak dosada{weg medicinskog i teh-nolo{kog progresa. Danas se moè apsolutno kon-

statovati kao neosporna ~iwenica da je interven-

tna ehografija znatno pove}ala kvalitet i sigur-

nost rane i kasne amniocenteze. Ona je omogu}ilaprimjenu fetoskopije, aspiraciju horionskih~upica, dijagnosti~ko uzimawe krvi iz sudovapup~anika, sr~anih {upqina, intrauterusnuintravaskularnu transfuziju, postavqawekatetera u patolo{ke {upqine fetusa, selek-

tivnu aspiraciju tkiva.Moè se re}i da u savremenom trenutku nema

dijagnosti~ke metode koja na tako brz, ne{tetan,komforan i ekonomi~an na~in pruà takvo obiqeinformacija u dijagnostici fetoplacentnejedinice, fiziolo{kih stawa i oboqelihènskih reproduktivnih organa.Me|utim zna~ajno je ista}i neophodnost pozna-

vawa patofiziologije razli~itih nenormalnostikako bi bile jasnije dobijene ultrazvu~ne slike.

ULTRAZVU^NADIJAGNOSTIKA

Bijeqina }e i ove godine bi-ti doma}in Sabora lovacaRepublike Srpske, zakqu-~eno je na sastanku Savjeta

lova~ke regije Bijeqina koji jeodràn u Zabr|u. U okviru ove ve}tradicionalne manifestacije, kojase organizuje ~etvrti put, organizo-va}e se finale Kupa Republike Srp-ske u ga|awu glinenih golubova, tebrojna druga takmi~ewa. Vjeruje seda }e najvi{e pa`we privu}i takmi-~ewe u pripremawu lova~kog papri-ka{a, lova~ki vi{eboj, izlo`balovnih pasa, laìjada, takmi~ewe ulovu na prepelice... Me|utim, bi}etu i daleko ozbiqnijih sadràja. Iove godine odrà}e se nau~ni skupsa jednom aktuelnom temom iz oblas-ti lovstva, pa sastanak predsjednikasvih osamdesetak lova~kih udruè-wa sa podru~ja Republike Srpske io{ neki skupovi koji }e se defini-

sati u toku priprema ove lova~kemanifestacije.

Sabor }e se odràti od ~etvrtogdo {estog septembra na lokaciji"Pet jezera", a u wegovoj organiza-ciji i finansirawu u~estvova}e iLova~ki savez Republike Srpske.

Na sastanku u Zabr|u izabran jeOrganizacioni odbor na ~ijem ~elu

je @ivojin Lazi}, predsjednik Lo-va~kog udruèwa "Crwelovo", a~lanovi su predsjednici lova~kihudruèwa i brojni sportski radni-ci sa podru~ja regije Bijeqina koju~ine lova~ke organizacija iz op{-tina Lopare, Ugqevik i Bijeqina,te Br~ko Distrikta.

Do sada odràni sabori lovaca suprivukli veliku pa`wu lovaca idrugih posjetilaca. Vjeruje se da }eovogodi{wi biti sadràjniji i bo-qe organizovan od svih dosada{wih,~ime se oboga}uje turisti~ka ponudasemberskog kraja.

P.I.

SABOR LOVACA REPUBLIKE SRPSKE

@ivojin Lazi}

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz sme}a,

da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 4 7 , 208 -0 24 , Fa k s : 055 / 206 -6 01

z a j e d n o z a ~ i s t i j i g r a d

z a qep{u s e m b e r i j u !

Koliko poznajemosvoju istoriju iznamenite li~-nosti iz davne

pro{losti najboqe govo-ri na{ odnos prema sred-wevijekovnoj srpskoj nek-ropoli i pravoslavnoj cr-kvi iz XIV, odnosno XV vi-

eka u utvr|ewu [anac -Bijeqina. Bijeqina kaouniverzitetsko mjesto sa

elikom brojem profeso-ra raznih stru~nih i nau~-nih profila prepustila jeamozvanim ,,ekspertima’’

da kroje i prepravqaju na-cionalnu istoriju i pus-to{e kulturno-istorijskonasqe|e na ovim prosto-rima bez ikakve nau~nepodloge. U nekim objavqe-nim kwigama favorizujue dokazane negativne li~-

nosti kao znamenite, atreba ih pamtiti po zlod-jelima koja su u~inili.

Za{to bar u ovih 17 pos-lijeratnih godina ni jednaulica u Bijeqini nije po-nijela ime kraqa Pavli-mira Bele? Davawem we-govog imena nekoj uliciili javnoj ustanovi otrglibismo od zaborava ovu is-torijsku li~nost. Poniru-}i u dibinu na{e neistra-ène pro{losti nailazi-mo na nove tragove na{egìvqewa na ovim prosto-rima i u prvoj polovinidesetog vijeka, {to doka-zuje na{u autohtonost naovim prostorima, Istina,Bijeqina se oduìla ve-likom broju znamenitihli~nosti i velikana, po-~ev od Kulina bana, kraqaDragutina, cara Du{ana,cara Lazara, kraqa Tvrt-ka, kraqa Petra, FilipaVi{wi}a, Kneza Ive, Jo-vana Du~i}a, Me{e Seli-movi}a, Ive Andri}a, Da-

nila Ki{a i drugih, alidug prema kraqu Pavlimi-ru Beli jo{ nije oduèn.Ko je kraq Pavlimir Be-la? Pavlimir Belo je un-uk srpskog kraqa Radosla-va koji je na velikom Sa-boru u Trebiwu odrànom926. godine progla{en zasrpskog kraqa svih zema-qa na centralnom Balka-nu, a Trebiwe glavnimgradom. Poslije oslobo|e-wa centralne Srbije odBugara i Vizantije, kraqBela kre}e na sjever zem-qe i osloba|a te oblastiod najezde Ma|ara. Bitkasa Ma|arima se odigralana prostorima dana{eweSemberije oko 930. godine.Mjesto gdje je vo|ena idobijena bitka prozvano jeKampo Bellino, odnosno uprevodu Bellino poqe. Natom poqu se kasnije razvi-lo ve}e naseqe koje je

prozvano Bellina, a u no-vije vrijeme Bijeqina.Za~u|uje da istorijaskaistraìvawa nisu jasnoutvrdila jednostavan na-u~ni put do istine imenaBijeqine. Razumqivo je dasu u pro{lim vremenima isistemima istraìvawate vrste bila prilago|enatrenutnim interesima po-stoje}e vlasti. PavlimirBelo kao zna~ajna istorij-ska li~nost zasluùje dawegovo ime, radi nezabo-rava, ponese jedna od usta-nova kulture u Semberiji.Moj skromni prijedlogbio bi da se budu}i vele-lepni DOM KULTURE uBijeqini nazove wegovimimenim, jer grad u komeìvimo nosi wegovo imevi{e od hiqadu godina, ada ve}ina Bijeqinaca to ine zna.

Mr Du{anNikoli}

IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE

ZA[TO JE PAVLIMIR BELO ZABORAVQEN?



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.18

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-028U Bijeqini, dana 24. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-028, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{tezamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i

Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 63 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 146 m2 i dvori{tepovr{ine 3204 m2, k.~.br. 449 u naravi dvori{te povr{ine 1021 m2, k.~.br. 915u naravi wiva 4. klase povr{ine 4806 m2 i k.~.br. 949 u naravi grobqepovr{ine 3000 m2, a ukupne povr{ine 12177 m2, upisane u Pl. 592 K.O.Glogovac.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 592 K.O. Glogovac

upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao jeSlavi{a Stoji} sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovuranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-106U Bijeqini, dana 26. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-106, po zahtjevuSTANE BOGDANOVI] k}eri Vojina iz Doweg Crwelova po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za us-postavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 169 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1407 m2, k.~. br. 1565/1 u naraviwiva 3. klase povr{ine 2368 m2 k.~.br. 1565/2 u naravi vrt povr{ine 1551 m2,k.~. br. 1566 u naravi 3 stambene zgrade, pomo}na zgrada, 2 poslovne zgrade uprivredi, dvori{te i pa{wak 1. klase ukupne povr{ine 1723 m2, k.~. br. 3538u naravi wiva 6, 5. i 4. klase ukupne povr{ine 14937 m2, k.~.br. 3699 u naravikanal i {uma 3. klase ukupne povr{ine 3759 m2, k.~. br. 3905 u naravipomo}na zgrada i {uma 3. klase ukupne povr{ine 13861 m2, k.~. br. 3906 u nar-avi wiva 4. kl-ase povr{ine 1026 m2 k.~.br. 3909 u naravi wiva 5. i 3. klaseukupne povr{ine 19893 m2, k.~. br. 3935 u naravi wiva 6.5. i 3. klase ukupne

povr{ine 12352 m2, k.~. br. 5341 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1623 m2,k.~.br. 5342u naravi {uma 3. klase povr{ine 1648 m2, k.~. br. 6067 u naraviwiva 5.3. i 1. klase ukupne povr{ine 3337 m2 i k.~.br. 6072 u naravi wiva 5. i3. klase ukupne povr{ine 9577 m2 upisane u Pl. 125 K.O. Crwelovo Dowe.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 125 K.O. Crwelovo

Dowe upisana je Stana Bogdanovi} k}i Vojina iz Doweg Crwelova sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bez novih trì{ta, te bez nade da }e us-koro biti ,,skinuta’’ grani~na zabrana naSavi i Drini, Ma~vani, a zatim i drugi se-qaci sjeverozapadne Srbije kre}u sa sto-kom od [apca, Loznice , Bogati}a i drugihmjesta i prilaze Drini kod Badovinaca,Crne Bare i drugih sela niz Drinu, sve do

Ra~e, ~ekaju}i povoqan trenutak za prelazu Semberiju. Ma~vani se pri tom oslawajuna ve} uhodane staze i veze krijum~arewastokom, na sli~ne socijalno-ekonomske od-nose s druge strane Drine, ali i na prisneodnose sa Sembercima, koji su produbqeni jo{ 1804. godine kada se Zeko Buquba{a saznatnim brojem Semberaca prikqu~io us-tanicima pod vo|stvom Vo`da Kara|or|a.

I prije Carinskog rata promet stokom izSrbije i Semberije, preko carinarnice B.Ra~a, kretao se oko 50 hiqada ìvih sviwagodi{we, dok ma|arski istori~ar [vart-ner tvrdi da je promet stoke preko Ra~e biodaleko ve}i, nego {to to carina registruje.

O obimu i intenzitetu legalne trgovinestokom, prije Carinskog rata, moè se ste}ipribli`no objektivna slika ako navedemosamo dva primjera od oko stotinu trgovacastokom koji se naj~e{}e pomiwu na carini.Stevan Nikolajevi}, trgovac sviwama iz

Morovi}a, za godinu i po dana legalno jeizvezao iz Srbije i Semberije 24.161 komadaìvih sviwa, a samo u jednoj turi 5.455 ko-mada ìvih sviwa. Drugi primjer jeQubomirCiku{a, trgovac iz B. Ra~e, koji jeza sedam mjeseci izvezao iz Srbije iSemberije 7.260 komada ̀ ivih sviwa ili okohiqadu sviwa mjese~no. Ako tome dodamopodatak, da je i prije i tokom Carinskog ratacvjetala ilegalna trgovina na Vukovcu (G.Brodac), Viso~u (Sviwarevac), Domuskeli(D. Crwelovo), Suboti{tu (G. Crwelovo),Novom (Vr{ani) i jo{ nekim mjestima,proizilazi da je [vartner donekle bio upravu ukazuju}i na krijum~arewe. Prematome, jasno se moè zakqu~iti da je Savskilug tokom Carinskog rata imao sve uslove,{to bi danas rekli logistiku, da primi,zadrì, hrani i ~uva deset hiqada sviwa i daih u toku dvadeset i ~etiri sata legalno ilikrijum~arewem isporu~i preko Save.

Da bi pojasnili socijal-ekonomske pri-like, prije i tokom Carinskog rata koje suprisiqavale seqake da moraju biti i rata-ri i sto~ari, nave{}emo samo neke ~iweni-ce u vezi sa tim.

Polovinom 19. i po~etkom 20-tog vijekaobrada zemqe je zavisila iskqu~ivo od zap-re`ne stoke (kowi, volovi), {to zna~i da jeratar morao biti i sto~ar. Osim toga, zah-vaquju}i ogromnim ispasi{tima i ìti{-tima u Savskom lugu, seqak je mogao, bez ve-}ih materijalnih ulagawa, jer je ~obana bi-lo u svakom doma}instvu, da uzgaja stoku, po-sebno sviwe i da wihovim prometom, legal-no ili krijum~arewem do|e do novca dalekobrè i jeftinije, nego {to bi ostvario idprihoda poqoprivrede. Tako|e, do novca suseqaci dolazili zapo{qavaju}i se na izv-la~ewu {umskih trupaca stokom iz {ume dobrodova na Savi, te dovozu zemqe za podiza-we nasipa i dr., te tako obezbje|ivali zaradu.

Ako svemu tome dodamo podatak da je Au-stro-Ugarska od 1879. godine ukinula porezu naturi, traè}i sikqu~ivo novac, jo{ jas-nije }e biti za{to se seqak orjentisao nasto~arstvo, pa i na sve vidove prometa stoke.

Nastavi}e se...

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE DRUGI DIO

îm je saznala za carinski spo-razum izme|u Srbije i Bugarske,Austro-Ugarska objavquje Ca-rinski rat Srbiji i ve} koncem

januara 1906. godine zatvoreni su svi legal-ni i ilegalni prelazi na Savi i Drini.

Be~ je voma dobro poznavao socijalno-ekonomske, ali i politi~ke prilike u Sr-biji, izme|u ostalog, da je to 90 odsto agrar-na zemqa i da bi ekonomsla blokada, osimmaterijalne {tete dràvi, izazvala poli-ti~ke proteste i nemire seqaka zbog neiz-ijesne, a ve} ugovorene i utovqene stoke zapotrebe austro-ugarskog trì{ta.

Iz Be~a je strogo nare|eno carinskim

organima, da iz Srbije u Ustro-Ugarsku nesmije pre}i ,,ni jedna sviwa, ni jedan vo’’.Tako|e, Be~ poru~uje Zemaqskoj Vladi uSarajevu: ,,Moramo uni{titi legendu osrpskoj mo}i da mogu podnijeti blokadugranica’’. Istovremeno, zajedni~ki min-istar Goluhovski iz Be~a, te konzul be~kevlade u Beogradu Cikan, zajedni~iiobjavquju:

,,Srbi ne}e izdràti blokadu granica iza tri do ~etiri sedmice bi}e na koqeni-ma’’. I zaista, Srbija se na{la u veoma te-{kom ekonomskom, ali i politi~kom polo-àju. Bez novih trì{ta, sa sku~enim kapa-citetom vlastite prerade stoke, koji su mo-gle preraditi tek 1/3 od oko 165.000 komadasviwa utovqenih i pripremqenih za izvoz.Dolazi do pada cijena utovqenih sviwa, pabogati trgovci naveliko otkupquju sviwepo cijeni od 0,40 dinara, po kilogramu ̀ ivevage, a mesnicama prodaju po 0,80 dinara,{to dovodi do jo{ è{}ih protesta seqa-ka. Stawe sa preradom goveda je bilo jo{teè, jer Srbija nije imala ni jednu mes-nicu za preradu goveda, a na izvoz je ~ekalooko 150.000 volova, od ~ega samo u ispa{ina Zlatiboru 2.000 volova.

Poku{aj izvoza u ju`nu Francusku, We-ma~ku i Italiju preko Jadranskog mora, nije dao pozitivne rezultate, zbog drugih ki-lometarskih uslova, prevoza, ishrane i pri-hvata stoke, nevremena na moru i sl. Tako|e,poku{aj izvoza u Sjevernu Afriku, za po-trebe engleskih garnizona, koji su traìlistoku iz Srbije (sviwe, goveda) sasje~en je ukorijenu, zbog neiskustva i nesloge srpskihtrgovaca oko dràwa ugovorene cijenestoke iz Srbije. S druge strane, srpskitrgovci nisu bili dorasli ,,kartel mafiji’’

koja je pri isporuci stoke, ugovorenu cijenuspu{tala i do 50 odsto, a tradicionalnosrpsko utvr|ivawe cijene ,,rukovawem’’

li~ilo je na dje~iju igru.

AUSTRO - UGARSKAOBJAVQUJE RAT SRBIJI

SEMBERIJA VELIKA,,ODU[KA

,,BLOKIRANOJ SRBIJI



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 19


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 001-249U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-249, po zahtjevuNATALIJE TOMI] k}eri \ure i DRAGE TOMI]A sina Mike izBijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{k-a.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao eta`na k.~. br. 3697/2 E4 u naravi jednosoban stan na 1. spratupovr{ine 39 m2, upisane u LN.4762 K.O. Bijeqina II.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u LN. 4762 K.O.Bijeqina II u podulo{ku 4 upisani su Natalija Tomi} k}i \ure i DragoTomi} sin Mike sa dijelovima od po 1/2.U postupku uspostave novog zk. ulo{ka bi}e upisani Natalija Tomi} k}i

\ure sa dijelom od 1/2 i Drago Tomi} sin Mike sa dijelovima od 1/2.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaùpotrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzetou obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninamamogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi-

`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-884

U Bijeqini, dana 19. 06. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-884, po zahtjevuJELENE GRUJI] k}eri Dragoslava iz Sremske Mitrovice, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je po-stupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 2117 u naravi stambena zgrada povr{ine 55 m2, pomo}na zgra-da povr{ine 33 m2 i dvori{te povr{ine 178 m2, upisane u Pl. 3826 k.o.Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 3826 K.O.Bijeqina 1 upisan je Slobodan Prodani} sin Milo{a iz SremskeMitrovice .Pravo na upis prava susvojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stek-le su Slavica Prodani} k}i Adama iz Sremske Mitrovice sa dijelom od 2/3i Jelena Gruji} k}i Dragoslava iz Sremske Mitrovice sa dijelom od 1/3.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaùpotrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzetou obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninamamogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi-

`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumenta-

cije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

Tradicionalno takmi~ewe semberskih poqoprivrednika u postizawu visokih prinosa u proizvodwi p{enice, kukuruza, {e}erne repe i mlijeka jo{ jednom je

ukazalo na velike mogu}nosti pove}awa proizvodwe hrane na podru~ju Sembe- rije. Prinosi koje su postigli u~esnici u takmi~ewu zaista su imponzantni, {to se posebno odnosi na one koji su nagra|eni. U pro{logodi{wem takmi~ewu u~e- stvovalo je 280 poqoprivrednika {to je znatno vi{e nego prethodne godine, ali

jo{ nije postignuta èqena masovnost.U proizvodwi p{enice rekorder za 1980. godinu je Mustafa Masli} iz Jawe

koji je postigao prosje~an prinos od 70 metri~kih centi po hektaru. Najuspje{- niji proizvo|a~ kukuruza je Nikola Ivkovi} iz Broca koji je imao prosje~an prinos od 160,75 metri~kih centi po hektaru. Najvi{i prinos u proizvodwi {e}erne

repe 723,33 metri~kih centi po hektaru ostvario je @ivko Joki} iz Gorweg Cr- welova, a najve}i robni proizvo|a~ {e}erne repe je Slobodan Laketi} iz Doweg Broca koji je na 16 dunuma proizveo 923,90 metri~kih centi. @ivan Lazi} iz Sredwe â|avice predao je pro{le godine 20.494 litara mlijeka, {to mu je bilo

dovoqno za osvajawe prvog mjesta.Nagrade su uru~ene i drugoplasiranim i tre}eplasiranim takmi~arima.U proizvodwi p{enice to su Risto Mi{i} iz Me|a{a i Radovan Risti} iz Po-

pova, u proizvodwi kukuruza Diko Boji} iz Dowe â|avice i Trifko Mirkano- vi} iz Me|a{a, u proizvodwi {e}erne repe Nikola Ivkovi} iz Broca i Radovan Risti} iz Popova i u proizvodwi mlijeka Pano Savi} i @arko Pavlovi}, oba iz

Dazdareva.(S. novine, godina II , broj 5, 15. februar 1981. godine)

Vi{e od mjesec dana kasni izgradwa magistralnog toplovoda od kotlarnice "[ipadove" OOUR "Stolar" do stambenog bloka na potezu [abi} - Dizdarevi}.Posqedica ima vi{e, a najva`nija je - neuseqewe 140 stanova u novim soliterima.

Za po~etrak izgradwe magistralnog toplovoda od kotlarnice Tvornice spava}ih soba "Stolar" do solitera na potezu [abi} - Dizdarevi} bilo je nekoliko razloga. Najva`niji su - zamjena uvoznih doma}im gorivima, za{tita~ovjekove okolie, boqe snabdijevawe grada toplotnom energijom i racionalnije kori{tewe postoje}ih kapaciteta za wenu proizvodwu. Ujedno, izgradwa ovog

dijela toplovoda ~ija duìna iznosi 1.150 metara predstavqa po~etak realizacije jednog cjelovitijeg programa toplifikacije centra grada gdje se nalazi najvi{e poslovnog i stambenog prostora.

Kao {to to obi~no biva, put od dogovora do realizacije vrlo ~esto je teì nego {to se pretpostavqa. Prema prvim dogovorima, izgradwa toplovoda od "Sto- lara" do novih solitera trebalo je da bude zavr{ena do po~etka sezone grijawa.Ugovorom izme|u nvestitora (SIZ za stambeno-komunalnu oblast) i izvo|a~a

radova (GIK-ove OOUR "Metalogradwa") koji je sa~iwen po~etkom septembra,ovaj dio magistralnog toplovoda trebalo je da bude zavr{en do 25. decembra, ali

radovi ni do danas nisu okon~ani i u najboqem slu~aju bi}e zavr{eni u drugoj polovini februara. To je jedan od razloga, mada ima i drugih, {to je 140 stanova

u drugom i tre}em soliteru tokom ove zime ostalo neuseqeno. Nije adekvatno rije{eno ni pitawe grijawa u prvom soliteru, a zaka{wewa u izvo|ewu radova doprinose i wihovom poskupqewu.

Postoji vi{e verzija o tome zbog ~ega kasni izgradwa toplovoda, a svima je zajedni~ka karakteristika da se krivac traì na drugoj strani. îni se, ipak, da

je najve}a odgovornost na izvo|a~u, jer, po izvje{taju Komisije SIZ-a za stambeno-komunalnu oblast "izvo|a~ ni do danas naru~iocu nije predo~io kompletan elaborat tehni~ke dokumentacije koja bi garantovala traèni kvalitet zavari- va~kih radova na cjevovodu. Isto tako, izvo|a~ nije zavr{io ispitivawe nepro- pusnosti cjevovoda sa hladnom vodom pod pritiskom {to je trebalo uraditi prije po~etka izolirawa cjevovoda".

Ne bi bilo dobro ako bi te{ko}e u izgradwi ove dionice toplovoda negativno uticale na daqi tok ove investicije jer je ve} planirana izgradwa druge faze, od pomenutih stambenih blokova do zgrade u kojoj se nalazi Poslovna jedinica Za- voda za osigurawe imovine i lica "Sarajevo". Izgradwom ove faze u potpunosti bi se rije{ilo zagrijavawe stambenog i poslovnog prostora u uèm centru grada

u kome trenutno ima desetak kotlovnica koje nisu samo veliki zaga|iva~i, nego i ve}ina od wih potro{a~i mazuta koji se proizvodi od sve skupqe uvozne nafte.

(S. novine, godina II , broj 4, 1. februar 1981. godine)

ZA[TO KASNITOPLOVOD?

NAGRADE REKORDERIMA



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.20




U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 420, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{tezamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu MiliciSoji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 1004 po kulturi zgrada fizi~ke kulture u povr{ini od 35 m2 ifiskulturno igrali{te u povr{ini od 16285 m2 i broj: 1012 po kulturi putbez oznake u povr{ini od 238 m2 upisane u Pl. 423 k.o. Batkovi}.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik dru{tvene svojine u Pl.423 k.o. Batkovi} upisana je Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravaraspolagawa i prava kori{tewa na nekretninama bi}e upisana Op{tina

Bijeqina sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.





U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 981, po zahtjevuSMAILA BE]AREVI]A, sina Smaje iz Gorweg Bistarca, po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za us-postavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 5451 u naravi stambena zgrada povr{ine 84 m2 i dvori{tepovr{ine 279 m2, a ukupne povr{ine 363 m2, upisane u Pl. 400 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 400 K.O. Bijeqina1 upisan je Smail Be}arevi} sin Smaje iz Gorweg Bistarca sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku upostave novog zk. ulo{ka stekao jeSmail Be}arevi} sin Smaje iz Gorweg Bistarca sa 1/1.




Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000 084U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 084, po zahtjevu VIT-OMIRA ]ATE sina Rajka iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{no-kwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 1421 po kulturi wiva 3. klase zv. ]airi upovr{ini od 3295 m2 i wiva 4. klase zv. ]airi u povr{ini od 1182 m2 upisanau Pl. 1286 k.o. Puhare - Pu~ile.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 1286 k.o. Puhare -Pu~ile upsian je ]ato (Rajka) Vitomir sa dijelom1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravasvojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Vitomir ]ato sin Rajka sa

dijelom 1/1.



Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08- 004 194U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 194, po zahtjevuZEHTE DELI] k}eri Ismeta iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{n-okwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 5798 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od40 m2, stambena zgrada u povr{ini od 37 m2 i dvori{te u povr{ini od 349 m2upisana u Pl. 958 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 958 k.o. Bijeqina1 upisana je Deli} (Halila) Satka sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac pravasvojine na predmetnim nekretninama bi}e upisani Deli} (Ismeta) Zehta,Deli} (Hajrudina) Elvir i Deli} (Hajrudina) Elvira sa idealnim dijelovi-ma sa po 1/3.



Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.



ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 21

I Z M A T I ^ N O G U R E D A

OO DD 00 88 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 5 5 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 08 .07 .2009 .DO 15 .07 .2009 . GOD.

UMRLI OD 08.07.2009.DO 15.07.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 08.07 .2009.DO 15 .07 .2009.GOD.

Tomi} Nemawa, sin Bojana i Jelene, Puri} Jelena, k}i Milanai An|e, Zakomac Amina, k}i Fahreta i Amire, Laketi} Maja,k}i Dragi{e i Dragane, Markovi} Andrej, sin Cvike i Sawe,Obradovi} Sowa, k}i Miroslava i Zorice, Ostoji} Damjan An-drej, sin Vesne, Krivi} Melisa, k}i Enesa i Hanife, Tomi}Dragan, sin Zorana i Miroslave, Topalovi} Luka, sin Zdravkai Aleksandre, Spasojevi} Dragan, sin @arka i Dragane, Blago-jevi} Vojislav, sin Milo{a i Dragane, Gruhowi} Mirzeta, k}iHa{ima i Zumrete, Komadari} Amir, sin Elvira i Dijane, Dok-ni} Dario, sin Sla|ana i Sawe, Dokni} Tijana, k}i Sla|ane iSawe, Jawi} Nevena, k}i Luke i Mire, Luki} Luka, sin Qubi-{e i Dragane, Jovi~i} Qubina, k}i Dragana i Petre, Jovi~i}Emilija, k}i Nenada i Danke, Jovi} Helena, k}i Radivoja i Go-rice, Erak Ogwen, sin Mladena i Vedrane, Soji} @arko i Pe-tar, sinovi Rajka i Spomenke, Jovi} Danijel, sin Nenada i Qu-

bice, Ili} Mateja, sin Slavi{e i Vesne, Savi} Dragan, sin Mi-odraga i Jelena, Trifkovi} Ivana, k}i Gorana i Zorane, Te{i}Aleksandra, k}i Petra i Dragice, Vukovi} Jana, k}i Rade i Ta-tjane, Simi} Tara, k}i Sini{e i Mawe, Mi}i} Pavle, sin Slo-bodana i Danijele.

Vi{wi} Stevan i Despotovi} Boàna, Milo{evi} Qubinkoi Skopqak @eqka, Zhou Jianil i Gubi} Sawa, Bosio~i} Vlatkoi Zeki} Ana, ]osi} Asmir i Saki} Mirsada, Hoki} Ermin iBeganovi} Danijela, Arifovi} Zlatan i Deli} Nexada, Sim-i} Bojan i Blagojevi} Milka, Durakovi} Mensur i Durakovi}Suada, Rado{ Boò i Marjanovi} Dijana, Mati} Goran iStani{i} Biqana.

Emina Petowi}, ro|. 1928, Danica Todorovi}, ro|. 1932, Zago-rka Markovi}, ro|. 1931, Kosta Jovi}, ro|. 1919, Dragiwa Po-

padi}, ro|. 1914, Stoja Toma{evi}, ro|. 1940, Novica Torbica,ro|. 1939, Midhat Pa{ali}, ro|. 1938, Petra Milakovi}, ro|.1941, Qubojka Deli}, ro|. 1932, Ne|o Mitrovi}, ro|. 1943, Vi-da Diki}, ro|. 1931, Jusuf Hanu{i}, ro|. 1933, Emka Sal~ino-vi}, ro|. 1919, Janko Niki}, ro|. 1930, Jelka Risti}, ro|. 1927,Kiram Krxi}, ro|. 1954. godine.

Povoqno iznajmqujem apart-mane u Tivtu, kod hotela,

Palma’’

, izlaz iz dvori{ta naplaù.!: +38232674450,

+38267242676

Povoqno izdajem lokal kodBleda veli~ine 44 m2.!: 065/512-993, 065/524-746

*****Prodajem polovnu frezu,

cijena 550 KM.!: 066/175-407

*****Izdajem nov nenamje{ten jed-nosoban stan 36 m2 u strogom

centru Bijeqine.!: 055/201-047

*****ûvala bih djecu ili stariju

osobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****

Prodajem dvije ku}e na istomplacu u centru grada u UliciKnez Ivo od Semberije br. 10.

!: 055/553-226*****

Izdajem ku}u u Bijeqini sa

podrumom i dvori{tem, kab-lovskom, telefonom, kupatilom

u Ulici Nedeqka âbrilovi}br. 2 (kod Mileta pekara).!: 065/829-432

*****Prodajem motor ,,Jamaha

maèsti’’ 125 kubika, 1998. god.!: 065/549-095

*****

Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8x8, 5000 m2 placa,

struja, voda, telefon.Cijena 65.000,00 KM.!: 065/946-132

*****Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora sa privatnomplaòm, Herceg Novi, Bao{i}.

!: 00382/31 374 083

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka!066/175-407.

Parcelu, primjerenu za lokalili servis uz asfalt na

Pantelinskoj cesti prodajemili mijewam za garsoweru uBijeqini uz moju doplatu.

!: 055/206-290,00386 31 496414, 00386 1 5346773

SIMO ANDRI]iz Bijeqine u~esnik NOR-aod 1941 - 1945.

17.07.1999 - 17.07.2009.

Danas je deset godina odTvoje tragi~ne smrti.

Nikada Te ne}uzaboraviti ipreàliti.

Tvoja MICA-MILICA

\OKE CVIJETINOVI]A2001-2009.

Vrijeme nezaustavqivo prolazi, a praznina postaje sve ve}a.Jedino lijepo sje}awe ostaje i upotpuwuje na{e dane.

VOLIMO TETvoji: DRAGICA, OLGICA, DRAGAN i NEBOJ[A

Dana 19. jula navr{ava se osam godina od smrti mog dragogsupruga, oca i djeda

MILANA MAKSIMOVI]A

Dragi brate,neka Tvoja plemenita du{apo~iva u miru Boìjem.

Vje~no oàlo{}ena sestra

Dana 16.07. navr{ava sedeset godina od prerane

smrti

SVETOZAR GA]E[A1931-2009.

S qubavqu i po{tovawemsupruga OLGA i k}erke TATJANA I NATA[A

sa porodicama

Dana 13.07. 2009. godinepreminuo je na{

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

@IVANOMRANKI]EM

Dragi moj brate, tvojadobrota i plemenitost~inili su Te posebnim,

obiqeìli na{ bratskiìvot. Bilo je lijepo

odrasti uz Tebe i poslije pet godina, suze i tuga

nikada ne prestaju.Uvijek }e{ ìvjeti u

mom srcu.

Tvoja sestraRADOJKA

Dana 27.07. 2009. godinenavr{ava se pet godina

od rastanka sa mojimdragim bratom

DRAGI SIMO

Op{tinsko udruèwe penzionera Bijeqina

RASPISUJE OGLASZA PRIKUPQAWE PONUDA ZA

ADAPTACIJU PROSTORIJA MJESNOG

UDRU@EWA PENZIONERA DVOROVI

Za u~e{}e na oglasu potrebna je dokumentacija:1. Uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama sa datu-mom - ne starijim od tri mjeseca (Uprava prihoda)2. Uvjerewe o izmirenom PDV - ne stariji od tri mjeseca3. Uvjerewe o pla}enim doprinosima za zdravstvo-nestarije od tri mjeseca4. Uvjerewe o pla}enim doprinosima za penziono osig-urawe-ne starije od tri mjeseca5. Potvrda da ponu|a~ nije pod ste~ajem ili likvidaci- ji sa datumom ne starijim od tri mjeseca (osim za pre-duzetnike)6. Izjava da ponu|a~ nije ka`wavan za privredni prest-up, zloupotrebu pisanih ugovora, nezakonito sticawedobiti ili bilo koje djelo iz osnove zlopupotrebepropisa o poslovawu u proteklih pet godina7. Izjavu o prihvatawu svih uslova iz tenderske doku-

mentacije8. Za bliè informacije ponu|a~u radova je omogu}enorazgledawe prostorija svakim radnim danom od 9 do 14~asova kod predsjednika Udruèwa

Oglas ostaje otvoren deset dana od dana objavqivawa.Ponude slati Op{tinskom udruèwu penzionera

Bijeqina Wego{eva 30 sa naznakom(ZA KOMISIJU ZA PRIKUPQAWE OGLASA)

Bijeqina 15.07.2009. godine

PredsjednikSavo Panteli}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009.22

@ENSKI ODBOJKA[KI KLUB RADNIK

Uprethodnoj sezoni od-bojka{ice Radnikaizborile su poziciju ugorwem dijelu tabele

Premijer lige BiH, {to je biolijep uspjeh s obzirom da su godi-nu dana ranije Bijeqinke tek kr-oz doigravawe izborile opsta-nak u eliti. [to se ti~e narednesezone, trener Miroslav Mi}i}za koga su posqedwih godiwa ve-zani svi uspjesi bijeqinske èn-ske odbojke, smatra da je do{lovrijeme da se wegova ekipa ukqu-~i u borbu za sam vrh. Takve am-bicije obrazlaè ~iwenicom da

je ovaj sastav na okupu ve} tre}usezonu u seniorskoj konkurenci-

ji, a dolazak mlade reprezenta-tivke BiH Milice Hrwez pok-lopio se sa ambicijama kluba.

- Strpqivim radom uspjeli

smoukomponovati homogenu eki-pu u kojoj u kojoj imamo jakukon-kurenciju na svim pozicijama irealno je o~ekivati da se moè-mo upustiti u borbu za sam vrhtabele. Dolazak Milice Hrwezkoja igra na pozicijama prima~ai korektora veliko je poja~aweza na{u ekipu. Sa ostalim odbo-jka{icama kojesukrozklupske ireprezentativne nastupe stekledovoqno iskustva moèmo, uko-liko se ne desi ne{to nepredvi-|eno, do visokog plasmana, sma-traMi}i}.

Milica Hrwez je u Radnik do-{la iz bile}kog Hercegovca.Imala je nekoliko ponuda iz re-nomiranih kluibova iz BiH, alise ipak odlu~ila za ~etverogo-di{wu vjernost bijeqinskomklubu. Istovremeno iz Radnika

su oti{leMladenkaBobar iTi-jana Tubi}, ali wihov odlazak,smatra Mi}i}, ne}e u ve}oj mjeriporemetiti planove o vrhu tabe-le. Mladenka Bobar zbog {kol-skih obaveza odlazi u Srbiju,dok se Tijana Tubi} vratila umati~ni klub Glasinac iz Soko-ca. Ona je igrala na poziciji li-bera na kojoj }e je naslijeditiJovana Staki}.

Pripreme za po~etak nove se-zone krenu}e u prvoj polovininarednog mjeseca. Cjelokupnipripremni period prote}i }e uBijeqini, a ako se ukaè mogu}-nost odlaska na kra}e pripremevan grada, eventualnu destinaci-

ju odabra}e stru~ni {tab. Ipak,realnija je opcija da se ne}e i}inigdje van Bijeqine.

D.T.

SNOVI O VRHU TABELE

NA POZIV SVJETSKE BOKSERSKE ASOCIJACIJE

S

vjetska amaterskabokserska asocija-cija (AIBA) orga-nizova}e od 10. do 26.

avgusta u Milanu, pred svjet-sko prvenstvo koje }e se odr-àti u tom gradu, kamp za naj-perspektivnije boksere svije-ta. Me|u wima na}i }e se i bo-kser bijeqinskog Radnika Ve-libor Vidi}, osvaja~ bronza-ne medaqe na nedavno odrà-nim Mediteranskim igrama uitalijanskom gradu Peskari.Direktor reprezentacijeBiH i Vidi}ev trener Milen-ko Tomi} pozdravio je gestAIBE da na ovakav na~in po-mogne razvoju boksa u BiH.

- GestAIBE je vrijedan pa-`we, jer snosi sve tro{koveputa i boravka u kampu. Bora-vak me|u najperspektivnijimbokserima svijeta bi}e od ve-like koristi zaVelibora Vi-di}a kako u sticawu novih zna-wa, tako i u radu sa kvalitet-nim sparing partnerima u ok-

viru priprema za svjetsko pr-venstvo. U kampu }e boravitii trener reprezentacije Al-medin Fetahovi} koji }e ra-diti sa najve}im trenerskimimenimaRusije,Kubei drugihtrofejnih zemaqa u boksu {to}e mu posluìti da upotpunisvoje, i ina~e, bogato tre-nerskoiskustvo, tvrdiTomi}.

U Bokserski savez BiH sti-

gle su dvije pozivnice, a poredVidi}a u Milano je trebaloda ide i Memnun Haxi} osva-

ja~ bronzane medaqe na evrop-skom prvenstvu. Po{to u tomperiodu Haxi} o~ekuje prino-vu u porodici on je morao daodbije poziv, a umjesto weganajvjerovatnije }e u kamp pu-tovati bokser iz MostaraDamir Beqo. T.N.

VIDI] U KAMPU U MILANU

FK JEDINSTVO, BRODAC

Okupqawem koje je obavqeno u ponedjeqak sa pripremama supo~eli i fudbaleri drugoliga{a Jedinstva iz Broca. Na prozivkunisu do{li svi prvotimci, ali ta ~iwenica ne zabriwava treneraMiroslava Timi}a.

-To

je

uobi~ajeno

za

nas,

me|utim

kako

pripreme

budu

odmicalena treninzima }e se pojavqivati sve ve}i broj fudbalera. Mnogi

igra~i imaju obaveze na rednim mjestima i u svojim doma}instvimakoje ne mogu tek tako napustiti, tvrdi Timi}.

Jedinstvo }e u narednu sezonu u}i skoro sa identi~nim igra~kimkadrom iz prethodnog {ampionata. Iz kluba je jedino oti{ao {to-

per Marko Babi} koji je pristupio Podriwu iz Jawe.- Od ostalih prvotimaca za sada niko nije zatraìo ispisnicu.

Nemamo ni novih fudbalera, mada }emo poku{ati da oja~amo {to-

persku liniju i {pic napada. Nadam se da }emo to u~initi do krajaprelaznog roka, isti~e trener Jedinstva.

Bro~ani }e u pripremnom periodu odigrati i nekoliko priprem-

nih utakmica. - Ve} je poznato da 24. i 25. jula u~estvujemo na tradicionalnom

turniru u sremskom selu Vi{wi}evo. Traì}emo rivale kako bipopunili i druge termine, a èqa nam je da prije odlaska napomenuti turnir odigramo bar jednu kontrolu utakmicu, isti~etrener Jedinstav Miroslav Timi}. T. N.

BEZ NOVIH IGRAÂ

PRIJATEQSKA UTAKMICA

Drugoliga{ izJawe po~eo jepripreme zanarednu sezonu 9.jula, a ve} u srije-

du odigrao je iprvu prijateqskuutakmicu. U gosteim do{ao novipremijerliga{Olimpik izSarajeva zah-

vaquju}i tome{to ga sa klupepredvodi HusrefMusemi} koji je bogatu fudbalsku karijeru po~eo upravo uklubu iz Jawe.

- Utakmica sa Olimpikom koja je privukla veliki brojqubiteqa fudbala iz Semberije prva je u nizu prijateqskih

me~eva koje smo planirali da odigramo tokom pripremnogperioda. Za kraj sedmice (subota) imamo zakazanu utakmicu saMladosti iz Velike Obarske, a za 5. avgust dogovorili smosusret sa Drinom iz Zvornika, kaè {ef stru~nog {tabaPodriwa Mirsad Alajbegovi}.

Tokom qetne pauze Podriwe je ostalo bez {topera IgoraMilo{evi}a i dvojice napada~a Dragivoja Gruji~i}a iMuhameda Sajtanovi}a, dok je Radislav Stevanovi} tako|eoti{ao iz kluba. Milo{evi}a }e zamijeniti Marko Babi} kojije proqetnu polusezonu odigrao u dresu Jedinstva iz Broca,dok }e prazninu u napadu popuniti povratnik Bekir Sofi} iAlen Haxi}, dosada{wi fudbaler Radnika iz Lipnice. Prvomtimu }e se pridruìti i perspektivni napada~ Vu~i} koji je upro{loj sezoni igrao za Novo doba iz ârda~ina.

- Vjerujem da }emo opet imati ekipu za sam vrh tabele dru-

goliga{kog "istoka", kaè {ef stru~nog {taba Podriwa. T. N.

OLIMPIK U JAWI

PRIPREME DRUGOLIGA[A GORICE IZ PUÎLA

Od prvih dana jula fudbaleri Gorice iz Pu~ila pripremajuse za svoju drugu drugoliga{ku sezonu. S obzirom da, zbogsmawewa broj klubova u obje grupe, drugoliga{e o~ekujeizuzetno naporna sezona u ovom klubu nastoje da {to boqeiskoriste pripremni period i potpunio spremni do~ekajupo~etak borbi za bodove.

- O~ekuje nas te{ka sezona u kojoj je na{ osnovni ciq daizborimo opstanak u ovom rangu takmi~ewa. Iako smo maliklub i imamo dosta finansijskih problema, uvjeren sam da suna{e ambicije realne i da }e se u Pu~ilama jo{ dugo igratidrugoliga{ki fudbal, tvrdi predsjednik kluba Radika Mari}.

[to se ti~e igra~kog kadra ne}e biti velikih promjena. Odfudbalera iz pro{le sezone nedostaja}e veteran Vjekoslavûturi} koji je odlu~io da zavr{i igra~ku karijeru i Slavi{aJoki} koji je pre{ao u redove bijeqinskog Radnika.

- Novi igra~i su ~uvar mreè \or|e Manojlovi} i igra~ sre-

dine terena Ogwen Suboti}, dosada{wi fudbaleri Mladostiiz Lon~ara. Radi se o iskusnim igra~ima koji imaju iza sebe iprvoliga{ko iskustvo i vjerujemo da }e nam biti od velikepomo}i. Poku{a}emo da na|emo i po jednog {topera i

napada~a, a konkurenciju u timu poja~a}emo i omladincima sapodru~ja na{e mjesne zajednice koji se nalaze u omladinskompogonu Radnika, kaè Mari}.

Pripreme }e se pod vo|stvom {efa stru~nog {taba MireJawi~i}a obaviti na igrali{tu u Pu~ilama, a ove sedmiceGorica }e po~eti i sa odigravawem kontrolnih utakmica. T. N.

@EQA OPSTANAK!



SPORTSEMBERSKE NOVINE 16. JUL 2009. 23

DO[LI NAPROZIVKU

Nikoli Bali i wegovom pomo}nikuJovi Borkovi}u na prozivku su se ja-

vili Dragan \or|i} (golman), FilipVuji}, Cvijetin Pavi}, SlobodanVasi}, Dragan Konculi}, @eqkoKrsmanovi}, Dejan Pavlovi}, DarkoMirkovi}, Vinko \uri}, NenadJefti}, Davor Arnautovi}, Slavi{aJoki}, Muhamed Sajtanovi} i IgorMilo{evi}.

DVOJAC JO[ NA

,,ODMORU

,,

Prozivci i po~etku priprema nisuprisustvovala tri standardna prvo-

timca iz prethodne sezone, a samo jeDarko Ga{evi} opravdao izostanak isa zaka{wewem od tri danaprikqu~io se saigra~ima. @eqkoGavrilovi} i Mladen Mitrovi} jo{uvijek ne dolaze na treninge, pa jeneizvjesno da li }e i daqe nastupatiza ekipu bijeqinskog prvoliga{a.

Gavrilovi} je rekao da }e najvjerovat-

nije potraìti novi klub, jer jenezadovoqan zbog toga {to mu nisuispla}eni dugovi iz prethodne sezone ifinansijskom ponudom za naredni peri-

od, dok je Mladen Mitrovi} kao razlognedolaska na pripreme naveo problemprevoza od Ugqevika do Bijeqine.

O wihovom daqem statusu treba dase izjasni Upravni odbor Radnika.

NIKI] U RADNIKU Talentovani golgeter Proletera iz

Dvorova Zoran Niki} bio je blizupotpisivawa ~etvorogodi{weg ugovo-

ra sa premijerliga{om Modri~omMaksimom, ali je ipak odlu~io dakarijeru nastavi u Radniku izBijeqine.

- [ef stru~nog {taba Modri~eZoran ]urguz ponudio mi je dapotpi{em ugovor na ~etverogodi{wuvjernost s opcijom da prvu godinuprovedem na pozajmici u Slogi izDoboja. Nisam pristao na takvu vari-

jantu, a u me|uvremenu stigla mi jeponuda iz Radnika koju sam prihvatioi u narednoj sezoni nosi}u dresBijeqinaca. Po{to se radi o klubupoznatom po afirmaciji mladihigra~a, vjerujem da }u izboriti statusstandardnog prvotimca i da }u senakon tri godine provedene u drugojligi, afirmisati i na prvoliga{kojsceni, kaè devetnaestogodi{winapada~ Proletera.

Od po~etka priprema Modri~eMaksime za novu sezonu, Niki} senalazio sa tom ekipom, pa }e se novimsaigra~ima u Radniku prikqu~itifizi~ki potpuno spreman.

Od devetnaest pozva-nih, na po~etak pri-prema bijeqinskogprvolga{a do{lo je

vega ~etrnaest fudbalera,{to je jo{ jedna potvrda dubi-

e krize u kojoj se nalazi neka-a{wi premijerliga{ iz Bije-

qine. Mada su na prozivku, ko-u je obavio {ef stru~nog {ta-a Nikola Bala, do{la samori standardna prvotimca izrethodne sezone, Filip Vu-

Cvijetin Pavi} i Dragan, predsjednik Uprav-

og odbora Dragan Peri} nijeio zabrinut za sudbinu Radni-a u narednoj sezoni.- Iako }emo imati najmla|u

u Prvoj ligiRS, uvjerenda }emoopetizboritipla-

u vrhu prvenstvene tabe-a nebi bilirazo~aranii dana|emo u zlatnoj sredini.

mogli da zadrìmo ig-

ra~e koji su bili nosioci igreu prethodnoj sezoni, jer su udrugim klubovima dobili mno-go vi{enego{to smomimoglida im ponudimo. Jo{ imamo du-gove prema fudbalerima, st-ru~nom {tabu i zaposlenim uklubu, a Upravni odbor ~ininapore da ih saniramo u nared-nihnekoliko dana.

[ef stru~nog {taba, Niko-la Bala rekao je da finasijskasituacija diktira kvalitet ig-ra~kog kadra. Uz to je dodao dane treba kukati nad sudbinomRadnika i da je uvjeren da }e odmladih igra~a stvoriti res-pektabilnu ekipu.

- Volio bih da sada pri~amoonapadunaPremijerligu, {tobi i za mene li~no bio velikiizazov, ali svi vidimo da si-tuacija nije takva. Cjelokupnepripreme obavi}emo u Bijeqi-ni, a moj ciq je da do po~etka

{ampionata odigramo {to ve-}i broj utakmica sa jakim pro-tivnicima, {to se tokom zim-skih priprema pokazalo kaopun pogodak, tvrdi strateg bi-

jeqinskog prvoliga{a.Pored Asmira Avduki}a,

Dragana Nikoli}a, Pavla Su-{i}a, Perice Trifkovi}a iMirka Marinkovi}a koji sunapustili klub, u narednoj se-zoni stru~ni {tab ne moè ra-~unati ni na Miroslava Jevti-}a koji }e zbog privatnih oba-veza narednih godinu i po danabiti odsutan sa fudbalskih te-rena. Na prozivci se nisu poja-vili Darko Ga{evi} i MladenMitrovi}, dok je @eqko Gav-rilovi} nakratko bio u slu`-benim prostorijama i zatimoti{ao sa stadiona.

- Nisam po~eo pripreme ivjerovatno }u oti}i iz kluba.Nismo se dogovorili za daqe, a

duguju mi i novac iz prethodnesezone, kaè pouzdani prvoti-mac Radnika.Darko Ga{evi} se saigra~i-

ma pridruìo sa nekoliko da-na zaka{wewa, dok se MladenMitrovi} jo{ uvijek nije po-

javio na Gradskom stadionu isa wim je saradwa, nakon jednepolusezone, najvjerovatnijeokon~ana.

Pripreme je zapo~eo i gol-man Nemawa Mitrovi} koji jeopravdao izostanak sa proziv-ke, a nakandno je pozvan GoranJawi}.

Cjelokupni pripremni cik-lus bi}e odra|em na Gradskomstadionu, a pored redovnihtreninga prdvi|eno je i odig-ravawe ve}eg broja prijateqs-kih utakmica kroz koje stru~ni{tab treba da do|e do najboqegsastava.

T.N.

RADNIK POÊO PRIPREME ZA NAREDNU SEZONU

START U OKRWENOM SASTAVU

Osvajawem po dvijesrebrne i bronzanemedaqe na Svjets-kom prvenstvu, VKC

verzija, odrànom na FloridiSneàna Laki} jepostigla naj-ve}i uspjeh u dugoj i uspje{nojkarijeri, dok je bokser Veli-bor Vidi} donio bronzanu me-daqu sa nedavno zavr{enihMediteranskih igara u Peska-ri, ~ime su na najboqi mogu}i

na~in predstavili Semberijui svoje klubove. To je bio i po-vod da op{tinsko rukovodstvoorganizuje prijem za ove spor-tiste, wihove trenere i preds-tavnike wihovih klubova.

- Zahvalni smo{to ste Bije-qinu predstavili svijetu nanajboqi mogu}i na~in. To je nesamo va{ uspjeh, nego i uspjehva{ih trenera i va{ih klubo-va. Znamo da oni nisu do{li

slu~ajno po{to vrhunski spor-tskirezultati zahtijevaju mno-go odricawa. Op{tinska upra-va uvijek vas je pratila u okvi-ru svojihmogu}nosti, mada zna-mo da to nije svaki put dovoq-no. To }emo ~initi i ubudu}e,rekao je na~elnik op{tineMi}o Mi}i}.

Medaqe osvojene na Svjets-kom prvenstvu u Americi preds-tavqaju krunu karijere za tak-

mi~arku Pantera Sneànu La-ki}.

- Nakon skoro decenije u~e-{}a na velikim takmi~ewimana Floridi sam prvi put usp-jela da pored ekipnih, osvojimi medaqeu pojedina~noj konku-renciji.To je svakako kruna mo-je karijere i zahvalila bih sesvima onim koji su me pratilii podràvali, istakla je dugo-godi{wa ~lanica KK Panteri.

Medaqa osvojena u Peskari je za Velibora Vidi}a prvo od-li~je osvojeno na velikim me-|unarodnim takmi~ewima.

- U ovoj godini sam dobrotrenirao, imao dosta me~eva iu Peskaru sam otputovao da po-kaèm da se nalazim u dobrojformi. Ovaj put stigao sam domedaqe po{to sam u prvoj bor-bi savladao boksera izGr~ke, au polufinalnom me~u sam po-raèn od turskog boksera. Za-dovoqan sam {to sam na~iniokorak ka medaqi, a sada se pri-premam za Svjetsko prvenstvokoje }e se krajem avgusta i po-~etkom septembra odràti uMilanu, rekao je Vidi}.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} obe}ao je uspje{nimsportistima stipendije op{-tinske uprave za narednu{kolsku godinu, po{to su Sne-àna Laki} i Velibor Vidi}ne samo vrhunski sportisti ve}i dobri studenti.

T.N.

MEDAQE ZA

BIJEQINU Na~elnik Mi}o Mi}i}, predsjednik Skup{tine Dragan \ur|evi} i potpredsjednik Jovan Vukovqak ~estitali karatistkiwi Sneàni Laki} i bokseru Veliboru Vidi}u osvajawe medaqa na me|unarodnim takmi~ewima

Semberske novine [broj 707, 16.7.2009]

Documents

Transcript of Semberske novine [broj 707, 16.7.2009]