8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: semberske@spinter.net

S9. JUL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 706 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

NEBOJ[A MATI]

SMAWENAVRIJEDNOST,,SAVE,,

str. 8-9

ZBRKA OKOP[ENICEFI LIJALA BIJEQINA

MAJEVI^KI OBODNI KANAL

DRINSKA VODAU KANALU

USPJEH BIJEQINSKOG BOKSERANA MEDITERANSKIM IGRAMA

VIDI] UZEOBRONZU

VELIKIBROJ ZMIJAU BIJEQINI

GRA\ANI BIJEQINE U STRAHU

OD OPASNIH GMIZAVACA

NOVI OP[TINSKI ODBOR SNSD- A

MILICAMARKOVI]NA ^ELU

str. 5

NA^ELNIK MI]OMI]I]

BRATSKASARADWA SALOZNICOM

str. 11

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 2/24

D.OD.O .O.O . LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: leder @rstel.net

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

M O D A R U GG I, B R U N E L L A ,R O SI NA , M A RI O B R UN I ,

M O R E S S I

O D JE ] A K R EATO R AI RE NE G RA HO VA C

NNOOVVOO!!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RRaa dd nnaa jj ee dd ii nn ii cc aa BBII JJ EEQQ II NNAA76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP . 18PO[TANSKI FAH BP . 18

TELEFONI: ( 055) CENTRAL A: 201-211TELEFONI: ( 055) CENTRALA: 201-211TELEFAKS: 209 -082, DIREKTOR: 209 -426, TEHN. DIR.: 209 -456ELEFAKS: 209 -082, DIREKTOR: 209 -426, TEHN. DIR.: 209 -456

PO[TOVANI POTRO[A^IPO[TOVANI POTRO[A^I

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]A WEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQU^EWISKQU^EW A, ^IME ^INITE USLUGU IA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t ovawem,Elekt rodist r ibu ci ja Bijeqina

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854Fax.................055 201 445Ul. Baje Pivljanina bb

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 3/24

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 4/24

AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.4

PREMIJER REPUBLIKE SRPSKE MILORAD DODIK BORAVIO U BIJEQINI

Predsjednik Vlade RSMilorad Dodik i mi-nistar poqoprivre-de, {umarstva i vodo-

privrede Radivoje Brati} , sve-~anim presijecawem vrpce pre-dali su na upotrebu novoizgra-|ene objekte za navodwavawePrve faze vodoprivrednog ure-|ewa Semberije. Vlada RS je ovajprojekat finansirala u procen-tu od 60 odsto, ili gotovo okotri miliona maraka. Agencija zavode oblasnog rije~nog sliva Sa-ve u~estvovala je sa 25 odstosredstava i op{tina Bijeqinasa 15 odsto.

Predsjednik Vlade RS Milo-rad Dodik izjavio je da i ovajprojekat potvr|uje da je namjeraVlade RS da ravnomjerno razvijasve dijelove RS.

- O vdje je ulo`eno pet milio -na maraka u t e{kom vremenukrize i r ecesije. [ irom RS i n-vestira se oko 350 miliona ma-raka. Mi smo prikupili 1,2

milijardi maraka novca priva -tizacijo m. Danas r aspola`emosa 950 miliona maraka i t aj no-vac ne}e biti olako potro{en,ve} samo u kapitalne projekte. Iovo je jedan od strate{kih pro -jekata ove op{tine, a jedan odprioritetnih na{ih zahtjeva zapodr{ku S vjetske banke projek -tima u RS je i zgradwa i rigacio -nih sistema. Do sada je i zgra|enooko 20 kilometara ovih kanalana podru~ju Bijeqine. U godina -ma koje dolaze bi}e i zuzetnova`no obezbijediti r azvoj po-qoprivrede uz pomo} navodwa -vawa.

Premijer Dodik je izjavio da}e Vlada RS nastaviti izgradwutre}e faze zaobilaznice u Bi-

jeqini i da }e u taj projekat pos-redstvom Direkcije za puteveulo`iti oko 3,5 miliona mara-ka. Drugi projekat je izgradwanove bolnice u Bijeqini za koji

je ve} pripremqena i tenderskadokumentacija.

Premijer Dodik je izjavio daovo vrijeme nosi u sebi novezahtjeve i izazove, napomiwu}ida je u ovom vremenu va`no o~u-vati Republiku Srpsku i vla-stitim resursima realizovatibrojne projekte.

- N ikada ne smijemo i zgubitiRepubliku S rpsku. Za r azlikuod dr`ava u okru`ewu, koje suizlo`ene r ecesiji, u RS i mamoza prvih pet mjeseci pove}aweindustrijske proizvodwe za 17,5odsto. To je garancija da mo`emo

daqe. N akon 20 godina bilo jete{ko pokrenuti Rafineriju iotvoriti 1.400 r adnih mjesta. I"Elektroprivreda RS" u pro{ -loj godini je ostvarila dobit od40 miliona maraka. P rvi putotkako postoji, biqe`i dobit.Ovaj grad je morao prije i zgrad -we kanalizacije i zgraditi ka-nal Drina - Da{nica", naglasio

je Dodik i istakao da se VladaRS posebno ponosi projektomizgradwe autoputeva u RS.

On je naglasio da }e izgradwaprve faze od Bawaluke do Do-boja u du`ini od 72 kilometraotpo~eti 15. septembra, {to }eotvoriti mogu}nost izgradwenovih industrijskih zona i ot-varawa novih radnih mjesta.

Predsjednik Vlade RS jenajavio revitalizaciju bije-qinske "Save" i uvo|ewe novihvlasnika u to preduze}e sa novimidejama i proizvodnim pro-gramima.

E.S.N.

NOVI OBJEKTI ZA NAVODWAVAWEKomentari{u}i aktivnosti oko ustavnih promjena u BiH,

Milorad Dodik je u Bijeqini ponovio da one mogu biti samorezultat razgovora i dijaloga doma}ih politi~kih zvani~nika iinstitucija.

- To iskqu~uje bilo kakvo asistirawe sa strane. To je dioonoga {to smo potpisali i u Prudu. Bez obzira na najave, da bistranci `eqeli da rukovode tim aktivnostima, mi }emo toenergi~no odbaciti, jer mi nismo dio tog scenarija. Ne}emou~estvovati na sastancima koje dogovaraju strani predstavnici,pa makar to bile i nevladine organizacije. To su ozbiqnestvari i mi moramo ovdje u BiH sjesti i utvrditi da li postojikapacitet da se takvo ne{to radi. Spremni smo da radimo napromjenama oko karaktera izbora ~lana Predsjedni{tva BiH,jer je do sada bilo prigovora da tu postoji ekskluzivitet, jer jepredvi|eno da mogu}i kandidati budu Srbi, Hrvati, Bo{waci,bez mogu}nosti da se ostali kandiduju, istakao je Dodik.

USTAVNE PROMJENE

Op{tinsko Odjeqe-we za finansijeuputilo je prijed-log rebalansa op-

{tinskog buxeta za ovu godi-nu resornom ministarstvu,koji }e za 30 odsto biti mawiod usvojenog buxeta za 2009.godinu, izjavio je MiloradSofreni} , na~elnik odjeqe-wa za finansije. Do kraja ovesedmice o~ekuje se i odgovorMinistarstva finansija, na-kon ~ega bi uslijedila sjed-nica op{tinskog parlamentana kojoj bi rebalans buxetabio razmatran i usvojen, ka-`e Sofreni}, naglasiv{i da

je ovo odjeqewe ispo{tovalosve primjedbe koje su bileupu}ene na nacrt rebalan-siranog buxeta koji je pra-vovremeno bio upu}en u re-sorno ministarstvo.

Planirani buxet za 2009.godinu iznosio je sa odobren-im kreditnim sredstvima

ukupno 59.001.309 KM, da bisada, nakon rebalansa, biosveden na iznos od 42.142.000KM, odnosno za nepunih osa-mnaest miliona maraka je ma-wi u odnosu na prvobitnuverziju buxeta za ovu godinu,ka`e Sofreni} i dodaje:

- [ to se t i~e i zvornih pri -hoda u buxetu, dakle, bez onihdeset miliona kreditnihsredstava, buxet je bio plani -ran na 49.700.000 KM, dok }esada sa umawewem od t ridese -tak odsto i znositi 37.100.000KM i t aj i znos je umawen zanekih 12,5 miliona maraka.I{li smo na r estriktivnepoteze u p otro{wi buxeta,tako da }e r avnomjerno bitiraspodijeqen t eret svjetskeekonomske krize i u mawenipriliv sredstava na sve kori -snike, od zaposlenih u op{ -tinskoj upravi, do buxetskihi t rezorskih korisnika, pre-cizira na~elnik Odjeqewa

za finansije u Skup{tiniop{tine Bijeqina.

Sofreni} ka`e da }e platei nadoknade zaposlenih uop{tinskim slu`bama i or-ganima biti umawene za 25odsto do 30 odsto, te da i tajpodatak dovoqno govori oozbiqnosti s kojom se u{lo uizradu rebalansa buxeta.

- N astojimo da ovakvim r e-balansom buxeta i splanira -mo prihode i r ashode do krajabuxetske godine, kako nebismo do{li u s ituaciju dakrajem godine ponovo r azmi -{qamo o r ebalansu buxeta.Ukoliko priliv buxetskihprihoda bude r avnomjernan unarednim mjesecima, ne}e bi -ti potreb e za novim r ebalan -som. U t om slu~aju mogu}e su,eventualno, neke mawe struk -turne korekcije koje ne bizadirale u su{tinu postav -qenog buxeta , ka`e MiloradSofreni}. Q.Q.

RESORNOM MINISTARSTVU UPU]EN PRIJEDLOG REBALANSA BUXETA OP[TINE BIJEQINA ZA OVU GODINU

BUXET MAWI ZA 30 PROCENA

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 5/24

AKTUELNOSTIEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 5

ww ww ww .. pp aa nn rr aa dd ii oo .. cc oo mm

IZABRANI NOVI ^LANOVI OP[TINSKOG ODBORA SNSD- A BIJEQINA

Izbor novog Op{tin-skog odbora SNSD-ai novog rukovodstva,zna~i}e jedan novi

oliti~ki preokret u radu na-e stranke. Nastupa}emo kao ja-a opoziciona partija u lokal-om parlamentu, a intenzivnoemo se pripremati i za narednuzbornu godinu, izjavila je Mi -ca Markovi} , novoizabraniredsjednik op{tinskog odboraNSD-a Bijeqina nakon van-edne izborne konferencije

Op{tinskog odbora SNSD-aBijeqina, odr`ane u pro{lietak popodne u Domu omladineBijeqini.Milica Markovi}, koja je

enutno i poslanik u Parla-mentarnoj skup{tini BiH, nijerila ambicije da idu}e godine,akon op{tih izbora, SNSDude pobjedni~ka partija i u

Bijeqini.- Nama za t o ne t reba puno, jer

mamo jedinstvo u stranci, kom-aktne mjesne odbore i r ukovod -tva koja su konsolidovana t o-om unutarstrana~kih i zbora. Da su unutarstrana~ki izbori

rganizovani u jednoj legalnoj ier atmosferi i da tokom gla-awa nije osporen nijedan pri-edlog do koga se zajedni~kio{lo, potvrdio je i predsjed-ik SNSD-a Milorad Dodik.

Nikola [ piri} , potpredsjed-ik SNSD-a, tri mjeseca je ko-rdinirao aktivnosti oko izbo-a novog Op{tinskog odboraNSD-a u Bijewini.- Dobili smo novo, kompaktno

ukovodstvo S NSD -a u B ijeqi -i. N a{a namjera je da na nared -im i zborima ostvarimo pobje -u u B ijeqini i m islim da smo

na dobrom putu da t o i o stvari -mo. Ranije je ovdje bilo nekihiracionalnih poteza koji su vi -{e i {li na r uku drugim poli -ti~kim strankama i m i smo t osada prevazi{li , istakao je Ni -kola [ piri}.

- Rukovode}i se odlukom I z-vr{nog odbora Glavnog odboraSNSD -a u B awaluci, od janua -ra ove godine, O p{tinski od-bor S NSD -a B ijeqina organi -zovao je unutarstrana~ke i z-bore, jer nismo postigli pla -nirani r ezultat na l okalnimizborima, nismo uspjeli dapostanemo pobjedni~ka stran -ka sa svojom odborni~kom l is -tom, a n ismo ostvarili ni c iqda na{ kandidat pobijedi u t r -ci za na~elnika op{tine , ka-`e Milica Markovi}.

-I zvr{ni odbor Glavnog od-bora S NSD -a o dlu~io je da usvim op{tinskim odborima,ne samo u B ijeqini, budu orga -

nizovani unutarstrana~ki i z-bori i p rovjeren kredibili -tet r ukovodstva i ~ lanstvapostoje}ih op{tinskih odbo -ra. Mi smo od po~etka aprila,sve do t re}eg jula, dakle punatri mjeseca, provodili t e -meqne i zbore u mjesnim odbo -rima, provjerili kredibili -tet svih ~lanova. U n ekim mje-snim odborima ostao je nepro -mijewen sastav r ukovodstva,dok je u zna~ajnom broju mjes -nih odbora promijewen sastav.Sada i mamo 74 mjesna odboraSNSD -a, jer u nekim mjesnimzajednicama i mamo i p o dvamjesna odbora , ka`e Markovi}.

U prethodnom sazivu Op{-tinski odbor Bijeqina je bro-

jao 60 ~lanova, a sada je taj brojsveden na 36 ~lanova.

-P lanirali smo da biramo31 ~lana O p{tinskog odbora,ali je dva dana uo~i i zbornekonferencije predsjednik st -ranke odlu~io da biramo 36~lanova, kako bi u t aj broj uvr -stili i p oslanike s o vog pod -ru~ja i { efa odborni~kogkluba. N eki odbornici nisuu{li u O p{tinski odbor, jerto nije bio prijedlog wihovihmjesnih odbora. U n ovom O p{ -tinskom odboru uglavnom sufakultetski obrazovani q udi,~ak wih oko 70 odsto, a me|u wimasu i d vojica doktora nauka.Smatram da i mamo kvalitetansastav O p{tinskog odbora ko-ji zna kakva t reba da bude po-zicija S NSD -a u B ijeqini.Sve su t o q udi sa odre|enimpoliti~kim r ejtingom, sa og-romnim politi~kim i skust -vom. Ve} nakon q etwe pauze ot -po~e}e na{a konkretna aktiv -

nost na t erenu, kako bismo sepravovremeno pripremili zanaredne op{te i zbore. O d 36novih ~lanova O p{tinskog od-bora, wih 21 su predlo`eni odmjesnih odbora i t o su prijed -lozi i z baze, sa t erena. Desetkandidata je predlo ila komi -sija na ~ijem ~elu je bio pov-jerenik za op{tinu Bijeqina,Nikola [ piri}.

Milica Markovi} ka`e da suunutarstrana~ka neslagawa,razmirice i potresi unutar sta-rog saziva Op{tinskog odboraglavni razlog lo{eg pro{lo-godi{weg izbornog rezultata.

-S ada smo dobili kompaktanOp{tinski odbor i p reostajenam konkretanm r ad na t erenu.Prati}emo zahtjeve q udi na t e-renu i n astoja}emo da sa l okalnogi entitetskog nivoa pomogne -mo r je{avawu brojnih i nfra -strukturnih i s ocijalnih pro -blema gra|ana na ovom pod -ru~ju. S va pitawa i p roblemine mogu se odjednom r ije{iti,ali se etapno mo`e puno t ogauraditi. S NSD }e, kako ka`eMilica Markovi}, aktivnodjelovati u lokalnom parla-mentu i ukaziva}e na eventu-alne gre{ke aktuelnog op{-tinskog rukovodstva.

-Sve ono {to je lo{e u prak-si, nastoja}emo svojim anga`-manom da promijenimo i isp-ravimo. Imamo obe}awe VladeRS i premijera Dodika da }e uBijeqini investirati zna~aj-na sredstva u rje{avawe bro-

jnih problema i mi }emo bitiposrednik i aktivni u~esniku rje{avawu tih problema,isti~e na kraju.

Q.Q.

MILICA MARKOVI] PREDSJEDNIK

Narodna biblioteka,,Filip Vi{wi} ’’ ,SPKD ,,Prosvjeta ’’

Bijeqina i Dru{tvopo{tovalaca djela Kneza Ive odSemberije na Ivawdan su orga-nizovali kwi`evno ve~e posve-}eno ovom velikanu. Tom prili-kom predstavqen je roman Niko -le Devure ,,Knez Ivo od Sembe-rije ’’ ~iji su izdava~i Narodnabiblioteka ,,Filip Vi{wi} ’’

Bijeqina i ,,Srpska kwiga ’’ Ru-ma. O romanu su govorili recen-zenti Todor Bjelki} i PeroZubac , te autor kwige.

- P red nama je jedna zna~ajnakwiga o zna~ajnom ~oveku na{eistorije, o j unaku epoza druk~i -jeg kova od ostalih opevanih ju-naka i u mnika. Knez I vo od S em-berije jeste originalno potrvr -dio svoje nazore, svoju ukletostpa}enika za narodnu stvar , is-takao je Pero Zubac.

Iste ve~eri u bijeqinskoj bi-blioteci predstavqena je i pjes-ni~ka zbirka ,,Kwi`evna zapo-vest ’’ autora Nedeqka Terzi}a ,koja je inspirisana li~nostimasemberskih velikana Kneza Iveod Semberije i Filipa Vi{wi-}a. Kwigu su predstavili recen-zent profesor dr C vijetin Ris -tanovi} i autor Nedeqko Terzi}.

VE^EPOSVE]ENOKNEZU IVI

Kako nam je potr|eno iz Orga-nizacionog odbora za pripremu,,Zlatnog kotli}a Semberije2009 ’’ sve je spremno za po~etakove zna~ajne manifestacije kojase posqedwih godina organizujeu Bijeqini. Prema programumanifestacije predvi}eno je sp-remawe ribqe ~orbe u kazanu od3.500 litara za sve posjetioce to-kom dva dana dru`ewa. U petak, u19 ~asova, u centru grada je sve-~ani defile, a u 21 ~as na lo-kaciji ,,Pet jezera ’’ je otvarawemanifestacije uz vatromet. Usubotu, 22. jula na kanalu Da{-nica planirano je da se, sa po~et-kom u devet ~asova, odr`i takmi-~we u pecawu udicom na plovak,a u 16 ~asova na reviru ,,Pet jeze-ra ’’ trebalo bi da po~ne nadmeta-we u spremawu najboqe ribqe ~or-be. Kako su nam potvrdili u Or-ganizacionom odboru ,,Zlatnogkotli}a Semberija 2009 ’’ za o~e-kivati je da i ove godine iri bu-de na ,,slatkim mukama ’’ kako biocijenio ,,majstore za priprema-we ribqih ~orbi ’’ . Progla{ewepobjednika i dodjela nagrada je usubotu u kasnim ve~erwim satima.

RIBQA^ORBA ZAPOSJETIOCEB

ijeqinski Dom u~e-nika, zahvaquju}i Mi-nistarstvu prosvjete ikulture, kona~no je

daptiran i dobio je novu fasa-u. Direktor Doma u~enika, Du-ko Male{evi} ne krije zado-oqstvo onim {to je ura|eno uroteklim mjesecima.

- O bjekat je star 52 godine iroz wega je pro{lo na hiqade~enika i s tudenata do sada. S vee na wemu bilo u l o{em stawu,d krova, f asade, mokrih ~voro -a, namje{taja. Krajem avgustaro{le godine ministar prosv -ete i k ulture, A nton Kasipo -i}, na i nicijativu privredni -a Gavrila Bobara, uvjerio se uravo stawe ovog objekta. Usli -edila je prva t ran{a od r esor -og ministarstva u i znosu od40.200 KM za sanaciju krova,ompletnog { estog sprata, pet

mokrih ~vorova, f asade i p reg -ada i zme|u soba. N akon t e t ra -{e, po~etkom septembra pro{ -e godine ministarstvo je upla -lo 35.000 KM za nabavku nam-e{taja, stolova i s tolica u s o-ama i k ancelarijskog namje{ -aja. U decembru pro{le godinetigla je i t re}a t ran{a od6.967 KM za nabavku P VC iluminijumske stolarije za sve~ionice, kancelarije i t rpeza -

riju. Ukupno je r esorno minis -tarstvo za r enovirawe i a dapta -ciju Doma u~enika uplatilo384.200 KM. Male{evi} ka`e daje i zuzetno dobru saradwu ost -vario sa na~elnicama za sredwei visoko obrazovawe u r esornomministarstvu, Danicom Kuni} iBiqanom Vojvodi}.

U me|uvremenu je i iz Razvoj-nog programa Vlade RS odobreno

jo{ 50.000 KM za izgradwu i op-remawe nove kotlovnice, jer jegrijawe u ovom objektu u me|uv-remenu odvojeno od kotlovniceu Poqoprivredno - medicinskoj{koli. Dva puta je grijawe zaDom u~enika bilo iskqu~ivano,

jer nismo mogli izmirivati vi-soke ra~une za grijawe. Mjese~-na rata od 10.500 KM, kolikosmo pla}ali Poqoprivrednoj{koli, za nas je bila nerealna iprevisoka. To zna~i da smo za

jednu grejnu sezonu morali obez-bijediti oko 63.000 KM. Nadamse da }emo izgradwom nove auto-matizovane kotlovnice na lo`uqe te tro{kove prepoloviti,ka`e Male{evi}, istakav{i da}e do po~etka grejne sezone novakotlovnica biti osposobqenaza rad. U Dom u~enika u pro{loj{kolskoj godini bilo je smje{-teno 70 u~enika i 130 studenata.Za djecu poginulih boraca i

RVI od prve do pete kategorijesmje{taj je bio besplatan, dok suostali u~enici pla}ali po 75KM mjese~no, koliko je parti-cipiralo i resorno ministars-vo. Studenti koji su bili na bu-xetu pla}ali su 82,5 KM, dok jeministarsvo participiralo sa97,5 KM mjese~no. U domu je bi-lo smje{teno 92 studenta koji subili na buxetu i 40 samofinan-siraju}ih koji su za smje{taj iz-dvajali 180 KM mjese~no. Ma-le{evi} ka`e da u Domu raditrenutno 18 radnika, te se osje}apotreba za zapo{qavawem jo{dvije kuvarice, jednim portiromi jednom sprema~icom.

- Mi smo u adaptaciju Domaulo`ili i 9 0.000 vlastitihsredstava, t ako da ukupna i nves -

ticija i znosi 469.168 KM saPDV -om.U Domu i mamo 40 t rok -revetnih, 16 ~etvorokrevetnihi dvije jednokrevetne sobe, ~e-tiri opremqene u~ionice i d vi -je TV sale. U krugu doma u~enicimogu koristiti i s portske t ere -ne. I z op{tinskog buxeta nam jeodobreno 90.000 KM na i me ma-terijalnih t ro{kova. Dom u~e-nika }e do prvog avgusta biti sp-reman da primi goste, u~esnikeMe|unarodnog f estivala f olk -lora i d obrovoqne davaoce kr -vi , ka`e Male{evi}, naglasiv-{i da bi u {to skorije vrijeme tre-balo razmi{qati o izgradwinovog studentskog doma, kapaci-teta oko 150 dvokrevetnih sobaza potrebe novog Centra viso-kog obrazovawa u Bijeqini. Q.Q.

NOVO LICE DOMA U^ENIKA

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 6/24

POQOPRIVREDA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.6

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-279U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovn i s ud u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUS POS TA VQAWE ZEMQI[NOK WI @NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-279, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zam-

jenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kaok.~. br. 423/1 u naravi {uma 4. klase povr{ine 4630 m2, k.~. br. 423/3 u naravi{uma 4. klase povr{ine 436 m2, k.~.br. 424 u naravi jezero povr{ine 15122 m2,k.~. br. 426 u naravi put bez oznake povr { ine 775 m2, k.~. br. 427 u naravi jeze-ro povr{ine 2539 m2, k.~.br. 428 u naravi jezero povr{ine 1210 m2, k.~. br. 429u naravi jezero povr{ine 279 m2, k.~. br. 430 u naravi jezero povr{ine 894 m2i k.~.br. 431 u naravi {uma 3. klase povr{ine 16875 m2, upisane u Pl. 6057 K.O.Bijeqina II .Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 6057 K.O. Bijeqina

II upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

NIKO SE NIJE JAVIO NA PRVU LICITACIJU ZA PROD

Odbor povjerila-ca bijeqinskeAD "Sava" odlu-~io je da smawi

po~etnu ponudu za prodajuovog preduze}a sa trinaestna 9,8 miliona maraka, jerse za prvu licitaciju, zaka-zanu za tre}i jul, niko nije

javio. Ste~ajni upravnik,Neboj{a Mati} ka`e da }edruga licitacija biti odr-`ana 12. avgusta, te da se po-nude mogu dostavqati do 11.avgusta u 12 ~asova, s obave-zom uplate iznosa od 50.000KM, {to bi bila i garanci-

ja ozbiqnosti zaintereso-vanih kupaca za ovo pre-duze}e.

Mati} ka`e da je u "Sa-vi" sve donedavno radilosedamdesetak radnika, te da

je sada nastupilo zati{je ida se i{~ekuje novi rok zalicitaciju i eventualni za-interesovani kupac za ovostrate{ko preduze}e.

Podsje}amo, u ukupnomiznosu obaveza prema povje-riocima, a one iznose vi{eod deset miliona maraka,dr`avni organi i fondovipotra`uju oko 76 odstosredstava, razne firme - do-bavqa~i robe oko 12 odstoi radnici oko 10 odsto.

Direktor "Ides" insiti-tut a iz Bijeqine, profe -

sor dr A leksa Milojevi} upismu upu}enom ovih danapremijeru Miloradu Dodi -ku , predla`e zaustavqaweprocesa privatizacije u

"Savi", isti~u}i da ovakoispada da Vlada RS prodaje"Savu" da bi naplatila svo-

ja potra`ivawa.- A D "Sava" nije obi~no

prera|iva~ko preduze}e,ve} od wenog f unkcionisa -wa zavisi r azvoj kompletnepoqoprivrede S emberije iMajevice. P rivatizacija

SMAWENA VRIJEDN

Niko se nije prijavio za u~e{}e na licitaciji, zakazanoj za pro{li petak u 12 ~asova,za prodaju Prehrambene industrije "Sava", sapo~etnom vrijedno{}u oko 13 miliona maraka.Ste~ajni upravnik, Neboj{a Mati}, ka`e da nijebilo ~ak ni usmenih poziva, niti bilo kakvog interesovawa za ponu|ene uslove oko prodajeovog strate{kog preduze}a...

Svi znamo koliko je te{ko da-na{wem seqaku. Obilne ki{ekoje su padale proteklih dese-tak dana gotovo su uni{tile

ovogodi{wi rod p{enice, a tra`e}i ri- je~i utjehe znalo se ~uti da je ki{a dob-rodo{la poqima kukuruza i povr}a. Me-|utim, te{ko je predvidjeti odakle sveprijeti opasnost usjevima, tako da svojuzabrinutost izra`avaju i oni koji ovegodine svoja poqa nisu zasijali p{eni-com. Naime, posqedwih dana u Semberi-

ji je zapa`ena pojava kukuruznog plamen-ca ( Ostrinia nubilalis Hbn ), koji pored toga{to napada kukuruz, napada i povrtlar-ske kulture, a pogotovo velike {tete znananijeti paprici i paradajzu.

Stru~waci su, zbog toga {to kukuruz-ni plamenac prezimquje u zemqi{tu, vr-lo ~esto znali slati jasna upozorewa po-qoprivrednim proizvo|a~ima da uni{-tavaju kukuruzovinu, da izbjegavaju vi{e-godi{we sijawe kukuruza na istoj par-celi i da zemqi{te na kome }e uzgajatikukuruz tretiraju odgovaraju}im insek-ticidima.

Na semberskim poqima kukuruzom jezasijano oko 25.000 hektara. Obzirom dase ukupan napad i stepen o{te}ewa biq-ke procjewuju tek na kraju vegetacije, te-{ko je sad procjewivati veli~inu {tete.Stru~waci preporu~uju mjere suzbijawaprimjenom odgovaraju}ih insekticidaukoliko je biqka u {e}ercu napadnutavi{e od pet do 10 posto, 15 do 20 posto usjemenskom i 30 do 40 posto u merkantil-nom kukuruzu. U ranoj fazi razvoja biq-ke kukuruzni plamenac o{te}uje listo-ve, a o ve}oj {teti se govori kad napadneklip. Ukoliko se, ka`u stru~waci, nepreduzmu mjere za{tite kukuruzni pla-menac mo`e da uni{ti veliki dio ovogo-di{wih usjeva. M.R.

PLAMENACNAPAOKUKURUZ

Nepovoqne vre-menske prili-ke onemogu}i-le su intenziv-

irawe `etve p{enice uSemberiji, tako da ratarisvakodnevno gledaju u ne-bo i{~ekuju}o da se pomo-lile sun~evi zraci i omo-gu}e da se zavr{i najva`-niji ovosezonski posao.Usqed ~estih padavinado{lo je do pojave bolest-i p{enice i proklijava-wa, tako da je kvalitet zr-na izuzetno smawen.

- Ovo je jedna od najte -`ih godina, kako u pogle -du vremenskih prilika,tako i z bog problema sacijenom p{enice. I mamsedam hektara pod p{eni -com i n emam i deju { ta }usa wom, ako je uop{te ipo`awem. P osjedujem ivlastiti kombajn koji samservisirao pred sezonu iulo`io 3.000 maraka, a sa-da mi stoji pod { upom, jernema ` etve. Kvalitet zr -na je i zuzetno slab, prijesvega zbog niske hektoli -tarske t e`ine, koja je i s-pod 75 i z bog naru{enogzdravqa r oda. S amim t i -me i p rinos }e biti mnogo

SEMBERSKI POQOPRIVREDNI PROIZVO\A^

RATARI SAMO

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 7/24

POQOPRIVREDAEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 7

INSKE ,,SAVE,,

AD "Sava" , nagla{ava drMilojevi} , nije puki aktrodaje jednog preduze}a, dai se namirila potra`iva-

wa. Osnovno pitawe, koje seostavqa u ovom slu~aju je,o}e li AD "Sava" nakonrivatizacije biti uspje{antrajan zamajac razvoja po-oprivrede i prehrambenendustrije u ovoj regiji?

Na otvorenom tr`i{tu,zlo`enom sna`noj konku-enciji, ovo preduze}e biakon privatizacije vrlorzo ponovo zaustavilo svojuroizvodwu, {to bi poqo-rivredne proizvo|a~e do-

velo u beznade`an polo`aj.Profesor dr Milojevi} u

pismu premijeru Dodikupredla`e privremeno obus-tavqawe privatizacije u"Savi" i organizovawe sve-obuhvatne stru~ne i nau~nerasprave o problemima raz-voja poqoprivredne proiz-vodwe i prehrambene indus-trije u Semberiji. Tek nakontoga mogao bi uslijeditiproces privatizacije ovogstrate{kog preduze}a.

- N eophodno je prona}i iostvariti koncept privati -zacije u A D "Sava" koji }egarantovati r azvoj poqo -privrede, prije svega, naosnovu r asta produktivnos -ti. S ada{wa produktivnostu na{oj poqoprivredi je de-set puta mawa od evropskogprosjeka. I ako S emberija iMajevica i maju zna~ajne po-qoprivredne r esurse, jo{uvijek ne mogu zadovoqtiisve svoje potrebe za hranom.Pritisak otvorenog t r`i -{ta nosio bi sve ve}e pri -jetwe dodatnog pogor{awapostoje}eg stawa, t e zbog t o-ga predla`em obustavqaweovog procesa i j edan druga -~iji pristup r azvoju poqo -privrede u o voj r egiji , nag-la{ava na kraju dr AleksaMilojevi}.

E.S.N.

KAPITALA

Neboj{a Mati}

PROBLEMI SA OTKUPOM OVOGODI[WEG HQEBNOG @ITA

Za razliku od proteklesedmice, po~etak oveobiqe`ile su prim-

jetne gu`ve ispredsilosa bijeqinskog AD "@i-topromet". Kolona traktora ikamiona ~ekala je na istovarnove p{enice u silos. Zapos-leni u AD "@itopromet" ka-`u da je za sedam dana oko 900poqoprivrednika isporu~ilosvoju p{enicu u silos. Uskla-di{teno je ne{to vi{e od5000 tona, prosje~na hektoli-tarska te`ina iznosi 76,64,dok vla`nost zrna iznosi15,13 odsto.

Nikola Radi} iz Bijeqineka`e da je ve} osmu prikoli-cu p{enice dovezao u silos.

- Z asijao sam ukupno 20 hek -tara p{enicom. I na~e, obra -|ujem oko 40 hektara zemqi -{ta. S oju sam zasijao na sedamhektara za br~anski "Bimal",sjemenski suncokret za N ovo -sadski i nstitut na { est hek -tara i o statak je pod kukuru -zom. I mam svega ~etiri hek -tara svoga zemq{ta, a o stalouzimam pod zakup. U j ednoj pri -kolici dovezem oko devet t onap{enice. P rinos je bio dobari i znosio je oko pet t ona pohektaru. Bio bi vjerovatnojo{ boqi da nas nisu omeleposqedwe ki{e. O vdje je malove}a gu`va, jer svi mlinovi neprihvataju p{enicu.

Nikola ka`e da je imao zna-~ajne tro{kove prilikom ob-rade zemqi{ta, sjetve i kori-{tewa vje{ta~kog |ubriva iza{titinih preparata u izno-su od 2.800 KM po hektaru. To-liko sada mo`e zaraditi, uko-liko ne ra~una onih sedamobe}anih pfeniga od VladeRS kao podsticaj za ovogo-di{wu p{enicu. Nikola }eresornom ministarstvu vrati-ti osam tona p{enice za |ub-rivo koje je uzeo jesenas, dok}e oko 1.800 KM morati plati-ti u novcu za preuzeto gorivo.Ka`e da od prinosa sa wive ne

bi imao skoro nikakvu zaradu,ali ga izvla~i koli~ina pro-izvedene robe i ~iwenica daima svoju mehanizaciju za ob-radu zemqi{ta. Drago Gospa -vi} , poqoprivrednik iz ^ar-da~ina p{enicu je po`weo sa2,4 hektara. Po dolasku u mlin"@itoprometa" nai{ao je naveliko razo~arewe.

- U l aboratoriji su konsta -tovali da je p{enica prokli -jala. S matram da nije u pitawuklijavost, ve} ono, { to mi unarod u zovemo kukoq. Ukoli -ko mi ovu p{enicu ne prihva -te, sve }u sasuti u D rinu. I m-am od ~ega ` ivjeti, jer sam 43godine r adio u W ema~koj, alime boli nepravda. P {enicusam po`weo prije ki{e i s igu -ran sam da u woj i ma mawe vla -ge od p{enice koju su dovezli

drugi poqoprivrednici.Dragi{u Mihajlovi}a pro-

na{li smo u Dvorovima, nakombajnu. Ka`e da je prinosp{enice dobar, iako ima i po-legle p{enice, a vla`nost zr-na je evidentna.

- U D vorovima nam ostajujo{ dva udarna dana za ` etvu.Kombajneri uzimaju u{ur u i z-nosu od 12 odsto po`wevenep{enice. S matram da je VladaRS napravila dobar potez ut -vrdiv{i otkupnu c ijenu od 28pfeniga, plus sedam pfenigapodsticaja po kilogramu. Do-bili smo najvi{u otkupnu c i -jenu u r egionu, { to pokazuje daVlada brine o p oqoprivred -nicima. Mo`da je ovaj potezmogao uslijediti i r anije, alini sada nije kasno , ka`eMihajlovi}. Q .Q.

VELIKA VLA@NOSRODA P[ENICE

U^E TOKOM OVE @ETVENE SEZONE

i`i od prosjeka , ka`e MilenkoNikoli} , jedan od mla|ih i usp-je{nijih poqoprivrednika iz

Amajlija.Sli~no razmi{qaju i wegove

om{ije, a \oko Jefti} , vreme-ni starac iz Amajlija, ka`e datkako pamti, nije bilo nepo-oqnije godine za p{enicu.

- N i{ta nam ne i de od r uke iao da se cijeli svijet okrenuorotiv nas, t ako da ne znamo ~e-

mu da se nadamo. Decenijama seavim poqoprivredom i n ikadaije bilo i dealno, ali ni ovakoonfuzno. S a jedne strane namrobleme prave vremenske nep-like i n e dozvoqavaju po~etak

`etve, t ako da je p{enica po~elada bu|a i k lija, dok sa druge st -rane dr`avni organi nas zama-javaju sa otkupnom cijenom, { tosve zajedno vodi seqaka i s elo upropast. Q udi su se zadu`ili isada nemaju ~ime da vrate kredi -te. To va`i i z a poqoprivred -nike koji su uzeli r egresiranunaftu i v je{ta~ko | ubrivo, po-{to ` etva ovakva i p od ovakvimuslovima, ovogodi{wu p{enicuniko ne}e htjeti. S ve ove udru -`ene neda}e, ne ulivaju nadu da}e selo o`ivjeti i d a }emo pro -izvoditi dovoqno zdrave hrane,isti~e zabrinuto je \okoJefti}. S .\.

EDAJU U NEBO

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 8/24

AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.8

NA[I SUGRA\ANI UPLA[ENI SU OD ZMIJA KOJE SE POSQE

Ve}ina qudi ima instinktivan strah od zmija spojens ga|ewem i skoro niko ko se susretne sa wom taj susret

ne zaboravqa lako. U posqedwe vrijeme sve su glasnijepri~e o ,,bliskim susretima ’’ na{ih sugra|ana sa ovimgmizavcima i o u~estalim pojavama zmija na mjestima

na kojima se nisu ranije vi|ale. Uznemireni gra|ani pojavukarakteri{u kao ,,najezda zmija ’’ , isti~u}i da najvi{e

strahuju za djecu, dok stru~waci tvrde da te `ivotiwenisu prirodno agresivne prema qudima, te da vrste koje

se susre}u na na{em podru~ju nisu zmije otrovnice...

Orazlozima pojave ve-}eg broja zmija u dvo-ri{tima, ba{tama,cvjetwacima i plas-

tenicima mogu se ~uti razne teo-rije, od onih da su tome uzrokklimatske promjene, pa do mi{-qewa da su istrijebqeni wihoviprirodni neprijateqi (jastre-bovi i orli}i), a nerijetko se na-vodi ve} du`e prisutan problemzapu{tenih dvori{ta u gradukoja su im postala idealna sta-ni{ta.

- Ovako ne{to se ovdje nije za-pamtilo. Zmije gmi`u po dvori -{tima, a neki dan su kom{ije,koje ` ive na drugom spratu, poz-vale zmijara koji je u wihovomstanu uhvatio dvije zmije , pri~ana{a sugra|anka.

U bijeqinskoj slu`bi Hitnepomo}i ka`u da nisu imali ni

jednog pacijenta sa ujedom zmije.- N ismo i mali slu~ajeve ujeda

zmija, ali i mamo prili~no ve-lik broj slu~ajeva u kojima namse gra|ani javqaju zbog ujeda kr -peqa , rekao je za ,,Semberskenovine ’’ na~elnik ove slu`be, drDu{ko Milovanovi}.

Malo je onih koji }e sa simpa-tijom pogledati na krpeqa kojiim se prilijepio za ko`u i si{ekrv. Razlog tome nije koli~inakrvi koju krpeq konzumira, jer

je neznatna, ve} ~iwenica damogu prenijeti neke bolesti ko-

je nimalo nisu bezazlene. Dok-tor Milovanovi} preporu~ujeda je najboqe obratiti se qeka-ru, kako bi se krpeq odstranio,

jer se poslije mogu pojaviti kom-plikacije ukoliko u ko`i paci-

jenta ostane dio krpeqa.

U Veterinarskoj stanici sunam rekli da ni oni nisu imaliprijave o pojavi neuobi~ajenove}eg broja zmija na na{em pod-ru~ju, napomiwu}i da je ~esto st-rah od ovih gmizavaca mnogo ve-}i od prave opasnosti.

Naime, stru~waci ka`u da ovigmizavci nisu prirodno agre-sivni prema qudima i grizu samou samoodbrani. Za zmije ka`u ida su veoma korisne `ivotiwe, awihovim ubijawem se prekidava`na karika u ekolo{kom lan-cu i naru{ava prirodna ravno-te`a. Konkretno, navode da ubi-

jawe poskoka dovodi do pove}a-wa broja {umskih mi{eva u tompodru~ju, a ve}i broj {umskihmi{eva pove}ava opasnost odzaraze mi{ijom groznicom. Idok su ujedi poskoka veoma rijet-ki i samo u izuzetnim slu~ajevi-ma smrtonosni, mi{ija groznica

je daleko ~e{}a i gotovo uvijeksa smrtnim ishodom. Statistikeka`u i da u svijetu ve}i broj qu-di umre zbog ujeda p~ela i osa,nego od ujeda otrovnih zmija.

Kad je rije~ o zmijama koje semogu na}i na podru~ju Semberi-

je, u Veterinarskoj stanici tvr-de da su to zmije neotrovnice,smukovi i bjelou{ke, dok u pod-ru~jima sa mawe vla`nosti `iviposkok, zmija otrovnica.

- N ismo i mali dojave o zmija -ma, a u s lu~aju da nam neko javi daje vidio zmiju, mi i za|emo na t e-ren i u tvrdimo o k ojoj vrsti jerije~ , ka`u u Veterinarskoj sta-nici i poja{wavaju da su zmijekoje se mogu vidjeti na na{em po-dru~ju, neotrovnice, tanke i du-ga~ke i mogu biti duge i vi{e od

dva metra.Stru~waci za zmije poja{wa-

vaju da se otrovne zmije lako raz-likuju od neotrovnih. Glava neo-trovne zmije je jajasta ili oval-na, zjenice su im okrugle, a onemogu biti jednobojne (sive ilicrne), te razli~ito i{arane,ali nikada nemaju vijugavu {arudu le|a koju pak imaju otrov-nice. Sve otrovne zmije imajutrokutastu glavu i okomite zje-nice, a poskok ima mali rog nawu{ki. Na mjestu ujeda naj~e{}ese nalaze dvije rupice od otrov-nih zuba, u razmaku od {est doosam milimetara, te nastaje ote-klina, ili podliv. Zmije neot-rovnice nemaju izra`ene zube,nego nazubqenu vilicu pa ugri-zeno mjesto izgleda kao ogrebano.

Ako ustanovite da zmija nijeotrovna, dovoqno je da ranu ope-rete, najboqe alkoholom, te na-ma`ete antibiotskom ma{}uili sprejem.

Ali, ako smatrate da je otrov-nica, treba imobilisati zglob,te mirovati kako se otrov ne bipro{irio po ostatku tijela ipotra`iti pomo} qekara.

Me|utim, potvrdu u~estalihpri~a na{ih sugra|ana o najezdizmija nismo dobili u instituci-

jama koje su nadle`ne za takveslu~ajeve. Na{li smo je kod sem-berskog zmijara, Mi}e P anti}akoji `ivi u Modranu.

- Ju~e mi se javilo wih 14 kojeje ugrizla zmija, do{li su i z P o-pova, Amajlija, Obarske, Jawe...Do{lo je osmoro q udi koji ` iveu Bijeqini , precizirao je zmijarMi}o s kojim smo razgovarali upetak, tre}eg jula. M.R.

ZMIJE U

Mnogi mje{tani bijeqinskogstambenog naseqa ,,Marin -

kovi} ’’ ovih dana strahuju dane bi do`ivjeli neku novuneprijatnost sa zmijama.Naime, proteklih dana primi -

je}ene su zmije u neposrednojblizini zgrada i to u periodukada bi rijetko mogao pov -

jerovati da bi mogao primi -

jetiti ovog gmizavca i na

nekom zapu{tenom mjestu, a neu gradskom nasequ gdje imamnogo djece i gdje stanari vo -

de ra~una o svojoj sredini.Krajem pro{le sedmice u 23~asa na samo dva - tri metra

STRAH U NASEQU

Mi}o P anti} (71), po-znati zmijar iz Mod-rana, ka`e da ovogqeta ima i do pet-

naestak puta vi{e zmija, nego{to je to bio slu~aj ranijih go-dina. Tvrdi da ne zna ta~an brojonih koji su mu se obratili zapomo}, ali procjewuje da ih jeovog proqe}a i po~etka qetabilo vi{e od 100. Ka`e da qudiuglavnom dolaze upla{eni, jerne znaju koja zmija ih je ugrizla,a posebno su upla{eni rodite-qi koji dovode djecu.

- I z sata u sat q udi me zovu,kako sa sela, t ako i i z grada.Pronalazim zmije u prtqa`ni -cima automobila, na spratovi -ma porodi~nih ku}a, a nebi~noje t o da su se u{etale ~ak i u j e-dan ve}i t rgovinski objekat.Karakteristi~an je bio drugijul, kada mi se javilo ~etrnaestqudi koje je ujela zmija. Jednodijete je zmija ujela za stomak,jer je jednostavno palo prekowe. I maml ijek protiv zmijskogujeda i o trova koji ostavqaju utijelu, jer se ve} ~etrdeset god-ina dru`im sa zmijama.

Mi}o ka`e da su najpoznatijezmije u ovim krajevima krateq,poskok, {arka, bjelou{ka. Ima,~ak, i nekih zmija koje ni onli~no ne mo`e prepoznati, tepretpostavqa da su uvezene izdrugih krajeva. Dok razgovara-mo s Mi}om, u plasti~noj boci,zapremine oko pet litara, mir-no le`i jedna zmija, duga~kaoko metar i dvadesetak centi-metara. Mi}o je vje{to vadi izboce i priprema za fotografi-sawe. U toj neobi~noj igri, kojali~i na scene iz svjetski poz-natih cirkusa, pridru`uje muse i sin Luka . Spretno hvatazmiju, koja se uvija oko nogu iwegovog struka. Zmija laganoklizi uz grudi i sti`e glavomdo wegovog vrata, kao da se umi-qava. Mi}o ka`e da se od uku}a-na jedino Luka ne pla{i zmija.

- I mamneobi~an dar, posjedu -jem nemu{ti jezik i m ogu da"razgovaram" sa zmijama i d ru -gim ` ivotiwama. Gledamo seo~i u o~i i o ne me moraju slu -{ati. Reaguju na svaku moju ko-mandu. Mene su ujele ve} oko 200puta i j a sam stekao prirodnuotpornost, ali ne bih nikomepreporu~io da se poigrava sazmijama. N ikada ne zna{ kad }eda napadnu. Obavezno ujedaju iispu{taju svoj otrov. Ukolikovam q ekari i d aju za{titnuiwekciju, otrov r adi u t ijelu.

Mogu da i sko~e plikovi po t i -jelu, crvenilo, mo`e nastupitigu{ewe. Tada q udi koje je ujelazmija t ra`e moju pomo}.

Mi}o pokazuje i lijek kojimlije~i od ujeda zmija. Dovoqno

je, ka`e, popiti polovinu ~a{eneobi~ne te~nosti koja li~i narazbla`eni sok od divqe ru`ei otrov }e prestati da djeluje utijelu. Mi}o ka`e da je u pos-qedwih petnaestak dana pede-setak qudi tra`ilo wegovu po-mo}. Nema semberskog sela izkoga mu se neko ovih dana nije

javio, li~no ili putem telefo-na. Zovu qudi i dawu i no}u.Dok razgovaramo, dovoze ~ovje-ka iz Patkova~e. Ka`e da je ko-sio travu oko ku}e i tek nave~e

je na nozi primijetio otok. Do-laze qudi direktno s wive, tra-`e pomo}. Pri~a koja }e zazvu-~ati pomalo nevjerovatno, ta-ko|e je dio Mi}inog dru`ewasa zmijama. Ka`e da je prije dva-desetak godina imao bliski sus-ret i sa "zmijskim carem", zmi-

jom duga~kom oko 5,5 metara.Pozvali su ga qudi u Jabanu{u,{umu koja se nalazi pored pre-dajnika Radio - Jugoslavije.

- Ne znam odakle se t u na{latolika zmija. Uhvatio sam dvije`abe i t ek kad i h je progutala,po~ela je slu{ati moje koman -de. Gledao sam kako guta zecakoji je pred wom stajao kaooma|ijan. I m ene je t ada strahuhvatio i k osa se, kao naelek -trisana, podigla na glavi. Odr -`ala se do zime, da bih poslijena{ao samo gomilu wenih kos -tiju u t oj { umi. N ije i zdr`ala,da l i od gladi i li zbog jakezime , ka`e Mi}o.

Pri~ao bi nam on jo{ dugo ozmijama, da ga nisu ~ekale ve-like obaveze na imawu, gdje u dvi-

je ku}e `ive i dvojica wegovihsinova sa svojim porodicama. Ka-`e, onako usput, da je pomogao ibrojnim nerotkiwama, sprav-qaju}i im ~ajeve od nekog kori-

jewa. Tajne o svojim receptimanije nam htio odati, ali }e vje-rovatno ne{to od svog znawa pre-nijeti na sina Luku, jer je, izg-leda, i on savladao taj nemu{ti

jezik, s pogledom direktno - o~iu o~i.

- Strogo t reba voditi r a~una,jer su se zmije privukle ku}ama.Oni koji dolaze kod mene pri -~aju da su po~ele da napadaju iqude i ` ivotiwe , upozorava ovajzmijar i nagla{ava da svakizmijski ujed mo`e biti opasan.

E.S.N.

ZMIJAR MI]OPOMA@E SVIMA

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 9/24

AKTUELNOSTIEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 9

NA U SEMBERIJI SVE ^E[]E POJAVQUJU U URBANIM NASEQIMA

JEQINI!

d ulaza u zgradu na broju 15,a betonu, primije}ena je zmi -

a koju su stanari ubili. Ne -

avno je jedan stanar, koji jemolio da mu ne pomiwemome, ispred svog balkona narugom ulazu iste zgrade u na -

equ ,,Marinkovi} ’’ u Uliciere Stani}a , broj 17, okoest ~asova i trideset minu -

a ubio zmiju.

Dvojica kom{ija su kose}iavu iza sredwe zgrade uasequ vidjeli, kako ka`u,gromnu zmiju `ute boje i zbogtraha su prekinuli ko{ewe.- Pla{imo se za djecu. Ne

namo {ta se ovo de{ava, ni - {ta da ~inimo. Li~no sam

~ula, a i putem medija, da sumnogi na razli~itim mjestimau gradu, a i u samom centruprimijetili zmije. Vjerujem da}e se neko ozbiqno pozabavi -

ti da se ovaj problem rje{ava,jer kako znam za sada ovdje ne -

ma niko nadle`an ko bi do -

{ao, po prijavi gra|ana, na li -

ce mjesta da ukloni ove vrloneprijatne gmizavce, ka`e jed -

na od stanarki u nasequ.- Ni nama starijim uop{te

nije prijatno. Strah me sadaostaviti prozor otvoren da seprovjetri stan, a kako dr`atisve zatvoreno, dodaje drugamje{tanka naseqa ,,Marinko -

vi} ’’ koja je umjesto da otkrije

svoj identitet kazala da nijeva`no kako se ko zove, nego dase vidi kako da se problemrije{i.

Stariji tvrde da su se zmijepojavile, jer je u neposrednojblizini naseqa, sa jedne st -

rane kanal, a sa druge grobqe. - Iza je napu{tena ru{evna

stara ku}a koja je potencijal -

no mjesto za leglo ovihgmizavaca, upozoravaju nakraju mje{tani naseqa ,,Ma -

rinkovi} ’’ i ka`u da }e tra -

`iti od Komunalne policijeda {to prije iza}u na terenkako bi se prona{ao na~in dase bar dvori{te te napu{teneku}e o~isti. E.S.N.

NATALIJA @IVANOVI] IZ ZAGONA NAKON TRI DANASHVATILA DA JU JE UJELA ZMIJA

MU^ILA SAM

SE 40 DANA Nataliju je zmija ujela na Veliku srijedu,pred Vaskrs, a da nije osjetila ujed. Tek na

Veliki petak sin joj, kada je vidio nogu nakojoj su bile iscrtane {are kao na zmiji,

rekao da ju je ujeo taj gmizavac...

Kako tvrdi Natalija@ivanovi} iz Zago-na nakon {to je iz-bacila sme}e u dnu

dvori{ta, nekih petnaestakminuta na mjestu gdje se posli-

je ispostavilo da ju je ugrizlazmija, osjetila stra{an bol iveliki gr~.

- O djednom sam osjetilau`asan bol na l istu, s v awskestrane noge, i spod koqena iodmah sam pomislila da mi jepukla vena i li kapilar. Kadasam pogledala, na t om mjestugdje me zaboqelo bio je c rvenkrug i n isu se vidjeli nikakvitragovi ujeda. Bolno mjesto samisprala alkoholom i p otomstavila hladan oblog. Zatimsam po t ijelu po~ela osje}atisvrab i m u~ninu u s tomaku.Sutradan, na Veliki ~etvrtakoti{la sam na posao i t isimptomi su se nastavqali.Isto je bilo i t okom no}i kodku}e, a n a Veliki petak simp -tomi su se poja~avali i k adasam do{la s p osla ku}i, ~im jesin vidio moju nogu na kojoj suse ve} vidjele { are kao nazmiji i d va paralelna ujeda,rekao je da me je ujela zmija.To je potvrdila i s vekrva, a ineke ` ene i z kom{iluka kojesu mi odmah dale broj t elefo -na zmijara u M odranu , prisje-}a se ru`nog doga|aja, vidnouzbu|ena Natalija i ka`e da

je tek, kada je shvatila da ju jeujela zmija osjetila stra{anbol u predjelu srca, gu{ewe itrwewe glave.

- M islila sam da }u umrije -ti i k ada sam pozvala zmijarada ga pitam { ta mi se ovo de-{ava i m o`e l i mi pomo}i, onmi je r ekao kako ne zna{ { tati se desilo, ujela t e zmija.Ta~no je l ocirao mjesto gdjeme ujela. N a wegovu i zjavu os-tala sam potpuno zate~ena.Dok me mu` vozio do t og zmi -jara mislila sam da ne}u sti -}i da mi pomogne i d a }u ubrzoumrijeti , dodaje Natalija.

Ka`e, da ~im su do{li, zmi-

jar joj je dao neku te~nost, ka-ko joj je rekao, otrov od drugezmije, da odmah popije i nekukremu da ma`e mjesta god jebude svrbilo i gdje se budu po-

javqivale fleke.- Rekao mi je, po{to je pro -

{lo vi{e od 24 sata nakon uje -da, da }u i mati t egobe 40 dana.Kazao mi je da se ne pla{im,{to }u biti jako nervozna, alida}e sve pro}i. Tako je i b ilo.Hvala Bogu sve se dobro zavr -{ilo, ali sve t o { to se desi -lo nikada ne}u zaboraviti.Najgore mi je, { to r ijetko ko-ji dan ne pro|e, a d a neko neispri~a neki doga|aj u vezi sapojavom zmija u S emberiji. Jasam r o|ena na Majevici i r i -jetko sam se ~ega pla{ila, alisada me zbiqa strah. S trah menajvi{e za djecu i s talno sepitam otkuda ovoliko zmija iu vremenu kada uop{te ne pri -li~i. O vo postaje ozbiqanproblem , ka`e Natalija i do-daje da joj je prije par dana utrgovinu, kojoj radi, u UliciDu{ana Baranina, do{ao savizbezumqen ~ovjek koji jekosio travu na kanalu.

- Kako je u{ao t ra`io je od-mah hladno pivo. Ja sam mu, dase na{alim, r ekla da nemamhladno, a o n je dodao, ako mu nedam odmah pivo ubaci}e mi sveone zmije koje je sada vidio nakanalu. Mislila sam da i zmi -{qa, ali kada mi je pokazaogomilu zmija, sledila sam se,pri~a Natalija @ivanovi} ika`e da joj je svekrva govori-la, da u godini ima pet-{estzmijskih dana kada obaveznotreba paliti neke krpe dazmije ne prilaze blizu dvori-{ta i qudi.

- Da l i t o mo e ne{to pomo}istvarno ne znam, ali nikomene bih po`eqela da mu se desine{to sli~no kao meni i n ekasvi budu oprezni, zakqu~uje Na-talija, uz napomenu da je wu zmi-

ja, najvjerovatnije ujela, u dnudvori{ta gdje sve ~isto i tra-va skroz nisko poko{ena. V.Z.

U dvori{tu Bahre i A h-meta I bri{imovi}a, u M a-jevi~koj ulici na broju 130 uBijeqini je nedavno, u 19.00sati, prona|ena zmija du`i -ne 120 c m. U j ednoj od c ent -ralnih gradskih ulica, zmijusklup~anu na betonskoj staziprimijetili su kom{inicaOqa O bradovi} i w en { es -togodi{wi sin Daniel. Uzpomo} kom{ija Damira i P e-re zmija je uhva}ena i u bije -na, a o staje pitaqe kako serije{iti gmizavaca koji su,kako saznajemo, ve} t re}i

put prona|eni u u`oj grad -skoj zoni. P ored napu{tenihplaceva zaraslih u t ravu, je-dan od r azloga svakako je i~iwenica da se ve} t re}u go-dinu zaredom u gradu ne r adideratizacija. Za sada nikonije r ekao o k ojoj vrsti zmi -je se r adi, osim da nije bjelo -u{ka, niti smuk, koji se i na -~e mogu prona}i u ovim kra -jevima. P rema r ije~ima Bah-re I bri{imovi}, koja je usvom dvori{tu, kao i u vijek,a i n o} r anije ure|ivalatravwak i c vjetwak, zabri -

wava saznawe da je u b lizinipostojala zmija t akvih di -menzija, c rnog t ijela i m aleglave. Da l i se r adi o o tro -vnici i li ne, t ek, Bahra jebila uznemirena, pla{e}i sei samog pogleda na velikoggmizavca. O na, kao i w enisusjedi, smatraju da bi nad -le`ni t rebalo da povedubrigu o u re|ewu barem c ent -ralnih dijelova grada, t e po-~eti primjewivati sve pot -rebne mjere u borbi protiv{teto~ina i ` ivotiwa koji -ma nije mjesto u gradu. M.E.

ZMIJA DU@A OD METAR U MAJEVI^KOJ ULICI!

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 10/24

CRNA HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.10

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-151U Bijeqini, dana 30. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osn ovni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUS POSTAVQAWE Z EMQI [NOK WI@ NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-151, po zahtjevu

MILORADA NOVAKOVI]A sina Milo{a iz Balatuna, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kaok.~. br. 476 u naravi wiva 6. klase i wiva 7. klase ukupne povr{ine 17246 m2,upisane u Pl. 91 K.O. Ostoji}evo.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 91 K.O. Ostoji}evoupisan je Milorad Novakovi} sin Milo{a iz Balatuna sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao jeMilorad Novakovi} sin Milo{a iz Balatuna 1/1.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003-644U Bijeqini, dana 08. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beniglasnik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osn ovni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOK WI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003-644, po zahtjevuHUSEJNA ZV. HUSO QE[NI^ANIN sina Agana iz Bijeqine, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je po-stupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~enesu kao katastarska parcela broj: 399/2 po kulturi wiva 3. klase zv. Placu povr{ine 710 m2, upisana u Pl. 2659 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 2659 k.o.Bijeqina 1 upisan je Qe{ni~anin (Agana) Huso sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u rokuod 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i todoka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}ebiti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi imse omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nok-wi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene doku-

mentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se obj-avquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine ’’ Bijeqina.

Ilinka S tanojevi}(49) iz Me|a{a usubotu, 4. jula oko17.00 sati, izgubila

je ivot nakon strujnog udarau podrumu porodi~ne ku}e.Pretpostavqa se da je nesret-na `ena, dok je kre~ila i ure-|ivala podrum, do`ivjela ud-ar struje sa hidrofora, pumpekojom se ovo doma}instvosnabdijeva vodom. Weno tije-lo prona{ao je suprug ^ edokoji ju je i odvezao u bijeqin-sku Hitnu pomo}, jer su objeintervente ekipe tog momen-ta bile na terenu. IlinkaStanojevi} , rodom iz Gra~a-nice, bila je zaposlena u bije-qinskom "Instel ’’ -u, a sahra-wena je na lokalnom grobqu.Porodica Stanojevi} imala

je primjedbe na rad osobqaSlu`be hitne pomo}i i bije-qinske bolnice.

U bijeqinskom Domu zdrav-qa saop{teno je da je tijeloIlinke Stanojevi} dove`enou Slu`bu hitne pomo}i oko17 sati i 16 minuta. Budu}i da

je tog trenutka jedna ekipave} bila na terenu u Crwe-lovu, a da je, kako je re~eno,nakon poziva porodice Sta-nojevi}, druga ekipa odmahkrenula ka Me|a{ima, de-`urna medicinska sestra upu-tila je ^edu Stanojevi}a naInterno odjeqewe gdje je kon-statovana smrt.

- O sobqe Doma zdravqa,ali i B olnice "Sveti vra -~evi" postupilo je u skladusa sudsko -medicinskim pro -cedurama. Zamjerke porodiceda i m nismo htjeli ustupititijelo nisu opravdane, jer za -

kon nala`e da t ijelo premi -nule osobe mora biti zadr -`ano najmawe dva sata. Domzdravqa i ma 12 t imova hitne

slu`be, a u t oku 24 sata de -`uraju po dvije ekipe , rekao

je direktor Doma zdravqa,Zlatko Maksimovi}.

U bijeqinskoj bolnicipotvrdili su da su de`urniinternista i neurolog usta-novili da je `ena dove`enabez znakova ivota, te su kon-statovali smrt. PripadniciCJB Bijeqina izvr{ili suuvi|aj kako bi utvrdili sveokolnosti pod kojima je jednolice izgubilo `ivot. U Ok-ru`nom tu`ila{tvu Bijeqi-na, de`urni tu`ilac, koji senije `elio predstaviti, nakrajwe neprofesionalan inequdski na~in je rekao da"nema pojma {ta se desilo",iako je po du`nosti trebaloda bude upoznat sa ovimslu~ajem.

M.E.

Drago @ivanovi} (37),voza~ motocikla"suzu-ki" i wegov suvoza~,Marija C jetinovi}

(16) te`e su povrije|eni nagradskoj zaobilaznici, neda-leko od skretawa za Brijesnicu,prilikom sudara sa automobi-lom "ford", za ~ijim volanom jebila Milanka Mili} , koja jetom prilikom zadobila lak{etjelesne povrede.

Drago @ivanovi} je, zbog te-`ine povreda, odmah preba~en uUrgentni centar Beograd, odak-le je premje{ten na VMA.Prema rije~ima na~elnikaHirur{kog odjeqewa bijeqin-

ske bolnice "Sveti vra~evi",doktora Milenka P opovi}a ,@ivanovi} je u svjesnom stawu,izvr{ena su dva operativna zah-vata, na nozi i podlaktici, apovrije|en mu je i kuk. MarijaCvjetinovi} je zadr`ana na li-

je~ewu u bijeqinskoj bolnici ikod we je konstatovan prelomnadlaktice i karli~ne kosti.

I ova saobra}ajna nesre}atrebalo bi da bude svojevrsnoupozorewe voza~ima, prije sve-ga motociklistima, da opreznovoze u ovim vrelim qetwim da-nima i da po{tuju saobra}ajnepropise.

E.S.N.

STRADALA OD STRUJNOGNA ZAOBILAZNICI KOD SKRETAWA ZA BRIJESNICU

DVOJE TE@E

POVRIJE\ENO

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 11/24

HRONIKAEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 11

A N K E T A

Od prvog jula na snagu je stupio Zakon o akcizama BiH. Kako sunajavqivali iz Uprave za indirektno oporezivawe, cijena ciga -reta se pove}ava za 12 pfeniga po kutiji, kilogram kafe jeskupqi za 50 pfeniga, dok je nova cijena goriva ve}a za 10pfeniga po litri. Reakcije gra|ana su o~ekivane, upu}uju brojnekritike, ka`u poneku grubqu rije~, ali time samo sebi ,,olak{ajudu{u ” , jer wihov glas, kako ka`u, odavno niko i ne slu{a.

POSKUPILE CIGARETE, KAFA, PIVO...

SWE@ANA RAKI],KOMERCIJALISTAVjerujem da se u dr`avi neke stvari ne mogu

rije{iti druga~ije, buxet je prazan, pa hajde daga napunimo uvo|ewem akciza. Mislim da je ovajput napravqena kardinalna gre{ka, jer su opetudarili na najsiroma{nije. Uzmimo za primjercigarete -jednako su poskupile i najjeftinije inajskupqe, a o tome se svakako trebalo voditira~una. Ne treba zaboraviti da su sva ta silnaposkupqewa dovela gra|ane ove zemqe da ne znaju kako da pre -`ive. Odavno smo se odrekli kvalitetnih proizvoda.

MARKO NIKOLI],MEDICINSKI TEHNI^AR Mene trenutno ovo poskupqewe puno ne doti -

~e, jer sam tek zavr{io {kolu i brigu o menijo{ vode roditeqi, tako da mi ostaje da vidimda li }e ovaj udar na ku}ni buxet uticati na vi -sinu xeparca koji dobijam. Da sam zaposlen i danemam redovnu platu ili da mi primawa nisudovoqna za normalan `ivot, onda bih se sigur -no bunio i u~estvovao bih u protestima kako bihizborio pravo na normalan `ivot. Ina~e, u mojoj porodici samo jemama pu{a~ i ona se ovih dana buni kao i svi drugi pu{a~i.

MIROSLAV VAJAGI],SLU@BENIKName}e se utisak da je sve ovo zbog nedostatka

sredstava u buxetu. U ovom momentu recesije ibijede svih vrsta, to je samo jo{ jedan teret vi -{e gra|anima i zato mislim da je ovo iznu|enonekim drugim razlozima, a ne onim koji se namaserviraju. Nema to nikakve veze sa uvo|ewem za -brane pu{ewa, a jo{ mawe sa brigom o zdravqustanovni{tva. Nisu mi jasni takvi ekonomskipotezi koji omogu}avaju jednom dijelu politi~ke elite da `ivi ida se pona{a bahato, a sve na u{trb naroda koji nema ni za hqeb.

MILAN JOVANOVI],TAKSISTANeizdr`ivo je! O bilo kojoj kategoriji

stanovni{tva kada je rije~, pa ~ak i kad govori -mo o onima koji su do sada uspijevali da svesvoje potrebe podmire. Svima je sada te{ko.Radim takav posao da sam u kontaktu sa raznimkategorijama stanovni{tva i svi se ale,situacija je zaista te{ka. Mo`ete misliti kakoje tek te{ko onim jadnim qudima koji `ive oddanas do sutra. [to se ti~e moje porodice, nije velika, ima nastroje, od toga dvoje radi, pa nekako sastavqamo kraj s krajem.

VUKICA NIKOLI],PENZIONERKANe znam {ta bih sad drugo rekla osim da su ci -

garete, kafa i alkohol ono bez ~ega mi svi mo-`emo `ivjeti. Bitno je da se ne pove}avaju cije -ne osnovnih `ivotnih namirnica i zato ja sad ine pridajem neku ve}u pa`wu poskupqewu kafe,cigara i piva, pa ka`em - ko ima neka pu{i. Me -|utim, ukoliko bi se sad, zbog poskupqewa go-

riva, krenulo sa poskupqewem hqeba, mlijeka,uqa, {e}era ili mesa, e onda mislim da nikako ne}e biti dobro.Ina~e, ja pu{im, mada razmi{qam o tome da smawim taj u`itak.

FADIL TRBI], POQOPRIVREDNIKKada je rije~ o najnovijim poskupqewima, mada

se najvi{e pri~a o poskupqewu cigareta, kafei alkohola, poskupqewe goriva je ipak ono {tonajvi{e zabriwava, jer ono uvijek za sobom pov -la~i dug lanac poskupqewa me|u kojima bude iposkupqewe osnovnih `ivotnih namirnica. Pro -cjewujem da }e u narednih dva mjeseca sve posku -piti, {to bi moglo dovesti i do socijalnih ne -mira. Doma}a poqoprivredna proizvodwa je na koqenima. Kakostvari stoje, gra|ani }e se odre}i svega, osim lijekova za smirewe.

SNE@ANA JAGODI] VUJI],EKOLOGVjerovatno je moje mi{qewe o najnovijim

poskupqewima isto kao i mi{qewe ve}inemojih sugra|ana, a to je da je sve to zaista

stra{no obzirom na op{tu situaciju u kojoj senalazimo. S druge strane, ako je akciza po kuti -ji cigareta 12 pfeniga, jer tako su najavili,za{to su cigarete poskupile za pola marke?Nije isto 12 pfeniga i pola marke, to je zaistaprevi{e! Ne znam, mo`da je samo rije~ o nekom nesporazumu narelaciji Uprave za direktno oporezivawe i trgovaca.

NA^ELNIK MI]I] SA SARADNICIMA O PROJEKTIMA PREKOGRANI^NESARADWE RAZGOVARAO SA GRADONA^ELNIKOM LOZNICE

Kako je potvrdio Vido -je P etrovi} , gradona-~elnik Loznice u Bi-

jeqini je sa na~elni-kom op{tine Bijeqina razgova-rao o nekoliko va`nih pitawa.

- @elimo da prepoznamo nekeprojekte koji bi i mali karak -ter prekograni~ne saradwe ikoji su u o bostranom i nteresu,kako Loznice, t ako i B ijeqinei kandidujemo i h prema Evrops -kom f ondu. P okrenuta je i i ni -cijativa o ure|ewu r e~nog ko-rita r eke Drine u slivu od Ma-log Zvornika do u{}a u S avuimaju}i u vidu da na t om deluimamo { est gradova i o p{tinakoji i zlaze na Drinu, dakleZvornik, Mali Zvornik, Loz-nica, Bijeqina, Bogati} i [ a-bac , rekao je gradona~elnik P e-trovi} podsje}aju}i da na tom

dijelu od izgradwe hidroelekt-rane u Zvorniku nijerealizovanni jedan zna~ajniji projekat.

- Razgovarali smo i o i ntenzi -virawu Evro - r egiona ,,Drina -Sava - Majevica ’’ . Mi }emo ve}narednih dana i mati sastanak uLoznici na kojem }emo nastavi -ti zapo~ete r azgovore , kazao jeVidoje Petrovi} i naglasio da

je obostrana `eqa da se inten-zivira i razvoj turizma u ovomkraju, a imaju}i u vidu sve kul-turne i istorijske resurse ko-

jima raspola`u Bijeqina i Loz-nica.

- Na{a je obaveza da narodu saobje strane r ijeke Drine kao r u-kovodstvo omogu}imo { to boqusaradwu i b oqi ` ivot. @elimoda se { to boqe uredi koritorijeke Drine, s o bzirom da i manekih problema i o ko zem-

qi{ta, jer Drina mijewa t ok.Problema i ma npr. u Mjesnojzajednici Jawa, jer mje{taniJawe i maju zemqu sa one stranerijeke, a n ije dobro r egulisanprelaz. Moram da ka`em da t onije na{a nadle`nost, ali u~i -ni}emo sve ono { to jeste na{anadle`nost da pomognemo r je-{avawu problema , obe}ao jena~elnik op{tine Bijeqina,Mi}o Mi}i}.

- P rojekat ure|ewa koritarijeke Drine stvara mogu}nostza r ealizaciju projekta kori{ -tewa sliva r ijeke Drine i i z-gradwe proto~ne hidroelekt -rane koja je u t ermoenergetskomplanu Republike S rpske , dodao

je, obra}aju}i se novinarima,na~elnik op{tine Bijeqina,Mi}o Mi}i}.

V.Z.

ZA DOBROBIT NARODSA OBJE STRANE DRIN

Skromnom sve~a-no{}u u Ra~i jeobiqe`en ~etvr-ti juli, Dan borca,

kao podsje}awe na po~etakotpora u nekada{woj Jugos-laviji protiv hitlerovskeWema~ke u Drugom svjet-skom ratu. U prisustvu ne-koliko desetina okupqenihgra|ana, delegacije Socija-listi~ke partije i SUB-NOR-a polo`ile su vijencena spomen-kompleks sa mer-mernim plo~ama sa uklesan-im imenima 1.800 palih bo-raca iz tog perioda, te spo-men-kosturnicom u kojoj suposmrtni ostaci 600 parti-zanskih boraca.

Semberac Miroslav I l -i} iz Me|a{a istoga jutrapretr~ao je 18 kilometaraod Bijeqine do Ra~e da bi

polo`io jednu crvenu ru`una spomenik koji je dugovremena nakon posqedwegrata bio ruiniran, a obnov-

qen je 2006. godine. Danborca u Semberiji je obiqe-`en i u Me|a{ima, Glavi-~icama i Bukovici. M.E.

OBIQE@ILI DAN BORCA

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 12/24

HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.12

Ovo je za nas do sadanajdra`a konferen-cija za novinare, jervam danas imamo re-

}i puno toga lijepoga i afir-mativnog. Prvo, isplata junskepenzije po~iwe 4. jula. VladaRS i Fond PIO su obezbijedi-li sredstva u iznosu od72.121.444,74 KM za isplatupenzija, {to je u odnosu na majpove}awe za 735.553,13 KM. Br-oj penzionera u odnosu na pret-hodni mjesec je pove}an za1.352, a ukupno pove}awe brojakorisnika Fonda PIO za pr-vih {est mjeseci 2009. godine

je za 5.223 nova korisnika, iz- javio je direktor Fonda ZoranMastilo istakav{i da se penz-ije u RS ispla}uju redovno, bezikakvih problema, te i prijezakonom odre|enog roka, odba-cuju}i izjave pojedinih medijada se Fond PIO RS nalazi uproblemima i stawu kolapsa.Govore}i o prihodima ostva-renim tokom {est mjeseci ovegodine, Mastilo precizira dasu izvr{ili naplatu u iznosu

od 296 miliona maraka, nagla-{avaju}i da je to ve}i iznos odiznosa u istom periodu pro{legodine.

U Fondu PIO RepublikeSrpske su ovom prilikom pred-stavili Program automatskog

dono{ewa rje{ewa za starosnepenzije.

-N a ovo smo dugo ~ekali. O ddanas po~iwe nova stranica u17 godina dugoj i storiji F ondaPIO RS. O vim projektom }e -mo smawiti broj nerije{enih

zahtjeva na na{e i n a zadovoq -stvo korisnika prava , izjavio

je Zoran Mastilo.Program automatskog dono-

{ewa rje{ewa za starosnu pen-ziju novinarima je jednim pri-mjerom demonstrirao pomo}-nik direktora, Brano S ima -ni} , istakav{i da se od prvog

jula u Fondu rje{ewa o staros-nim penzijama donose na auto-matski na~in.

-Do prvog jula r je{ewa su sedonosila r u~no, zbog ~ega jepostupak r je{avawa zahtjeva zastarosnu penziju t rajao dugo.Automatskim dono{ewem r je -{ewa posti`e se jednoobraz -nost u i zgledu r je{ewa, t e r a-~unawu sta`a i o bra~unu penz -ijskog osnova , rekao je Sima -ni} dodav{i da }e do kraja go-dine aplikaciju pro{iriti ina dono{ewe rje{ewa za inva-lidsku i za porodi~nu penziju.

Na redovnoj pres konferen-ciji menaxment Fonda se osvr-nuo i na rebalans finansij-skog plana Fonda za 2009. god-inu, a u skladu sa preporukama

Me|unarodnog monetarnogfonda uz napomenu da su svojeobaveze ve} ispunili, kao i oodnosu Fonda penzijsko - in-validskog osigurawa Republi-ke Srpske sa Vladom RS i Ud-ru`ewa penzionera u oblastipenzionog i invalidskog osi-gurawa.

-Rije~ je o i zmjenama i d opu -nama Zakona o p enzionog osi -gurawa i o u skla|ivawu bora~ -kih penzija. O stalo je ne{tonedore~eno, a t o je uskla|iva -we penzija prema kategorijiborca , rekao je Zoran Mastilopojasniv{i da je Bora~ka orga-nizacija nosilac tih aktivnos-ti oko utvr|ivawa kategorijeboraca, a Fond }e samo ispo{-tovati odluku koju donese Na-rodna skup{tina. O u{tedama}e, kako ka`u u Fondu, mo}ipreciznije govoriti tek nakondono{ewa svih rje{ewa, aliprocjewuju da }e broj bitismawen za oko 18.000 korisni-ka, a u{teda da }e iznositi oko16 miliona maraka.

M.R.

Da se ekolo{ki zdra-va hrana mo`e proi-zvoditi i u gradskimnaseqima i na malom

prostoru, a istovremeno po-sti}i i visoki prinosi, govo-ri i primjer vrijednog HasibaAlimujki}a iz Bijeqine, kojigodinama, u svom dvori{tu unasequ Tombak, proizvodi zd-ravo povr}e ~iji plodovi ~e-sto prema{uju uobi~ajenu ve-li~inu. Tako i ove godine Ha-sib u svome plasteniku bereparadajz te`ine vi{e od 800grama po komadu.

- I mam veliki plac i za ku}ei t u i mam posijano mnogo vr -sta povr}a, t ako da uz marqivrad mogu da proizvedem zdravei kvalitetne plodove. U p las -teniku i mam vi{e od 200 stru -ka paradajza i o n je t ako dobrorodio, da ponovo i mam plodo -va koji p relaze 800 grama.Moram r e}i da je svo povr}epotpuno zdravo, jer ne koris -tim vje{ta~ka | ubriva i n epr{}em hemikalijama, nego zaprihranu koristim stajwak,naro~ito golubiwak, koji sepokazao kao najboqa prihra -na. O vakvo t retirawe zahtjeva~e{}e i o bilnije zalivawe,tako da je t o r ecept mojih pri -nosa u p ovrtlarstvu , ka`e

Alimujki}.Pored pravilne prihrane i

drugih agrotehni~kih mjera,ovaj posao mora konstantno dase radi i da se prati kako biq-ke rastu, odnosno mora se poz-navati i nauka i prirodan re-cept za uspje{nu proizvodwu.

- A ko pogledate koliki suplodovi paradajza, paprike,krompira, zatim kako su veli -ke glavice kupusa i k olike sutikvice, jasno je da je r ije~ opredanom i o dgovornom pris -tupu poslu, a s ve sa c iqem da

proizvedem zdravu hranu. N aj-boqi dokaz da sam uspio i d ami q udi vjeruju, jesu moji du-gogodi{wi kupci, koji sva -kodnevno dolaze kod mene ikupuju moje proizvode. Zbogtoga nemam problem sa plas-manom, a sve ovo govorim izrazloga, {to smatram da je mo-gu}a proizvodwa zdrave hranei da se mo`e proizvesti po-vr}e bez upotrebe hemije, is-ti~e vrijedni Hasib Ali-mujki}.

S.\.

FOND PENZIJSKO - INVALIDSKOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE

PENZIJE ISTE I REDOVIsplate penzija za juni, korisnicima Fonda PIO RS po~ele su u subotu, ~etvrtog jula. Junska penzijaispla}uje se u punom iznosu za 214.683 aktivnih korisnika penzije, od ~ega u RS za 180.993, te 33.690korisnika sa prebivali{tem u drugim dr`avama. Prosje~na penzija iznosi 320,62 KM, kao i za prethod-

nu, majsku penziju. Najni`a samostalna penzija je 160 maraka, a najve}a penzija po op{tim propisimaiznosi 1.564,56 KM. U isplati junske penzije, pored aktivnih korisnika, ukqu~eno je i 304 korisnika

nov~ane naknade za tjelesno o{te}ewe i tu|u wegu i pomo}...

Povodom 110 godinapostojawa i rada ug-qevi~kog Rudnika,direktor Rudnika i

termoelektrane ,,Ugqevik"Anto Gaji} odlu~io je da nagra-di odli~ne u~enike zavr{nihrazreda u sredwoj i u sve triosnovne {kole u op{tini Ug-qevik.

U Upravnoj zgradi ovog jav-nog preduze}a on je besplatnopodijelio sezonske ulaznice zaugqevi~ke bazene u~enicimakoji su na kraju {kolske godinepostigli odli~an uspjeh. Zah-vaquju}i ovom gestu, 102 osnov-ca i sredwo{kolca, mo}i }eovog qeta besplatno da se kupa-

ju na bazenima.Obra}aju}i se |acima, Gaji}

je po`elio da prilikom upisa usredwe {kole i na fakulteteuspje{no izaberu budu}e zani-mawe.

- @ elimo da na ovaj na~innagradimo najboqe u~enike ug-qevi~kih { kola koji }e nas su-tra zamijeniti u o vom pre -duze}u , rekao je ovom prilikomGaji}.

Ovog elektroenergetskog gi-ganta, prema rije~ima direkto-ra, ~eka veliki posao. Sqede-}e godine planiraju da zapo~nurekonstrukciju kotla i izgrad-wu sistema za odsumporavawe.

- Z avr{etkom ovih projekataprodu`i}emo vij ek r ada Ter -moelektrane za naredne dvijedo t ri decenije , istakao je nakraju Gaji}. R. J.

JUBILEJ U ZNAKU NAGRADA

ZDRAVA HRANA I VISOKVALITET POVR]A

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 13/24

HRONIKAEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 13

Ubijeqinski Gradski park odnedavno su stigli i ki-neski bicikli, dvosjedi, trosjedi i vi{esjedi, kojewihovi vlasnici iznajmquju djeci i mladima zavo`wu parkovskim stazama. Ugodna vo`wa, u dru{-

vu sa najboqim drugarima, ko{ta od dvije do pet maraka, zav-sno da li se bicikl iznajmquje na deset, petnaest ili vi{e

minuta. Sude}i po interesovawu mladih za ovaj vid zabave uradskom parku, ova investicija }e se vrlo brzo osplatiti, alasnici bicikla bi mogli ne{to i zaraditi.

U~enici Osnovne {kole "KnezIvo od Semberije", koja bro-

ji 1632 u~enika, razvrstani u62 odjeqewa, sa centralnom

radskom i dvije podru~ne petorazred-e {kole u Qeqen~i i Hasama, ostva-li su izvanredne rezultate na tak-

mi~ewima i smotrama u~eni~kog stvar-la{tva u pro{loj {kolskoj godini.

Direktor ove {kole, Vaso Mitri}a`e da je to u cjelini bila izuzetnoobra godina, jer je i prolaznost naraju {kolske godine iznosila 99,72 od-to, dok je sredwa ocjena uspjeha iznosi-a 4,34, {to je boqi rezultat u odnosua prethodnu {kolsku godinu.

- S a ukupno 107 zaposlenih r adnika,me|u kojima je 81 nastavnik, ostvarilimo i zuzetne r ezultate. O ni mogu bitio{ i b oqi, jer i mamo kapacitete, kakoadrovske, t ako i p rostorne za jo{ ve}aastavna i u ~eni~ka pregnu}a. I zdvojioih na po~etku ovog r azgovora sportskeezultate i ~ iwenicu da je na{a ` en -ka ekipa u r ukometu osvojila prvo mje-to na op{tinskom, r egionalnom i r e-ubli~kom t akmi~ewu. I m u{ka r uko -

metna ekipa je osvojila prvo mjesto nap{tinskom i r egionalnom, t e drugo

mjesto na r epubli~kom t akmi~ewu. Mu-{ka ko{arka{ka ekipa osvojila je t ako -|e prvo mjesto na op{tinskom i r egion -alnom i t re}e mjesto na r epubli~komtakmi~ewu. @enska ko{arka{ka ekipaosvojila je drugo mjesto na op{tinskomi ~etvrto mjesto na r egionalnom t ak -mi~ewu. P rvo mjesto osvojeno je u

bacawu kugle na op{tinskom, drugo naregionalnom i p rvo na r epubli~komtakmi~ewu. U~enici ove { kole osvoji -li su prvo mjesto na op{tinskom t ak -mi~ewu u d isciplini na osamsto meta -ra, ~etvrto na r egionalnom t akmi~ewu,dok je ~etvrto mjesto osvojeno i u d is -ciplini skok u daq na op{tinskom

takmi~ewu. O dli~ni r ezultati postig -nuti su i n a t akmi~ewu i z odbojke. Mu-{ka ekipa je osvojila drugo mjesto naop{tinskom, prvo na r egionalnom i~etvrto na r epubli~kom t akmi~ewu,dok je ` enska odbojka{ka ekipa osvoji -la drugo mjesto na op{tinskom i ~ etvr -to na r egionalnom t akmi~ewu. U~eniciove { kole su i d obri f udbaleri, osvo -jili su drugo mjesto na op{tinskom t ak -mi~ewu u f udbalu.

U razli~itim oblicima stvarala{t-va iskazalo se vi{e u~enika ove {kole.Na muzi~koj smotri "Djeca pjevajuSemberiji" u kategoriji mla|eg uzras-ta osvojeno je drugo mjesto, dok je nasmotri "Vi{wi}evi dani" dvojici re-citatora mla|eg uzrasta dodijeqenaspecijalna nagrada irija. Na literat-nom konkursu "Voda je ivot", osvojena

je prva nagrada, na konkursu Bora~keorganizacije tako|e prva nagrada. Nakonkursu za ekolo{ku temu osvojeno jetre}e mjesto, na me|unarodnim susreti-ma mladih pjesnika - "Pjesni~ki pozd-rav proqe}u" druga nagrada. I likovnistvaraoci ove {kole osvojili su drugomjesto na konkursu iz ekologije.

E.S.N.

O[,,KNEZ IVO OD SEMBERIJE,,

Zapa`ene rezultate u~enici ove{kole ostvarili su natakmi~ewima iz oblasti znawa. Natakmi~ewu iz srpskog jezika (osmirazred), jedan u~enik je bio prvi naop{tinskom, drugi na regionalnomi peti na republi~kom takmi~ewu.U rangu ~etvrtih razreda osvojenoje jedno tre}e i jedno peto mjesto naop{tinskom takmi~ewu. U rangudevetih razreda osvojeno je jednodrugo mjesto na op{tinskomtakmi~ewu. Dobri rezultati ost -

vareni su i na takmi~ewima izmatematike, fizike i istorije.

REZULTATI ZA POHVAL

KINESKI BICIKLI

^lanovi plesnih klubova "101" iz Bije-qine i "Maris" iz Trebiwa 10. i 11. julazajedni~ki }e nastupati na Univerzi-

jadi u Beogradu u revijalnom dijelu pro-grama polufinalnih utakmica u mu{koj odbojci i`enskoj ko{arci. Mladi plesa~i bi}e tako jedinipredstavnici RS i BiH u programskom dijelu pla-netarne sportske smotre studenata. Predsjednikplesnog kluba "101" Stojadin Kne`evi} isti~e daim je velika ~ast {to su organizatori beogradskeuniverzijade prepoznali kvalitet plesa~a iz RS.

- Univerzijada je najve}i sportski doga|aj u svi -jetu ove godine i n ajve}a sportska manifestacijaikada odr`ana u S rbiji. Drago nam je { to su u mo-ru kvalitetnih plesnih grupa i z S rbije i d rugihzemaqa u okru`ewu, organizatori upravo nama da-li priliku da nastupimo pred punim gledali{temBeogradske arene i h ale P ionir. Ovim se samo na-stavqa niz uspjeha na{ih plesa~a, nakon f antas -ti~nih r ezultata na evropskim prvenstvima u mo-dernim plesovima pro{le i p retpro{le godine.Samo da podsjetim, na{i t akmi~ari su u P ore~u2008. i o ve godine u B udvi osvojili sedam evrops -kih medaqa i t ime smo postali jedan od najusp -je{nijih klubova u ovom dijelu Evrope , ka`eKne`evi} za ,,Semberske novine ’’ . S.M.

NASTUP NA UNIVERZIJADI

ZNAWE U^ENIKA NAZAVIDNOM NIVOU

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 14/24

HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.14

GODI[WA SKUP[TINA OP[TINSKE ORGANIZACIJE CRVENOG KRSTA BIJEQINA

ZDRAVSTVENO PROSVE]IVAWE PSve {to je zacrtano na{im godi{wim planom, sve je i ostvareno. Aktivnosti na{e organizacije Crvenog krsta,

zahvaquju}i profesionalcima koji djeluju u woj, a prije svih zahvaquju}i na{em sekretaru \oki Mihajlovi}u, uveliko

su prevazi{le zacrtane planove, a sa znatno mawim sredstvima, nego ranije, istakao je u Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi} ’’ predsjedavaju}i godi{we Skup{tine, Muhidin Hujdurovi}...

Gotovo da vi{e i nemahumanitarne pomo}ime|unarodnih organi-zacija za potrebe soci-

jalno ugro`enog stanovni{t-va, a s obzirom na sve te`u so-cijalno-ekonomsku situaciju,koja nije samo lokalnog karak-tera, sve je ve}i broj qudi ustawu socijalne potrebe. Bri-ga o wima sada je na lokalnojzajednici, odnosno na Centruza socijalni rad i Crvenom kr-stu, re~eno je na godi{woj Sku-p{tini OO Crvenog krsta ko-

joj je, osim predstavnika mjes-nih odbora Crvenog krsta, pri-sustvovala i Veselinka Tro -bok ispred Crvenog krsta RS,te Slavko Ba{i} na~elnikOdjeqewa za dru{tvene djelat-nosti.

- Q ubav prema ~ovjeku i h vo-di u w ihovom r adu , izjavila jeVeselinka Trobok isti~u}i da

je bijeqinska organizacija CKizvr{ila sve aktivnosti koje

je pokrenuo CK RS, te da je po-sebno postala prepoznatqivapo svojim aktivnostima u radusa mladima.

Ova organizacija uz pomo}privrednika i gra|ana na{eop{tine uspijeva obezbijeditiodre|ena sredstva za najugro-

`enije. Me|u wima su vi{e~-lane siroma{ne porodice i pen-zioneri sa niskim primawima,stara i bolesna lica i drugikojima je pomo} neophodna.

- O vo je najhumanija organi -zacija koja, na`alost, zborekonomske krize, ulazi u p eri -od kad }e wena pomo} stanov -ni{tvu biti jo{ potrebnija.^iwenica je da je c ifra u op{ -tinskom buxetu koja se i zdvajaza r ad ove organizacije zaistamala, a ve} neko vrijeme nalazise u s ituaciji da joj je ugro`en

i prostor , rekao je SlavkoBa{i} obe}av{i da }e ulo`i-ti dodatne napore da se taj pro-blem rije{i.

U saradwi sa zdravstvenimustanovama u ovoj organizacijise uspje{no realizuju aktivno-sti zdravstvenog prosve}iva-wa, ku}ne wege i prve pomo}i isamopomo}i.

- Danas su mnogi na r ubu eg-zistencije i s ve je mawe pomo-}i koju mo`emo obezbijeditiza najugro`enije. S ocijalnapomo} ostaje i d aqe u programu

na{ih aktivnosti, ali zdravst -veno prosve}ivawe stavqamokao na{ prioritetni r ad u n a-rednom periodu, r ekao je \ okoMihajlovi} preciziraju}i dasu to aktivnosti vezane za suz-bijawe bolesti zavisnosti, al-koholizma i narkomanije. Po-red ovih aktivnosti koje najve-}im dijelom realizuju mladivolonteri, od posebnog zna~aja

je i slu`ba tra`ewa. Op{tin-ska organizacija CK je direkt-no ukqu~ena u slu`bu tra`ewasa ostalim institucijama u

zemqi.- Jako je t e{ko porodicama

koje ne znaju gdje su i { ta je sawihovim najmilijim, t e{ko jesaop{titi da nestalima nemani t raga ni glasa , ka`e Mihaj-lovi} isti~u}i da svi progra-mi ove organizacije imaju je-dan ciq, a to je da olak{ajuqudske patwe.

U narednom periodu Op{-tinska organizacija Crvenogkrsta }e nastaviti sa realiza-cijom predvi|enih aktivnostiu ovoj godini. M.R.

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 15/24

OGLASIEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 15

UNIVERZITET ,,SINERGIJA,, BIJEQINA

RASPISUJE KONKURSZA UPIS STUDENATA U [KOLSKU 2009/10. GODIUpis studenata se vr{i na sqede}e organizacione jedinice Univerziteta:

1. FAKUL TET POS LOVNE E KONOMIJ E, sa sqede}im studijskim programima:- FINANS IJ E I BAN KARS TVO- RA^UNOVODS TVO I REVIZIJA- MARKET I NG I T RGOVINA

Na Fakultet poslovne ekonomije upisuje se ukupno 360 studenata (po 120 studenata na svaki od navedenih studijskih progra-ma). Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani ekonomista ( bachelor ).

2. FAKUL TET POS LOVN E INFORMAT IKE sa studijskim programom:- POS LOVNA INFORMAT I KA

Na Fakultet poslovne informatike odnosno studijski program: Poslovna informatika upisuje se ukupno 150 studenata.Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani in`ewer poslovne informatike ( bachelor ).

3. PRAVNI FAKUL TET , sa studijskim programom :- P RAVO

Na Pravni fakultet upisuje se ukupno 250 studenata. Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semes-tara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani pravnik ( bachelor ).

4. POS LOVNI FAKULT ET u Vi{egradu sa sqede}im studijskim programima:- FI NANS IJ E I BAN KARS TVO- RA^UNOVODS TVO I REVI ZIJA- MARKET IN G I T RGOVI NA

- POS LOVNA I NFORMATIKANa Poslovni fakultet upisuje se ukupno 120 studenata (po 30 studenata na svaki od navedenih studijskih programa).Studijski programi vrednovani su sa 180 ECTS bodova i traju 6 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe bachelor .

5. FAKULT ET ZA EKOLOGIJU u Bijeqini, sa studijskim programom EKOLOGIJA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu

od 50,00 KM.Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani in`ewer ekologije ( bachelor ).

6. FI LOLO[ KI FAKUL TET u Bijeqini, sa studijskim programom ANGLISTIKA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.

Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu od50,00 KM.

Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani filolog - anglista ( bachelor ).

Godi{wa {kolarina za upis na sve organizacione jedinice odnosno studijske programe iznosi 2.000,00 KM.Utvr|eni iznos {kolarine studenti pla}aju u 10 jednakih mjese~nih rata.U cijenu {kolarine ukqu~eni su uxbenici i svi administrativni tro{kovi.

Dokumen ta c i ja pot rebna za up i s ( u ori gi na lu):- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci)- svjedo~anstva i diploma o zavr{enoj sredwoj ~etvorogodi{woj {koli.- dvije fotografije.

Upis na sve organizacione jedinice Univerziteta odnosno studijske programe traje do 30. 09. 2009. godine.Sve druge informacije vezane za upis na Univerzitet u {kolskoj 2009/10 godini mo`ete dobiti na sajtu Univerziteta

www.sinergija.edu.ba i telefone:

BI JEQI NA VI[E GRAD

055 - 213-132, 213-331 058 - 630-781fak s: 055 - 224-571 fak s: 058 - 630-782

e - mail: univerzitet@sinergija.edu.ba

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 16/24

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 17/24

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 18/24

HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.18

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-645U Bijeqini, dana 25. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osn ovn i su d u Bi jeqin i

N A J A V Q U J EUS POSTA VQAWE ZEMQI[ NOK WI@ NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-645, po zahtjevuSLAVI[E STOJI]A sina @ivana zv. @iko iz ]iprovine, po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za us-postavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kaok.~. br. 866 u naravi 6 poslovnih zgrada u privredi ukupne povr{ine 194 m2,stambena zgrada povr{ine 96 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i wiva 2. klasepovr{ine 548 m2, k.~.br. 867 u naravi vo}wak 3. klase povr{ine 687 m2 ik.~.br. 868 u naravi wiva 2. klase povr{ine 3814 m2, upisane u Pl. 539 k.o.Patkova~a.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 539 K.O. Patkova~aupisan je Slavi{a Stoji} sin @ike sa 1/1Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao jeSlavi{a Stoji} sin @ike sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovuranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-106U Bijeqini, dana 26. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovn i s ud u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQAWE ZEMQI[NOK WI @NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-106, po zahtjevuSTANE BOGDANOVI] k}eri Vojina iz Doweg Crwelova po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za us-postavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kaok.~. br. 169 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1407 m2, k.~. br. 1565/1 u naraviwiva 3. klase povr{ine 2368 m2 k.~.br. 1565/2 u naravi vrt povr{ine 1551 m2,k.~. br. 1566 u naravi 3 stambene zgrade, pomo}na zgrada, 2 poslovne zgrade uprivredi, dvori{te i pa{wak 1. klase ukupne povr{ine 1723 m2, k.~. br. 3538u naravi 6.5 i 4 klase ukupne povr{ine 14937 m2, k.~.br. 3699 u naravi kanali {uma 3. klase ukupne povr{ine 3759 m2, k.~. br. 3905 u naravi pomo}na zgra-da i {uma 3. klase ukupne povr{ine 13861 m2, k.~. br. 3906 u naravi wiva 4. kl-ase povr{ine 1026 m2 k.~.br. 3909 u naravi wiva 5. i 3. klase ukupne povr{ine19893 m2, k.~. br. 3935 u naravi wiva 6.5. i 3. klase ukupne povr{ine 12352 m2,k.~. br. 5341 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1623 m2, k.~.br. 5342u naravi {u-ma 3. klase povr{ine 1648 m2, k.~. br. 6067 u naravi wiva 5.3. i 1. klase ukup-

ne povr{ine 3337 m2 i k.~.br. 6072 u naravi wiva 5. i 3. klase ukupne povr{-ine 9577 m2 upisane u Pl. 125 K.O. Crwelovo Dowe.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 125 K.O. Crwelovo

Dowe upisana je Stana Bogdanovi} k}i Vojina iz Doweg Crwelova sa 1/1.Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog

ulo{ka stekle su Slavka Slaviwak k}i Jovana iz Bijeqine i QiqanaMarkovi} k}i Jovana iz Patkova~e sa dijelovima od po 1/2.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslij ediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovuranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kw-igama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU -Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajed-nici i u javnom glasilu ,,Semberske novine ’’ Bijeqina.

Ovih dana navr{ilo se stotinugodina od ekonomskog sukoba, uistoriji poznat kao Carinskirat, koji je {est godina vo|en iz-

me|u Austrougarske i Srbije. Iako je po-~etkom 20-tog vijeka uzburkao ekonomske, azatim i politi~ke interese evropskih si-la, brzo je pao u zaborav, jer je bio predhod-nica daleko te`ih i tragi~nijih doga|ajapo Srbe, te ga je Prvi svjetski rat (1914-1918)potisnuo na marginu politi~kih zbivawa.

Dosta obimna gra|a o Carinskom ratu za-sniva se, znatnim dijelom, na izvje{tajima,

naredbama i dopisima `andarmerijiskih icarinskih organa, te naredbama, propisimai zakonima koje su donosile vlade u Be~u iZemaqska vlada u Sarajevu. Sve te vrste do-kumenata imale su zajedni~ki ciq: sprije-~iti krijum~arewe stoke iz Srbije i Bosne,posebno iz Semberije u Austro-Ugarsku,prona}i i najo{trije kazniti krijum~are iwihove pomaga~e kako bi Srbiju {to dras-ti~nije ekonomski izolovali i prisililida prihvati diktat iz Be~a.

Gra|a o carinskom ratu nosila je odre-|en stepen tajnosti, te se o wemu veoma ma-lo zna, a i be~ka {tampa je {krto pisala otome.

Ovo je prvi put - kada je u pitawu Sembe-rija i prostor BiH, da se tek poslije jednogvijeka, makar djelimi~no objelodane zbiva-wa tokom Carinskog rata, koji su se zbilina prostoru Semberije.

Ustvari, sve do polovine 20-vijeka, pros-tor savskog Luga, od Ra~e, pa do Gorweg Cr-welova i Vr{ana, obuhvatao je povr{inu oddvadesetak kvadratnih kilometara, obrasluhrastovim iri{tima i barskim ritovimakoji su nudili veoma povoqne uslove za uz-goj stoke, posebno sviwa i jo{ povoqnijeuslove da se stoka legalno ili krijum~are-wem isporu~i preko Save.

Ako tome dodamo ve} tradicionalne uho-dane staze krijum~arewa stoke koje je nudi-la Drina od Amajlija, Popova, Me|a{a, pasve do Ra~e, uglavnom preko Bujukli}-ade, ai drugih ada, stara~a, prudova, gaznih prela-za, zaraslih u bujnu {ikaru, jasnije }e se sh-vatiti kako je i za{to Semberija bila ak-ter Carinskog rata i stekla glas kanala zakrijum~arewe. Autor nema pretenzije da

mo`e kompleksno i u cjelini prikazati{estogodi{wi sukob izme|u dvije dr`ave,te je odlu~io da hronolo{kim slijedom do-ga|aja prika`e najkarakteristi~nije prim-

jere krijum~arewa, kao i najrigoroznije mje-re koje su preduzimale Vlada u Be~u i Ze-maqska vlada u Sarajevu u ciqu spre~avawakrijum~arewa stokom i to samo za period od

januara 1906. do decembra 1908. godine.Istorijska gra|a o Carinskom ratu i to

samo dio koji se odnosi na prostor Sembe-rije, osvje`ena je kazivawem starijih Sembe-raca, koji nisu ni znali ili su tek naslu}i-vali da su bili svjedoci i u~esnici sukoba.

UZROCI CARINSKOG RATASukob politi~kih interesa Austro-Uga-rske i Srbije tiwao je i prije Carinskograta, a poticao je iz dva me|usobno potpunosuprotna interesa o podjeli nasqe|a turs-kog prostora na Balkanu. Naime, Austrou-garska nije mogla ravnopravno da u~estvujena tr`i{noj utakmici sa evropskim silama(koje su imale i kolonije), te je tra`ila odwih da joj dodijele najve}i dio turskogprostora na Balkanu i da to pravo stekne za,,zelenim stolom ’’.

Austro-Ugarska se pri tom, kao argumen-tom, slu`ila ve} ste~enim povlasticama ucarinskim odnosima sa Turskom, a koje subile obavezne i za evropske sile i za bal-kanske zemqe. Jo{ tokom Karlova~kog mi-ra (1866) Austro-Ugarska je uspjela da pos-tigne najpovoqnije carinske odnose sa Turs-kom, od svega tri odsto za cijeli balkanskiprostor i da te uslove produ`ava sve do po-~etka 20-tog vijeka. I dok joj je to polaziloza rukom, kada je u pitawu BiH i jo{ nekezemqe, u Srbiji je sve te`e ostvarivala topravo, pogotovo poslije 1878. godine, kada jeSrbija postala samostalna zemqa, a wen ka-pital i ugled srpskih trgovaca u Evropisve br`e su ru{ili izglede Monarhije da}e i daqe mo}i eksploatisati Srbiju.

Zbog isprepletanih interesa evropskihsila, te ne `ele}i sukob sa Rusijom, koja je{titila interese Srbije, evropske sile ok-re}u le|a Be~u tra`e}i vlastite ekonoms-ke, ali i politi~ke interese na Balkanu.Englezi i Nijemci vode dvoli~nu politiku,te Srbima govore: ,,Vi ste samostalna i slo-bodna zemqa, mo`ete sklapati ugovore skim god ho}ete ’’ , dok delegaciji Be~a, sas-vim suprotno, ali kratko saop{tavaju: ,,To

je ne~uveno ’’ , misle}i na trgovinski spora-zum Srbije i Bugarske. Me|utim poslije ,,Maj-skog prevrata ’’ (1903) i dolaska na prestoSrbije Kraqa Petra I Kara|or|evi}a, Aus-tro-Ugarska gubi svaki oslonac Beograda,koji je imala tokom vladavine Obrenovi}a.Nova skup{tina tra`i od kraqa ,,da vlada,a ne upravqa ’’ , pa te`i{te politi~ke mo}isa kraqa i vojske prelazi na parlament ipoliti~ke stranke. Oja~ala mlada bur`oa-zija, zna~ajan kapital i uticaj vlasni~ko-prevozni~ka flota na Savi i Dunavu, vele-posjednici poqoprivrednih imawa, te jav-na podr{ka marvenih trgovaca, koji nudevladi nekoliko miliona kruna za razvojprivrede, primorali su vladu Srbije na ra-skid carinskih okova od strane Austro -Ugarske i ve}a januara 1906. godine, na Bad-we ve~e, Srbija potpisuje carinsko-trgo-va~ki ugovor-sporazum sa Bugarskom i do-bija najpovla{tenije uslove u carinsko-tr`i{nim odnosima.

Interesantno je ista}i da je taj sporazumprimqen sa velikim odu{evqewem bugar-skog naroda, i izglasan u parlamentu Bugar-ske, prije nego se parlament i Srbije zva-ni~no izjasnio o tome. Nastavi}e se...

KRIJUM^AREWE U SEMBERIJIPRIJE JEDNOG VIJEKA

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE PRVI DIO

Dio karte Vojnogeografskog institutaBeograda, iz 1930. godine, Razmjere1:100.000, sa prikazom, iri{ta u savskomLugu, ali i u [onluku, {umskom rezer-vatu, nekada carskom lovi{tu cara Frawe,sada za{ti}enom {umskom resursu.

Kako je Semberija postala akter Carinskog rata,koji je vo|en izme|u Austro-Ugarske i Srbije(1906-1911)

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 19/24

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 20/24

^ITUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009.20

S qubavqu i po{tovawemporodica MILO[EVI]

mm aa ll ii oo gg ll aa ss ii

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 00 11 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 88 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 01.07 .2009.DO 08.07 .2009.GOD.

UMRLI OD 01.07.2009.DO 08.07.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 01.07.2009.DO 08.07.2009.GOD.

Hoki} Hazbija, k}i Senada i Azre, Savkovi} Milica, k}i Dra-gana i An|e, Mihajlovi} Teodora, k}i Du{ka i Jelice, Okano-vi} Davud, sin Mirsada i Enise, Petrovi} Jovan, sin Qube i Da-

nice, Tahirovi} Roki, sin Zinete, Suqi} Samanta, k}i Mustafei Mirsade, Aramba{i} Dijana, k}i Wego{a i Dragane, Avlija{Olga, k}i Ogwena i Aleksandre, Pani} Goran, sin Pajke iSpomenke, ^a|o Danijel, sin Bojana i Qiqane, Stojanovi} Ser-gej, sin Stanoja i Swe`ane, Radi} Danica, k}i Neboj{e i Alek-Sandre, El~i} Andrea, k}i Gorana i Verice, \urkovi} Vladan,sin Gorana i Sawe, Markovi} Ana, k}i Bojana i Nade, Savi}Natalija, k}i Radenka i Swe`ane, [aba~ki Lejla, k}i ]azima iEdine, Te{i} Tawa, k}i Ne|e i Radmile, Simeunovi} Nata{a,k}i Sini{e i Radmile, Bibi} Sla|an, sin Janka i Marije, Bog-danovi} Qubi{a, sin Jove i Gordane, Oqa~a Andrej, sin Ranka iGordane, Tomi} Nemawa, sin Bojana i Jelene.

Mitrovi} Mitar i Pera} Marica, Vasili} Milenko i Ko-{uti} Sawa, Romano Max Joseph i Ili} Sla|ana

Borko Balatunovi}, ro|. 1941, Radojka Pqevaq~i}, ro|. 1942,Goran Jovi}, ro|. 1981, Veqko Jovi}, ro|. 1929, Milka Luki},ro|. 1928, Mileva Stjepanovi}, ro|. 1931, Enisa Gruhowi}, ro|.1928, Be}ir Hidanovi}, ro|. 1940, Milena Bale{evi}, ro|.1937, Quboje Jovi}, ro|. 1930, Marko Mileti}, ro|. 1941, EminaPetowi}, ro|. 1928, Danica Todorovi}, ro|. 1932. godine.

Prodajem polovnu frezu,cijena 550 KM.! : 066/175-407

*****Izdajem nov nenamje{ten jed-nosoban stan 36 m2 u strogom

centru Bijeqine.! : 055/201-047

*****^uvala bih djecu ili stariju

osobu u Bijeqini.! : 055/204-668

*****Prodajem dvije ku}e na istomplacu u centr grada u Ulici

Knez Ivo od Semberije br. 10.! : 055/553-226

*****Izdajem ku}u u Bijeqini sapodrumom i dvori{tem, kab-

lovskom, telefonom, kupatilomu Ulici Nedeqka ^abrilovi}

br. 2 (kod Mileta pekara).! : 065/829-432

*****Prodajem motor ,,Jamaha

ma`estik ’’ 125 kubika, 1998godi{te.

! : 065/549-095*****

Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8 x8, 5000 m2 placa ,

struja, voda, telefon.Cijena 65.000,00 KM.

! : 065/946-132*****

Povoqno prodajem vikendicupored rijeke Drine u

Amajlijama.Cijena po dogovoru.! : 055/351-071, 00381-63-353631

*****Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora sa privatnom

pla`om, Herceg Novi, Bao{i}.! : 00382/31 374 083

00382/69 449 663*****

Prodajem auto ,,pe`o 406 Hdi’’ ,prva registracija februar

2002. Prvi vlasnik.! : 065/661-100

*****Prodajem plac u Qeskovcu 730m2, prilaz asfaltnim putem, u

blizini prikqu~ci struje, vodei telefona.

! : 055/250-274, 065/976-650*****

Povoqno izdajem lokal u stro-gom centru Bijeqine 70 m2 cg,Ul. Gavrila Principa br. 15.Pogodno za kancelarije, pred-stavni{tva, ordinacije i sl.Prodajem pet dunuma {ume,

udaqena od grada petkilometara.

! : 065/164-343, 055/201-665*****

Izdajem sobe sa kupatilom iterasom , 300 m od mora u Igalu.

Nova gradwa.! : 00382-67-814-847

*****Prodajem ku}u

sa centralnim grijawem,dvori{tem i gara`om.

Cijena po dogovoru.! 055/209-133

*****Povoqno iznajmqujem apart-mane u Tivtu, kod hotela ,Pa-lma ’’, izlaz iz dvori{ta na

pla`u.! : +38232674450, +38267242676

*****Izdajem namje{ten stan sa cen-

tralnim grijawem uUliciGavrila Principa br. 12 ,vezni

dio iznad butika Azaro.! 055/205-241

*****Izdajem namje{ten lokal u

Ulici 27. marta, veli~ine 44,80m2.

! : 065/524-746, 065/512-993

*****

Tra`im ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka! 066/175-407.

Povoqno iznajmqujemapartmane u Tivtu, kod

hotela ,Palma ’’, izlaz izdvori{ta na pla`u.

! : +38232674450,+38267242676

Usamqen mu{karac tra`i slobodnu `enu od 50 do 55 godinaradi zajedni~kog dru`ewa, mogu} i brak.

! : 055/207-642

SABOJLOVI] DRAGUTIN - DRAGO18.09.1920 - 03.06.2009.

Dragom suprugu, ocu, djedu, tastu, svekru, pradjeduobavi}e se ~etrdesetodnevni pomen 11.07.2009.

godine u 11.00 ~asova na grobqu u Pu~ilama

ZORANA P ETROVI]Apolicajca i z P atkova~e

1965-2003.

Bol nije u rije~ima, u suza-ma, ve} u na{im srcima.Samo mi znamo koliko nam

nedostaje{. Od smrti tenismo mogli sa~uvati, ali

vje~no }e{ `ivjeti una{im srcima.

Tvoji najmiliji: majka Q UBICA,

sestra MILANKA izet DRAGAN

Dana 13. jula senavr{ava {est tu`nih

godina od tragi~nesmrti na{eg dragog

NIKOLI] (BO@E)MARKO

major JNA u penziji

WEGOVI NAJMILIJI

Dana 06. jula 2009. godinenavr{ava se devet godina od

smrti dragog nam supruga,oca i dede

BRANKE P ETROVI]1967-2005.

Najdra`a, ka`u da vrijemelije~i sve rane, ali moj bol za

tobom je vje~an i nikada tene}u zaboraviti.

MAJKA JELA

Dana 12. jula 2009. godinenavr{avaju se ~etiri tu`ne

godine od smrti moje

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

Put kojim danas kora~amo poplo~an je Tvojomqubavqu, podr{kom, istrajno{}u, ~estito{}u,

dostojanstvom i ukupnom snagom Tvog duha.Uvijek }emo Te voqeti i p o{tovati

TVOJA P ORODICA

STANIJA MILO[EVI]6.7.2000- 6.7.2009.

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 21/24

EMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 21

Direktor055 773 360w ww.s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportVELIKI USPJEH BIJEQINSKOG BOKSERA NA MEDITERANSKIM IGRAMA U PESKARI

^lan bijeqinskog Rad-nika i bokserski rep-rezentativac BiH Ve -libor Vidi} osvojio

e bronzanu medaqu na Medite-anskim igrama u Peskari, na-on {to je u polufinalnoj borbiora`en od turskog boksera Si -ala Ondera na poene. Do polu-nalne borbe i bronzane me-aqe Velibor Vidi} je u katego-ji do 69 kilograma stigao pob-

edom nad gr~kim predstavnikomVasileiosom Miliotisom . Uorbi za finale sa turskimredstavnikom Velibor Vidi}e prikazao dobar boks u prvoj ire}oj rundi, ali je u drugojionici previ{e i{ao naprijedto je wegov rival iskoristio itekao prednost za koju se poka-alo da je bila nedosti`na za na-eg boksera.

- O vo je prva medaqa koju sam

osvojio na jednom velikom me|u -narodnom t akmi~ewu i z bog t ogami je najdra`a od svih t rofej ko-je sam do sada sakupio. Nadam seda ne}e biti i p osqedwa po{tovjerujem da se i spred mene nalazijo{ dosta velikih t akmi~ewa.Ovaj uspjeh plod je kontinuira -nog t reninga i i skustva koje samstekao u~estvuju}i na svjetskomi evropskom prvenstvu i k vali -fikacijama za olimpijadu u P e-kingu. Mo`da je medaqa moglabiti i j a~eg sjaja, ali zadovoqansam i o vom bronzom, vjeruju}i dau narednom periodu mogu posti -zati jo{ boqe r ezultate , nijekrio radost zbog osvojenog od-li~ja Velibor Vidi}.

Zadovoqstvo Vidi}evim nas-tupom nije krio ni wegov treneru Radniku i direktor bokserskereprezentacije BiH MilenkoTomi}.

- Druga r unda Vidi}eve borbesa t ursim predstavnikom S ipa -lom Onderom koji je u f inalnojborbi osvojio zlatnu medaqu, sp-rije~ila je na{eg boksera da u|eu f inale. Mislim da je Veliboru prvoj r undi bio boqi r ival,ali su sudije dale prednost Tur -~inu r ezultatom 3:1 u poenima.Vidi} je zbog t oga u drugoj r undikrenuo mnogo otvorenije, { to jewegov r ival i skoristio i b ioboqi u t om periodu. P rednostkoju je i mao prije t re}e r undebila je nedosti`na, i ako je Vi -di} u p osqedwa t ri minuta vra -tio koncentraciju i , po mojojprocjeni, u t om periodu bio bo-qi r ival , tvrdi Tomi}.

On vjeruje da se tek sada predVeliborom Vidi}em otvara pra-va karijera.

- O va medaqa je va`na, jer jeosvojena na t akmi~ewu na kom su

u~estvovali sportisti i z 25 ze-maqa sa t ri kontinenta. Vjeru -jem da se pred wim t ek nalazepravi uspjesi, jer je u p rethodnetri godine, u~erstvuju}i na ve-likim t akmi~ewima, napredo -

vao na t ehni~kom planu i s tekaoveliko i skustvo, neophodno zapostizawe vrhunskih r ezultata ,ka`e za ,,Semberske novine ’’

direktor r eprezentacije BiH. T. N.

VIDI] OSVOJIO BRONZU!

DONIJELI MEDITERANSKUMEDAQU U BIJEQINU:Velibor Vidi} i Milenko Tomi}

PRIJEM ZA KADETKIWE @ENSKOG ODBOJKA[KOG KLUBA RADNIK

Na~elnik op{tineMi}o Mi}i} orga-nizovao je prijemza kadetsku ekipu

@enskog odbojka{kog klubaRadnik koja je nedavno osvoji-la titulu prvaka Bosne i Her-cegovine.

Me|u zvanicama prijemu jeprisustvovala i proslavqenaodbojka{ica Sla|ana Eri}koja je karijeru po~ela u Rad-niku, a zatim nastupala za Cr-venu zvezdu i igrala u [vaj-carskoj, a sada nastupa za{pansku Mursiju, a igrala je iza reprezentaciju SRJ i SCG.

- Bili su mi ~ast i p onos davas pozovem i ~ estitam na ve-likom uspjehu. Jedina ste mla -da ekipa sa podru~ja bijeqin -

ske op{tine koja je osvojila{ampionsku t itulu na nivouBiH. Na t om putu i male ste ipodr{ku op{tinske upraveiako svi znamo da su t e{kavremena i d a t reba t ra`itijo{ boqi model f inansirawasporta. Me|u nama, nalazi se iSla|ana Eri} koja je krenulaodavde i z ahvaquju}i t alentu,velikom r adu i u porno{}u po-stala vrhunski sportista. @e-lim da krenete wenim putem ,rekao je na~elnik op{tineobra}aju}i se ~lanicama ka-detske ekipe @OK Radnik.

Na~elniku Mi}i Mi}i}u iop{tinskoj upravi zahvaliose na podr{ci predsjednik ov-og kluba Branko Blagojevi}.

- @ elim da se zahvalim

Op{tini { to je prepoznalana{ r ad i n a{la na~ina danam pomogne i m imo plani -ranih sredstava, jer uspjehnisu postigle samo na{e kade -tkiwe ve} i j uniorke koje subile prve u Republici S rps -koj, a t re}e u BiH. Znamo daidu jo{ t e`a vremena, ali}emo se t uditi da i u n arednomperiodu posti`emo ovakve ijo{ boqe r ezultate, rekao jeBlagojevi}.

^lanicama {ampionskeekipe Radnika uru~eni suprigodni pokloni, a poklon jeuru~en i Sla|ani Eri}. Zauzvrat, ona je na~elniku Mi}iMi}i}u poklonila dres svogsada{weg kluba Mursija iz[panije. T. N.

^ESTITKE ZA TITULU ODBOJKA[KI KLUB RADNIK

Osvajawem ~etvrtogmjesta u Premijerligi i u~e{}em upolufinalu plej-

ofa odbojka{i Radnika pos-tigli su najboqi plasman odsvih klubova iz Republike Srp-ske koji su se takmi~ili u eli-ti. To je temeq na osnovu kogabijeqinski prvoliga{ zasnivaambicije za narednu sezonu.

- Bili bi smo zadovoqni da iu narednoj sezoni ostanemo u vr -hu odbojke u BiH, a uspjeh bi bioako uspijemo da se pomjerimo zajednu stepenicu vi{e od one nakojoj smo zavr{ili u prethod -noj sezoni, ka`u u Radniku.

Dobar plasman u prethodnojsezoni Bijeqinci su ostvarilisa podmla|enom ekipom. Zbogtoga je osnovni ciq da se sa~uvaokosnica ekipe, a od mladih ig-ra~a koji }e biti godinu danastariji i iskusniji o~ekuje seda u narednoj sezoni jo{ vi{enapreduju. Po{to postoje veli-ki izgledi da }e ekipa ostatina okupu nema ni planova da seoja~a sa igra~ima iz drugihklubova.

- F inansijska situacija nijeblistava i u op{te se ne r az-mi{qa o n ekim skupim poja~a -

wima. I pak, r azgovaramo sa ne-kim i gra~ima i z RepublikeSrpske, a i z S rbije bi smo do-veli nekog samo ako popravimofinansijsku situaciju. Dovo|e -we skupqih i gra~a bi}e nam po-sqedwa opcija , tvrdi sekretarkluba Vladimir Mili}evi}.

Radniku je da bi unaprijedioigru potreban jedan dobar i is-kusan tehni~ar koji bi uniomir u ekipu i upotrebqivimloptama razigravao ostale sai-gra~e. Me|utim, veliko je pita-we da li }e biti novca da se je-dan takav odbojka{ dovede uBijeqinu. Od odbojka{a iz dru-gih klubova sa kojima se razgo-vara o eventualnom uspostav-qawu saradwe najpoznatije ime

je kapiten Pelagi}eva Jovan]endi}. T. N.

BEZ SKUPIH POJA^AWA

VladimirMili}evi}

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 22/24

SPORT SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.22

Mladi karatistiKK "[ampio-ni" iz Bijeqinenastavili su i u

ovoj godini `etvu medaqazapo~etu u prethodnoj sezo-ni. Wihov bilans na ~etrna-est me|unarodnih karateturnira i dva dr`avna pr-venstva je ~ak 80 medaqa odkojih su 34 zlatne, 19 srebr-nih i 27 bronzanih odli~ja.

- Zadovoqni smo prvim di -jelom sezone, jer se ni sajednog t urnira na kojima smou~estvovali nismo vratilibez osvojenih medaqa. Radise o jakim t urnirima, sa vrlodugom t radicijom i me|unar -odnom konkurencijom koji suodr`ani u Beogradu, S araje -vu, Zagrebu, Tuzli, ^ a~ku,Ilixi i d rugim r azvijenimcentrima ovog sporta u BiHi okru`ewu , ka`e predsjed-nik "[ampiona" MiloradMarkovi}.

Markovi} je prije ratabio reprezentativac tada{-we velike Jugoslavije, a pozavr{etku karijere aktiv-

nog sportiste ostao je u ovomsportu kao sportski radniki trener. Bio je u vo|stvu pu-ta karate reprezentacijeBiH na Mediteranskim ig-rama u Peskari koje su zavr-{ene prije nekoliko dana.

- Karate r eprezentacijaBiH opravdala je ono { to seod we o~ekivalo, jer su na{itakmi~ari i t akmi~arke os-vojili t ri medaqe od kojihjednu srebrnu i d vije bronza -ne i p o t ome smo daleko naj-uspje{niji dio sportske po-rodice BiH. Najve}u r adostpriredila nam je MerimaSofti} i z Tuzle koja je osvo -jila srebrno odli~je, dok subronzane medaqe pripaleEdinu Musli}u i z Biha}a iArneli Oxakovi} i z S ara -jeva , zadovoqno isti~e Mi -lorad Markovi}. T. N .

KARATISTI ,,[AMPIONA,,

USPJE[NI I U OVOJ GODINI

MEDAQAKAO KI[E

ALAJBEGOVI] I DAQE NAKLUPI PODRIWA

Rukovodstvo drugoliga{aiz Jawe i dosada{wi {efstru~nog {taba MirdsadAlajbegovi} dogovorili suse da nastave saradwu i to-kom naredne sezone. Odmahpo dogovoru sa zvani~nici-ma Podriwa Alajbegovi} jezakazao prozivku za 9. julikada }e po~eti i pripreme zapredstoje}u sezonu.

-Kompletne pripreme oba -vi}emo na na{em stadionugdje i mamo dobre uslove zatreninge. Odigra}emo i n e-koliko kontrolnih utakmi -ca kako bi smo prvenstvodo~ekaliu dobrojformi sa`eqom dase borimoza vrh t a-bele , ka-`e Alaj -begovi}.Nekoli-ko stan-dardnih prvotimaca izprethodne sezone najavilo jeodlazak, pa }e Podriwe bitiprimorano da osvje`iigra~ki kadar. O eventual-nim poja~awima tek slijedidogovor {efa stru~nog {ta-ba i rukovodstva.

- Napada~ Dragivoje Gruji -~i} ve} je pristupio Mla -dosti i z Velike Obarske, a`equ da se vrati u mati~niRadnik i zurazio je { toperIgor Milo{evi}, dok }eveteran Radislav S dtevano -vi} najvjerovatniej zavr{i -ti karijeru i z a wih moramona}i odgovaraju}e zamjene.Ono { to je i z vjesno je da }ese nakon { est mjeseci od-sustva u ekipu vratiti Be-kir S ofi} koji je r anijemnogo zna~io za na{ t im,dok je o nekim drugim i meni -ma jo{ uvijek r ano govoriti.Sve }e biti mnogo jasnijekada obavimo prozivku ipo~nemo sa pripremama , tvr-di {ef stru~nog {taba Pod-riwa. T. N .

STARTDEVETOGJULA

PO^ELE PRIPREME PROLETERA IZ DVOROVA

Pripreme Proleteraiz Dvorova za nared-nu takmi~arsku se-zonu po~ele su u po-

nedjeqak prozivkom koju je oba-vio {ef stru~nog {taba Dragi -{a Kati}. Trener Dvorovqanazadovoqan je odzivom po{to sena po~etku priprema pojavilo15 fudbalera, mada ka`e da jo{uvijek nije poznat kona~an spi-sak fudbalera koji }e oti}i izkluba, kao i onih koji }e po-

ja~ati ovu ekipu.- Treba}e nam jo{ nekoliko

dana da r ije{imo sve nepoznan -ice u pogledu i gra~kog kadra.Sigurno je da }e biti odlazaka,ali i d olazaka u klub , tvrdiDragi{a Kati}.

Najboqi strijelac Prolete-ra u prethodnim sezonama Zo -ran N iki} najvjerovatnije }ekarijeru nastaviti u premijer-liga{u Modri~i Maksimi gdjese nalazi od po~etka priprema,a u narednoj sezoni na golu Pro-letera ne}e biti Dragana \ or -|i}a koji }e preuzeti dres sabrojem jedan u mati~nom Rad-niku iz Bijeqine. Na po~etakpriprema do{ao je Milo{Dupor iz Kolektiva iz Me|a{ai Dejan Borkovi} iz OFK [e-

kovi}a, a o~ekuje se i dolazakIvice Tonkovi}a koji se tre-nutno nalazi na probi u jednomhrvatskom klubu. Dragi{a Ka-ti} ka`e da }e biti potrebna

jo{ dva fudbalera i da je u tokupotraga za igra~ima koji bi seuklopili u igru Proletera.

- P ripreme }emo obaviti nana{em stadionu. Desetak danaradi}emo na vje`bama snage ibrzinske i zdr`qivosti, a na-kon t oga po~e}emo sa odigra -vawem prijateqskih utakmicasa klubovima i z ovog r egiona ,isti~e Dragi{a Kati}.

T. N .

KATI] OBAVIOPRVU PROZIVKU

PO^ELE PRIPREME DRUGOLIGA[A IZ VELIKE OBARSKE

[ef stru~nog {tabaMladosti Bo{koTonkovi} obavio

je u nedjequ pro-zivku koja je ozna~ila po~etakpriprema za narednu sezonu. Naprvo okupqawe posle qetwegodmora do{li su svi fudbalerikoji su ostali u klubu, kao i ~e-tiri igra~a anga`ovana tokomprelaznog roka.

- Novi f udbaleri Mladostisu dosada{wi kapiten bijeqin -skog Radnika P erica Trfkovi},golman Milan Trnini} koji jebranio u vi{e semberskih klu -bova, S ini{a Vukovi} i z ekipeMladosti i z Lon~ara i d osa -da{wi napada~ P odriwa i z Ja-we Dragivoje Gruji~i}. Zado -voqni smo dovo|ewem ovih ig -

ra~a, a ostaje nam da u narednomperiodu popunimo poziciju zad-weg veznog i t o bi bilo sve { tose t i~e poja~awa , ka`e {efstru~nog { taba Mladosti.

Tokom pauze bilo je i odlaza-ka, mada su svi igra~i koji su iz-nijeli teret debitantske sezoneu drugoliga{kom dru{tvu osta-li na okupu. Oti{li su rezerv-

ni golman Predrag Markovi} ,te Ogwen P rtvar, Mladen S to -kanovi}, Vladimir E lez, I vicaTonkovi} i M ilo{ Antoni}.

- Mislim da sada i mamo boquekipu, nego u prethodnoj sezoniu kojoj smo se plasirali odmahiza dove}eg dvojca Napretka i zDoweg [ epka i R omanije i z P a-la. Dobili smo poja~awa po mje-ri, pa }e prema t ome i n a{e am-bicije biti da se na|emo u sa-mom vrhu drugoliga{kog " isto -ka". P ripreme }emo obaviti nana{em i grali{tu, a t e`i}u da,kao i d o sada, odigramo { to ve-}i broj kontrolnih utakmica.Neki od r ivala su ve} poznati, ato su Drina i z Zvornika, P od-riwe i z Jawe i J edinstvo i zBroca , tvrdi Bo{ko Tonkovi}.

^ETIRI NOVA FUDBALERA

MiloradMarkovi}Milorad

Markovi}

Odavno pred po~etakpriprema nije naGradskom stadionuvladala turobnija at-

mosfera nego pred prozivku koju}e u ~etvrtak (9. juli) obaviti{ef stru~nog {taba Nikola Ba-la. Odlazak najboqih fudbale-ra, lo{a finansijska situacijai dugovi prema igra~ima i zapo-slenim u klubu ne stvaraju obe-}avaju}u atmosferu pred po~e-tak priprema za {ampionat Re-publike Srpske koji }e u nared-noj sezoni biti te`i od prethod-nih, po{to je liga smawena na 14klubova. Neizvjesno je koliko }ese fudbalera i pojaviti na pro-zivci, a velika je mogu}nost daRadnik krene u novu sezonu sadesetak igra~a.

- N a{a f inansijska situacija

nije nam dozvolila da zadr`imofudbalere koji su i znijeli t e-ret prethodnog { ampionata ukome smo osvojili t re}e mjesto,niti da dovodimo poja~awa.Imali smo projekciju da u se-zoni koja se nalazi pred nama na-padnemo { ampionsku t itulu ivratimo se u P remijer l igu BiH,ali od t oga ne}e biti ni{ta.Mora}emo jo{ vi{e podmladitiekipu i o sloniti se na f udba -lere i z na{eg omladinskog pogo-na i o kolnih semberskih klubo -va, ka`e predsjednik upraveRadnika Dragan P eri}.

[ef stru~nog {taba NikolaBala ka`e da se pomirio satakvom situacijom.

- S vi bi smo ` eqeli da se bo-rimo za P remijer l igu BiH, alije sasvim jasno da je t o u ovim

uslovima i luzija. I pak, ne t rebada se pla{imo podmla|ivawatima, Radnik i ma { iroku bazu iopet }emo i mati ekipu koja }ebiti u gorwem dijelu prvenst -vene t abele , ka`e {ef stru~nog{taba Bijeqinaca.

Tokom qetnog prelaznog rokaiz Radnika su oti{li AsmirAvduki}, P erica Trifkovi},Dragan N ikoli}, P avle S u{i}i Mirko Marinkovi} . Postojimogu}nost da klupske boje pro-mijene Dragan Konculi} i D a-libor Mi~i} , a neizvjesno je dali }e u Radniku i daqe ostatiMiroslav Jevti}.

Do sada su Radniku pristupliSlavi{a Joki} (Gorica, Pu-~ile), Igor Milo{evi} iMuhamed S ajtanovi} (Podriwe,Jawa). T.N.

DEVETOG JULA PO^IWU PRIPREME RADNIKA

OTI[LI NAJBOQI IGRA^I

PREDVELIKIMISKU[EWIMA:TrenerRadnikaNikola Bala

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 23/24

ZANIMQIVOSTIEMBERSKE NOVINE 9. JUL 2009. 23

BIJEG OD SPARNIH DANA

Visoke qetne tempera-ture ~ine nas tromimi bezvoqnim, a usija-ni gradski asfalt i

eskona~no znojewe dovode naso neaktivnosti i povla~ewa uamra~ene sobe, ~esto rashla|e-e klima ure|ajima. U`itak uetu, pretvara nam se u moruoju nakratko prekidamo pove-anom no}nom aktivno{}u.riroda koja se nalazi tu, u na-oj neposrednoj okolini, rije-e, na{e najve}e blago godina-

ma ve} ~ekaju povratak kamperaposjetilaca. Planinari, eko-

ozi i drugi qubiteqi prirodee} uveliko koriste nepresu{-e izvore prirode i u`ivaju u

woj. Prirodu treba zavoqeti,poznati i {tititi. Jednostav-o boraviti u prirodi, kampo-ati ili sakupqati i koristi-

ti wena bogatstva mo`e namsvima biti idealan bijeg odsparnih dana. Da bi boravak uprirodi bio razonoda i u`iva-we potrebno je prilagoditisvoje navike sredini koja se raz-likuje od na{e gradske svakod-nevnice. Treba znati i da bo-ravak u prirodi nosi u sebi ri-zik, te je nu`no pripremiti seza takav odlazak. [to se boqepripremimo uz prilago|enu od-

je}u, opremu i odgovaraju}e zna-we to }e nam boravak u prirodibiti sigurniji. Sa ~e{}im bo-ravkom u prirodi sti~u se od-re|ena iskustva i svaki nared-ni odlazak nudi vi{e spokojst-va i radosti. Aktivnosti uprirodi su bezbrojne. Mo`emo

je upoznavati i prou~avati jed-nostavno kroz boravak i {etwu,hraniti i lije~iti se wenim

plodovima, udisati ~istiji vaz-duh, kupati se, pecati, dru`itii odmarati. Opravdawa za neu-`ivawe u prirodi koja nam jesvima blagodatna nema. Zato na-|imo sebi sli~ne i zajedno kre-nimo u posjetu prirodi, jer jepuno darova prirode u julu. Ko-ristite samoniklo divqe biqe:koprivu, {tir, sqez, ugas, virak,{taveq, podbjel, mi{jakiwu,lobodu, bra{wenik, planinskukiselicu, troskot, tu{t, kiseq,me~ju {apu, sedmolist, bokvicu,~estoslavicu, masla~ak, {tir,vilino sito, razne za~inske i~ajne biqke. U na{em okru`e-wu ima i plodova {umske ja-gode, divqe maline, borovnice,divqe tre{we, ribizli, pe-~urki, vrgawa, lisi~arki, tur-~ina, {ampiwona, borovki, kne-giwa, biserki itd. Q.V.

U SEMBERSKOM SELU BALATUN

Branina i Ilijina ku-}a su posqedwe u Ba-latunu prema Ra~i,ali oni vole re}i da

su im ku}e prve u ovom selu,ali i u Republici Srpskoj, ka-da se pre|e rijeka Sava iz Sre-ma. I u pravu su, jer se neko mje-sto odre|uje i prema po~etku iprema kraju. To da su im ku}e nakraju sela dolazi otuda {toBalatunci i Semberci rela-cije odre|uju prema svojoj ve-likoj rijeci - sve {to je bli`ewoj jeste na kraju. Preko weoduvijek se i{lo u bijeli svi-

jet. Zato je to i bio kraj rodnogzavi~aja.

Dakle, oduvijek se iz ove rav-nice odlazilo gdje je boqe: uBeograd, Sremsku Mitrovicu,Novi Sad, Ba~ku Palanku,[id, Suboticu i daqe diqemEvrope, a sada se nekako sveokrenulo, pa se iz tih daqinasvakodnevno dolazi u ravnicuizme|u dvije rijeke, a potom doBijeqine, Br~kog, Doboja, Ba-wa Luke, Gradi{ke...

Dobre kom{ije Ilija i B ra -no su, dakle, ba{ kod tih veli-kih vrata kroz koja se prekorijeke Save ide u bijeli svijeti vra}a se otuda. Zbog toga imsvrate putnici i namjernici daih upute kuda vaqa daqe puto-vati. Neki, opet, da im autome-hani~ar Brano popravi auto-mobil ili da im pomogne dalak{e nastave put.

- L ijepo je kada se mo`e q u-dima pomo}i, pogotovu kada suna putu u nepoznatom kraju. P o-nekada mala sitnica i h zausta -vi, a j a i m pomognem. ^ esto mije dovoqno da mi ka`u l ijepurije~ i d a se zahvale na pomo}i.Ko zna? Mo`da }u se i j a neka -da na}i u t akvom polo`aju , ka-`e Brano.

I u pravu je. Kada se mine Ra-~a i zaputi se semberskom rav-nicom do wega i Ilije nemadrugih ku}a. Dodu{e, tu im je ikom{ija Momo , do{ao je iz Ze-nice, ali se ba{ ispred wiho-vih ku}a, na pro{irewu, mogu

zaustaviti automobili, pa iautobusi. Oni su, u neku ruku,saobra}ajni ambasadori na{erepublike - da do~ekaju, pomog-nu, posavjetuju i isprate, pa op-et da do~ekaju... I to im nijete{ko. Shvataju to kao nekusvoju obavezu, jer pomo} putni-cima je neko sveto pravilo zaSemberce.

Mo`da ta wihova "obaveza"poti~e otuda {to su roditeqiwih dvojice u ovaj dio Balatu-na do{li iz sredine sela, po-daqe od puta, tamo prema Dri-ni, pa su i wih ovdje prijateqs-ki do~ekali starosjedioci.

Ilija je penziju zaradio u

inostranstvu. Sada se vratioku}i i stalno je sa Branom.- Te{ko je u S emberiji na}ikom{ije koji skoro c ijeli ` i -vot zajedno peku pe~enice zaBo`i}. I d ok sam r adio u i nos -trastvu dolazio sam u B alatunda sa Branom pe~em pe~enicu.Taj obi~aj je pravi do`ivqaj zanas obojic. ^ inimo t o polako,a oko nas se okupqaju na{i uku-}ani, sada i u nu~ad. Tokom go-dine zajedno r adimo i d ruge po-slove , ka`e Ilija Toma{evi} .

Obojica vole {alu, ali onu smjerom - koja odgovara doma}i-nima. U tome ni rije~ vi{e, ni-ti rije~ mawe, nego {to je topotrebno da se ispri~a. Mo`dazbog toga i wihovo pripovije-dawe godi svakom uhu, pa i re-porteru na{eg lista koji seobreo kod wih tra`e}i, gle~uda, pomo} od Brane okopopravke ko~nica na automo-bilu.

Brano je o~as posla otkloniokvar, pa je reporter mogao nas-taviti put u bijeli svijet kroz~udesna ra~anska vrata preko{iroke rijeke, ali nije mogaoostati ravnodu{an da ne zapi-{e pri~u o dobrim qudima ikom{ijama Iliji i Brani izBalatuna - o qudima koji do~e-kuju, poma`u, savjetuju i ispra-}aju qude koji se namjerno ilinenamjerno na|u u ovoj pitomojsemberskoj ravnici. T.S.N.

DOBRE KOM[IJEILIJA I BRANO

Ilija Toma{evi} i Brano [kori}kom{ije su za primjer. Dru`e se vi{e od~etrdeset godina, a od kada su oti{li

u penziju stalno su zajedno. Vele nikadanije bilo te{ke rije~e me|u wima...

Ustambeno-poslovnom objektu Sr|a -na Miri}a u Komitskoj ulici u Bi-

jeqini, povr{ine 960 m2, prvi put uBosni i Hercegovini instalira se

novi sistem grijawa i hla|ewa kori{tewemobnovqive energije, vrijedan 108.000 evra.Sistem koji u na{im krajevima zastupa aust-rijska firma " Variotherm " ve} je u primjeni uWema~koj, Austriji i [vedskoj, a bijeqinskafirma "MD Mont" po prvi put ovaj sistem in-stalira bez klasi~nih radijatora. Radi se osistemu podnog, zidnog i plafonskog panelnoggrijawa i hla|ewa pomo}u podzemne vode ko-

jom obiluje podru~je Semberije. Posebnim si-stemom bu{otina i specijalne toplotne pum-pe koristi se temperatura podzemne vode kojase zatim vra}a u zemqu.

- O dlu~io sam se za ovaj sistem i v jerujem da}e se i nvesticija i splatiti za ~etiri do { estgodina, a u kombinaciji sa solarnom energijomisplativost }e biti i b r`a. P rostor od 1000m2 grija}e se i li hladiti uz minimalnu pot -ro{wu elektri~ne energije potrebne za r adpumpi , tvrdi Sr|an Miri}.

Radenko Raki} , vlasnik "MD Mont ’’ -a ka`eda profil bu{otine od 200 mm omogu}ava 300litara vode u minuti, dok je za potrebe ovogobjekta dovoqno svega {est litara u minuti.Sistem je jo{ uvijek skup za individualnadoma}instva, ali je to mogu}e rije{iti ud-ru`ivawem sredstava vi{e doma}instava, dokza objekte iznad 500 m2 cijena instalirawaovog sistema iznosi oko 55 evra po metrukvadratnom.

M.E.

Niskotemperaturni sistemi gri -

jawa ili hla|ewa kori{tewem tem -

perature podzemne vode, pomo}utoplotne pumpe i plina freona, sajednim KW elektri~ne neregije da -

ju tri KW toplotne energije, {to uzraspored panelnih grejnih tijelaomogu}ava ukupnu u{tedu i do petputa u odnosu na kori{tewe drugihgoriva. Ako se izuzme minimalna

potro{wa lektri~ne enrgije,ekolo{ki gledano, ovakav na~ingrijawa, niti zaga|uje okolinu, nititro{i prirodne resurse.

EKOLO[KI SISTEMGRIJAWA I HLA\EWA

VELIKA U[TEDA

8/6/2019 Semberske novine [broj 706, 9.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-706-972009 24/24