Semberske novine [broj 702, 11.6.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 702, 11.6.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-702-1162009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S11. JUN 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 702 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

MIRKO BLAGOJEVI]

PODR@AVAMODODIKA

O[ ,,SVETI SAVA,,

GENERACIJAZA PONOS

FK RADNIK

NA POMOLU NOVA KRIZA

str. 5

str. 12

str. 21

LOKALNA ADMINISTRACIJA USVOJILA IDEJNO RJE[EWEZA URE\EWE POJASA OKO KANALA DA[NICA:

MODERAN KEJ

ZA BIJEQINCEUPOZOREWE VOZA^IMA IZ CENTRA JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA:

SMAWI BRZINU!Policija }e ubudu}e o{tro sankcionisati prekora~ewe brzine...



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSUStudenti Pedago{kog fakulteta u Bijeqini dobili besplatno150 kwiga od svog profesora srpske kwièvnosti Save ]ekli}a.

-Ovo je moja osma kwiga, a ~etiri izdawa podijelio sam mojimstudentima na poklon. Nikada nisam htio da napla}ujem kwigestudentima, jer je po{tenije da ih darujem, rekao je profesor]ekli} koji se bavi kwièvnom istorijom, kwièvnom kritikom ikwièvnom esejistikom. U kwizi ,,Me|u svojima’’koju je profesor ]ekli} podijelio stu-

dentima obra|eni su pisci koji se izu~avaju na Pedago{komfakultetu, te na Filozofskom fakultetu u Isto~nom Sarajevu.

POKLON STUDENTIMA

ao dugogodi{wi ~italac i saradnik u mnogim glasilima na jugoslovenskim prostorima i danas, oduvijek sam

cijenio ulogu i zna~aj lokalnih sredstava informi- posebno na poqu obrazovawa i kulture. Povodom 700. bijeqinskog nedjeqnika ,,Semberske novine’’prijatno

iznena|en ovom vije{}u, ali i sadràjem i ure|ewem jubi- broja, koji konstantno, koliko je poznato, uspijeva da visok nivo ùrnalisti~ke profesije.

,,Semberske novine’’povremeno pratim, zbog stalne {ta ima novo u Semberiji u ovom vremenu. Jedan

,,Semberskih novina’’posebno mi se dopao, a bio je to 643. od 10. aprila 2008. Odmah sam nakon prelistavawa i

odlu~io da napi{em kra}i prilog redakciji lista.Me|utim, moje obaveze i neke druge okolnosti omele su me u

naumu, ali sa~uvao sam pomenuti broj od 10. aprila 2008. u kojem se, pored ostalog saop{tava da su Bijeqini ameri~ke sankcije, da se u bijeqinskom porodili{tu

sve vi{e beba, da je ,,obrazovawe jedini spas’’(mani- Me|unarodni dan Roma), da je u Bijeqni obiqeèn

dan zdravqa (7. april) itd. Bio sam fasciniran ,,Semberski {kolarac’’ (11 - 14. str.) , koji je

visokom profesionalno{}u kako na literarnom-nov- planu, tako i po pedago{koj usmjerenosti mladih

I kvalitet ,,Semberskog {kolarca’’u 700. broju semberskog qetopisa ìvota weguje stvarala~ki podm-

iz {kolskih klupa uspje{nije nego dana{wi list’’i jo{ neka glasila.

Zato, ovom prilikom ~estitaju}i kreatorima 700 broja koje ìvot zna~i, biqeì, budi i oplemequje, sa

podsje}am ~itaoce ,,Semberskih novina’’, da je godine ovaj nedjeqnik na [estom Vukovom pedago{kom

u Loznici, 8. novemra postao dobitnik Poveqe ,,Filip’’ za izuzetan doprinos afirmaciji manifestacija slavnom pjesniku i guslaru Vi{wi}u. Priznawe je

Pedago{ki pokret Srbije, ~iji sam predsjednik i od zagovornika bogatije saradwe kulturnih i

poslanika s obje strane Drine.prof. dr Drago T. Panti}

SEMBERSKIQETOPIS @IVOTA

Uorganizaciji Odjeqewa za pri-vredu i poqoprivredu u veli-koj sali Administrativne slu-`be op{tine Bijeqina odrà-

a je prezentacija tehni~kih i ekonom-kih pretpostavki aktivnog kori{tewaun~eve energije. Prezentaciju je odrào

dr Miroslav Lambi} sa Uni-erziteta u Novom Sadu i Adam Bagqa{,redstavnik slova~ke firme ,,Termoso-ar’’koja se bavi distribucijom solarniholektora. Ekolo{ke posqedice ener-etske potro{we neobnovqivih izvoranergije danas su prepoznate u velikomroju, prvenstveno razvijenih zemaqa, te

e prihva}en stav da je dosada{wi, nekon-rolisani pristup potro{wi energijeeodrìv. Odrìvoj potro{wi energijereba dati prioritet racionalnijim pla-irawem potro{we, te implementacijomjera ekonomske efikasnosti u sve seg-ente neke zemqe. Odrìva energija je

energetski efikasan na~in proizvodwe ikori{tewa energije koja ima {to mawe{tetnog uticaja na okolinu, kojom moguda se zadovoqe dana{we potrebe, ali bezugroàvawa mogu}nosti da i budu}e gene-racije ostvare svoje potrebe. Imaju}i sveto u vidu, jasno je da je solarna energija imogu}nost wenog kori{tewa predugo za-

postavqana tema.- Sun~eva energija moè da se koristi

na svakom mjestu, ona doslovno namapadas neba i za wu nam nije potrebna nikakvaposebna infrastruktura. Ovdje je dovoq-no imati najjednostavnija tehni~ka sred-stva za sakupqawe sun~eve energije. Ja }uvamto sad ovako objasniti:,,Za ovaj regi-on, u kom je smje{tena Bijeqina, na jedanmetar kvadratni godi{we dospije sun~e-ve energije koja je jednaka potro{wi odoko1.000 kilovatsati elektri~ne energi-je’’, rekao je profesor Lambi} pojasniv-{i da se investicija u tehni~ku opremu isp-lati u vrlo kratkom roku, do tri godinekad je rije~ o investirawu u opremu za zag-rijavawe potro{ne sanitarne i tehnolo-{ke vode. Na~elnik Odjeqewa za privre-du i poqoprivredu, Predrag Jovi} o~ekujeda }e ovo predavawe intenzivirati raz-mi{qawa na{ih sugra|ana o nalaèwurje{ewa za kori{tewe solarne energije.

- Sun~eva energija nije iskori{tena, aneiscrpna je. Bio sam na jednom predava-wu koje je profesor Lambi} odrào pro-{le sedmice u Zrewaninu, zamolio ga dado|e i da na{eprivrednike upozna sa na-~inom kori{tewa ove energije, objasnio

je Jovi} dodav{i da je ovo i prilika za do-lazak do donatorskih sredstava, pri ~emu

je posebno mislio na novu bolnicu koja je jo{ u fazi projekta. Naime, slova~kafirma ,,Termosolar’’ nudi kompletnapostrojewa za solarnu energiju.

- Za sada se na podru~ju Balkana solar-ni kolektori koriste za zagrijavawe sa-nitarne vode u dràvnim institucijama.To jo{ uvijekide uglavnom preko donaci-ja koje dajeSlova~ka vlada, jer je to u ok-viru programa razvojne pomo}i svimbal-kanskim dràvama. Slova~ka je dobilatzv.mentorstvonadBalkanom,temi u ,,Ter-mosolaru’’ radimo dosta tih donacija,rekao je Adam Bagqa{. M.R.

MOGU]NOSTI AKTIVNOG KORI[TEWA SUNÊVE SVJETLOSTI

SUNCE NEPRESU[NI IZVOR ENERGIJE

NAÊLNIK OP[TINE POTPISAO UGOVORE SA NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

Na{a op{tina je ovegodine za projektenevladinih organiza-cija izdvojila 80.000

maraka. Za dodjelu tih sredstavaprijavilo se 40 NVO od kojih jetraène uslove ispunilo 17 or-ganizacije i udruèwa gra|ana.Konkursom, koji je raspisan 17.februara, pored op{tih uslovanavedeno je da projekat mora bi-ti realizovan na podru~ju op{-tine Bijeqina, da bude u intere-su na{e lokalne zajednice, te sukao prioritetni projekti u ob-zir se uzimali i oni koji su ra-|eni u partnerskom odnosu i ko-

ji se finansiraju iz vi{e izvora.- Ove godine su raspisana dva

konkursa za dvije grupe projeka-ta. Jedan za organizacije kojeokupqaju i brinu se o osobama sainvaliditetom, a u drugoj grupisu sva ostala udruèwa, a poseb-no smo obratili pa`wu na pro-jekte organizacija kojke se baveza{titom ìvotne sredine ilipomaù djeci i mladima, rekao jena~elnik op{tine Mi}o Mi}i}izraàvaju}i nadu da }e ova udru-èwa zaista dobro realizovatiprojekte koji }e pomo}i korisni-cima o kojima vode ra~una.

Nevladine organizacije pri-likom izrade projekata kao pri-

oritetan ciq imaju osnaìvawelokalne zajednice i wene sprem-nosti da se aktivno ukqu~i urazvoj sredine te pove}ati konk-retno u~e{}e lokalnih vlasti urje{avawu problema lokalne za-

jednice.I ovom prilikom je istaknuto

da lokalne NVO ~ine zna~ajan isadràjan segment civilnog dru-{tva. Bitna karakteristika ov-ih udruèwa je oslu{kivawe po-treba grupa gra|ana, zatim fle-ksibilnost i inovativnost, ink-luzivne metode rada rada u {i-rokom spektru pitawa poput on-ih humanitarnog, obrazovnog,kulturnog, istraìva~kog i spo-

rtskog karaktera. To su neki odrazloga zbog kojih se NVO smat-raju pokreta~kom snagom dru{-tva, posebno u vremenu tranzici-

je i za~ecima demokratije {tokarakteri{e na{e dru{tvo.

-Obaveze NVO ~iji su projek-ti odobreni je da projekat real-izuju po planu koji su dostavilii da o tomeizvjeste Administra-tivnu slu`bu, alii na{ slu`be-nik }e s wima redovno kontak-tirati i pratiti realizacijuprojekta, kaè Dragan Boì},{ef Odsjeka za zdravstvo, soci-

jalnu za{titu, NVO, povratni-ke, raseqena lica i nacionalnemawine. M.R.

ZA PROJEKTE 80.000 KM



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.4

OBIQE@ENA 17. GODINA OD FORMIRAWA DRUGE SEMBERSKE BRIGADE

Druga semberska lakapje{adijska brigadaformirana je 6. juna1992. godine usqed po-~etka ratnih dejstava

na podru~ju Bosne i Hercego-vine sa ciqem odbrane srpskihteritorija i za{tite srpskognaroda. U toku ratnih dejstava

pripadnici ove formacije u~e-stvovali su na svim rati{tima{irom Republike Srpske, a utom odbranbenom ratu ìvote jeizgubilo 150 najboqih boraca, avi{e od 800 ih je raweno.

- Na{i borci su bili uvijektamo gdje je bilo potrebno odb-raniti srpski narod i za{titi-

ti wihove teritorije. Naàlo-st,mnogi su u toj borbi ostavilii svoje ìvote ali mi ovakvimsje}awima poku{avamo bar do-nekle ublaìti bol wihovihnajliìh ipodjetiti na wihovavelika djela, rekao je BlagojeGavrilovi}, ratni komandantove brigade.

Na godi{wicu formirawaDruge semberske poloèni suvjenci na spomen palim borcimau Bijeqini i Br~kom, a proslavubrigade uveli~ali su predstav-nici 3. pje{adijskog srpskog pu-ka na ~elu sa pukovnikom Drago-slavom Bawaninom, komandan-tom ovog puka. E.S.N.

UVIJEK UZ SVOJ NAROD!

BlagojeGavrilovi}

Ukoliko osiguranici-ma Fonda zdravstve-nog osigurawa Repub-like Srpske za vrije-

me privremenog boravka u inos-transtvi zatreba medicinskapomo}, oni imaju pravo na zd-ravstvenu za{titu, ali samo uonim zemqama sa kojima BiHima potpisane konvencije. BiHtrenutno ima potpisane takvekonvencije sa Srbijom, CrnomGorom, Hrvatskom, Makedoni-

jom, Slovenijom, Austrijom, We-ma~kom, Ma|arskom, Italijom,

Turskom, Holandijom, Belgijom,Luksemburgom i Danskom.

-Prije odlaska u neku od ovih14 zemaqa neophodno je uzetiodgovaraju}u potvrdu koju }eosiguraniku izdati poslovnicaFonda zdravstvenog osigurawakoja se nalazi u mjestu wegovogprebivali{ta. Ta potvrda se iz-daje na osnovu dokaza o zdravst-venom stawu osiguranika kojeg jeon prethodno dobio od svog po-rodi~nog qekara, a kojim sepotvr|uje da osiguranik ne bolu-jeod akutnih ilihroni~nih obo-

qewa. Korisno je to znati, a evo,vrijeme je i godi{wih odmora,pa kad na{i osiguranici kre}usa svojim porodicama na neku oddestinacija navedenih zemaqa,za samo dvije marke, koliko ihko{ta po osobi obrazac kojiiz-daje dom zdravqa, bezbri`nijemogu krenuti na put, kaè NadaMilo{evi}, {ef kancelarijeBijeqina, Fonda zdravstvenogosigurawa Republike Srpske.

Taj dokaz nije isto {to i qe-karsko uvjerewe, s obzirom da zawegovo dobijawe nisu potrebni

nikakvi pregledi, ve} samo uvidu zdravstveni karton osiguranoglica.

Kako su daqe pojasnili uFondu, po dolasku u zemqu u kojuputuje osiguranik, treba da se

javi tamo{wem zdravstvenomosigurawu koji }e mu na osnovupotvrde koju iz Republike Srp-ske izdati dokument koji imavrijednost zdravstvene kwiìceza vrijeme boravka u toj zemqi.

-Ukoliko se desi da i poredposjedovawa potvrde na{em osi-guraniku za vrijeme boravka u

inostranstvu naplate zdravst-venu uslugu, po povratku u Re-publici Srpskoj sa potvrdom ioriginalnim ra~unom osigura-nik moè da podnese zahtjev damu novac za pla}enu uslugu budevra}en, pojasnila je Nada Mi-lo{evi}.

Ostvarivawe zdravstveneza{tite za vrijeme privremenogboravka u inostranstvu regu-lisano je Pravilnikom o ko-ri{}ewu zdravstvene za{tite uinostranstvu.

M.R.

FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE

NA QETOVAWE S POTVRDOM IZ FONDA

Grupa autora, sastav-qena od ~etvoro ar-hitekata iz Br~kog,osvojila je drugu nag-

radu na konkursu za idejno ar-hitektonsko - pejsa`no rje-{ewe i parterno ure|ewe ke-

ja lijeve i desne strane ka-nala Da{nica u Bijeqini.Predmet, ciq i obuhvat kon-kursa predstavqao je sloèni specifi~an urbanisti~kizadatak za u~esnike konkur-sa, rekla je Vera Pani}, ~lankonkursne komisije za ocje-wivawe prispjelih radova.

- Konkursi u oblasti urba-nizma zna~e usvajawe novih ide-ja, profesionalan pristup timidejama, jer bez javnih konkursamnogi autori ne bi imali{ansu da se iskaù. Mislimda }e nagra|eni rad, kao i ot-kupqeni radovi, ponuditi noveideje za ure|ewe ovog prosto-ra. Kroz susret starog i no-vog moè se do}i i do novihrje{ewa, istakla jeVera Pani}.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} izjavio je da op{tins-ka administracija na pripre-mama ure|ewa keja i prostoraoko kanala Da{nica radi vi-{e od godinu dana, te da je pr-vi konkurs bio neuspje{an,

jer nije bilo dovoqno prijav-qenih radova.

- Sada smo imali ~etiri do-bra rada i komisija je sa st-

ru~ne strane poku{ala daodabere rje{ewe koje je prak-ti~no mogu}e realizovati.Mo`da je od nagra|enog rje-{awa bilo i qep{ih i iza-zovnijih, ali, mi smo se odlu-~ili za rad grupe autora izBr~kog, jer zadovoqava broj-ne urbanisti~kekriterije.Unarednom periodu pripremi-}emo projektnu dokumentaci -ju. Izgradwom gradske kanal-izacije u tom dijelu grada na-stoja}emo da neka ponu|enarje{ewa primijenimo na vri-jeme, kako bi kanal Da{nicai prostor oko wega bio naj-qep{i dio na{eg grada, re-kao je na~elnik Mi}i}.

Idejno rje{ewe ure|ewa ka-nala Da{nica podrazumijevakompletno saobra}ajno, inf-rastrukturno i hortikultur-no ure|ewe obala kanala, izg-radwu pje{a~ke staze i ure-|ewe korita kanala u duìniod 3,5 kilometara, a to je pro-stor od ulaza u grad iz pravcaUgqevika do izlaza iz gradakod @eqezni~ke stanice. Sobzirom na to da }e izgradwagradske kanalizacije bitinastavqena na potezu od zg-rade CJB do @eqezni~ke sta-nice, u tom slu~aju bi se in-sistiralo na izradi projek-tne dokumentacije i izvo|e-wu radova na ure|ewu kanalau tom dijelu grada. E.S.N.

USVOJENO IDEJNO RJE[EWE

URE\EWA KANALA DA[NICA

Prva nagrada na konkur-

su nije dodijeqena. Drugunagradu osvojio je autors-

ki tim u sastavu: DijanaGli{i}, AleksandarPanteli}, Neboj{a \uri}i Zvjezdan Avramovi},diplomirane arhitekteiz Br~kog, a otkupqenasu jo{ tri rada.

IZOSTALAPRVANAGRADA

ZA QEP[IGRAD:

Na~elnikMi}i} na

predstavqawuidejnog

rje{ewa...



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Usubotu {estog juna u Bawa Luci odr-àna je 6. Izborna Skup{tinaDemokratskog narodnog saveza u kojoj

je u~estvovalo 436 delegata iz op{-inskih odbora {irom RS, a uz prisustvo bro-nih gostiju iz politi~kog ìvota RS i Srbije,ao i predstavnici nevladinih organizacija i

OHR-a.Na Skup{tini su birani ~lanovi Glavnog od-

ora, predsjednik stranke, ~lanovi Statutarneomisije i Nadzornog odbora. Za predsjednika

DNS jednoglasno je izabran dosada{wi pred-jednik MarkoPavi}. Za ~lanove Glavnog odb-ra iz Bijeqine izabrani su: Mladen Simi},

Vukovqak, Dragan Miri}, @eqkoi dr Vlajko Luki}.

Tako|e je iz OO DNS Bijeqina za ~lanaStatutarne komisije izabranDraganMiri}. PoStautu DNS-a, potpredsjednike i Preds-edni{tvo stranke bira Glavni odbor na svojojonstitutivnoj sjednici, ~ime bi se zavr{ioompletan izborni ciklus u koji je DNS krenuod januara ove godine. E.S.N.

UNUTARSTRANA^KI IZBORI AKTIVA @ENA SNSD

Predsjednik strankeMilorad Dodik iGlavni odbor SNSD,imenovali su Nikoluza koordinatora u sp-

ovo|ewu unutarstrana~kih iz-ora u Bijeqini. Formirana jeadna grupa koja je tokom pro-ekla dva mjeseca obavqala bro-ne poslove. Krenuli su u obila-ak terena kako bi se utvrdioa~an broj ~lanova i sakupilirijedlozi i sugestije radi pre-izirawa nove strategije rada.- Privodimo krajuposjetemje-

odborima i negdje po~et-jula }emo imati izbornu

za Op{tinskiSa ovakvom snagom kojuna terenu, ja o~ekujem dabiti vode}a stranka u

, izjavila je predsjed-ica IO Aktiva ènaNadaMi-

koja je istakla, da bezbzira na naporan rad svaki joj

e susret sa ~lanicama stranke umjesnim odborima predstavqao

ravo zadovoqstvo i da su svene izrazile èqu da se ukqu~erad i djeluju zajedno. U ovoj

tranci rado isti~u podatak, dasvojim redovima imaju zna~a-

an broj èna. U pozivnici zavaj skup pi{e da je èna perso-ifikacija svega {to je lijepo

u ìvotu. Ona posjeduje izraè-nu humanost, iskrenost, ~esti-tost, te odgovornost, istrajnosti odanost. Sve to je ~ini izuzet-no jakom. Prepoznao je to, kaèNada Milo{evi}, i predsjednikstranke koji insistira na jedna-kim {ansama, kako za mu{karce,tako i za ène.

-Ono{tokrasièneu SNSDjeste ugled u wihovoj sredini,organizacione sposobnosti iodanost stranci.Nijednaènauna{em Izvr{nom odboru nije

korumpirana, a ~ak 70 posto ihje sa visokom stru~nom spremomi ve} su profilisane u javnomìvotu, kaè Nada Milo{evi}.

@ene ~lanice SNSD, od lo-kalnog, pa do republi~kog i dr-àvnog nivoa, zapaèno djelujui daju svoj doprinos u izgradwidru{tveno-politi~kog sistema.

-Na lokalnom nivou, u odbor-ni~kim klupama SNSD ima os-am odbornika, od ~ega su ~etiriène i to je za nas veliki uspjeh.Togovori da suèneprepoznate

kao zna~ajna snaga na{e op{ti-ne.[to se ti~erepubli~kog ni-voa, Nada Te{anovi} je potp-redsjednica NS RS, a u sastavuKluba poslanika u Bawa Luciod 41 ~lana, pola su ène. JasnaBrki} je potpredsjednica u Vla-di RS, Du{anka Majki} je potp-redsjednica Doma naroda u Par-lamentarnoj skup{tini, a AnaBabi} Tri{i} je zamjenica mi-nistra inostranih poslova. UParlamentarnoj skup{tini BiHu klubu SNSD bile su dvije è-ne, sad sam samo ja, jer je Swe-àna Rajili} izabrana za na~el-nicu Novog Grada, rekla je Mi-lica Markovi}, poslanica uParlamentarnoj skup{tini BiH.

-êstitam koleginicama kojesu izabrane. Predwima je punoposla, jer nam je ciq da SNSDkona~no postane najja~a strankau Semberiji i da na{u op{tinupovedemo naputprosperitetnogsveukupnog razvoja i boqeg ì-vota svihwenih gra|ana. Da bido{li do toga moramo da otvo-rimo pitawe privrednog razvo-ja op{tine koje je, naàlost,ovo podru~je zaobilazi deceni-jama, istakao je predsjednik IObijeqinskog SNSD i odbornik uop{tinskom parlamentu, Slobo-dan Markovi}. M.R.

Aktiv èna SNSD na konferenciji koja je odràna u hotelu ,,Drina’’ u nedjequ, 7. juna,podrào je prijedlog Komisije za sprovo|ewe unutarstrana~kih izbora. Jednoglasno je izabran30-~lani Izvr{ni odbor, za predsjednicu IO jednoglasno je izabrana Nada Milo{evi}, te tri

potpredsjednice, Milica Lovri}, Stoja Vuki}evi} i Marica Ivani},dok je Dragana Simi} sekretar Aktiva èna...

VE]E UÊ[]E @ENA U NOVOJ

STRATEGIJI STRANKE

PDP O ODNOSU VLADE RS PREMA SEMBERIJI

Partija demokratskog prog-resa, kao i gra|ani Sembe-rije, umorni su od ~ekawa ipraznih obe}awa od strane

ministara i aktuelnog premijera Mi-lorada Dodika kojih su se u posledwevrijeme nagledali i naslu{ali, a kaoprimjer ma}ehinskog odnosa aktuelnihrepubli~kih vlasti prema Semberiji,predsjednik Op{tinskog odbora PDPGavrilo Antoni}, naveo je izgradwunove bolnice u Bijeqini.

- Ve} dugo slu{amo da }e Republikaiz svojih sredstava graditi bolnicu uBijeqini, ali nije se oti{lo daqe odobe}awa. Javno postavqamo pitaweako za odobrewe kredita od tri milio-na maraka nije potrebno vi{e od 24 sa-ta, za{to se za kredit od 30 milionamaraka ~eka vi{e od ~etiri godine.[to se ti~e op{tine i na{e dobre vo-qe da se krene u izgradwu bolnice onanijednog trenutka nije upitna, ali dru-ga strana, osim obe}awa, ne nudi i nedaje ni{ta. Krajwe je vrijeme da VladaRepublike Srpske iza|e bar sa nekimobja{wewem za{to se ~eka sa tim pro-jektom i {ta je potrebno da uradi lo-kalna zajednica da se ve} jednom krenesa izgradwom bolnice, rekao jeAntoni}.Radomir Wegu{, podpredsjednik

Op{tinskog odbora PDP Bijeqina,iznio je niz konkretnih podataka kojiilustruju stav da Vlada RepublikeSrpske drì Semberiju u svojevrsnoj

izolaciji, a posebno se osvrnuo na In-formaciju o rje{avawu problema izb-

jeglih i raseqenih lica koja se nala-zila na dnevnom redu prethodne sjedni-ce SO Bijeqina.

- Informaciju je pripremilo nad-le`no ministarstvo, a na{i odborni-ci su bili protiv wenog usvajawa, jerse Semberija nalazi u poniàvaju}empoloàju.Za te svrhe Vlada RepublikeSrpska je izdvojila 24,6 miliona mara-ka od ~ega je za op{tinu Bijeqinaplanirano svega 683.000maraka, ili 2,8procenata, iako je svima poznato da jeova op{tina druga u Republici Srp-skoj po broju izbjeglog i raseqenogstanovni{tva koje je odlu~ilo da setrajno nastani u Semberiji. Sredstvaza {kolstvo, kulturu, sport i ostaledjelatnosti tro{e se u Bawa Luci,Lakta{ima, êlincu i Srpcu dok ubijeqinsku op{tinu dospijevaju samomrvice, ocijenio je Wegu{. T.N.

IZBORNA

SKUP[TINA

UMORNI OD OBE]AWA

Na konferenciji za {tampu novi-

narima je predstavqen predsjednikSavjeta mladih Op{tinskog odboraove partije, kome je ta funkcija pov-

jerena na nedavno odrànom izbornomsaboru Savjeta mladih PDP-a

Bijeqine. To je Nikola Savi}, stu-dent Pravnog fakulteta u Bijeqini.

PDP I MLADI

Nada

Milo{evi}

Danas ponovo èlim gov-oriti o pitawu ultima-tuma visokog predstavni-ka. Svjesni smo da situa-cija nije nimalo naivna

ni jednostavna, a ono {to prvo è-lim ista}i je to da mi, srpski ra-dikali, podràvamo Vladu RS ipremijera Milorada Dodika. [togod da predsjednik najve}e poli-ti~ke partije i premijer RS u~i-ni, ima}emo razumijevawa i ima}e

na{u podr{ku, izjavio je predsjed-nik SRS ,,Dr Vojislav [e{eq’’zaRS, Mirko Blagojevi} dodav{i dame|unarodna zajednica nema razlo-ga da se na takav na~in odnosi pre-ma Miloradu Dodiku, jer je on po-liti~ar koji je od po~etka zauzeostav da se ide prema evroatlanskimintegracijama kao i da se sara|ujesa Ha{kim tribunalom.

Da podsjetimo, nakon {to je vi-soki predstavnik u BiH ValentinIncko zatraìo od Narodne skup-{tine Republike Srpske da do 11. juna poni{ti svoje zakqu~ke oefektima prenosa nadle`nosti saRS na BiH i time sprije~i wihovostupawe nasnagu, usli- jedila subrojna rea-govawa u jav-

nosti, te pi-smena komu-nikacija nar e l a c i j iOHR i Na-rodne skup-{tine Re-p u b l i k eSrpske o ~emu zvani~nici uredavisokog predstavnika nisu ̀ eqelidetaqnije govoriti. U ponedjeqak,osmog juna, Incko je posjetio BawaLuku i razgovarao sa rukovodstvomRS o poni{tewu zakqu~aka. Sjed-nica Narodne skup{tine zakazana je za 11. jun.

- Ja koji sam i teoreti~ar prav-nik, a i prakti~ar (pro{ao sam jadosta toga), smatram da zakqu~cinisu ne{to zbog~egabi trebala dase pravi ovolika drama.Ima u sve-mu tome nekih prikrivenih razlo-ga zbog~egame|unarodna zajednicasada takopostupa,a ja mislimda surazlozi ustavne promjene BiH.Onaj aprilski paket i razvla{}i-vawe RS, to je najvjerovatnije raz-log ovakve reakcije visokog pred-stavnika, ocjewuje Blagojevi}.

Srpski radikali smatraju da seprevi{e vremena tro{i na insis-tirawu rje{avawa pitawa oko kojih se srpski, bo{wa~ki i hrvatskinarod nisu uspjeli dogovoriti vi-{e od stotinu godina, isti~u}i da je prioritetno pitawe u BiH pita-we kriminala, korupcije, nezapos-lenost i tragi~na privatizacija,te da je to ono oko ~ega treba vodi-ti puno vi{e ra~una.

- Stranke kao {to smo mi, srps-ki radikali, koje vode ra~una ointeresimasvognaroda,danas su na

velikom udaru globalista. Me|u-tim, ohrabruje slika novog evrop-skog parlamenta.La` je da je pobi-jedila desnica, a da je poraènaqevica. To ja~a snaga nacionalnihstranaka, nagla{ava Mirko Bla-gojevi}. M.R.

SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

DODIK IMANA[U PODR[KU



Iako je Skup{tinaop{tine Bijeqinasvojevremeno ambi-ciozno krenula u

izgradwu sjevernog vodovodnogprstena kroz Veliku Obarsku,Gorwe i Dowe Crwelovo, Bat-kovi}, Ostoji}evo, Gorwi iDowi Brodac i Velino Selo iuloìla zna~ajna sredstva uizgradwu magistralnog trans-portnog cjevovoda, u me|uvre-menu se veoma mali broj doma-}instava prikqu~io na grads-ki vodovod, jer nije izgra|enadistributivna vodovodna mre-à u pomenutim selima. Po-seban problem na tom podru~jupredstavqa opaka bolest - bub-re`ni nefritis, koja se dovo-di u vezu sa vodom iz zaga|enihseoskih bunara. Direktor " AD"Vodovod i kanalizacija", Va-silije Mi}i} na posqedwemskup{tinskom zasijedawu izja-

vio je da ovo komunalno pre-duze}e ne raspolaè kapita-lom za nove investicije i novakreditna zaduèwa.

- Za zavr{etak izgradwe sje-vernog prstena od GorwegBroca do Dvorova, u duìni odsedamnaest kilometara, neop-

hodno je obezbijediti jo{ okodva miliona maraka. O~ekuje-mo donacijuEvropske komisijeu iznosu od 1,5 miliona evra zaovu investiciju i za izgradwudistributivne mreè u tom di-jelu Semberije, kaè Mi}i}.

Da bi se izgradila distribu-tivna mreà u desetak sember-skih sela neophodno je orjenta-ciono obezbijediti oko9.322.000 KM. Uz tro{koveizgradwe magistralnog trans-portnog cjevovoda, ukupna in-vesticija bi iznosila11.289.000 KM. Svjetska eko-nomska kriza i op{ta bespari-ca vjerovatno }e usporiti rea-lizaciju ove, ali i drugih in-vesticija na podru~ju Sembe-rije.

Do sada je pripremqen 31elaborat za pro{irewe vodo-vodne mreè na podru~ju Sem-berije, sve na osnovu zahtjeva

mjesnih zajednica. Predra~un-ska vrijednost tih investicio-nih zahvata iznosi oko 540.000KM. Ipak, ukupna vrijednostprocijewenih radova na izgr-adwi vodovodne mreè, ukoli-ko bi bila nastavqena izgrad-wa sjevernog prstena i izgrad-wa distributivne mreè, kaoi weno pro{irewe u nekolikosemberskih sela, iznosi u ovojgodini oko 4,9 miliona maraka.Donatorska sredstva Evropskekomisije mogla bi predstavqa-ti zna~ajan zamajac u timaktivnostima.

Jedan dio Semberije jo{ uvijek vodu za pi}e koristi izplitko iskopanih ili bu{e-nih bunara. U nekim selima,bliè rijeci Savi, izbu{enisu dubqi bunari iz kojih seuzima arterska voda koju sta-novni{tvo koristi za pi}e.

E.S.N.

PRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.6

OKRUGLI STO U ORGANIZACIJI PODRU^NE PRIVREDNE KOMORE

Ulazak u Evropsku uniji

je logi~an put kojimide BiH po{to ~lan-stvo u toj asocijaciji

osigurava mir, blagostawe i sta-bilnost za sve narode i garantu-

je odrìv razvoj, za{titu ìvot-ne okoline i po{tovawe qud-skih prava sa ukqu~enom soci-

jalnom komponentom, istakla jeOkruglom stolu u BijeqiniSlavica Markovi}, sekretarSavjeta za evropske integracijekoji je formiran pri Podru~nojprivrednoj komori s ciqem dapruì konkretnu pomo} na tomputu lokalnim zajednicama iprivrednicima sa ovog podru~jakoji planiraju saradwu sa priv-redama zemaqa Evropske unijeili kori{tewe predpristupnihfondova EU.

- Ciq ovog okruglog stola jeda zainteresovanim stranamapribliìmo mogu}nosti kori{-tewa pretpristupnih fondova idaponudimo pomo} u ~iwewu kon-kretnih koraka u smislu aplici-rawa za sredstva predpristup-nihfondova za zemqe kandidateza ~lanstvo u EU.Zbog toga smo,

pored ostalog, i formirali prina{oj komoriSavjetza evropskeintegracije, a namjera nam je dase ne desi ono {to se dogodiloRumuniji i Bugarskoj koje supro{le kroztranziciju i u{leuEvropsku uniju, a pretpristupnifondovi ostali su neiskori{-teni, istakao je predsjednikPPK Bijeqina Mihajlo Vidi}.

U~esnicima okruglog stolaobratila se i Martina Trogr-

li} ispred Direkcije za evrops-ke integracije BiH koja je is-takla da su provo|ewe velikihreformi uslov za ulazak u Ev-ropsku uniju.

- Radi se o ekonomskim, poli-ti~kim i socijalnim reforma-ma. One zemqe koje nemaju dovo-qnosredstava zarealizaciju tihreformi pomo} obezbjedjuje Ev-ropska unija krozprogram IPA(instrumenti predpristupne po-

mo}i). BiH je potpisala Spora-zum za stabilizaciju i pridru-ìvawe, a naredni korak, nakonispuwewa jasno utvr|enih uslo-va, je podno{ewe zahtjeva za sta-tus kandidata za ulazak u Ev-ropsku uniju. U pitawu je tr-ì{te od 500miliona potro{a-~a, a samo u ovoj godini za razvojje iz buxeta EU izdvojeno 347milijardi evra, istakla je Mar-tina Trogrli}.

Vaàn korak BiH prema ~lan-stvu u Evropskoj uniji u~iwen je16. juna potpisivawem Spora-zuma o stabilizaciji i pridru-ìvawu (SSP) u Luksemburgu.

- Ovaj sporazum je prva i pos-qedwa ugovorna obaveza izme|upridruìvawa i ~lanstva uEvropskoj uniji. Me|utim, samopotpisivawe SSPne garantuje iulazak u EU, po{to je za takavkorak potrebno pro}i kroz pro-ces tranzicije i obaviti velikereforme u ekonomskoj, politi~-koj i socijalnoj sferi, istakla

je Milica Bodiroà iz Direk-cije za evropske integracije BiH.

Treba re}i da je odziv na ovajkoristan skup bio mnogo mawiod o~ekivanog, iako se na wemumoglo ~uti mno{tvo korisnihinformacija, kako za privredutako i za lokalne zajednice.Te{ko je re}i da li se radi onezainteresovanosti za proceseevropskih integracije ili jo{uvijek ima mnogo onih koji sma-traju da smo daleko od Evropskeunije.

T.N.

IZGRADWA SJEVERNOG VODOVODNOG PRSTENA

KRIZA USPORAVA RADOVE

Trenutno je na vodovodnumreù prikqu~eno 27.902stambena objekta i preduze}a.Procijeweno je da se izvodovodnog sistema vodom zapi}e snabdijeva od 55 do 60odsto ukupnog stanovni{tvaSemberije. Od ukupno 444kilometra vodovodne mreè,

u Bijeqini se jo{ uvijekkoristi i 90 kilometaramreè sa azbestnim cijevimakoje treba u {to skorije vri-

jeme zamijeniti plasti~nimcijevima.

AZBESTNE CIJEVI [TOPRIJE ZAMIJENITI

PRED VRATIMA EVROPE

MihajloVidi}

VasilijeMi}i}



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 7

Na oglednom poqu Po-qoprivrednog zavodaBijeqina organizo-vani su tradicional-

i "Dani poqa strnih ìta".Stru~waci ovog zavoda upoznaliu goste sa drugih instituta, sojima ostvaruju dugogodi{wuaradwu, ali i poqoprivredneroizvo|a~e sa trenutnim sta-

wem ìtarica koje se uzgajaju naglednom poqu.Inèwer Marko Skoko kaè

a su ove godine zasijali 23 se-ektirane sorte p{enice, je~matritikale novosadskog Poqo-

rivrednog instituta i 11 sortiagreba~kog "BC" insituta.

Uz primjenu svih tehnolo{-ih mjera, zasijane na kvalitet-om zemqi{tu, ove sorte dobroapreduju, kaè Skoko, iako jeu{a ovog proqe}a u~inilavoje.

- Na{e procjene govore da ovene}e biti natprosje~nihp{enice, je~ma i drugih

ìta. Rod p{enice izno-oko 4,5 tonapo hektaru, dok

}esamona izuzetno kvalitetnomzemqi{tu i uz primjenu svihneophodnih mjera dostizati do5,5tona, kaèSkoko.Dr Dragan Zari}, {ef bije-

qinske Agencije za pruàwestru~nih usluga u poqoprivre-di, kaè da je posqedwa ki{a, ave} je palo oko 40 litara po me-tru kvadratnom, dobro do{la ku-kuruzu i p{enici.

- O~ekujemo smawewe prinosazbog proqe}ne su{e, ali je neza-hvalno davati bilo kakve prog-noze. Pla{imo se duèg trops-kog temperaturnog talasa tokom

qeta i takozvanih "toplotnihudara" koje donose topli vjetro-vi.Sve je to u sferi predvi|awa,tako da treba sa~ekati krajqetai onda procjewivati prinose nawivama, kaè doktor Zari}.[evalSuqkanovi}, pomo}nik

generalnog direktora br~anskog"Bimala" za poqoprivrednu po-litiku, kaè da na ovakvim man-ifestacijama promovi{e ideju oproizvodwi uqarica.

- Uqarice u plodoredu, u sm-jeni sa kukuruzom i p{enicom,mogu donijeti dobre prinose.Nataj na~in se poboq{ava i kva-

litet orani~nih povr{ina. "Bi-mal" moè biti siguran pos-lovni partner za poqoprivred-nike u Semberiji, jer ugovaramo,kreditiramo i otkupqujemouqarice. Zbog malih podstica-jnih sredstava nemanekih velik-ih pomaka u ovoj proizvodwi. UBr~kom smo pove}ali taj iznosna 400 KM po hektaru. Ukolikoto budeura|eno i u RS,moè do-}i do pove}awa proizvodweuqarica.

Suqkanovi} kaè da je "Bi-mal" za ovu godinu u RS ugovoriooko 3000 hektara soje i oko 1000hektara uqane repice. To iznosisvega deset odsto potreba ovefabrike, kad je prerada u pi-tawu. Ostatak sirovina uvozi seiz Hrvatske, Srbije, Ma|arske i

Brazila.Vojo Kosanovi}, direktor

Poqoprivrednog zavoda u Bi- jeqini kaè da je Zavod jedna odrenomiranih ustanova u ovomregionu i uspje{no prati razvoji prinose strnih ìta i drugihìtarica na podru~juSemberije.

- Poqoprivredni potencijalSemberije je nedovoqno isko-ri{ten. U kontaktu sa poqo-privrednicima poku{a}emo daunaprijedimo saradwu, {to }ezna~iti ve}u proizvodwu i jo{boqi kvalitet. Semberija imadovoqno stru~nog kadra u agrarukoji moè da se ukqu~i u ovajposao, kaè za ,,Seberske no-vine’’ Kosanovi}.

E.S.N.

DANI POQA STRNIH @ITA

PROQE]NA SU[A

SMAWILA PRINOSE

Poqoprivreda i pre-hrambena industri-

ja samo su deklara-tivno prioriteti

vlasti Republike Srpske, a ustvarnosti ove privredne gra-ne nalaze se u vrlo lo{em po-loàju, {to se nepovoqno od-raàva i na status zaposlenihradnika, istakla je predsjedni-ca Saveza sindikata RS RankaMi{i} obra}aju}i se u~esni-cima Tre}eg kongresa Sin-dikata radnika poqoprivredei prehrambene industrije.

- Zakonske i politi~ke bar-ijere sprje~avaju da se na{proizvod u mnogo ve}em obimuna|e na trì{tima van Repub-like Srpske i BiH, a istovre-meno u na{im marketima na-lazi se mnogo nekvalitetnijihproizvoda iz uvoza od onihko-je mi proizvodimo. Sindikal-nomborbom smo se izborili dasu plate po~ele da rastu i kadasmo bili na putu da to ozvani-~imo kroz ve}u cijenu radado{la je svjetska ekonomskakriza koja je mnoge stvari vra-tila unazad. U prvih petmjese-cibez posla je u RS, kao tehno-lo{ki vi{ak, ostalo 5.000 rad-nika, a me|u wima veliki jebroj i onihizovebran{e,madao tome nemamo sre|ene po-datke, istakla je RankaMi{i}.

Ona je upozorila i na jo{ jednu opasnost, a to je zloupot-reba ekonomske krize od st-rane poslodavaca.

- Na{i socijalni partneriiz Udruèwa poslodavaca izove bran{e nisu na{li zashodno da do|u na konkres. Nadjelu je i zloupotreba krize{to je za nas tako|e jedan odremetila~kih faktora. Situa-cija je takva da osnovni ciqsindikalne borbe u narednomperiodu bude o~uvawe ste~e-nihprava koja}e sa svihstranabiti napadnuta. Znamo da tone}e bitilako, jer izme|u ste-~enih prava i o~uvawa radnihmjesta, koja }e se tako|e na}ina udaru, radnici }e biratiradna mjesta, ali moramo sesvim sredstvima boriti i zao~uvawe ste~enih prava kojaproisti~u iz radnog odnosa.

Predsjednik ovog granskogsindikata Jovo Jovanovi} iz-nio je podatak da u poqopri-vredi i prehrambenoj indus-triji ima oko 11.000 zaposle-nih radnika od kojih je 7.300u~laweno u ovaj sindikat.

- Nakon privatizacije oko3.000 radnika oti{lo je izsindikata, jer su ostali bezposla zbog toga {to su mnogefirme oti{le u ste~aj. I sadasu ugroèna radni~ka pravajer mnogi od wih nemaju plate,

osporava im sepravo na godi{-wi odmor, ne upla}uju im sedoprinosi zbog ~ega ne mogukoristiti zdravstvenu za{-titu i pravo na penziju, ista-kao je Jovanovi}.

Nekorektno pona{awe veli-kih trgova~kih lanaca tako|edovode ovaj privredni sektor usve nepovoqniji poloàj.

- Veliki marketi ucjewujuprehrambenu industriju po{toproduàvaju rok pla}awa kojisada iznosi i do{est mjeseca,a traè i ekstra marè {tona{i proizvo|a~i ne mogu iz-dràti, istakao je Jovanovi}.

Pred zaposlenima u poqo-privredi i prehrambenoj in-dustriji RS nalazi se teàkperiod, mada nisu mogli bitizadovoqni ni dosada{wim po-loàjem, pa je na ovom skupuapelovano na radni~ku soli-darnost, a {to se ti~e za{titeste~enih prava radnika, re-~eno je da }e se sindikalna ru-kovodstva za wih boriti svimzakonima propisanim sred-stvima.

U izbornom dijelu kongresaizabran je Odbor ovog granskogsindikata koji je ~lan Savezasindikata Republike Srpske, aza predsjednika ponovo jeizabran Jovo Jovanovi} koji }etu du`nost obavqati do na-rednog kongresa. T.N.

TRE]I KONGRES SINDIKATA POQOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE RS

Oko 11.000 radnika zaposlenih u poqoprivredi i prehrambenoj industriji nalaze se blizu dowe graniceizdr`qivosti jer je prosje~na plata u ovom sektoru 510 KM, {to je mnogo mawe od republi~kog prosjeka koji

iznosi 755 maraka, rekao predsjednik granskog sindikata Jovo Jovanovi} koji je ponovo izabran na tu du`nost. Nasceni je i zloupotreba krize i prebacivawe wenih lo{ih efekata iskqu~ivo na ple}a radnika...

UGRO@ENA I PRAVA I RADNA MJESTA

ZAHTJEVINa skupu u Bijeqini predstavnici radnika iz poqo-

privrede i prehrambene industrije zatraìli su da izvr{navlast preduzme neophodne mjere kako bi se popravila katas-trofalna situacija u kojoj se nalaze ove privredne grane. Jedan od prvih zahjeva je reprogramirawe obaveza koje su

dospjele za naplatu, a zatim se tu nalaze zahtjevi za nov~anepodsticaje za proizvodwu pripremqenu za izvoz, za{titadoma}e proizvodwe od nelojalne konkurencije iz okruèwazbog dampin{kih cijena, ukidawe PDV-a ili wegovosmawewe na procenat od pet do 10 posto za repromaterijal imehanizaciju u poqoprivredi, dugoro~nost nov~anih podsti-

caja za poqoprivrednu proizvodwu, obezbje|ewe egzistenci-

je radncima koji su ostali bez posla zbog davawa dràvnogzemqi{ta u koncesiju, a tu je i zahtjev da se od inostranihtrgova~kih lanaca traì da u svom asortimanu moraju imati40 procenata roba doma}e proizvodwe.

DraganZari}

JovoJovanovi}

RankaMi{i}

Vojo

Kosanovi}

[evalSuqkanovi}



TRGOVINA SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.8

Kad sam bio mali, a to je bilopoprili~no davno, postojala

je samo jedna pasta za zube izvao se ,,kalodont’’. Imala je

ukus jagode. Nisam ga koristio, baremne redovno i imao sam sve zube. Mojamama je prala ve{ na nekom talasastomkomadu lima, kojeg je ona zvala ve{ma-{ina, a koristila je sapun ,,kaba{‘’. Go-vorila je da bi se taj sapun mogao i pra-viti nekako od masti i sode i da bi takobilo jeftinije, ali mast nam je trebalada maèmo kri{ke hqeba, a sode nismo

imali. I mislio sam, kad budem velikida }u joj ja sigurno nekako napraviti tajsapun i kupiti nov onaj lim, jer se starive} istro{io.

I onaj kalodont, i sapun, a i talasas-ti lim, bili su doma}e proizvodwe, a ufabrikama su se trudili da ti proizvo-di postanu mnogo boqi. Sapuni su kas-nije u doma}im fabrikama postali mi-ri{qavi, onaj se lim pretvorio u pravuve{-ma{inu (GOREWE ili OBODINsvejedno) i umjesto kaba{a, mama je ima-la izbor od nekoliko deterxenata doma-

}e proizvodwe, ali ve} je bila uhvatilareuma i koristila ,,reumin’’ kremu, ta-ko|e doma}e proizvodwe, koju je, kao iostale doma}e lijekove za srce, {e}er i{ta sve ne, dobijala na recept.

Kako se onda desilo da danas ni u jed-noj trgovini ne moète ni pomo}u tri-kova na}i doma}i kalodont, deterxent,ve{ ma{inu i sve ostalo {to je prijebilo iskqu~ivo doma}e. âk i ogromanbroj prehrambenih proizvoda do{aonam je preko granice. Nije tu pobijedi-la boqa roba na trì{tu, niti boqareklama. Nije ni cijena.

Da bi se ovdje prodavali ,,tide’’, ,,ari-el’’, ,,duel’’, ,,zirodent’’, ,,LG’’ ve{ ma{ine,i bezbroj drugih stranih proizvoda, on-aj moj ,,kalodont’’ je morao da umre, mo-rala je da umre fabrika koja ga je pravi-la. I na kraju, morala je da umre i mojazemqa koja je sve to izwedrila, sa mnomzajedno. Jedino meni ne daju da umrem,

jer ko }e onda sve ono kupovati.Normalan ~ovjek, sa iole izgra|enim

osje}ajem za pravdu mora da osjeti bijeskad sve ovo u glavi sabere i oduzme. Iima potrebu da nepravdu ispravi i dazlo~inca kazni. Da bi nepravdu ispra-vio, trebalo bi po SAD i po pola Ev-

rope da poru{i mostove, kao oni nama,da poru{i fabrike deterxenata, oru`-

ja, te{ku i laku industriju, kompletnumreù puteva i televizijske stanice, pada onda mi wima prodajemo deterxente,oru j̀e, ma{ine za ve{ televizore ,,EI’’Ni{ i tako daqe. A ako se budu brani-li, da poslije osnujemo sudove i da imsudimo. Po{to je ovakva pravda na ovomsvijetu nemogu}a, a stra{ni sud se ne i-splati ~ekati, predlaèm da se brani-mo jedinim preostalim sredstvom. Saono malo para {to je preostalo, po ci-

jenu ìvota treba kupovati samo doma-}u robu. Ako svi budemo kupovali samodoma}u robu, imamo {anse da nam eko-nomija oja~a. Ako budem kupovao mlije-ko od kom{ije, ili sugra|anina kojiima mqekaru, on }e oja~ati a ne mqeka-ra iz druge dràve, pa }e prije ili pos-lije do}i kod mene da mu napravim ogra-du. Kad obojica oja~amo, oti}i }emo kodtre}eg kom{ije da nam uradi fasadu. Itako daqe. Vjerujte mi, sve se vrti okotoga ~iju }e robu kupovati onaj krajwikupac. Onaj najmawi, to jest ja. A ja ne}uda kupujem robu od Amerikanca koji jezbog toga ubio moj ,,kalodont’’ i mojuzemqu. M.B.

Nakon {to je Narodnaskup{tine RS usvo-

jila Nacrt zakona oregulisawu cijena,

Ministarstvo trgovine je od-lu~ilo da {irom RS organizu-

je stru~ne rasprave kako bi se urazgovorima sa predstavnici-ma privredne i dru{tvene dje-latnosti, te udruèwa potro-{a~a prikupili stavovi imi{qewa koja bi pomogla u iz-radi {to kvalitetnijeg zakona.

-Ovo nije javna rasprava, nijeMinistarstvo zaduìla Na-rodna skup{tin da napravi ovuraspravu, nego smo u saradwi saPrivrednom komorom odlu~i-li odràti ovaj niz stru~nihrasprava u gradovima RS. Za-kon ne ograni~ava trì{te,niti cijenu odre|enih proiz-voda, on samo daje mogu}nostVladi, odnosno Ministarstvutrgovine da uspostavi kont-rolu nad trì{tem i pra}ewecijena u RS, istakla je Du-{ankaTegeltija, zamjenik min-istra za trgovinu u Ministar-stvu trgovine i turizma RS,podsjetiv{i da je u RS slobod-no trì{te na kom se vr{islobodno formirawe cijena ida je to zakonom zagarantovano.Zakonom je precizirano i da sedràva ne}e mije{ati u oblast

cijena, osim u izuzetnim situa-cijama. U postupku izrade za-kona o regulisawu cijena pri-kupqana su pozitivna pravnaiskustva iz ove oblasti iz ze-maqa ~lanica EU i zemaqa ok-ruèwa, te da su konsultovaninau~ni radnici Ekonomskogfakulteta u Isto~nom Sarajevu.

U stru~noj raspravi u~estvo-vao je i prof. drMarko[ar~e-vi} koji je istakao nu`nost do-no{ewa zakona, jer u oblasti

cijena sada nema nikakve sis-temske regulative.

-Svakako da je pohvalno nas-tojawe Ministarstva za trgov-inu da pribavi stru~no mi{-qewe na terenu zajedno saPri-vrednom komorom, kao i mi{-qewa privrednika i potro{a-~a. Neophodno je da postoji je-dan ovakav zakon, a primjedbeod strane privrednika svakako}e doprinijeti poboq{awu tek-sta zakona u smislu utvr|ivawa

nivoa cijena, izjavio je predsjed-nik Privredne komore regijeBijeqina Mihajlo Vidi} koji

je bio u~esnik ovakvog skupakoji se odrào dva dana ranije,drugog juna, u Bawa Luci. U do-sada{wim raspravama dat je pose-ban naglasak na ulogu i zna~ajrobnih rezervi na intervenci-

je u privredi u izuzetnim slu-~ajevima uz o~ekivawa da }eove stru~ne rasprave dati od-re|ene rezultate u smislu za-

jedni~kog nastupa privredni-ka, potro{a~a i dràvnih or-gana u regulisawu ove oblasti.

Iz Ministarstva tvrde daprimjena ovog zakona ne}e iza-zvati dodatne tro{kove priv-redi i gra|anima kao i da }eprilikom predlagawa privred-nih mjera voditi ra~una da sepredloènim nivoom cijenaobezbijedi ekonomska oprav-danost.

M.R.

STRU^NA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O REGULISAWU CIJENA

U organizaciji Ministarstva trgovine i turizma RS, a u saradwi sa Privrednom komorom RS i lokalne zajednice odràna je stru~na rasprava o Nacrtu zakona o regulisawu cijena. U oblasti cijena uRS do sada nije bilo nikakve sistemske regulative i dono{ewem ovog zakona bilo bi omogu}eno da se na jedinstven na~in reguli{e pitawe cijena proizvoda i usluga, te omogu}ila kontrola i pra}ewe cijena

nadle`nim organima na trì{tu RS...

OKVIR ZA REGULISAWE

SISTEMA CIJENA

KUPUJMO DOMA]E!

Du{anka Tegeltija



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 9

M je{tani povrat-ni~ke Jawe od {e-stog aprila ovegodine mogu ske-

lom i ~amcima na utvr|enomlokalitetu prelaziti rijekuDrinu kako bi obra|ivalisvojih 450 hektara zemqi{tana desnoj obali rijeke, zakqu-~ak je Dràvne komisije zaintegrirano upravqawe gra-nicom BiH, usvojen na {estojsjednici odrànoj 18. martaove godine. Na istoj sjednicipreporu~eno je da se MZ Jawaobrati op{tinskim organimaradi dobijawa lokacijske doz-vole, te da se izabere skelskiprevoznik. O svemu preduze-tom Ministarstvo vawskihposlova BiH trebalo bi oba-vijestiti Ministarstvo vaws-kih poslova Republike Srbijei nadle`no tijelo susjednedràve za kontrolu granice.Tako bi se izbjegli nesporazu-mi i neugodnosti kojima sumje{tani Jawe bili do sadaizloèni pri prelasku rijekei odlasku na svoja imawa kojasu totalno uni{tena i za ~ijusigurnost ne brinu ni BiH,odnosno op{tina Bijeqina, ani susjedna Srbija.

No, i nakon toga mje{taniJawe jo{ uvijek ìve u neizv-

jesnosti. Huso Ze~kanovi},

predsjednik Savjeta MZ Jawakaè da je jo{ po~etkom apri-la upu}en zahtjev op{tini zadobijawe lokacijske dozvole,ali odgovora jo{ nema.

- Ve} {est mjeseci mi ne mo-èmo ugovoriti sastanak sana~elnikom Mi}om Mi}i}em,na kojem bismo raspravqali oovom, ali i drugim bitnim pi-tawima. O~ekujem da }emo do-biti lokacijsku dozvolu zaskelski prelaz kod motela naDrini, gdje je i prije rata ra-dila skela, a kasnije bi svei{lo svojim tokom, tvrdiZe~kanovi}.Izet Cami}, zamjenik na-

~elnika na{e op{tine, me-|utim, tvrdi da je redoslijedpoteza nejasan.

-Dobili smo obavijest Mi-nistarstva sigurnosti BiHkao i zahtjev MZ Jawa. Samoza izdavawe lokacijske dozvo-le treba 25 raznih papira i tonije tako brz proces.Ne znamoda li je Srbija obavije{tena,niti da li se dozvola za prela-zak odnosi samo na vlasnikezemqi{ta s druge strane ri-jeke, ili za sve gra|ane,odnos-no, da li }e tu biti malog-rani~ni prelaz o kojem trebada se dogovore dvije dràve,kaè Cami}, i isti~ da ne znako bi se prihvatio ulagawa u

skelu koja }e prevoziti samovlasnike zemqi{ta.

S druge strane, Rasim Bo{-wakovi}, predsjednik Inici-

jativnog odbora za postavqa-we skele i jedan od 200 vlasni-ka zemqi{ta s druge stranerijeke, tvrdi da mje{tanimatreba skela kako bi sa~uvaliono {to je od imawa ostalo.

-Mi porez pla}amo op{tiniBijeqina i na{a zemqa nije udrugoj dràvi. Ono {to tra-ìmo je da nam se odobri pre-lazak preko rijeke, ne prela-zak u drugu dràvu, a Srbijaako èli neka postavqa kont-rolu na granici koja vaì jo{od Austrougarske.Ne}emo vi-{e da nas hapse i osu|uju za ne-legalni prelazak, a skela namtreba kako bismo mogli pre}itraktorima , kaè Bo{wako-vi} i dodaje da je prije rata 50porodica ìvjelo na drugojobali, na svom imawu, a da susada tamo samo ~etiri poro-dice.

- Ve}ina tih porodica nemadruge imovine osim te koja jeve}im dijelom uni{tena ipretvorena u {qunkare. Qudisu opqa~kani i osiroma{enii neko bi za to trebao biti od-govoran, kategori~an je RasimBo{wakovi}.

M.E.

Iako je od potpisiva-wa Dejtonskog mi-rovnog sporazumapro{lo vi{e od 13

odina, jo{ uvijek 520 porodi-a u RS ìvi u kolektivnimidovima alternativnog smje-

{taja, dok vi{e od 2.200 porod-ca koristi individualni za-up kao oblik alternativnogmje{taja. Podaci su poraà-aju}i, ne samo zbog ~iwenicea su se milioni, pa i desetine

miliona maraka, bilo da je ri-e~ o donatorskim sredstvimali o doma}im izvorima sred-tava, usmjeravali u rje{avaweroblema izbjeglih i raseqe-ih, odnosno povratnika u ra-ija mjesta ìvqewa.Iako Ministarstvo za izb-

eglice i raseqena lica RSma poseban program rje{ava-

wa problema raseqenih, pov-atnika i izbjeglica, sti~e setisak da ovaj proces te~e ne-opustivo sporo, te da ova ka-egorija stanovni{tva aktuel-im vlastima jo{ uvijek sluìao izgovor ili opravdawe zaeefikasnost poteza koje pov-a~e iz godine u godinu.âk ni impozantne cifre, a

omiwe se iznos od 24.643.001KM, namijewenih za nastavak

bnove i rekonstrukcije stam-enih jedinica i infrastruk-

ure za izbjegle i raseqene,rajno zbriwavawe, zdravstve-o osigurawe, odrìv povra-ak, {to je sadràno i u Prog-amu resornog ministarstva zavu godinu, ne ostavqaju dovo-

qno prostora za optimizam dae ovo pitawe kona~no bitiije{eno u ovoj godini.U Bijeqini je trenutno u 140

tambenih jedinica GTZ-a smje-{teno 148 porodica. Kolek-ivni zakup koristi pet porod-ca, individualni zakup 157orodica. U stanovima Vlade

RS ìvi 69 porodica, dok u ne-otraìvanim stanovima tre-utno boravi 26 porodica.Za porodice smje{tene u in-

ividualnom zakupu treba izd-ojiti 303.000 KM. Za tro~lanevi{e~lane porodice zakupn-

na iznosi 200 KM, za dvo~lane60 KM i za samce 100 KM

mjese~no. Da su se ova sredstvaa vrijeme iskoristila za izg-

radwu objekata za kolektivnismje{taj, ova kategorija izb-

jeglih i raseqenih ve} odavnobi bila stambeno zbrinuta.Zabriwavaju}e zvu~i i podatakda je od ukupnog broja rase-qenih porodica koje koristealternativni smje{taj uBijeqini 101 porodica bezikakvih primawa, a uz sve to jei 60 porodica poginulih bora-ca smje{teno uz pomo} min-istarstva u alternativnomsmje{taju. Iako su u proteklomperiodu na podru~ju Bijeqine,zahvaquju}i sredstvima VladeRS i op{tine Bijeqina, izg-ra|ene na desetine stambenih

jedinica za izbjegle i raseqe-ne, za porodice poginulih bo-raca i RVI, o~igledno je da naovaj problem jo{ uvijek nijestavqena ta~ka.

U pro{loj godini Ministar-stvo za izbjegla i raseqenalica RS op{tini Bijeqina jedozna~ilo 220.000 KM za izg-radwu infrastrukture u iz-b-

jegli~kim naseqima. Sufinan-sirana je izgradwa vodovodnemreè, asfaltirane su ulice,rekonstruisana niskonaponskamreà. U Novom nasequ kod Ja-we asfaltirana je do sada samokru`na ulica oko naseqa, doksve popre~ne ulice ~ekaju naneka boqa vremena, kada bi

mogle do}i na red za asfalti-rawe. Me|utim, u Bijeqiniima jo{ nekoliko velikih izb-

jegli~kih naseqa u kojima jeneophodno uloìti ogromnafinansijska sredstva za izg-radwu infrastrukture. Inves-ticije se mjere milionima ma-raka. Qude, koji ̀ ive u novoiz-gra|enim naseqima, krasi str-pqewe i optimizam. Znaju, atome ih je nau~io ìvot i rat-na stradawa kroz koja su pro-{li, da se preko no}i ne mogurije{iti svi wihovi ìvotniproblemi. Naviknuti su da sesve radi i gradi po principu"korak po korak" i da }e barwihova djeca doìvjeti da ì-ve u naseqima u kojima postojeosnovni uslovi za ìvot, {ko-le, obdani{ta, ambulante po-rodi~ne medicine, sportskitereni, apoteke i prodavnice.Bar ono {to je neophodno zaosnovne qudske potrebe. Q.Q.

STATUS IZBJEGLIH I RASEQENIH JAWANI JO[ UVIJEK BEZ SKELSKOG PRELAZA

SPORO DO KROVANAD GLAVOM

SKELOM BI SE

LAK[E PRELAZILOI TRAKTORIMA

Prosje~na kona~na gra|evinskacijena jednog metra kvadratnogkorisne stambene povr{ine iz-gra|ene na podru~ju op{tine

Bijeqina u 2008. godini posluìla je odbor-nicima Skup{tine op{tine Bijeqina zautvr|ivawe nadoknade za pogodnosti ure|e-wa gradskog gra|evinskog zemqi{ta, takoz-vane jednokratne rente, i ona }e iznositi 600KM. Prosje~na kona~na gra|evinska cijenavalorizuje se tokom godine svaka tri mjeseca

na osnovu rasta indeksa cijena gra|evinskihradova u visokogradwi i niskogradwi posumarnoj metodologiji i podacima koje obja-vquje Republi~ki zavod za statistiku.

Odbornici su usvojili i odluku o utvr-|ivawu bazne cijene za obra~un tro{kovaure|ewa gradskog gra|evinskog zemqi{ta napodru~ju op{tine Bijeqina u iznosu od 80konvertibilnih maraka po metru kvadratnomneto gra|evinske povr{ine objekta.

Q.Q.

UTVR\ENE BAZNE CIJENE

Izet Cami}

Huso Ze~kanovi}Huso Ze~kanovi} Rasim Bo{wakovi}



CRNA HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.10

Matija ̂ asar (18) izQeqen~e poginuo

je u no}i izme|usubote i nedjeqe,

oko 03.35 ~asova ujutro, voze}iskuter na lokalnom putu u svomselu. Kako saznajemo u bije-qinskoj policiji, nesre}nimladi} velikom brzinom ule-tio je u jednu krivinu i, izgu-biv{i kontrolu nad motorom,sletio sa kolovoza i pao saskutera, {to je bilo kobno zaovog osamnaestogodi{waka.

Ekipa Hitne pomo}i stigla je na mjesto doga|aja tek neko-liko sati kasnije, po{to nikonije znao za nesre}u dok u ned-

jequ ujutro slu~aj nije prijavi-la grupa mladi}a. U Hitnoj po-

mo}i potvrdili su nam da jeâsar preminuo na licu mjesta.

- Mladi}u nijebilopomo}i.Na{a ekipa zatekla je wegovobeìvotno tijelonamjestu ne-sre}e i konstatovana je smrt.

Vijest o tragediji potresla je stanovnike Qeqen~e, gdje suse u subotu, povodom obiqeà-vawa crkvene slave Svete Tro-

jice, okupili brojni motocik-listi u organizaciji lokalnogMoto kluba "Duhovi". Na sku-pu je bilo mnogo voza~a sa pod-ru~ja Bijeqine i gostiju iz sv-ih dijelova RS i Srbije.

- PrvidanSvetih Trojica jesvake godine najveseliji dan uQeqen~i. Me|utim, danas smosviu {okuzbogMatijine pogi-

bije i cijelo selo tuguje. Jo{ve}a tuga nas obuzima zbog ~i-wenice da je Matija te kobneno}i prviput u ìvotu sjeo namotor. Pozajmio je skuter odjednog drugara, da seprovoza poselu, vjerovatno povu~en svimonim {to je vidio prethodnogdana. Naàlost, bila je to we-gova prva i posqedwa vo`wakoja je zavila u crno wegovuporodicu i cijelo na{e selo,rekao nam je jedan od prijateqapokojnog âsara.

Uz prisustvo rodbine, pri- jateqa i brojnih mje{tna Qe-qen~e Matija âsar sahrawen

je u utorak (9. juni) na Slova~-kom grobqu na izlazu iz Bije-qine prema Br~kom. E.S.N.

POGINUO 18 - GODI[WI MATIJA ÂSAR

Tuga uQeqen~i...

OBIQE@ENA DEVETOGODI[WICA UBISTVA QUBI[E SAVI]A MAUZERA

Devetogodi{wica ubi-stva Qubi{e Savi}aMauzera, ratnog ko-mandanta prve bije-qinske Lake pje{adi-

jske brigade VRS, Garda "Pan-teri", na~elnika Uprave poli-cije RS i jednog od osniva~aDemokratske stranke, obiqe-èna je u nedjequ sedmog junapolagawem vijenaca na spomen-obiqe`je u Ulici Raje Bawi-~i}a u Bijeqini, na mjestu nakojem je Mauzer ubijen 07. juna2000. godine. Do danas, ubicenisu privedene licu pravde, akao osumwi~eni za ovo ubistvou okviru istrage koju vodiTuìla{tvo BiH, pomiwu seVlatko Ma~ar, ubijen u januaru2008. godine, i \or|e @drale,koji je u pritvoru Suda BiH.

- Ne}e biti dovoqno ako sebude insistiralo samo na ka`-wavawu izvr{ilaca.Boqeda seni{ta nije radilo ako se ne}eotkriti naru~ioci i inspira-tori ovog zlo~ina kako bi se uovoj zemqi izgradila normalnabudu}nost, rekao je Du{an Tuz-lan~i}, saborac i prijateq ubi-

jenog Mauzera. Godi{wica ubi-stva koje je potreslo Semberijuobiqeèna je i u Kova~i}ima,rodnom selu Qubi{e Savi}a,gdje je sluèn parastos u pris-ustvu brojne rodbine i prijate-qa. Kao jedan od mogu}ih moti-va za Mauzerovo ubistvo pomi-we se i wegova namjera da se,kao na~elnik Uprave policijeRepublike Srpske, obra~una sakriminalnim krugovima u Re-publike Srpske.

OTKRITI I

NARUÎOCEZLOÎNA

PROVJERA KONDICIONE SPREMNOSTI PRIPADNIKA SIPA-e

Na stadionu FK"Rudar" Ugqevik,u petak petog juna,odràna je redov-

na godi{wa provjera fi-zi~ke sposobnosti pripadni-ka SIPA-e, Agencije za ist-rage i za{titu BiH, Regio-nalnog ureda u Tuzli. Pede-setak pripadnika bosansko-hercegova~ke sigurnosneagencije, koja se bavi istraga-ma najteìh oblika krimina-la, po lijepom vremenu i uzprimjetnu dozu rekreativneopu{tenosti pokazali su za-vidnu kondicionu spremnost.

- Planom obuke i edukacije,pored niza aktivnosti, pred-vi|eno je i da jednom godi{-we obavimo i provjeru fi-zi~ke spremnosti policijs-kih slu`benika, pripadnikaSIPA-e. To je neophodno zb-og na{ih redovnih, vrlo spe-cifi~nih i sloènih poslo-va i zadataka za kompleksneistrage koje vodimo sa Tu-ìla{tvom BiH, rekao je za,,Semberske novine’’ IvicaDivkovi}, na~elnik Regio-nalnog ureda SIPA-e u Tuz-li, koji je predvodio svoje po-licajce.

REDOVNA GODI[WA AKTIVNOST

ODNIJELINAKITNepoznati provalnici upali

su u ku}u, vlasni{tvo D.T. uBijeqini i odnijeli nakitvrijedan 700 KM. Policijaizvr{ila uvi|aj.

R

adislav Jovi~i}, kojeg jevisoki predstavnik smi-

jenio sa funkcije {efaSlu`be za operativnu

podr{ku Agencije za istragu iza{titu BiH tvrdi da mu je sm-

jenu, kako kaè, smjestio zamje-nik visokog predstavnika RafiGregorijan. Jovi~i}, koga je OHRosumwi~io da je pratio i pris-lu{kivao osobqe te kancelari-

je, kaè da cijeli slu~aj spletkanekoliko qudi iz Agencije. Ontvrdi da je me|u wima i nekolikoSrba koji su kako isti~e Grego-rijanu davali la`ne informaci-

je o navodnom pra}ewu. - Izgledada sam kriv samo zbog toga {tosamnekoliko putapopio kafusaMilo{em ûbrilovi}em ûbri-jem, pratiocem premijera Dodi-ka, koji je svojevremeno bio po-licajac u mojoj slu`bi dok samradio u MUP-u RS.OdlukaOHR-ame nije iznenadila, jer je RafiGregorijan jo{ prije nekolikomjeseci po~eo da me optuùje daga pratim, tvrdi Jovi~i}.

OTPU[TENZBOGPRIJATEQA

RadislavJovi~i}




OTVOREN VETERINARSKI GRANI^NI PRELAZ U RAÎ

Sve~anim potpisiva-wem "Sporazuma o pre-uzimawu Grani~nog ve-terinarskog i inspek-

ijskog prelaza Ra~a", presije-awem vrpce, razgledawem ob-ekta i prigodnim koktelom, uetak petog juna u Ra~i pu{tene u rad prvi i za sada jedini ev-opski standardizovani grani~-i prelaz za kontrolu zdravstve-e ispravnosti ìvih ìvotiwahrane ìvotiwskog porijeklajugoisto~noj Evropi. Sporazumpreuzimawu objekta potpisan

e izme|u donatora, ameri~kog mi-istarstva poqoprivrede, imp-ementatora ameri~ke nevladi-e organizacije Partneri za ra-voj, izvo|a~a radova preduze}aElektrometal" Cazin i kraj-

weg korisnika Ureda za veteri-arstvo BiH. - Ovo je dobar dan

Bosnu i Hercegovinu koja uoblastima ~ini napredak

svom evroatlantskom putu ije konkretan dokaz da BiH

èli da bude pouzdan partner ubrzom prometu sigurnih robaiz-me|u svih ~lanica EU. Ovo jeprilika da se zahvalimo svimakoji su omogu}ili izgradwu ovogprelaza, ali èlim da kaèm daBiH treba vi{e da vjeruje sebi,damoramo vi{e da radimo, a ma-we da o~ekujemo.Imamo prijate-qe i pozivam i druge da zajednoiskoristimo wihovu pruènuruku za dobrobit gra|ana ovezemqe, rekao je predsjedavaju}iVije}a ministara BiH, Nikola[piri}. Pored [piri}a, zvani-cama se obratila i Judith Cefkin,zamjenica ambasadora Ameri~keambasade u BiH, koja je rekla da

je ovo vaàn doga|aj i velika ko-rist za gra|ane BiH. Govorilisu iJames Dever, savjetnik u ame-ri~kom ministarstvu poqop-rivrede, USDA, zatim CharlesSykes, predsjedavaju}i UO NVO"Partneri za razvoj", te DragoNedi}, direktor Ureda za vete-rinarstvo BiH. M.E.

NAREDAK NA PUTU U EVROPU

Prema rije~ima Judith Cefkin, veterinarsko ins-pekcijski prelaz Ra~a dio je projekta "Pomo} zahranu" kojim je ameri~ko ministarstvo poqoprivre-

de na{oj zemqi jo{ 2002. godine doniralo ~etiri

miliona dolara, a obuhvatao je pripremu zakonskeosnove za implementaciju svjetskih standarda ukontroli hrane, izradu protokola za veterinare, tekonkretnu realizaciju, izgradwu objekta. U objekatpovr{ine 1000 m2, uloèno je 60 odsto doniranih

sredstava, a obuku osobqa koje }e raditi na ovomprelazu besplatno je obezbijedila Republika Slo-

venija. Pored najsavremenije laboratorije za brzepreglede i analizu, te hladwa~e za gotove proizvo-

de, objekat posjeduje istovarne rampe i pri~uvniprostor za sve vrste kopitara, papkara i ìvine.Pored ~etiri diplomirana doktora veterinarskemedicine, za planirani 24-~asovni rad dràvneveterinaske inspekcije neophodna je dopuna osobqa.

PRELAZ PO SVJETSKIM STANDARDIMA KONTROLE

N

a dana{wi dan, prijedevet godina, formi-rana je Dràvna gra-ni~na slu`ba BiH.

Danas je to Grani~na policijaBiH. U proteklih devet godinaTerenska kancelarija Grani~nepolicije BiH "Sjeveroistok" po-stigla je impozantne rezultate uoblasti nadzora i kontrole pre-laska granice, izjavio je NovoBlagojevi}, na~elnik ove kance-larije na prigodnoj sve~anosti,~etrtog juna, povodom Dana Gra-ni~ne policije BiH. Blagojevi}

je pomenuo i neke konkretne re-zultate koji su postignuti u je-dinicama Grani~ne policije napodru~ju Broda, Ora{ja, Br~kogi Bijeqine, istakav{i da su uakciji suzbijawa krijum~arewaqudima otkrivene tri maloqet-ne osobe na podru~ju Broda, da jeu Ora{ju otkriveno 32 grama he-roina, u Br~kom oko 2000 ile-galno unesenih odjevnih predme-ta, u Bijeqini velika koli~inasitne i krupne {vercovane sto-

ke i druga vrijedna roba. U pos-qedwe vrijeme intenzivirana jesaradwa sa sli~nim agencijama uHrvatskoj i Srbiji.

- Mje{ovite zajedni~ke patro-leu grani~nom pojasu BiHi Hr-vatske ve}funkcioni{u. Nakonpotpisanog protokola o saradwisa MUP-om Republike Srbijeuskoro }emokonkretizovati vi-dove saradwe i na tom podru~ju.Realizovali smo projekte "Radpolicije u zajednici", "Otvore-na vrata" i druge projekte kojinam pomaù da javnost bude{toboqe informisana o na{em ra-

du, naglasio je Blagojevi}.On je naglasio da je u me|uvre-

menu otvoren i info - broj za gra-|ane koji se uglavnom informi-{u o dokumentima neophodnimza prelazak dràvne granice.

- Uspje{no sara|ujemo i sa me-dijima, koji su redovno pratilina{ rad na terenu i objektivnoizvje{tavali javnost o svemu ono-me{to smo radili u proteklomperiodu, istakao je Blagojevi}.

Povodom Dana Grani~ne poli-cije BiHSrebrnom policijskomzna~kom nagra|en je inspektorJedinice Grani~ne policijeOra{je, Elvis Zahirovi}.

- Ve} devet godina radim kaoinspektor za policijske istra-ge,usmjerene protiv organizova-nog kriminala, na suzbijawu tr-govine drogom i protiv krijum-~arewaqudipreko granice. Ova-kvopriznawe godi, jer jepotvrdada neko prati na{ rad i ono meobavezuje da radim jo{ boqe ikvalitetnije, rekao je Zahi-rovi}. Q.Q.

Pripadnici sao-bra}ajne poli-cije, Stanice zabezbjednost sa-

bra}aja Bijeqina, dije-ili su u pro{li ~etvrtaka vi{e punktova u graduetke, kako bi i na taj na-in upozorili voza~e naeophodnost smawewa br-ine u saobra}aju. Ova ak-ivnost je dio velike ak-ije MUP-a RS koji je zaetvrti, peti i {est jun or-anizovao poja~anu kontroluaobra}aja u RS, s akcen-om na kontrolu brzine

retawa motornih vozila.Radenko Kneèvi}, zam-

enik komandira Saobra-ajne stanice policije Bi-eqina kaè da je anali-i~kim pra}ewem stawaezbjednosti saobra}aja naodru~ju RS utvr|eno da jeeprilago|ena brzina kreta-

wa motornih vozila domi-antan uzrok te{kih sao-ra}ajnih nesre}a sa smrt-im ishodom, teìm tje-esnim povredama i ve}om

materijalnom {tetom.- MUP RS je u saradwi

sa Auto - moto savezom RSizradio letak koji dijeli-mo voza~ima i u~esnicimau saobra}aju. U 2008. godi-ni smrtno je stradalo u sa-obra}ajnim nesre}ama 180osoba, od ~ega je za 81 oso-bu utvr|eno da je poginulausqed neprilago|ene br-zine kretawa vozila. Os-novni ciq ove akcije je sp-re~avawe te{kih saobra-}ajnih nesre}a ~iji je uz-rok neprilago|ena brzina.

Kneèvi} kaè da se

tehni~ka neispravnostmotornih vozila i upotre-ba alkohola tako|e javqa-

ju kao ~esti uzroci saob-ra}ajnih nesre}a. Zbog to-ga saobra}ajna policija uBijeqini preduzima broj-ne korake kako bi eviden-tirala i sankcionisalatakve prekr{aje, ali i svedruge prekr{aje koji bimogli dovesti do saobra-}ajnih nesre}a sa teìmposqedicama. E.S.N.

SMAWI BRZINU!

IMPOZANTNI REZULTATI

OBIQE@EN DAN GRANI^NE POLICIJE



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.12

Ove godine u {koli,,Sveti Sava’’ zaistaimaju dosta toga ~imese mogu pohvaliti.

U~enici su u~estvovali na broj-nim takmi~ewima, smotrama isusretima na kojima su ostvari-li zapaène rezultate kojima se{kola moè samo ponositi. Me-|utim, iako zasluge za jo{ jednuuspje{no zavr{enu {kolsku go-dinu pripadaju brojnim u~eni-cima, nastavnicima ali i rodi-teqima, da budu posebno pomenu-ti svakako zasluùju oni koji suosvajawem nagrada i priznawaupisani na stranice {kole za2008/2009. {kolsku godinu.

- Mi smou protekloj {kolskojgodini postigli toliko uspjehana svim nivoima takmi~ewa, daja u ovomtrenutku te{ko damogunabrojati sve. Bila je ovo jednaodna{ih najuspje{nijih godina,ocijenila je direktorica {koleDu{anka Bjelica.

Nastojawe {kole da u saradwisa roditeqima uskladi vaspitnemjere kako bi djeca zavoqela{kolski rad, rado i{la u {ko-lu, te s lako}om i osje}awem za-dovoqstva izvr{avala svoje oba-veze, sude}i po postignutim re-zultatima, urodilo je plodom. Urazgovoru sa svakim od wih jasnose uo~ava dobro vaspitawe, te dasu na oboga}ivawe wihove li~-nosti dosta uticaja imali poro-dica i {kola, te izbor sadràja

u~ewa i zabave.Za ponos {kole i roditeqa

prvo da pomenemo republi~keprvake za koje je i ministarprosvjete u Vladi RS AntonKasipovi} organizovao prijem uBawa Luci gdje im je uru~io dip-lome, a kao nagradu dobili su idesetodnevno qetovawe u Kum-boru. To su: Tamara Luki}, u~e-nica VII-2, prva u RS u znawuengleskog jezika, a u pripremama

joj je od velike pomo}i bila pro-fesorica Marijana Gojkovi},Filip Boì} VII-1 i DejanBogdanovi} VII-5 najboqi sumladi fizi~ari sa po 100 osvo-

jenih bodova, a wihova nastavni-ca je Dobrinka Ili}. DejanMi-li} IX-2, sjajan je atleti~ar koji

je skokom u daq od 5,45 cm dosko-~io do prvog mjesta. Wegov pro-fesor je Radislav Bobi}.

U~esnici republi~kog takmi-~ewa iz srpskog jezika su Sne-àna Krsti} IX-2,TamaraLuki} VII-2 i Dragoqub Rodi} IX-3, izengleskog jezikaValerija Peri}IX-4 i Sawa Ra{evi} VIII-6, a izistorije Aleksandar Mi}ano-vi} IX-3.

U sklopu ,,Vi{wi}evih dana’’Maja Ili}, u~enica II-1 razreda

je osvojila prvo mjesto kao naj-boqi recitator, Una Nikoli}za scenski nastup, a na festiva-lu ,,Djeca pjevaju Semberiji’’pr-vo mjesto je pripalo KatariniJeki} iz V-2. U~enica PO Bat-

kovi}, Nata{a Nikoli} osvoji-la je prvo mjesto u takmi~ewu izritmike.

Filip Boì} je ove godinebio uspje{an i u literarnom st-varala{tvu, te Ana Jela~a IX-6,Monika Petkovi} i Jelena Lov-ri} V-2. Na smotrama i izlo`-bama likovnog stvarala{tva is-takle su se AnaZekanovi} VIII-7,

Zorica Vukovi} PO Batkovi} i@eqana Perkovi} IV-5. Na VIII

horskom festivalu ,,Majske mu-zi~ke sve~anosti’’ hor {kole jepod vo|stvom profesora \or|aMirkovi}a osvojio prvomjestoukategoriji dje~ijih horova. Odsekcija su se u radu posebno is-takle saobra}ajna i dramska.

Osnovno{kolsko obrazovawe je sa primjernim vladawem i pe-ticama iz svih predmeta zavr{i-lo13u~enika koji su dobili dip-lomu ,,VukKaraxi}’’. Ove godine

je bila jaka konkurencija u iz-boru za u~enika generacije.

- U~enik generacije je Sr|anBi{anovi} IX-4, a najuspje{nijiu~enici do u~enika generacijesu Neboj{a Vuji} IX-3 i StefanMini} IX-4, saop{tila je rezul-tate direktorica Du{anka Bje-lica.

-Nije bilo lako, ali od prvograzreda sam se zalagao i nastojaoda budem {to boqi kako u nas-tavi, tako i u vannastavnimaktivnostima, rekao je Sr|anBi{anovi} koji je u~estvovao ina republi~kom takmi~ewu izmatematike i fizike.

Sr|an ve} devet godina treni-

ra karate i u kategoriji kadeta je svjetski prvak. Upisao je Ma-temati~ku gimnaziju.

[kolsko zvono je petog junaozna~ilo kraj {kolske godine za1487 u~enika, koliko ih je po-ha|alo ovu {kolu. Hodnici iu~ionice }e ostati mirni, aklupe prazne sve do jeseni. \aciimaju svoje najdraè predmete,imaju i u~iteqe ~ijim ~asovimase posebno vesele, ali ne skriva-

ju da im je ipak najdraè ba{ onozvono koje ozna~ava kraj {kols-ke godine i po~etak dugih qet-nih praznika. Oni iz 9. razreda,wih 175, koji su bili najstariji,najpametniji, najve}e face izafrkanti, oni }e tu {tafetupredati novoj generaciji, a na

jesen }e postati mali i najmla|iu nekoj sredwoj {koli.

-Jo{ jedna generacija odlaziiz {kolskih klupa. Oni su napo~etku novog perioda u ìvotui nadam se da }e odabrati sredwe{kole prema svojim sposobnos-tima, sklonostima i èqama,rekla je na kraju za ,,Semberskenovine’’ direktorica O[ ,,Sve-ti Sava’’ Bijeqina Du{ankaBjelica. M.R.

U O[ ,,SVETI SAVA,,

BIJEQINA NA KRAJU VEOMAUSPJE[NE [KOLSKE GODINE

NAJBOQI NA

PRIJEMU KODMINISTRA

Sr|an Bi{anovi}

Splavarewe Tarom ne-kada je bio teàk po-sao i jedini na~in dase drveni trupci sa

planina koje okruùju ovu rijeku transportuju do Fo~e, od-nosno najbliè putne komuni-kacije. Danas je to poseban vidodmora, ali i ekstremnog spor-

ta koji privla~i qude iz svihdijelova svijeta. Kawon Taredug je 100 kilometara, ali je podubini prvi u Evropi i drugi usvijetu, odmah nakon Grand Ka-wona, koji na svom toku pravirijeka Kolorado. Posqedwih20-ak godina splavari se goto-vo cijelim tokom ove rijeke,

ali je ipak najatraktivnijadionica od mjesta Br{tanovi-ca do grani~nog prelaza [}e-pan Poqe, izme|u RepublikeSrpske i Crne Gore, duga~kanekih 18 km. Na tom dijelu na-laze se najatraktivniji buko-vi, te brojni prirodni feno-meni, zbog kojih je ovo podru~jeuvr{teno na UNESCO-vu li-stu za{ti}enih podru~ja. Qu-biteqi prirode ostaju fasci-

nirani qepotama vodopada, si-ga, pje{~anih plaà, starih zi-dina... Ipak, ono {to niko odposjetilaca Tare ne zaboravqa

jesu [ip~ani~ki vodopadi, sakonstantnom temperaturom vo-de od plus pet stepeni Celziju-sovih. Na rafting - skali Taraima ocjenu od tri do pet, {tozna~i da se niz wene vodenikako ne treba spu{tati bezkompletne opreme i profe-

sionalnih voza~a ~amaca, ta-kozvanih skipera.

Sezona raftinga na Taritraje tokom cijele godine, aukoliko se odlu~ite za ovakavvid odmora, smje{taj moèteodabrati u jednom od 20-ak kam-pova, koliko se nalazi smje{-teno du` ove rijeke, od Fo~edo izvori{ta u Komovima, od-nosno \ur|evi}a Tare.

Pi{e: DALIBORMRDI]

Ekipa BN televizije i ove godine splavarila je rijekom Tarom, qepoticom Evrope, gdje je snimala reportaù o prirodnim qepotama ovog hidrolo{kog, biolo{kog i geolo{kog fenomena...

NEZABORVANI RAFTING NA TARI



KULTURA / OBRAZOVAWESEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 13

Na~elnik op{tineBijeqina, Mi}oMi}i} uru~io jeuvjerewa o poloè-

nom pripravni~kom ispitupripravnicima koji su prip-ravni~ki sta ̀ odradili u op-{tinskoj administraciji. Na-~elnik Mi}i} je istakao da jekroz op{tinsku administra-ciju do sada pro{lo 64 prip-ravnika i da su svi oni preds-tavqali najboqi dio ovog ko-lektiva, jer su svojim znawem,svjeìnom ideja i pristupomposlu unijeli niz inovacija urad lokalne samouprave. On jetom prilikom pripravnicimazaèlio da {to prije prona|ustalno zaposlewe i da na no-vim radnim mjestima primije-ne i znawa ste~ena u op{tins-

koj administrativnoj slu`bi.Marijana Markovi}, diplomi-rani ekonomista, nosi pozi-tivna iskustva ste~ena u pro-teklih godinu dana u Adminis-trativnoj slu`bi op{tine Bi-

jeqina.- Za godinu dana, koliko sam

ukupno provela u op{tinskojadministraciji, kao volonteri pripravnik, poloìla sampripravni~ki ispit i pripre-mila stru~ni ispit za rad u lo-kalnoj administraciji. Steklasamkompletan uvidu funkcio-nisawe op{tinske administra-cije u oblastifinansija i ins-pekcijskog rada, kaè Marija-naMarkovi}, kojoj je uru~enouvjerewe o poloènom prip-ravni~kom ispitu.

Sli~na iskustva iznosi i

diplomirani pravnik, Du{anSavi}.

- Nakon odra|enog priprav-ni~kog staà aktivnije }ukrenuti u pronalaèwe stal-nog zaposlewa. Ovdje smo teo-rijsko znawe nastojali primi-jeniti u praksi i to se pokaza-lo kao veoma dragocjeno. Uop{tinskoj administracijimoè se nau~iti puno toga oprimjeni raznih propisa i aka-ta, dakle, mnogo vi{e od onoga{to smo u~ili na fakultetu.Puno su mi pomogle starijekolege, diplomirani pravni-ci, koji imaju dugogodi{weradno iskustvo, ste~eno naovim poslovima. Sada prip-remam stru~ni ispit, kaè za,,Semberske novine’’Savi}.

E.S.N.

U OP[TINSKOJ ADMINISTRACIJI USPJE[NO OKONÂNA OBUKA JO[ JEDNE GENERACIJE PRIPRAVNIKA

POLO@ILI PRIPRAVNI^KI ISPIT

^lanovi dramske sekcije O[ ,,SvetiSava’’su u ~etvrtak, ~etvrtog juna iz-veli pozori{nu predstavu za djecu,,Gdje je tatin nos?’’ U izvo|ewu ove

bajkovite 40-minutne predstave, za koju je tekstnapisao Vi{egra|anin Savo [kobi}, u~estvo-valo je 20 u~enika, a plesni dio je propra}en pje-sama muzi~ke dive svjetskog glasa Selin Dion.

Dramske sekcije u osnovnim {kolama su svojevrstan nastavak dje~ijih igara. Poha|aju jeu~enici svih razreda koji tako razvijaju tale-nat za glumu i osposobqavaju se da svoje mislii osje}awa izraze kroz pokret i izraàjni go-vor, te oboga}uju rje~nik i u~e se moralnimvrijednostima. Tokom sad ve} protekle {kols-ke godine, dramsku sekciju O[ ,,Sveti Sava’’

poha|alo je oko 30 u~enika od prvog do devetograzreda.

- Program rada je baziran na u~ewu kroz ig-ru, a ~asovi ove vannastavne aktivnosti podra-zumijevaju aktivan rad sa u~enicima, vje`bawedikcije, pokreta, intonacije, glumu i uìvqa-vawe u dramsku situaciju, kaè MilankaIli},nastavnica srpskog jezika koja u ovoj {koli ve}dugi niz godina vodi dramsku sekciju. Protek-le {kolske godine su posebno pripremali pre-dstave koje su wihovi drugari, nastavnici i ro-diteqi mogli vidjeti povodom Svetosavskeakademije, kao i za Dan {kole koji se obiqe-àva 12. maja. U predstavi ,,Gdje je tatin nos?’’,

predstavi, koja je isprepletena ma{tarijamamale Oqe, posebno su se istakli Tamara Ra-dovanovi}, Branislava Petkovi}, Sandra Zu-bac i Qubi{a Avakumovi}. Tamara je ove go-dine zavr{ila sedmi razred, te i daqe ostaje udramskoj sekciji {kole, dok }e Sandra, Bra-nislava i Qubi{a, koji su zavr{ili osnovno{-kolsko obrazovawe, svoje uloge predati novimgluma~kim talentima koji }e se na jesen ukqu-~iti u rad dramske sekcije. M.R.

U BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI]

,,

UÊNICI IZVELI PREDSTAVU

GDJE JE TATIN NOS? Hvala vam dragekolege {to steukazali povjere-we ovoj ustanovi

osobqu ovog fakulteta saèqom da steknete zvawea koje vas je opredijelio

ìvotni put. U nadi sam dae neki od vas u budu}nosti,ame uz rame sa svojim biv-

{im profesorima, stati zaatedru i prenositi znaweovim generacijama, rekao

e u svom obra}awu diplom-ima dekan fakulteta doc.

Sr|an Damjanovi} kojie uz ~estitku za zavr{etak

{kolovawa onim ambici-znijim zaèlio uspje{anastavak {kolovawa na po-tdiplomskim, a zatim i naoktorskim studijama. Sazlogom je to istakao de-an Damjanovi}, a svjesni suoga i diplomci - zavr{e-ak fakulteta odavno vi{ee zna~i prestanak daqegsavr{avawa u struci. Jer,ako je istakao i dekan, da-as se obrazujemo u izuzet-o dinami~nom vremenu,remenu novih tehnologijaoje se svakodnevno razvi-aju zbog ~ega se nametnula

potreba za kontinuiran-m u~ewem tokom ~itavogadnog vijeka. Poru~io jevr{enim studentima da }eoslovi koje }e raditi sa-ràvati u sebi mnoga zna-

wa, te }e traìti od wih dadaqe neprekidno u~e.Sve~anu promociju dip-

oma svojim prisustvom

uveli~ali su ponosni ro-diteqi i rodbina, te uva-èni gosti, rektor Univer-ziteta u Isto~nom Saraje-vu, prof. dr Mitar No-vakovi}, dekan Ekonomskogfakulteta u Br~kom, prof.dr Qubo Trifunovi}, de-kan Pedago{kog fakultetau Bijeqini, prof. dr Mom-~ilo Pelemi{ i dekan Fi-lozofskog fakulteta u Is-to~nom Sarajevu, prof. drMilenko Pikula.

Diplome su prvo uru~enestudentima koji su bilinajuspje{niji i ostvarilinajboqi prosjek ocjena. Saprosjekom 8,55SandraMar-kovi} ima najboqi uspjeh,te je ona progla{ena za stu-denta generacije. Na dru-gommjestu je Mirsada Kar-

ja{evi} sa prosjekom 8, 23dok suDraganaSrdi} i Mi-ra Stevanovi} postigleprosjek 8,10 i nalaze se natre}em mjestu. Wima su nazabavnoj ve~eri, koja je odr-àna istog dana sa po~et-kom u 19 ~asova u Gradskojpivnici, uru~ene i prigod-ne nagrade.

- Trebalo je dosta rada izalagawa tokom studirawa,alimoram re}ida je zaistalijep osje}aj biti studentgeneracije, a ono {to sadaèlim je da dobijem radnomjesto, rekla je SandraMarkovi} pored koje su bi-li ponosni roditeqi i ses-tra koja nije mogla sakritisre}u i zadovoqstvo zbogSandrinog uspjeha.

- Uvijek je bila vrijedna

i ambiciozna i zaista samponosna na sestru i ~astmije da sad stojim pored we,rekla jeNata{aMarkovi}.Lijepo ih je bilo vidjeti,izgledaju kao bliznakiwe,a i uspjesi su im identi~ni,naime, Nata{a je pro{legodine na istom fakultetuprogla{ena studentom gen-eracije.Profesor Dragutin Mi-

rovi} je ~estitao diplom-cima na sjajnom uspjehu, teuputio par rije~i posebnoMirsadi Karja{evi}.

-Bio sam na odbrani we-nog diplomskog rada iz ma-temati~ke logike. Bilo jefascinantno slu{ati je izaista je izuzetna, istakao

je profesor Dragutin Mi-rovi}. M.R.

PROMOCIJA DIPLOMACA NA FAKULTETU SPOQNE TRGOVINE

U petak, 5. juna, u zgradi fakulteta odràna je promocija 14. generacijediplomaca Vi{e {kole za spoqnu trgovinu i druge generacije diplomaca

Fakulteta za spoqnu trgovinu. Ove godine promovisan je 61 diplomiraniekonomista na Fakultetu spoqne trgovine i 101 ekonomista na Vi{oj {kolispoqne trgovine. Dekan fakulteta doc.dr Sr|an Damjanovi} u ime zaposlenih

~estitao diplomcima i poèlio im sre}u u budu}em ìvotu, kao i brzo zaposlewe...

USPJE[NA GENERACIJA



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.14




U~enici Osnovne {kole ,,Petar Ko~i}” izBroca predstavili su se u pro{lu srije-du u Narodnoj biblioteci ,,FilipVi{wi}” u okviru tradicionalnog pro-

grama ove biblioteke za |ake prvake ,,Prva~i}i -prva~i}ima”.

- Ovakav program organizujemo dva puta godi{weza |ake prvake, u junu i septembru.U septembru, napo~etku{kolske godine, za prva~i}e obi~no orga-nizujemo dje~iju pozori{nu predstavu ili susretsa pjesnicima za djecu.Ovaj program se pokazao kaoveoma inspirativani prihvatqiv za najmla|u pub-liku, a raduju mu se i aktivno u wemu u~estvuju inastavnici i roditeqi, kaè direktorka Bib-

lioteke, Du{ankaNovakovi}.Tatjana Jevti}, nastavnica engleskog jezika u

{koli ,,Petar Ko~i}” iz Broca, kaè da ovo za we-ne |ake jedinstvena prilika, da pokaù {ta su svenau~ili tokom jedne {kolske godine.

-Pripremili smo igrokaz, djeca pjevaju i glumena engleskom jeziku.Nastupio je hor na{e{kole, apredstavili su se i recitatori. Budu}i prva~i}imogu se i na ovaj na~in uvjeriti da ih{kola u sep-tembru do~ekuje ra{irenih ruku. Posebno smoponosni na to {to se jedna seoska osnovna {kola,kao {to je na{a, moè predstaviti u ovoj bib-lioteci, kaè Tatjana Jevti}.

Uprva trimjesecana pod-r u ~ j u

CJB Bijeqinasmawen je broj sv-ih krivi~nih dje-la, kao i broj smr-tno stradalihosoba u saobra}aj-nim nesre}ama,{to nam daje zapravo da konsta-tujemo da je bezb-

jednosna situacijana podru~ju CJBBijeqina, koji po-kriva 10 op{tinasjeveroisto~ne RS zadovoqavaju}a, kaè DragomirPeri}, portparol CJB Bijeqina.

- Smawen je broj kra|a, te{kih kra|a, iznuda,kra|a vozila i ostalih krivi~nih djela protivimovine.Mawe je i krivi~nih djela iz oblasti zlo-upotrebe droge. U oblasti privrednog kriminalaotkriveno je za prva tri mjeseca 29 krivi~nih djelaprivrednog kriminala ({teta 1.533.000 KM). U pr-va tri mjeseca ukradeno je ukupno 16 motornih vozi-la, me|u kojima je i jedan autobus. Prona|eno je ivra}eno sedam vozila i autobus, a slobode je li-{eno osam osoba po tom osnovu. Rasvijetlili smoubistvo Predraga êketi}a na obali Drine. U pi-tawu je bila nedozvoqena sje~a ogrevnog drveta.

Kao najve}i rezultat CJB Bijeqina u pro{loj go-dini, Peri} isti~e hap{ewe ve}e organizovanekriminalne grupe, takozvane "Loncine grupe" kojase bavila nedozvoqenim prometom i preprodajomopojnih droga i falsifikovawem dokumenata. Po-licija je preventivno radila na otkrivawu razli-~itih oblika ugroàvawa imovine, te je u pro{lojgodini uhap{ena jo{ jedna kriminalna grupa kojase bavila razbojni{tvima i te{kim kra|ama.

U posqedwa dva mjeseca ove godine, kaè Peri},bezbjednosna situacija je tako|e zadovoqavaju}a,iako se u maju moè govoriti o dva krivi~na djelakoja su u mawoj mjeri naru{ila sliku zadovoqavaju-}eg bezbjednosnog stawa, a rije~ je o pqa~ki zla-tarske radwe "Zlatarne Ceqe" i o pucwavi ukafi}u "Fi}o" gdje su rawena trojica mladi}a.

-Ovakve doga|aje policija ne moè predvidjeti,ali smo uspjeli vrlo brzo otkriti izvr{ioce togkrivi~nog djela. Takva krivi~na djela naru{avajubezbjednosnu situaciju i policija zbog tih i sli-~nih djela preventivno radi tokom cijele godine nawihovom predupre|ivawu i stvarawu takvog ambi-jenta u kome gra|ani mogu da budu bezbjedni i sig-urni po pitawu svoje imovine, kaè Peri}.

Peri} kaè da na podru~ju CJB Bijeqina ne pos-toje organizovane kriminalne grupe, ali da ima po-

jedinaca koji kontinuirano vr{e razli~ita kri-vi~na djela. Uglavnom je rije~ o takozvanim povrat-nicima u smislu ponovnog izvr{ewa krivi~nih dje-la i osoba koje su ve} osu|ivane na zatvorske kazne.

Kao posebno vrijednu aktivnost policije u smis-lu za{tite javnog reda i mira, Peri} navodi rad po-licije u zajednici.

-U posqedwe vrijeme svakodnevno inspektori kri-minalisti~ke policije kontaktiraju sa mje{tani-ma u semberskim selima, jer su na udaru lopova sis-temi za navodwavawe.Rad policije u zajednici pod-razumijeva, prije svega, preventivno djelovawe usmislu organizovawa gra|ana i policije na za{ti-ti wihove imovine.Peri} kaè da su i u CJB Bije-qina svjesni da situacija uvijekmoè biti boqa, teda policija dobro zna da opu{tawa u tom poslu ne-ma i da se neprekidno mora biti budan, kad je u pi-tawu borba protiv razli~itih oblika kriminala.

-Svjesni smo ~iwenice da po~inilac krivi~nogdjela za 15 minuta moè sa teritorije RS pre}i nateritoriju F BiH (Tuzlanski kanton) ili u Dist-rikt Br~ko. Za dvadesetak minuta mogu}e je pre}idràvnu granicu. Zbog toga na~elnici odjeqewakriminalisti~kepolicijeimaju skoro svakodnevnekontakte sa kolegama u Tuzli i Br~kom, te sa pred-stavnicima Grani~ne policije BiH. Suzbijawekrivi~nih djela organizovanog kriminala (imovi-na i motorna vozila), zloupotreba opojnih droga itrgovina qudima, ostaju i daqe prioriteti zapos-lenih u CJB Bijeqina. Q.Q.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA

KRIVI^NIH DJELA JE MAWE

OP[TINSKI [TAB CZ BIJEQINA ODR@AO KOMANDNO-[TABNU VJE@BU ,,DRINA 2009,,

PRVAÎ]I PRVAÎ]IMA

U ~etvrtak, 4. juna u Velikoj sali Op{tine Bijeqina odràna jekomandno-{tabna vje`ba s ciqem provjere spremnosti Op{tinskog {taba

civilne za{tite u preduzimawu mjera za{tite i spa{avawa qudi i materijalnih dobara u slu~aju pojave prirodnih i drugih nesre}a ve}ih

razmjera. Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} u~estvovao je u ovoj vje`bi kaokomandant Op{tinskog {taba civilne za{tite...

CIVILNA ZA[TITA

NA PRVOJ LINIJI

Uprisustvu kompletnogOp{tinskog {taba ci-vilne za{tite, predstav-nike Republi~ke uprave

CZ, na~elnika Regionalnog cen-ra CZ, te predstavnik civilnea{tite susjednih op{tina Ugqe-ik i Lopare, izvr{ena je demon-tracija situacije mogu}eg plav-

qewa podru~ja uz rijeku Drinu,onkretno, mjesnih zajednica JawaAmajlije. Teì{te je stavqeno

a preduzimawe preventivnih mje-a za{tite, sprovo|ewu pravovre-

mene evakuacije, kao i sprovo|eweaknadne evakuacije, zbriwavawapruàwa medicinske pomo}i.Zakonom je predvi|eno da svaka

p{tina brine o sigurnosti svo-ih gra|ana i materijalnih dobara.Bijeqina se nalazi me|u rijetkim

p{tinama u RS i BiH koja pokla-wa zna~ajnu pa`wu mjerama za{-

ite i spa{avawa od poplava.Imamo dobro osposobqenu jedi-

icu spa{avawa op{tinskog ran-a, a u svim mjesnim zajednicamaoje se nalaze uz rijeke Savu i

Drinu su formirana odjeqewa zaad na vodi. Opremqenost ovih je-inica je dobra, na raspolagawu sum li~na, ali i zajedni~ka tehni~-a oprema koja je neophodna za spa-

{avawe od poplava.-[to se ti~e civilne za{tite

na{e op{tine ona je organizovanai funkcioni{e u skladu sa Za-konom o civilnoj za{titi. MiimamoformiranOp{tinski{tabCivilne za{tite koji rukovodiaktivnostima za{tite i spa{ava-wa, zatim, imamo strukture i je-dinice Civilne za{tite op{te ispecijalizovane namjene, istakao

je Drago Risti}, {ef Odsjeka Ci-vilne za{tite napomiwu}i da se unekim slu~ajevima u akciju za{-tite i spa{avawa ukqu~uju i poje-dina preduze}a, ustanove i ograni-zacije, kao i slu`be susjednih op-{tina, a u slu~ajevima velikih ka-tastrofa u pomo} stiè i vojska.

Ina~e, od svih vrsta prirodnihopasnosti, podru~je na{e op{tine

je zbog svog poloàja i konfigura-cije terena posebno ugroèno odpoplava. Bijeqina i Semberija susmje{tene na u{}u dviju velikihrijeka, Drine i Save, a tu su i broj-ne rje~ice i potoci koje ~esto iz-livaju iz svojih korita i poplav-quju podru~je na{e op{tine.

-Jedna od tema ove na{e vje`be jeza{tita i spa{avawe od poplava uop{tiniBijeqina i towenog neb-rawenog dijela. [to se ti~e rije-

ke Save mi uglavnom imamo odb-rambene nasipe, dok, kad je rije~ orijeci Drini postoje samo nasipina dijelu u{}a u Savu, a daleko ve-}im dijelom imamo nebrawenopodru~je na kom naj~e{}e i dolazido plavqewa, a posebno su ugroè-na podru~ja mjesnih zajednica Ja-wa, Amajlije, Popovi i Me|a{i,precizira Drago Risti}.

Odràvawe komandno-{tabnevje`be je inicirala Republi~kauprava Civilne za{tite koja jepokrenula niz aktivnosti za{titeu RS.

-Provedena je obuka dijela jedi-nica Civilne za{tite za za{tituspre~avawa od poàra, te jedin-stvena obuka deminera i timova zademinirawe, a u protekloj godinismo inicirali i izradu elaborataza vje`be Civilne za{tite i naDan Civilne za{tite, prvog mar-ta, nagradili smo najboqe elabo-rate. Jedan od nagra|enih je elabo-rat koji je uradila slu`ba Ci-vilne za{tite op{tine Bijeqina,izjavio je Dragan[tark, na~elnikOdjeqewa za obuku, informisawe,popunu i logistiku u Republi~kojupravi Civilne za{tite Repub-like Srpske.

M.R.



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.16

PREVENTIVNO

MEDICINSKA ZA[TITA- II DIO

KOLIKO NAM

JE POTREBNAU LOKALNOJZAJEDNICI? Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN

SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

]azim Sarajli} je najve}idio svog ìvota proveome|u slikama. Najprije

je radio kao kustos, na-kon toga i kao direktor Me|unarod-ne galerije portreta u Tuzli. Bavise esejistikom i likovnom kriti-kom, a u svojoj pedesetoj godini po-~eo je da slika. Na ovoj izlo`bipredstavqeno je 28 Sarajli}evihslika razli~ite likovne poetike itematike, nastalih u posqedwe dvi-

je godine, istakao je akademski sli-kar, profesor Miladin Luki}, pri-likom otvarawa Sarajli}eve izlo`-be na Slobomir P univerzitetu.

Profesor Luki} je naglasio daSarajli} u svojim djelima ba{tiniiskustva modernizma tuzlanske sli-karske tradicije, naslawaju}i se nalikovu lektiru \or|a Mihajlovi}a ,prvog akademskog slikara u BiH,

minhenskog |aka s po~etka 20. vije-ka, zatim na slikarstvo Haima Pin-te, Ismeta Mujezinovi}a, MensuraDervi{evi}a, Predraga Hegedu{a idrugih tuzlanskih likovnih stvara-laca.

]azim Sarajli} kaè da je ovowegovo prvo predstavqawe u Bije-qini.

-Uglavnom sam radio portrete,figuralne kompozicije i enterijer.To je moja umjetni~ka opcija, kojomse u posqedwe vrijeme intenzivnobavim. Relativno kratko sam u sli-karstvu, ali sam ve} izlagao na dese-tak izlo`bi. Djela su rezultat mogdvadesetogodi{wegrada. @elio samda se predstavim kulturnoj javnostiBijeqine ovom izlo`bom, a ovo jemali sukus onoga {to slikam u pos-qedwe vrijeme.

S obzirom na to da se godinama

druì sa likovnim umjetnicima koji su izlagali i u Me|unarodnoj ga-leriji portreta u Tuzli, Sarajli}kaè da je portret stara, mo`da inajteà likovna tehnika i tema.

-Neki kriti~ari kaù da je port-ret ve} pomalo anahrona, zaborav-qena tema. Portretu se vra}aju vr-hunski stvaraoci. Mi ìvimo u jed-nom globalnom vremenu koje ne hajeza "ono malo du{e". Ipak, qudskilik je vje~ita tema i inspiracija,nesamo u kwièvnosti, ve} i u sli-karstvu.

Sarajli} isti~e da Me|unarodnagalerija portreta u Tuzli ima izu-zetno dobru saradwu sa profesor-kom Desankom Trakilovi} i Slo-bomir P univerzitetom, te da je bi-

jeqinski hor nekoliko puta do sadagostovao u Tuzli.

Q.Q.

IZLO@BA ]AZIMA SARAJLI]A

MODERNIZAM TUZLANSKE

SLIKARSKE TRADICIJE

Uprvom upisnomroku, prvog i dru-gog juna, kada suse odlika{i pri-

javqivali u ~etvorogodi{-we sredwe {kole, podacikoji su objavqeni na oglas-nim tablama {kola ~ertvr-tog juna nisu razveselilisve koji su podnijeli prija-ve za upis u ̀ eqene im {ko-le. U Poqoprivredno-medi-cinskoj {koli vladalo jeveliko interesovawe za up-is za medicinskog tehni~a-ra. Prijavilo se 40 odli-

ka{a, a mjesta ima samo zawih 28, odnosno za jedno od-

jeqewe. Za farmaceutskogtehni~ara je konkurisalo35, a prima se samo 28.

Interesovawe za smjer fi-zioterapeutskog tehni~arapokazalo je 12 odlika{a.

Za struku poqoprivredei prerade hrane javilo sedvoje u~enika, za veterinar-skog tehni~ara 28, dok za st-ruke poqoprivredni tehni-~ar i prehrambeni tehni-~ar nije bilo zainteresova-nih u prvom upisnom roku.

U Tehni~koj {koli ,,Mi-hajlo Pupin’’ je nakon prvogupisnog roka za ~etrvtistepen ostalo mjesta za jo{90 u~enika. Odjeqewe teh-ni~ara ra~unara je ve} po-puweno, dok se za odjeqewetehni~ara elektro-energe-tike prijavio samo jedan, aza ma{inskog tehni~ara ni-

je se prijavio nijedan odli-ka{.

Za odjeqewe tehni~aradrumskog saobra}aja u pr-vom krugu ima 14 prijava, aza tehni~ara PTT saobra-

}aja sedam.U Gimnaziju ,,Filip

Vi{wi}’’ se prijavilo 150odlika{a, od toga wih 100za op{ti smjer, 39 dru{tve-no-jezi~ki smjer, 7 za pri-rodno-matemati~ki i ~eti-ri za ra~unarsko-informa-ti~ki.

U Sredwoj stru~noj {ko-li u Jawi je u prvom roku sa-mo troje odli~nih podnije-lo prijave i to dvoje za eko-nomskog tehni~ara i jedanu~enik za trgova~kog tehni-~ara. M.R.

ZAVR[EN PRVI UPISNI ROK U SREDWE [KOLE

RASTE INTERES ZAMEDICINSKU [KOLU

Da bi se upotpunila slika o sadràju preven-

tivno - medicinske za{tite da}emo jo{ samoneke elemente ve} izne{enih mjera (izpro{log broja).Kada se javi u~estalije obolijevawe, a poseb-

no kada se pojavi usamqeni slu~aj osobito opas-nih zaraznih oboqewa, sprovode se postupciprotivepidemijskih mjera. Ove mjere sprovodizdravstvena slu`ba kroz sqede}e aktivnosti:

- higijensko - epidemiolo{ko izvi|awe i

osmatrawe,- rano i aktivno otkrivawe oboqelih,- anketirawe oboqelih i zdravih iz okoline

oboqelog,- rana i brza dijagnostika i rano lije~ewe,- izolovawe zaraznih bolesnika i- prijavqivawe zaraznih oboqewa.Va`no je ista}i na~elan stav da se kod spro-

vo|ewa protivepidemijskih mjera poo{travasprovo|ewe higijensko - profilakti~kih mjera.Ne treba zaboraviti i potrebu organizovawa

i sprovo|ewa mjera medicinske radiolo{ko -

hemijske i biolo{ke za{tite u ciqu detekcijei identifikacije navedenih {tetnih materijau vodi, hrani, biolo{kom materijalu, sanitets-

kom materijalu, kao i u predmetima op{te upo-trebe. Zna~ajan je problem uskladi{tewa,transporta i krajwe dispozicije ve} upotrijeb-

qenog nuklearnog i hemijskog materijala, kakoiz industrije, tako i iz zdravstvenih ustanova.

U dosada{wim tekstovima poku{ali smo ,,lo-

cirati’’i dati kratak sadràj aktivnosti PMZu sistemu zdravstvene za{tite. Samo od sebese name}e potreba da se sagleda kako je reguli-

sana i zakonski postavqena ova problematika.Osnovni zakon koji reguli{e problematiku

zdravstvene za{tite stanovni{tva RS je, naosnovu odredaba Ustava RS, done{en prije 10godina i od tada su ura|ene dvije izmjene nave-

denog zakona, prvenstveno ,,kozmeti~ke priro-

de’’ (2001, 2002. godine). Ovim zakonom su regu-

lisana prava, du`nosti i ustanove u kojimagra|ani ostvaruju zdravstvenu za{titu, kao iprava, du`nosti i slu`be u pruàwu zdravst-

venih usluga.Primarna prevencija se ostvaruje u ambulanti

porodi~ne medicine i higijensko-epidemiolo{keslu`be (HES) u okviru primarne zdravstvene za-{tite koju pruàju domovi zdravqa na op{tins-kom teritorijalnom principu. Specijalisti~ki ivisokospecijalisti~ki nivo se organizuju isprovode kroz Regionalne i Institute za zd-

ravstvenu za{titu na dràvnom i entitetskomnivou. Drugi vaàn zakon, ako ne i najva`niji

zakonski propis za PMZ je Zakon o za{titistanovni{tva od zaraznih bolesti. Trenutnose vodi javna rasprava o Nacrtu novog Zakona,koga karakteri{u konkretizacija, posebno la-

boratorijske dijagnostike, kao i izmjene listezaraznih bolesti koje se obavezno prijavquju.Iz dosada{we liste su iskqu~ene neke boles-

ti sa zna~ajnim u~e{}em u razboqevawu sta-novni{tva (streptokokne angine) kao i druge,a na listu su stavqene ``moderne` ̀zaraznebolesti (SARS, npr.), kao i povratak ,,stare’’zarazne bolesti - herpes zoster. Osim nave-

denih zakonskih propisa vaàn je tako|e i Za-

kon o otrovima, koji reguli{e proizvodwu,stavqawe u promet, transport i upotrebu otro-

va. Svaki od nabrojanih Zakona je posluìo kaoosnov dono{ewa razli~itih pravilnika kojimse bliè i konkretnije ure|uju postupci i ak-

tivnosti u sprovo|ewu za{titnih mjera. Takopo pitawu ,,proizvodwe’’vode za pi}e na snazisu nekoliko pravilnika koji ure|uju od togakako treba da izgleda izvori{te i zone sani-

tarnog reìma u wima, do bakteriolo{kih i

hemijskih pregleda i nalaza uzoraka da bi sevoda mogla cijeniti kao higijenski ispravna zaupotrebu. Tako|e, postoje pravilnici koji regu-

li{u pitawa vakcinacija, DDD mjera, o kont-roli i nadzoru nad ishranom, ve} navedeni ootrovima, a o wima }e biti vi{e rije~i kadase bude obra|ivala odre|ena tematika.

KAKO JE ZAKONODAVNO RIJE[ENA?



PISMA ÎTALACA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.18

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004-080U Bijeqini, dana 01. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004-080, pozahtjevu MARICE \URI], k}eri Vasilija iz Modrana, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku

je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk

ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 308/2 po kulturi {uma2. klase zv. Hiseta u povr{ini od 3200 m2, broj: 309/2 po kulturipa{wak 2. klase zv. Hiseta u povr{ini od 1700 m2, broj: 716 pokulturi pa{wak 2. klase zv. Oku}nica u povr{ine 3000 m2, broj:717/2 po kulturi wiva 6. klase zv. Oku}nica u povr{ini od 3000m2 i broj: 1642 zv. Brod po kuluri wiva 4. klase u povr{ini od5185 m2 i {uma 3. klase u povr{ini od 572 m2 upisane u Pl. 725k.o. Modran

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 725k.o. Modran upisana je \uri} (Vasilija) Marica sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili nekodrugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom udva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer u pro-tivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nek-

retninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zem-qi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranijepriloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova naja-

va se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Pod-ru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-134U Bijeqini, dana 27. 05. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-134, pozahtjevu HUSEINA ZAKOMCA, sina Alije iz Tuzle, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, utoku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàkozna~ene su kao k.~.br. 3494 u naravi stambena zgrada povr{ine78 m2 i dvori{te povr{ine 113 m2, {to ukupno iznosi 191 m2,upisane u Pl. 2465 K.O. jawa 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 2465K.O. Jawa 1 upisan je Husein Zakomac sin Alije sa 1/1.Pravo na upis svojine u postupku uspostave novogzemqi{nokwi`nog ulo{ka stekao je Husejin Zakomac sinAlije iz Tuzle sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili nekodrugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom udva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer u pro-tivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nek-

retninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zem-qi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije

priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova naja-

va se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Pod-ru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Da li je dovoqno da na-rodi {to ìve podzastavom RepublikeSrpske, samo prisust-vuju, iz godine u god-

inu u sve mawem broju, predajusje}awu na{u slavu i na{e à-losti, stajawem na komemoraci-

ji ili u ciqu obiqeàvawa ne-kog datuma ili kulturne mani-festacije i izraàvaju svojusaglasnost ili srodnost sa raz-logom okupqawa ali ni~im iz-raènog zajedni~kog, javno islobodno istaknutog imenite-qa koji potvr|uje zajedni{tvookupqenih, istorijsko nasqe|e,tradiciju i kulturu, patrioti-zam, zastavu i intonirawe him-ne ,,Boè pravde’’. Koliko mi jepoznato ni zastava, kao ni him-na ,,Boè pravde’’ nisu zabrawe-ni za javno isticawe, niti iz-vo|ewe, a kako nema zabrane, ne-ma ni kazne.

Koji je onda razlog za zabo-ravqawe vlastitog, kolektiv-nog, identiteta?

Odgovor je zajednica, sa svojim izabranim i imenovanimpredstavnicima koji zaborav-qaju da su obavezni, sve tokovedru{tva organizovati u kultu-ri i tradiciji naroda iz kog po-ti~u i koji ih je izabrao, pa

samim tim {to predstavqajuistorijski narod sa svom svojomkulturom u koje ubrajam i obi-~aje, potrebu naroda za istica-wem, izvo|ewem svojih simbolaformalizovati propisivawemobaveznog dijela protokola ko-

jih se mora i treba pridràvatisa sadràjem propisanim za sva-ku posebnu priliku sve dok za tobude postojala potreba. Ovihdana odràvani su razni festi-vali, obiqeàvawa formirawa

jedinica Vojske Republike Srp-ske, komemoracije, polagawecvije}a i vijenaca na masovnimgrobnicama Vojske RepublikeSrpske, kao spomenicima.

Da nije pretjeranog teksta re-pertoara, te{ko bih se moglozakqu~iti gdje i kome se odajepo~ast, a qudi odre|eni zaobavqawe ~ina polagawa vije-naca i cvije}a ostaju bukvalnozate~eni: ,,Zar je to sve?” Nizastave pod kojom su poginuli,niti himna (nazovimo je sve~a-nom pjesmom) sa kojom su se po-nosili i za koju su se nadali da}e pokoqenima koja dolaze wi-hovi simboli pod kojima su pri-nijeli najvredniji dar svom na-rodu biti prenijeti sa istimzna~ewem i qubavqu koju su oninosili u svojim srcima.

O izno{ewu i isticawu rat-nih zastava jedinica koja bitrebalo sa ponosom i dostojan-stvom pokazati djeci i unucimaqudi koji su se borili pod wi-ma, nema ni govora. Kao da je bi-ti vojnik Vojske Republike Srp-ske i pripadati jedinici koja seborila za pobjedu bez podlostii pretenzija za tu|im i kojinisu èqeli rat, sramota.

Pored mnogih nave{}u iprimjer ,,izbjegavawa” obavezaisticawa zastava RepublikeSrpske na zgradama ~iji su vlas-nici fizi~ka lica organizo-vani kao ,,Zajednica eta`nihvlasnika” koje su pravna lica,pa samim tim i obavezu po{to-vawa i sprovo|ewa Zakona oupotrebi zastave, grba i himne.Mnoge, starije zgrade nisu ni upredratnom periodu imale no-sa~ ili jarbol za isticawe zas-tava, ali se ta ru`na praksa nas-tavqa i danas. Ve}ina novoiz-gra|enih stambenih zgrada nemaizgra|en odgovaraju}i nosa~ zazastavu, mada su za wih izdataodobrewa za upotrebu nakontehni~kog prijema, {to je uzemqama Evropske Unije strogopropisana obaveza.

Svetislav Stevanovi}, dipl. ekonomista

TREBA LI DA

SAVIJEMO I ZASTAVE?

PISMA ÎTALACA

Povodom 55 godinamature prve gene-racije bijeqinskeU~iteqske {kole,

predstavnici generacije dogo-vorili su se da od 26 i 27. juna2009. godine u Bijeqini seodràvaju zajedni~ki susreti.Prvi susreti generacija U~i-teqske {kole odrà}e se u sa-li Doma omladine u Bijeqini,sa po~e-tkom u 12 ~asova.

Organizacioni odbor jeformulisao sqede}i program:

1. Otvarawe Susreta,a) Mom~ilo Babi}, pred-

sjednik Organizacionog odbo-ra pozdravna rije~

b) Akademik Qubomir Zu-kovi}-besjede,

v) Branka Zekanovi}: himna,,Ta iskra li si, ti Filipe’’g) Dragica \eki}: pjesma

,,Sveti Savo’’

d) Fahra Crnki}: esej ,,U~i-tequ od u~iteqa’’

|) Sla|ana Todorovi}: pjes-ma ,,Poema o u~iteqici’’

2. Drago T. Panti} ,,Pedago-gizacija dru{tva kao humanis-ti~ki i demokratski ~in u re-formi obrazovawa’’ (uvodnireferat)

3. Pozdravne rije~ki gostiju4. Sje}awe biv{ih u~enika

na {kolovawe i u~iteqevawe5. Kazivawe profesora o

U~iteqskoj {koli i wenimgeneracijama

6. Glavna tema: ,,[kola inastavnik-ju~e, danas, sutra’’

a) Referat ,,U~iteqska {k-ola u Bijeqini krupan korak urazvoju {kolstva u Semberiji

Posebni prilozi bi}e pod-nijeti o trojici uglednih u~i-teqa na podru~ju Semberije:Gavrilo Suboti}, glavni i od-govorni urednik ,,Prosvjetnoglista’’, Boò Pavlovi}, izu-zetan mentor i savjetnik peda-go{kih prakti~ara i JovanDu~i}, veliko ime u srpskojkwièvnosti.

b) Saop{tewe i duskusije7. Prijem za u~esnike susre-

ta u Op{tini Bijeqina

27. jun 2009. u 9 ~asova

1. Saop{tewe i diskusije otemi ,,[kola i nastavnik-ju-~e, danas, sutra’’

2. Poruke i zakqu~ci o ide- jama i akcijama za budu}nost

a) Prijedlog za osnivaweDru{tva ,,Semberski u~iteqi’’

b) Prijedlog za osnivawePedago{kog muzeja u Bijeqini

v) Prijedlog za ustanovqe-we nagrade ,,U~iteqsko pero’’

g) Teze o reformi osnovnogvaspitawa i obrazovawa

d) Teze za novi studijskiplan pedago{kih fakulteta

|) Projekat ,,SpomenicaU~iteqske {kole u Bijeqini1950-1972 Prijedlog da se us-tanovi ,,Svetsavska nagrada’’

`) Prijedlog da se otvori,,Pedago{ka antikvarnica’’ uBijeqini

z) Vidovdanska poruka u~i-teqa Semberije

i) Prijedlog da se ustanovi,,Fond za {kolovawe djece po-qoprivrednika Semberije’’

j) prijedlog da se ustanovi,,Studentski festival’’

k) Projekat ,,fizi~ka kul-tura u sistemu obrazovawa udru{tvu’’

l) Inicijativa da se 2010.godine odrì u Bijeqini ,,Kon-gres studenata Semberije’’

m) Inicijativa da se osnujeFond solidarnosti prosveta-ra Semberije

n) Prijedlozi za koncepcijuorganizovanijih manifestac-ija posve}enih Filipu Vi{-wi}u

o) Program Drugih susretageneracije U~iteqske {kole2010. godine koji }e biti pos-ve}eni i jubileju 60 godina odosnivawa U~iteqsko {kole uBijeqini.

Susreti generacija U~iteq-ske {kole predstavqa}e Po-dstrek za druèwe i saradwupedago{kih radnika i drugihstru~waka sa podru~ja Sembe-rije i {irih regiona, prijesvega u ostvarivawu koncep-cije dru{tva znawa, informa-cionog dru{tva, pedago{kerevolucije i kulture mira.

ORGANIZACIONIODBOR

za pripreme Prvih susretageneracijaU~iteqske {kole

u Bijeqini

PRVI SUSRETI GENERACIJAUÎTEQSKE [KOLE U BIJEQINI



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.20

STOJA SAVI]16.06.1989-16.06.2009.

Po~ivaj u miru dobrana{a majko

TVOJA D JECA

POMEN

CVIJETE KRSMANOVI]

Va{a djeca: RADOSLAV i RADA sa porodicama

POMEN

SKOKO OLGA1922-2008.

S qubavqu i po{tovawem

PORODICA

Dana 15. juna navr{ava segodina dana od kako

nije sa nama

GORANA SAVI]A

Vrijeme prolazi,rana je sve ve}a,

a bol sve ja~i u du{i

majke i sina

Dana 19. avgusta 2009. godine

navr{ava se 17 godina odpogibije

MILKE JELAÎ]

Mnogo je lijepih uspomena

da te vje~no pamtimo, da otebi s ponosom pri~amo i da

te nikada ne zaboravimo.

Tvoja GOGAsa porodicom

Dana 13.06.2009. godinenavr{avaju se tri godine od

iznenadne smrti majke

DEJAN TOMI]Pro{le su duge tri godine

od kada nisi sa nama. Te{kose mirimo sa ~iwenicom daTebe vi{e nema i da vi{enikada ne}emo vidjeti Tvojenasmijano lice i ~uti Tvojglas, ali }emo Te uvijek pam-titi vedrog, veselog dobrogi plemenitog kakav si bio.

Tvoji najmiliji

RADENKO TOMI]Sedamnaest godina je

pro{lo od kako smo Teizgubili. Ostaju tragovikoji se ne bri{u, sje}awa

koja ne blijede, rane koje nezarastaju i pitawe na koje

nema odgovora.Za tobom vje~no patetvoja mama, brat i sin

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

Povoqno prodajem novusisiva~-RANIBOWpogodan za sve vrstepruàwa usluga po

stanovima-ku}ama-prawe,usisavawe(tepiha, kau~a,

prawe plo~ica)! 065/438-944,055/201-345

Traìm ~ovjeka zabrak, starosti od 65-70

godina. Obezbije|enstan u Velikoj

Obarskoj.Molim bez SMS poruka.!066/175-407

Prodajem dje~ijikrevetac

sa du{ekom u odli~nomstawu, dvoja dje~ija

kolica, bebi sjedi{teza auto, dje~iju{etalicu, bebi

quqa{ku,sve veoma povoqno! 065 -670-751

Prodajem ku}u sa centralnim gri-

jawem, dvori{tem igaraòm.

Cijena po dogovoru.! 055/209-133

S qubavqu, po{tovawem i tugom ~uva}emo uspomenu isje}awe.

Suprug MILORAD, k}erke SNE@ANA,SVETLANA i RADMILA, zetovi, unu~ad

i ostala rodbina i prijateqi

JOVANKI (ro|. Bumbi}) PAPRICA

Dana 13.06.2009. godine u subotu u 10 ~asova, odrà}e se polu-godi{wi pomen na Gradskom grobqu u Pu~ilama na{oj dragoj

Mnogo je lijepih uspomena da vas vje~no pamtimo, da o vama s

ponosom pri~amo i da vas nikada ne zaboravimo.K}erke SLAVKA i DARINKA

MARA

Pomen je 13.06.2009. u 16 ~asova

G. Magnojevi}NA[I DRAGI RODITEQI

QUBI[U SAVI]AMAUZERA

07.06.2000-07.06.2009.

TvojiKOJI]I i SEKULI]I

U znak sje}awa na na{eg dragog Dana 04.06.2009. godinenavr{ilo se 11 godina od

smrti na{e majke

Dana 14.06.2009. godinenavr{avaju se tri godine

od smrti na{eg oca

@ARKA KRSMANOVI]A

\OKANKALAJXI]

[kola glume koju vodi akademska umjetnica Qiqana\uri}, upisuje nove polaznike. Upis je u prostorija-ma O[ "Vuk Karaxi}", subotom od 10.00 do 13.00.



SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportU POSQEDWOJ UTAKMICI SEZONE RADNIKUBJEDQIV (5:1) PROTIV SOKOÂNA

Iako su gostima bodo-vi bili neophodni uborbi za opstanak, adoma}in bez ikak-

og rezultatskog motiva, Rad-ik je bio boqi rival tokomvih 90 minuta, mada je boqu iadmo}niju igru krunisao tekdrugom poluvremenu. Ruku na

rce, igrom kakvu je pruìo uBijeqini, Glasinac nije niasluìo opstanak u eliti, aako su neki drugi klubovi,li~nog kvaliteta, ipak izbo-ili opstanak, trebalo bi davoju ocjenu daju nadle`ni

fudbalski organi.Po~etak utakmice u Bijeqi-

i pripao je doma}oj ekipi,li su se prvi radovali gostier su u 8. minutu do{li u vo|-tvo pogotkom Ne|e [uke izpravdano dosu|enog jedanaes-erca, nakon {to je Gavri-lo-

neoprezno startovao naapada~a gostiju Planin~i}a.

I pored toga Bijeqinci su na-tavili da napadaju, pa su evroolom Marinkovi}a sa nekih5 metara uspjeli da izjedna~eezultat. Ne{to vi{e ne-dos-ajalo im je i sportske sre}e,ogotovo maleroznom Filipu

koji je u 16. i 39. minutuogodio stativu protivni~kogola.

U drugom poluvremenu gostiisu imali vi{e snage da pru-

è ozbiqniji otpor, pa je gol-man Neboj{a Div~i} bio pri-moran da jo{ ~etiri puta vadi

optu iz mreè. Najprije ga je60. minutu savladao Vuji} iz

eposredne blizine, a do krajatakmice ekipa Radnika igra-a je za svog najboqeg strijela-a MirkaMarinkovi}a koji se

o{ tri puta upisao u listu st-ijelaca i na kraju dobio zas-uèn aplauz od malobrojnihavija~a koji su do{li na pos-

qedwu utakmicu ove sezone.[ampion je, kao {to se ve}

dranije znalo, Rudar Prije-or koji je izborio ulzaka u

Premijer ligu BiH, dok jeRadnik kona~no tre}i na ta-

eli iza drugoplasirane Ko-are.

Iz lige ispadaju Jedinstvoz Br~kog, Gasinac iz SokocaBorac iz [amca.Novi ~lanovi Prve lige su

Napredak iz Doweg [epka iSloga iz Trna. T.N.

RADNIKU

TRE]E MJESTORADNIK 5GLASINAC 1STRIJELCI: 0:1 [uka (8,penal), 1:1 Marinkovi} (35),2:1 Vuji} (60), 3:1 Marinkovi}(64), 4:1 Marinkovi} (83), 5:1Marinkovi} (89), stadion:Gradski, gledalaca: 150, sudi-ja: Dragan Petrovi} (BawaLuka) 7,5, pomo}nici: DraganMejaki} i Dragan Li~ina (obaiz Bawa Luke), delegat: DraganAn~i} (Prwavor), ùti kar-toni: Vasi}, Mitrovi},Gavrilovi}, Pavi}, \uri},Su{i} (Radnik), Jolovi},[uka, Stani} (Glasinac).Igra~ utakmice: Mirko

Marinkovi} (Radnik) 8,5.

RADNIK: \or|i}, Vasi},Mitrovi} (od 46. Arnautovi}),Jevti}, Konculi}, Gavrilovi}(od 17. Jawi}, od 46. Su{i}),Pavi}, Ga{ovi}, \uri},Marinkovi}, Vuji}. TrenerNikola Bala.

GLASINAC: Div~i}, ]irjani},Pajevi}, Maksimovi}, Kova~(od 73. ]erani}), ôli}, Skoko(od 76. Stani}), Jolovi}, [uka,Planin~i}, Mo~evi}. TrenerDavor Krsmanovi}.

PO ZAVR[ETKU FUDBALSKE SEZONE,NA POMOLU NOVA KRIZA U BIJEQINSKOM PRVOLIGA[U

Iako je Radnik tek za-vr{enu sezonu okon-~ao na tre}oj pozici-

ji prvoliga{ke tabe-le, bio u~esnik finalne utak-mice Kupa RS i izborio plasmanme|u osam najboqih klubova uKupu BiH, predsjednik Uprav-nog obora Dragan Peri}, nalazise pred podno{ewem neopoziveostavke.

- Tekst ostavke ve} sam napi-sao, ostalo je samo da ispod westavim potpis i to }u najvjero-vatnije u~initi do sjednice Up-ravnog odbora koju sam zakazaoza 10. juni. Razlog je izuzetno te-{ka finansijska situacija, od-nosno nespremnost {ire lokal-ne zajednice da u~estvuje u stva-rawu potrebnih uslova za nor-malnofunkcionisawe kluba, a utakvoj atmosferi ni ja nisam umogu}nosti da u ve}oj mjeri dop-rinesem poboq{awu situacije uklubu, kaè Peri} koji se na ~e-lu UO Radnika nalazi od decem-bra 2007. godine.

Od januara do juna Radnik je izop{tinskog buxeta dobio petmjese~nih rata po 24.000 KM(ukupno 120.000 maraka), me|u-tim samo za plate i honorare umjese~no se potro{i oko 17.000KM, od ~ega oko 11.000 ide naplate fudbalerima i stru~nom{tabu, 3.700 na stalno zaposlenei radnike angaòvane po ugovo-ru o djelu i ne{to vi{e od 2.000KM na trenere u omladinskom

pogonu. Po~etkom januara podig-nut je kredit od 20.000 KM za sa-nirawe dugova prema fudbaler-ima, a u ovoj godini ispla}ene su

januarske i februarske plane,{to zna~i da se svima, od fudba-lera do administrativaca, dugujupo tri li~na dohotka. Ostalinovac utro{en je za finansira-we priprema, takmi~ewa u KupuRS i proqetne polusezone u Pr-voj ligi RS, te ostalih tro{-kova bez kojih klub ne bi mogaofunkcionisati. Prihodi izdrugih izvora su zanemarqivi,pa nije te{ko zakqu~iti da jeUpravni odbor pao na tom is-pi-tu, iako se u wemu nalazi neko-liko bogatijih bijeqinskih biz-nismena.

- Divim se fudbalerima istru~nom {tabu na svemu {to suizdràli i rezultatima koje supostigli. To }u re}ii na sjedni-ci Upravnog odbora i oni ni ukom slu~aju nisu razlog zbogkojih namjeravam da odem izkluba, tvrdi Peri}.

U protekloj sezoni nekolikoigra~a koji su prethodnog qetado{li u Radnik i onih iz om-ladinskog pogona pokazali su daimaju potreban kvalitet i zaambiciozniji klub od Radnika.Me|utim, po{to svi imaju jedno-godi{we neamaterske ugovreoni su ovog qeta slobodni u iz-boru nove sredine. Tokom zimeve} su oti{li Marko Ze~evi},Miqan Vico i Vladimir Ran-ki}, a sada se na izlaznim vrati-ma nalaze najboqi strijelaclige Mirko Marinkovi}, zatimAsmir Avduki}, Pavle Su{i},Filip Vuji}, Cvijetin Pavi},Dragan Konculi}...

To su razlozi {to navija~i sazebwom i{~ekuju {ta }e se do-ga|ati u qetnoj pauzi, jer su mno-gi vjerovali da }e Radnik u na-rednoj sezoni najaviti juri{ zapovratak u Premijer ligu. Jasno

je da ih ne interesuje prvoli-ga{ko takmi~ewe, jer se ovogproqe}a na Gradskom stadionuokupqalo tristotiwak, a u fi-ni{u sezone i mawe gledalacapo utakmici, iako je ulaz na pr-venstvene me~eve bio besplatan.

T.N.

DRAGAN PERI] ODLAZISA MJESTA PREDSJEDNIKA

KONA^NA

TABELA1. Rudar Prijedor 64

2. Kozara 57

3. Radnik 52

4. Proleter 41

5. Sloga 41

6. Sutjeska 40

7. Qubi} 40

8. Drina 39

9. Sloboda 39

10. Famos 39

11. Mladost 39

12. Drina HE 39

13. BSK 3814. Borac 37

15. Glasinac 34

16. Jedinstvo 33

DraganPeri}

Nastavqa seserija odlazaka...



SPORT SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.22

PRELAZNI ROK

Centarfor RadnikaMirko Marinkovi}koji je sa 19 golovaubjedqivo najboqi st-

rijelac Prve fudbalske lige RSu tek zavr{enoj sezoni, najvje-rovatnije }e karijeru nastavitiu ekipi novog premijerliga{aOlimpik iz Sarajeva. Dobre ig-re u dresu Radnika napada~a koji

je ponikao u ugqevi~kom Rudarunisu ostale nezapaène, pa su maliizgledi da Marinkovi} i daqeostane na Gradskom stadionu.

[ef stru~nog {taba Olim-pika Husref Musemi}, koji je isam nekada bio najboqi stri-

jelac bijeqinskog kluba, uporan je u nastojawima da Marinkovi}pre|e u redove "vukova".

Wegove igre i golgeterskiu~inak pa`qivo su pra}eni, a~etiri pogotka koje je postigaoprotiv Glasinca bila su najboqapreporuka za skaute sarajevskogkluba.

- Prelazni rok je dug, pa }emovidjeti {ta }e se dogoditi.Ponuda ima,alitrenutno mi onenisu u prvom planu, po{to è-lim da se dobro odmorim pozavr{etku najuspje{nije sezoneu mojoj karijeri. Pro{logodi{wa odluka da

zaigram za Radnik pokazala sekao pun pogodak i zahvalan samstru~nom {tabu i qudima uklubu {to su imali povjerewa umoje mogu}nosti. Ne{to konk-retnije o nastavku karijeremo}i}u da kaèm u narednim danima,ostao je zagonetan Mirko Ma-rinkovi}.

Poznavaoci prilika tvrde da je golgeter Radnika dobio konk-retnu ponudu od predstavnikaOlimpika i da se radi o uslovi-ma koji se ne odbijaju tek tako,po{to qudi iz ovog kluba èleda stvore respektabilnu ekipuza nastup u Premijer ligi BiH.

MARINKOVI]U OLIMPIKU?

STOPAMA MARKA ZEÊVI]AU Olimpiku se nalazi jo{ jedan fudbaler koji je, ne tako davno,branio boje bijeqinskog kluba. Radi se o Marku Ze~evi}u koji jena poziciji lijevog spoqweg bio u jesewem dijelu proteklesezone standardni prvotimac Radnika. Za Olimpik nastupa idoskora{wi napada~ Kozare iz Gradi{ke Goran Ku{qi}.

Na tradicionalnom Me-morijalu "Hakija Turaj-li}" koji je proteklogvikenda odràn u Sara-

jevu, bokseri bijeqinskog Radnika,nastupaju}i za selekciju BiH, os-vojili su dvije zlatne i jednu sre-brnu medaqu. Zlatna odli~ja pri-pala su Veliboru Vidi}u koji je,nakon tri pobjede, progla{en i zanajboqeg tehni~ara na ovoj me|una-

rodnoj smotri, i Adnanu Haxihaj-di}u, dok je srebrnu medaqu osvo-

jio Emil Marki}, po{to je nakondva trijumfa, finalnu borbu pre-dao zbog povrede.

Dobar utisak ostavili su i os-tali reprezentativci BiH, a zlat-ne medaqe u svojim kategorijamaosvojili su Fetahovi} (najboqibokser turnira), Haxi} i Bo{wak,svi ~lanovi BK Ilixa.

- Ovo je bila jo{ jedna proba zana{e boksere pred nastup na Me-diteranskim igrama. Pokazali su,da }e, uz pripreme koje ih o~ekuju,imati {ta da pokaù na veoma ja-kom turniru koji ih o~ekuje u ok-viru Mediteranskih igara, kaètrener bijeqinskih boksera Mi-lenko Tomi} koji, ujedno, obavqa idu`nost direktora bokserske rep-rezentacije BiH. T.N.

MEMORIJAL ,,HAKIJA TURAJLI],,

VIDI] NAJBOQI TEHNIÂR

OKONÂNA SEZONA U DRUGOJ FUDBALSKOJ LIGI RS, GRUPA ,,ISTOK,,

[ampionat Drugefudbalske ligeR e p u b l i k eSrpske, grupa

"istok" okon~an je trijumfomNapretka iz Doweg [epkakoji je sa bodom prednostiispred Romanije iz Palaosovjio titulu i nakon trigodine, vra}a se u prvu liguRepublike Srpske. Do {ampi-onskih bodova Napredak jestigao na gostovawu u Mili-}ima gdje je savladao doma}uistoimenu ekipu rezultatom1:0 pogorkom Vasiqevi}a u 61.minutu. Na taj na~in Napre-dak je osvojio 63 boda, a Roma-nija je ostala na 62 boda, po{-to je u posqedwem kolu bilaslobodna zbog ranijeg istupa-wa iz lige ekipe Han Pijeska.

I borba za opstanak bila jezanimqiva do posqedweg ko-la, ali su na kraju izu lige is-pala samo dva kluba, a to su,pored ve} pomenutog Han Pi-

jeska, OFK [ekovi}i i Pod-riwe iz Tr{i}a. Rudar iz Ug-qevika izborio je opstanak uposqedwem kolu, jer je u di-rektnoj borbi za o~uvawe dru-goliga{kog statusa lako sav-ladao OFK [ekovi}e sa 3:0(dva gola Cviji}, jedan St-

jepanovi}), a u ligi su ostalii Mili}i uprkos porazu odekipe iz Doweg [epka.

Semberski klubovi su u pos-qedwem kolu igrali neva`neutakmice, jer nisu bili ni u

borbi za opstanak ni u borbiza {ampionsku titulu. U bor-bi za tre}u poziciju na tabeliMladost je u Velikoj Obarskojsavladala Podriwe iz Jawe sa2:1 (Todorovi} 61. 90. - Sajta-novi} 31.), Proleter je u Bro-cu savladao doma}e Jedintvosa 3:1 (Kunovac 4. Niki} 13. 50.- Jelisi} 78), dok je Gorica izPu~ila poraèna od Lokomo-tive u Br~kom sa 4:1.

Kona~an plasman ekipa sana{eg podru~ja je sqede}i.Mladost iz Velike Obarske jetre}a sa 47 bodova koliko imai ~etvrtoplasirano Podriweiz Jawe.

Proleter je peti sa 46,Jedinstvo sedmo sa 38, Goricadeveta sa 35, a Rudar iz Ugqe-vika koji je osvojio 31 bod je

jedanaesto.Novi ~lanovi drugoliga{-

kog "istoka" su Mladost izSandi}a i Hercegovac iz Bi-le}e.

T. N.

NAPREDAK U ELITI@ALBA ROMANIJERukovodstvo Romanije iz Pala uloìlo je Fudbalskom savezu

RS àlbu na nepravilnu registraciju fudbalera Napretka izDoweg [epka Danijela Milojevi}a. Romanija se àlila na~iwenicu da je Milojevi} registrovan za Napredak bez serti-fikata Fudbalskog saveza BiH iako je wegov prethodni klubbio FK "Beli orlovi" iz Toronta.Ukoliko se navodi Romanije pokaù ta~nim, Napretku prijeti

oduzimawe bodova, a samim tim i titule, a Milojevi}uvi{emjese~na kazna zabrane igrawa.

Iako se uporno bo-rila za opstanak uRegionalnoj ligi,grupa "istok"

Semberija Gaj iz Sredwe â-|avice ipak nije uspjela daizbori opstanak. Ekipa kojusa klupe predvodi Vuka{inJovanovi} poraèna je u pos-qedwem kolu od Bir~a (2:4)na gostovawu kod ovog kluba,a po{to su direktni kon-kurenti u borbi za opstanakBSK Ledinci i Mladost izBogutova Sela zabiqeìlipobjede ekipa iz Sredweâ|avice morala je da sepomiri sa selidbom u niì

rang.Takva sudbina prijetila je

prije posledweg kola BSKLedincima ali je pobjeda od4:1 protiv Radni~kog iz Ka-rakaja bila dovoqna za klubiz Batkovi}a da izbjegne is-padawe. U posqedwi ~as spa-sla se i Mladost iz Boguto-vog Sela koja je pred svojimnavija~ima savladala Brat-stvo iz Bratunca sa 2:1.

[ampionsku titulu i pre-lazak u Drugu fudbalsku liguRS, grupa "istok" osvojila jeMladost iz Sandi}a koja je tou~inila na ubjedqiv na~in.Sloga iz Bijeqine ostvarila

je lijep uspjeh osvajawem tre-}eg mjesta, dok je Drina iz Amaj-lija takmi~ewe zavr{ila naosmoj poziciji iako je dugovremena bila u vrhu tabele.Sloga je u posqedwem koluporaèna u Lon~arima odMladosti (0:2), a Drina u ê-lopeku od Srpskog sokola (1:4).

Pored Semberije selidbu uniì rang nisu mogle da izb-

jegnu ni Gr~ica iz Br~kog iBira~ iz Dervente.Novi ~la-novi ove grupe Regionalnelige bi}e poznati po zavr-{etku {ampionata u niìmrangovima takmi~ewa.

T.N.

TUGA U Â\AVICIREGIONALNA FUDBALSKA LIGA

KONA^NATABELA

1. Napredak 63

2. Romanija 62

3. Mladost (VO) 47

4. Podriwe (J) 47

5. Proleter 46

6. Vlasenica 41

7. Jedinstvo 38

8. Lokomotiva 36

9. Gorica 35

10. Mladost (R) 32

11. Rudar 31

12. Vele` 31

13. Mili}i 28

14. Podriwe (T) 26

15. [ekovi}i 26

MirkoMarinkovi}

VeliborVidi}



ZANIMQIVOSTI / OGLASISEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. 23

T

uzla je od pamtivijekagrad soli. Ime ovoggrada, oduvijek, krozsve faze wegovog pos-

tojawa i na jezicima svih pu-topisaca, kartografa, istori-~ara i osvaja~a bilo je vezanoa so. Rijeka Jala, koja proti~e

kroz Tuzlu, nosi naziv koji po-ti~e od gr~ke rije~i Jalos, {tona~i so, dok je grad kroz isto-

riju nazivan: Castron de Sale-nes, grad solana (gr~ki), AdSalinas (latinski), Soli (ju`-noslovenski), Tuz (turski), svedo dana{weg imena Tuzla, {tona turskom zna~i solana.

Na tuzlanskom Sonom trguuklesane su sqede}e rije~i:

Tuzla je jedno od najstarijihnaseqa u Evropi. Sedam hiqa-da godina, od neolita do danas,qudi proizvode so i ìve naovom prostoru. Gra|ani Tuzleobnovi{e Soni trg 2004. godi-ne, sa vjerom da je qubav izvornastanka i vje~itog trajawavijeta". Uz nalazi{ta soli i

wenu eksploatacioju, u Tuzlie prona|eno i jedno od najstar-

ijih sojeni~kih naseqa u Evro-pi, koje datira iz neolitamla|e kameno doba).

Ovaj, ne{to duì uvod, bionam je neophodan i za pri~u otuzlanskim slanim jezerima ilanim vodopadima, jedinstve-

noj turisti~koj atrakciji u Ev-ropi. Tuzlanska plaà "Pano-

nika" nalazi se u najuèm grad-skom jezgru, a u okviru "Pano-nike" izgra|en je i Arheolo{-ki park - replika neolitskogsojeni~kog naseqa.Maid Porobi}, direktor

Javnog komunalnog preduze}a"Panonika" kaè da je rije~ oop{tinskom projektu u graduza koji wegovi gra|ani kaù dase nalazi "na zrnu soli".

- Od 2003. godine krenula jerealizacija ovog jedinstvenogkulturno - istorijskog i turi-sti~ko - rekreativnog projek-ta.Pro{le godine izgra|eno jejo{ jedno jezero, tako da danasmoèmo govoriti o kompleksuPanonskih jezera povr{ine 5,5hektara. Ve} smo uredili i je-

dan kvadratni kilometar{qunkovite obale, izgradilismo vodene slane slapove, otvo-

reni fitnes centar, zabavnicentar za mlade. Izgradilismo i dje~iji park. Za ovih{est godina oko dva milionagostiju posjetilo je Panonskajezera. U jezerima je slanavoda, saliniteta 35 grama politru i to je salinitet kakavimamo u Jadranskom moru.

Porobi} kaè da je poslovnaorjentacija preduze}a "Pano-nika" sportsko - rekreativni izdravstveni turizam. U pro{-loj godini na ovim neobi~nim

jezerima boravilo je ukupnooko 340.000 kupa~a. âk 30odsto wih dolazilo je iz dru-gih op{tina i gradova BiH nakupawe i odmor u Tuzlu. Nisurijetki gosti iz Hrvatske, We-ma~ke, kao i bosanskohercego-va~ka dijaspora. Porobi} nag-la{ava da je identi~nu slanuvodu Austro Ugarska koristi-la za svoje slane bawe. Voda secrpi sa 600 metara dubine i uwoj se nalaze i razli~iti min-erali. Temperatura vode tokomqeta iznosi oko 29 stepeniCelzijusovih. Kompletna ko-li~ina vode u jezerima, oko20.000 metara kubnih svakod-nevno se po dva do tri puta pro-filtrira i to su stanadardi"plave zastave", visoki ekolo-{ki standardi odràvawa ~i-sto}e i kvaliteta vode. Kvali-tet vode se prati dnevno i triputa sedmi~no se vr{i wena

bakteriolo{ka analiza.U pro{loj godini na ovim

slanim jezerima dnevno sekupalo prosje~no oko 8000 go-stiju. Cijene su popularne, jer

je rije~ o socijalnom programukoji jednim dijelom finansirai op{tina Tuzla.

- Djeca do sedam godine pla-}aju 50 pfeniga ulaznicu, pen-zioner 1,5 KM, dok za ostalecjelodnevni boravak iznosi 2,5KM. Dajemo i sezonske popustekoji iznose oko 30 odsto. Mismo 2006. godine izgradili iArheolo{ki park koji je dosada posjetilo vi{e od 10.000gostiju. Ovdje se organizuju |a-~ke ekskurzije i mladi s veli-kim interesovawem razgledajuizloène eksponate. Uskoro}emo imati i Muzej Panonskogmora u kome }e biti izloènageolo{ka pro{lost ovoggrada, fosilni ostaci {koqkii razne vrste minerala.

Od na{eg sagovornika smosaznali i to da se ispod Tuzlenalazi oko deset miliona tonakamene soli. Turisti~ki pro-

jekat "Panonika" ima budu}-nost, kaè Porobi} i u nasko-rije vrijeme moè postati sa-moodrìv projekat, jer se sva-ke godine broj turista i pos-

jetilaca pove}ava. Slana jez-era postaju svojevrstan brendTuzle - grada soli.

Q.Q.

TUZLANSKA SLANA JEZERA

MaidPorobi}

Semberske novine [broj 702, 11.6.2009]

Documents

Transcript of Semberske novine [broj 702, 11.6.2009]