NAZIV PODUZEA:

Brza Klopa D.O.O.

VLASNICI PODUZEA (LANOVI TIMA):Boris Serdar Davor Pupovac Danijel Popovi

POSLOVNI PLANRijeka, 2009/2010.UPUTE ZA IZRADU POSLOVNOG PLANA: Na vrhu ove naslovne strane unesite imena i prezimena lanova Vaeg tima te odabrano ime Vaeg poduzea. Poslovni plan u nastavku prikazan je u obliku modificiranom za kolegij Osnove ekonomike poduzea i sastoji se od 5 toaka. Svaka toka, odnosno podtoka sadri pitanja (dijelom i upute), na koja ste obvezni odgovoriti, ali ne openito (iz teorije), ve konkretno na primjeru djelatnosti i proizvoda/usluga koje nudi Vae poduzee. Kao pomo pri odgovaranju koristite nastavne materijale s predavanja i seminara. Veliina 'tekst' okvira slui Vam kao orijentir u smislu pribline duine pojedinih odgovora (pri pisanju odgovora u 'tekst' okvire obvezno koristite font: Arial vel. 11 Sentence case!). Va poslovni plan moe imati i due odgovore od predvienih 'tekst' okvira, no ne due od ukupno 8 stranica (ukljuujui ovu naslovnu). Poslovni plan treba dostaviti putem mail-a na: davor.sirola@veleri.hr, najkasnije do 18. prosinca 2009. godine (ili ranije). Po potrebi uslijediti e komentari ili eventualni zahtjevi za dopune, korekcije ili pojanjenja planova. Za sijeanj 2010. svaki tim treba pripremiti kratku prezentaciju svog poslovnog plana (bez uporabe PowerPoint-a zbog velikog broja timova i ogranieno raspoloivog vremena), u kojoj e navesti ime, djelatnost i proizvode/usluge koje Vae poduzee nudi. Zatim e svaki lan tima odgovarati na 1-2 pitanja radi provjere teoretskih znanja primjenjenih kroz poslovni plan.

1

SADRAJ POSLOVNOG PLANA 1. PREDMET POSLOVANJA 1.1. Opis djelatnosti poduzea 1.2. Opis proizvoda / usluge (poslovne ideje) 2. LOKACIJA Zemljopisna lokacija, mikrolokacija, vanost prometne povezanosti, poslovni prostor 3. IVOTNI CIKLUS PODUZEA (PROIZVODA/USLUGE) Konkurencija, prodaja, profit, trini udjel, cijene 4. PRISTUPI NABAVNOM I PRODAJNOM TRITU TE ISTRAIVANJU TRITA 4.1. Pristupi nabavnom tritu 4.2. Pristupi prodajnom tritu i istraivanju trita 5. FINANCIJSKI ELEMENTI POSLOVNOG PLANA 5.1. Izvori financiranja 5.2. Investicije u dugotrajnu imovinu 5.3. Investicije u kratkotrajnu imovinu 5.4. Proraun amortizacije 5.5. Trokovi poslovanja 5.6. Projekcija rauna dobiti i gubitka 5.7. Pokazatelji uinkovitosti

2

1. PREDMET POSLOVANJA 1.1. Opis djelatnosti poduzea Kojom djelatnosti e se Vae poduzee baviti? (Potrebno je navesti djelatnosti za koje e se poduzee registrirati, npr.: turizam, proizvodnja, poljoprivreda, trgovina, graevinarstvo, uslune djelatnosti, itd.) (Lekcija: Ekonomika poduzeca Vjezbe 3. Djelatnost.pdf) Nae poduzee bavi se graevinarskim i uslunim djelatnostima (iskopima, izgradnjom, prijevozom i prodajom materijala te projektiranjem).

1.2. Opis proizvoda / usluge poduzea Kakav je proizvod/usluga koje ete u okviru odabrane djelatnosti Vaeg poduzea, nuditi na tritu? (Npr.: restoran brze prehrane, butik hotel za zahtjevnije goste, ekskluzivni restoran, proizvodnja zdrave hrane, proizvodnja plovila, uzgoj koljaka, vinarstvo, maslinarstvo, trgovina na veliko ili malo hranom, kuanskim potreptinama, odjeom, lijekovima, projektiranje, izgradnja stambenih zgrada, izgradnja cesta, software usluge, izrada aplikacija, servis raunala, trgovina raunala, itd.). Kako bi se Vaa poslovna ideja mogla razlikovati od postojeih na tritu, tj. kako e bolje zadovoljiti potrebe potencijalnih potroaa, a time i omoguiti opstanak Vaeg poduzea? Znai, nae poduzee se bavi iskopima, izgradnjom (zgrade i ceste), prijevozom i prodajom materijala te projektiranjem. Naa prednost je u tome to nudimo sve u graevinarstvu od projektiranja do izgradnje samog projekta, ne ovisimo u nijednom koraku o drugoj djelatnosti.

2. LOKACIJA Kakva treba biti lokacija sjedita poduzea i/ili lokacija pogona, prodajnih mjesta, skladita i sl.? Ako se radi o djelatnosti koja se uglavnom obavlja izvan sjedita, onda je to potrebno objasniti! (npr. za obavljanje zidarske djelatnosti, lokacija sjedita nije posebno znaajna, jer se svi poslovi obavljaju na mjestu koje kupac odredi, ali ako se radi o trgovakoj djelatnosti, lokacija igra veliku ulogu u ostvarenju buduih prihoda te je potrebno opisati lokaciju, povezanost s glavnim putevima i drugo). (Lekcija: Ekonomika poduzeca Vjezbe 4. Lokacija.pdf) Lokacija nama nije toliko bitna zato se nalazimo malo izvan grada gdje nam je skladite materijala, parking i servis vozila (kamiona, bagera, dizalica...). Imamo jo i ured u centru grada da bi graani mogli dobiti vie informacija o uslugama i eventualnim dogovorom posla. to se tie kratko trajne imovine

3

3. IVOTNI CIKLUS DJELATNOSTI I PROIZVODAKako procjenjujete u kojoj se fazi ivotnog ciklusa nalazi djelatnost u kojoj djeluje Vae poduzee, kao i proizvod/usluga koju Vae poduzee nudi? Koliko slinih poduzea konkurenata (proizvoda / usluga) ve djeluje na tritu na kojem se pojavljuje Vae poduzee? Vezano na fazu ivotnog ciklusa Vaeg poduzea (proizvoda/usluge), kakve su mogue veliine prodaje, profita i trinog udjela (opisne procjene, a ne vrijednosti u novcu!), te kakve cijene za Vae proizvode / usluge oekujete u toj fazi ivotnog ciklusa? (Lekcija: Ekonomika poduzeca Vjezbe 5. Zivotni ciklus.pdf) Procjenjujemo da smo u rastuoj fazi, ima puno konkurencije ali jako malo istog karaktera. Mi nudimo sve u graevinarstvu, dok konkurencija samo jednu ili par djelatnost. Bitno nam je da prvi prihvatimo ili naemo posao tako da nam ostale djelatnosti ne mogu uzeti dio kolaa, to znai da ako netko drugi projektira, trei izvri iskope tako da nama preostaje samo pola posla to znai i pola profita. To sve ovisi o cijeni konkurencije koju ponude na natjeaju, tako da i mi ne idemo ispod cijene ako netko drugi ponudi neisplativu ponudu, jer to nije profitabilno, bolje ne odraditi posao, nego odraditi i biti u gubitku.

4. PRISTUPI NABAVNOM I PRODAJNOM TRITU TE ISTRAIVANJU TRITA 4.1. Pristupi nabavnom tritu Koje zalihe proizvoda (sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda, koju opremu i sitni inventar morate nabavljati da bi Vae poduzee moglo uspjeno poslovati? Gdje biste nabavljali pomenute zalihe (od trgovaca, proizvoaa, uvoz, domae trite), te kako biste dopremali naruene proizvode i o ijem troku? Kakve uvjete plaanja oekujete? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 7 Poslovanje poduzeca na trzistu.pdf i Ekonomika poduzeca Vjezbe 6. Istrazivanje trzista.pdf) Kako se bavimo i prodajom materijala, uvijek imamo i zaliha, a ako obavljamo neki posao naravno da je tu naa prednost od poduzea koja nemaju svoju prodaju, skuplje plaaju materijal tako da i usluge moraju skuplje naplaivati. Uglavnom materijal dobavljamo s domaeg trita prvenstveno zbog malih distanci dobave, jo uz to imamo i kamione kojima to prevozimo, tako da i tu imamo neku utedu.

4.2. Pristupi prodajnom tritu Kako ete istraiti da li na tritu postoje potrebe za Vaim proizvodom/uslugom? (Primjerice: anketiranjem poznatih; promatranjem konkurencije; istraivanjem uz pomo marketing agencije; odailjanjem e-mail upitnika, itd.). Kako ete vriti prodaju proizvoda/usluga? (Primjerice: putem interneta; putem trgovaca na veliko ili trgovaca na malo; uz pomo vlastite prodajne slube direktno krajnjim kupcima, itd.). Kako ete isporuivati Vae proizvode/usluge kupcima (koje trokove ete imati)? Kako ete formirati cijene Vaih proizvoda/usluga, tj. koje trokove i rashode morate ukljuiti u Vau kalkulaciju? Da li ete primjeniti metodu obrauna mare ili rabata? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 7 Poslovanje poduzeca na trzistu.pdf, Ekonomika poduzeca 11 Kalkulacija.pdf i Ekonomika poduzeca 12 Kalkulacija rabata i marzi.pdf) 4

5. FINANCIJSKI ELEMENTI POSLOVNOG PLANA 5.1. Izvori financiranja Kakve oblike financiranja osnivanja i poslovanja Vaeg poduzea planirate? Koje izvore financiranja ete odabrati i zato? (Navedite prednosti odabranih i nedostatke ostalih izvora financiranja). Kako namjeravate financirati kratkotrajnu imovinu? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 5 Financiranje poduzeca i dugotrajna imovina.pdf) Mi planiramo se planiramo financirati eksternim izvorima: izdavanjem dionica i obveznica. Mi smo odabrali takvu vrstu financiranja tako da moemo skupiti dovoljno kapitala da bismo proirili nau aktivnost u gradovima sa preko 100.000 stanovnika i gradove koji su glavna turistika atrakcija ove drave (poput Dubrovnika). to se tie kratko trajne imovine imamo u planudignuti kredit sa bakom kako bismo kupili poetna sredstva za poetak rada.

5.2. Investicije u dugotrajnu imovinu Kakve oblike dugotrajne imovine treba Vae poduzee pri osnivanju i za prvih 5 godina poslovanja? Koje pokazatelje ete koristiti za praenje iskoritenosti kapaciteta dugotrajne imovine Vaeg poduzea? (Primjerice: broj sati rada strojeva, popunjenost stolova u restoranu, broj izvrenih prijevoza i sl.). Gdje oekujete potencijalna uska grla u Vaim kapacitetima? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 5 Financiranje poduzeca i dugotrajna imovina.pdf) Kao prvo potrebni su nam rotilji ave stolovi stolice i druga ugostiteljska oprema. A za praenje iskoritenost kapaciteta gledat emo sati vremena rada stojeva i popunjenost stolova. Potencijalna uska grla oekujemo oko djelatnika, budui da na poetku neznamo koliko e kupaca koristit nae usluge zaposlit emo jedan umjereni broj djelatnika koji bi mogli nedostat u sluaju naglog rasta prodaje (time hou rei da svakom radinku treba vremena prije nego ta se prilagodi radnom ambijentu). 5

5.3. Investicije u kratkotrajnu imovinu Kakve oblike kratkotrajne imovine (obrtnih sredstava) treba Vae poduzee u redovnom poslovanju? Kakav obrtaj zaliha ili ukupnih obrtnih sredstava planirate u Vaem poduzeu? Kakva mora biti minimalna veliina koeficijenta solventnosti da bi Vae poduzee uredno ispunjavalo preuzete obveze? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 6 Kratkotrajna imovina.pdf) Oblici kratkotrajne imovine su veinom riblji proizvodi, i ulje. Postotak solventosti mora nam bit barem 80% dnevno da bi poduzee ispunjavalo preuzete obaveze.

5.4. Proraun amortizacije Kakav nain obrauna amortizacije ete primjeniti na svaku pojedinu vrstu dugotrajne imovine koju ste naveli u toci 5.2. poslovnog plana Vaeg poduzea? Zato? (Lekcije: Ekonomika poduzeca 5 Financiranje poduzeca i dugotrajna imovina.pdf) Progresivnu metodu amortizacije emo koristiti za kamione, bagere i sl. jer imaju odreen vijek trajanja i s vremenom e se vie kvariti.

5.5. Trokovi poslovanja Koje fiksne (stalne) i varijabilne (promjenjive) trokove e imati Vae poduzee? (Navedite i po nekoliko primjera uobiajenih utroaka, izdataka i rashoda koji e se pojavljivati u Vaem poduzeu). (Ekonomika poduzeca - 9 Troskovi i Ekonomika poduzeca - 10 Troskovi i kapacitet). Fiksni trokovi su rate kredita i najam za prostore kojima se koristimo. Varijabilni trokovi su plae radnika, goriva, materijali.

6

5.6. Projekcija rauna dobiti i gubitka Koje vrste prihoda i rashoda e imati Vae poduzee? (Navedite koji prihodi e se pojaviti u pojedinoj vrsti prihoda, odnosno rashoda). Kako ete formirati poslovni rezultat Vaeg poduzea? (Navedite i koji izvanredni prihodi mogu utjecati na Va poslovni rezultat). (Lekcije: Ekonomika poduzeca - 13 Poslovni rezultat) Poduzee e nam imati poslovne prihode (od prodaje proizvoda, usluga, materijala...), ali mi poslovne rashode (trokovi materijala, amortizacije, bruto plae...). Poslovni rezultat emo utvrditi na kraju kalendarske godine razlikom iznosa ukupnih prihoda i iznosa ukupnih rashoda. Izvanredni prihodi kao to su prodaja stalne imovine, naplaene kapare, naknada tete i slino mogu poboljati na poslovni rezultat.

5.7. Pokazatelji uspjenosti Koje pokazatelje uspjenosti poslovanja ete izraunavati u Vaem poduzeu? (Navedite koje formule ete primjeniti za izraun pojedinog pokazatelja). Koje mjere (faktore) ete primjeniti za poboljanje svakog od podruja koja prate 3 kljuna pokazatelja uspjenosti poslovanja Vaeg poduzea? (Lekcije: Ekonomika poduzeca - 14 Mjerila uspjesnosti poslovanja) Glavna 3 pokazatelja uspjenosti su proizvodnost rada, ekonominost i rentabilnost. Proizvodnost rada:

Ekonominost:

Rentabilnost:

7