Politički sustav Njemačke

Opća obilježja 82,500 milijuna stanovnika 356 854 km2 površine 16 saveznih država: Baden-Wurthemberg,

Bavarska, Berlin (!), Brandenburg, Bremen (!), Donja Saska, Hamburg (!), Hessen, Macklenburg-Vorpommern, Rheinland-Pfalz, Saarland, Saarland, Saska, Saska Anhalt, Schleswig-Holstein, Nordrhein-Westfalen, Thuringen

Osnovna obilježja

Njemačko ujedinjenje (3.10.1990.)– koje je postalo moguće ujedinjenjem Europe

Za Njemačku je karakterističan asimetrični politički sustav, koji je posljedica ujedinjenja i konvergencije (nejednaka gospodarska i organizacijska razvijenost i društvene elite)

Po K. Von Beymeu najvažnije obilježje njemačkog sustava je fragmentacija moći

Prethodni ustavni oblici vladavine

1. Ustav Reicha iz 1848. - prvi ustavni oblik; Njemačka kao ustavna monarhija

2. Ustav Reicha iz 1871. – državni oblik bio je njemački Reich, savezna država i ustavna monarhija

3. Ustav iz 1918. – Njemačka je bila republika i savezna država

4. Temeljni zakon iz 1949. – utemeljenje Druge ili Bonske Republike Po obliku vladavine - demokratska, parlamentarna

republika Po državnom obliku - savezna država Državni poglavar je savezni predsjednik Nositelj zakonodavne vlasti – Savezni parlament

(Bundestag), izvršne – vlada, a sudbene – Savezni ustavni sud

Politička kultura Njemačka je u 20. st., posebice poslije poraza

nacionalsocijalističkog režima i utemeljenja dvije Njemačke, imala problema s identitetom

Tipologija nacionalnih identiteta (prema R. Lepsiusu):1. Narodna nacija (pretpolitički karakter nacionalnog

identiteta)

2. Klasna nacija (slučaj bivšeg DDR-a)

3. Kulturnu naciju (identitet izveden iz ‘kulturnih zajedničkih poveznica, istoznačnica’)

4. Državljansku naciju (identitet izveden temeljem ‘individualno državljanskih jednakopravnosti’)

Neki autori govore o dvije paralelne političke kulture, proizašle iz dva politička sustava

Ujedinjenje Njemačke

Do ujedinjenja je došlo preko četiriUgovora:1. Državni ugovor: načelo socijalne države2. Izborni ugovor: da se pokaze ustavno održivo

postojanje dvaju izbornih sustava3. Ugovor o ujedinjenju: ujedinjenje pokrajina i Berlina

kao glavnog grada4. Ugovor dva-plus-četiri: ustupci zapadne Njemačke

Sovjetskom Savezu, osiguravanje granice, ograničavanje broja vojnika i mogućnost da zapadna Njemačka i dalje bude dijelom NATO-a

Postulati političkog sustava

1. Pravno-državni – vlast se temelji na zakonima i vladavini prava, na jednakosti pred zakonima

2. Demokratski – sva vlast proizlazi iz naroda; putem izbora narod bira svoju političku reprezentaciju u parlamentu

3. Socijalno-državni – dužnost države da skrbi o građanima i tako potvrđuje počelo socijalne državnosti

4. Federalizam – određenje Njemačke kao složene savezne države

Izbori i izborni sustavi

U Njemačkoj je na snazi razmjerni izborni sustav Klaus von Beyme: ‘djelomično personalizirani

razmjerni izborni sustav’ Prohibitivna klauzula – 5% Za preračunavanje glasova koristio se

D’Hondtov sustav, a od 1985. Hare/Niermayerov

Političke stranke i stranački sustavi

Višestranački sustav Stranački sustav ima tendenciju koncentracije – iako

ima stotine stranaka, vodećih je nekoliko (CDU/CSU, SPD, FDP, Zeleni, PDS)

U oblikovanju stranačkog sustava u Njemačkoj značajnu su ulogu imale crte sukoba:

protestantizam vs. katolicizma nacionalizam vs. legitimističkih skupina radnička klasa vs. nadmoćne građanske skupine poljodjelci vs. industrijskog društva prognanici vs. domaćeg stanovništva

Njemački stranački sustav se počeo oblikovati između 1815. i 1848.

Političke stranke i stranački sustavi

Tijekom 20. st. četiri velike promjene stranačkih sustava1. Slom monarhije i uspostava prve demokratske republike

2. Nasilna promjena višestranačkog u jednostranački sustav (od 1933. do 1945.)

3. Ponovna demokratizacija nakon 1945., uvođenje višestranačja

4. Ujedinjenje Njemačke, prijelaz iz jednopartijskog u višestranački sustav

Beyme upozorava na poslijeratni proces koncentracije ljevice, stranaka kršćanskog usmjerenja, stranaka s regionalnim pretenzijama, agrarnih stranaka i ekstremističkih stranaka

Interesne skupine Interesno udruživanje u Njemačkoj datira od 1871. Često su bile osnivane na inicijativu države ili s

državnom potporom kako bi mogle biti sugovornici na razini društva

Do 1990 – u Bundestagu je bilo registriranih oko 1500 udruga koje su se bavile politikom ili bile povezane s političkim donošenjem odluka

Korporativizam - država se pojavljuje kao posrednik među suprotstavljenim interesima; o korporativizmu se radi samo tamo gdje interesne skupine dospijevaju u trajni sukob, tako da država mora intervenirati kao posrednik

Politički sustav Njemačke Prema Temeljnom zakonu / Grundgesetz iz

1949, Njemačka je demokratska, parlamentarna republika, a po obliku savezna država.

Temeljni zakon definira: Zaštita ljudskih prava Osobna sloboda i sloboda djelovanja u granicama zakona Jednakost pred zakonom Sloboda tiska i medija Sloboda udruživanja i zaštite obitelji Podjela vlasti između federalne i državne razine te na

zakonodavnu, izvršnu i sudsku

Politički sustav Njemačke

Podjela vlasti: Zakonodavna: Savezna skupština (donji

dom) i Savezno vijeće (gornji dom) Sudska: Federalni ustavni sud Izvršna: predsjednik Republike i kancelar

Parlament

Dvodomni parlament

Bundestag: Savezna skupština Bundesrat: Savezno vijeće

Parlament/parlamentarizam Demokratski postulat njemačkoga političkog

sustava izražen je u parlamentarizmu Parlamentarizam se određuje kao ‘sustav

dvojne vlasti (zakonodavne i izvršne) ili sustav vlasti s osloncem na parlament’; vlada se izvodi iz parlamenta

Predsjednik vlade, kancelar – ovisi o povjerenju parlamenta

Bundestag

Bundestag / Savezna skupština (donji dom) ima 598 zastupnika koji se biraju na četiri godine

299 zastupnika se bira na izravnim kandidatskim izborima, 299 sa stranačkih listi

Izborni prag 5%Nastoji se održati stranačka grupa,

odnosno pojedinci nemaju velike mogućnosti za djelovanje, čime se održava i stranačka disciplina

Bundestag

Predsjednik Bundestaga bira se na 4 godine, i predstavnik je stranke koja je dobila na izborima, odnosno koja formira vladu i ima puno veće ovlasti (odstraniti zastupnika)

Tri glavne funkcije Bundestaga: 1. Davanje potpore Vladi (mogu izglasati nepovjerenje)

2. Zakonodavna funkcija

3. Kontrola rada Vlade, ovo osobito zanima oporbu

Bundesrat

Savezno vijeće (gornji dom) sastoji se od 69 članova, koji su predstavnici 16 saveznih država, federalnih jedinica

Svaka država ima najmanje tri i najviše šest glasova, ovisno o veličini savezne države

Obično su članovi Saveznog vijeće ministri u pokrajinskim vladama

Nisu birani nego imenovani na tu funkciju Dobivaju naputke od saveznih vlada

Bundesrat

Igra ulogu u potvrđivanju federalnih zakona Temeljnim zakonom predviđene su dvije

forme sudjelovanja u zakonodavnoj vlast: Središnji zakoni koji saveznim državama

izazivaju dodatne administrativne troškove ili koji trebaju zamijeniti postojeće središnje zakone

Da bi zakoni postali obvezujući moraju biti odobreni i od Bundesrata

Predsjednik Njegova je uloga reprezentativna, a bira se na

mandat od 5 godina (23. svibnja, kad je donesen Temeljni zakon) i može biti još jednom izabran

Bira se u Bundesversammlung – Savezna skupština, koji čine zastupnici iz Bundestaga i od jednakog broja delegata njemačkih saveznih država

Njegovim potpisom akti postaju važeći Može raspustiti vladu i u posebnim slučajevima

parlament, i prije završetka mandata

Predsjednik

Izborom na mjesto predsjednika ne može vršiti nikakvu drugu javnu funkciju

Imenuje saveznog kancelara, odnosno vođu stranke koja ima najveći broj zastupnika u Bundestagu.

Može raspustiti vladu i u posebnim slučajevima parlament, i prije završetka mandata

Kancelar-ka Kancelar je jedini član savezne vlade kojega bira

parlament Bira ministre, te određuje broj i odgovornosti

ministarstva (za vrijeme trajanja mandata može mijenjati strukturu ministarstva)

Određuje smjernice politike i za to snosi odgovornost (usporedivo s ulogom predsjednika u predsjedničkim demokracijama)

Vladu obično sačinjava koalicija, a samo nakon što su razriješena sva pitanja u koaliciji i potpisan koalicijski sporazum pristupa se izboru kancelara

Kancelar-ka

Konstruktivni glas nepovjerenja: Kancelar ne može biti smijenjen s položaja ako u

isto vrijeme nije izabran njegov nasljednik Da se ne bi došlo u situaciju u kojoj izvršna vlast

nema potporu zakonodavne, a ona se pak ne može složiti oko nasljednika (samo jedan slučaj = 1982. Helmut Schmidt zamijenjen Helmutom Kohlom)

Vlada i uprava

Vlada je shvaćena kao ‘kolegij’ ili kabinet koji se sastoji od ministara i kancelara

Radi se o parlamentarnoj ili kabinetskoj vladi Kancelar je ‘prvi među jednakima’ i ima čak veću moć

od predsjednika; on je glavni vladin poslovođa i daje smjernice za rad vlade, a predsjednik je više reprezentativna figura

U njemačkom političkom sustavu predsjednik se ne bira na predsjedničkim izborima, već ga bira Savezna skupština prema razmjernom izbornom pravu

Savezni ustavni sud Karakteristika postratne njemačke demokracije Svaka se osoba može žaliti ako su ugrožene

njezinim ustavnim pravima – osobito ako su ta prava ugrožena od strane federalnih jedinica te ako je osoba prošla sve druge sudske instance

Tumači norme Temeljnog zakona o opsegu i dužnostima saveznih organa, suglasnost saveznih i pokrajinskih zakona s Temeljnim, prava i dužnosti saveza i pokrajina, žalbama građana, itd.

Savezni ustavni sud Poznat je po svom protivljenju zakonodavnoj i

izvršnoj vlasti Djeluje kad su u pitanju dispute između

državnih institucija oko njihovih ustavnih ovlasti Mogu zabraniti i djelovanje političkih stranaka

ako su njihovi ciljevi i programi protivni ustavnim principima (1956. Komunistička stranka Njemačke i 1952. Socijalistička Reich stranka, nasljednica NSDAP-a)

Federalizam

Federalistički sustav suvremene Njemačke oslanja se na ‘staru njemačku tradiciju’

1871. stvorena je prva monarhističko-hegemonijalna savezna država pod pruskom hegemonijom

Današnji federalizam je tip kooperacijskog federalizma

Savezno vijeće obuhvaća različite interese njemačkih zemalja i regija

Odnos saveza (Bund) i federalnih jedinica (Länder) određen je poslovnikom Savezne vlade

Federalizam

Javni život počiva na središnjim zakonima Građani gotovo ekskluzivno djeluju prema

zakonima lokalne vlasti i saveznih država Tri su funkcije koje su u domeni saveznih

država Školstvo Unutarnja sigurnost Organizacija lokalne samouprave