Tihomir Engler - Osnove Njemacke Gramatike

54
OSNOVE NJEMAČKE GRAMATIKE GRUNDLAGEN DER DEUTSCHEN GRAMMATIK Varaždin, 2010. 2010./2011.

Transcript of Tihomir Engler - Osnove Njemacke Gramatike

  • OSNOVE NJEMAKE GRAMATIKE

    GRUNDLAGEN DER DEUTSCHEN GRAMMATIK

    Varadin, 2010.

    2010./2011.

  • Odabrao i priredio: dr. sc. Tihomir Engler Recenzenti: dr. sc. Ana Petravi mr. sc. Vladimir Legac Grafiki oblikovao: dr. sc. Tihomir Engler Lektorica: Ana Tustonji Dombaj, prof. UDK: Tisak:

  • Predgovor 1

    Skripte Osnove njemake gramatike namijenjene su studenticama i studentima Veleuilita u

    Varadinu u svrhu to lakeg savladavanja znanja s podruja poznavanja temeljnih

    morfolokih i sintaktikih kategorija njemakog jezika. Potreba za oblikovanjem takve skripte

    proistekla je iz neposrednog rada sa studenticama i studentima koji su tijekom

    osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja stekli razliite vie ili manje uspjeno

    primjenjive kompetencije iz njemakog jezika. Kako bi studentice i studenti s jedne strane

    obnovili ili nadoknadili proputeno znanje s podruja tvorbe pojedinih gramatikih kategorija,

    a s druge uslijed toga to lake pristupili radu na strunim tekstovima na njemakom jeziku,

    ukazala se potreba za oblikovanjem skripte s podruja gramatike njemakog jezika u kojoj bi

    progresija obrade pojedinih morfolokih i sintaktikih cjelina slijedila njihovu praktinu

    primjenu u sklopu rada na strunim tekstovima. Skripte, dodue, obuhvaaju sve temeljne

    morfoloke i sintaktike cjeline, da bi se, meutim, predmetnom nastavniku prepustilo izbor

    onih cjelina za koje se ini da su najprimjerenije steenim znanjima studentica i studenata,

    odnosno, potrebi uspjene prorade pojedinih strunih tekstova. Pritom se kao glotodidaktiki

    cilj rada pomou skripte namee zaokruivanje poznavanja gramatikih kategorija njemakog

    jezika koje je na visokokolskoj razini uenja njemakog jezika mogue, a ini se i

    preporuljivo, obaviti na temelju to dubljeg kognitivnog zahvaanja u ustroj pojedinih

    gramatikih kategorija.

    U Varadinu, 10. travnja 2010.

  • Kazalo 2

    Predgovor 1

    MORPHOLOGIE 4

    1. Wortarten 5

    2. Wortfolge 8

    3. Prsens 9

    4. Prteritum 10

    5. Perfekt 11

    6. Plusquamperfekt 12

    7. Futur I und II 13

    8. Modi der Verben 14

    9. Passivbildung 16

    10. Artikel 18

    11. Personal- und Possessivpronomina 19

    12. Rektion der Prpositionen 20

    13. Substantivdeklination 21

    14. Adjektivdeklination 24

    15. Komparation der Adjektive 26

    16. Partizipien als Attribute 27

    17. Pronominal- und Frageadverbien 28

    18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina 29

  • Kazalo 3

    SYNTAX 31

    1. Satzglieder 32

    2. Satzarten 34

    3. Subjektsatz 37

    4. Objektsatz 38

    5. Attributsatz 39

    6. Lokalsatz 40

    7. Temporalsatz 41

    8. Konditionalsatz 42

    9. Modalsatz 43

    10. Finalsatz 44

    11. Konsekutivsatz 45

    12. Konzessivsatz 46

    13. Kausalsatz 47

    14. Komparativsatz 48

    15. Direkte und indirekte Rede 49

    LITERATUR 51

  • MORPHOLOGIE 4

    Adverbien

    Konjunktionen

    Interjektionen

    Verben

    Substantive

    Artikel

    Adjektive

    Pronomina

    Numeralien

    Deklination

    Konjugation

    Prpositionen

  • 1. Wortarten

    5

    1. Das Substantiv: - imenuje bia, stvari i pojave, deklinira se

    a. Geschlecht - mnnliches = Maskulinum (m.) der Tisch, -(e)s, -e weibliches = Femininum (f.) die Tafel, -, -n schliches = Neutrum (n.) das Buch, -(e)s, -er b. Zahl - Singular (Sg.) , Plural (Pl.), Singularetantum (Durst, Dank), Pluraletantum (Leute) - Pluralendungen: 1. - (die Mtter, die Fenster) 2. -e (die Blle, die Tage) 3. -en (die Frauen, die Blusen) 4. -er (die Wlder, die Felder) 5. -s (die Autos, die Kinos)

    c. Kasus - Nominativ (N.) - Genitiv (G.) - Dativ (D.) - Akkusativ (A.)

    2. Das Adjektiv: - iskazuje svojstvo imenica (kakvo je to), deklinira se

    Der Student ist fleiig. Thomas ist ein fleiiger Student. (mjeovita deklinacija pridjeva) Der fleiige Student bekommt gute Noten. (slaba deklinacija pridjeva) Thomas als fleiiger Student bekommt gute Noten. (jaka deklinacija pridjeva)

    predikatna uporaba pridjeva atributna uporaba pridjeva 3. Das Pronomen: - vrsta rijei pomou koje zamjenjujemo imenice, deklinira se

    Die Studentin ist zu Hause. Sie ist zu Hause.

    a. Personalpronomina (ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie) b. Possessivpronomina (mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr) c. Demonstrativpronomina (der, die, das / dieser, diese, dieses / jener, jene, jenes / solcher, solche, solches / derjenige, diejenige, dasjenige / derselbe, dieselbe, dasselbe) d. Interrogativpronomina (wer, was / welcher, welche, welches / was fr ein, eine, ein) e. Reflexivpronomen (sich) f. Relativpronomina (der, die, das / welcher, welche, welches / wer, was) g. Indefinitpronomina (man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle, einige, etwas, nichts)

    4. Das Numerale: a. Grundzahlen fnf b. Ordnungszahlen (der, die, das) Fnfte c. Bruchzahlen (der, die, das) Fnftel

    5. Der Artikel: a. bestimmter Artikel (der, die, das) b. unbestimmter Artikel (ein, eine, ein) c. Nullartikel () Ich habe Hunger.

  • 1. Wortarten

    6

    6. Das Verb: - izrie radnju koju neki subjekt obavlja, konjugira se

    A. Konjugation:

    1. drei Personen - lice (1. Person = ich, wir; 2. Person = du, ihr; 3 Person = er/sie/es, sie) 2. zwei Zahlen - broj (Singular, Plural) 3. sechs Zeiten - vrijeme - einfache (Prsens, Prteritum) - zusammengesetzte (Perfekt, Plusquamperfekt, Futur I i Futur II) 4. zwei Genera (der Genus) - stanje - Aktiv, Passiv 5. drei Modi (das Modus) - nain - Indikativ (stvarnost) - Konjunktiv (nestvarnost, mogunost, elja, uporaba u neupravnom govoru) - Imperativ (zapovjedni nain)

    B. Einteilung der Verben:

    1. nach Bedeutung:

    a. transitive Verben (prelazni glagoli) Ich kaufe ein Buch. mogu imati objekt u akuzativu i radnja prelazi na objekt intransitive Verben (neprelazni glagoli) Ich gehe ein Buch / nach Hause. ne mogu imati objekt u akuzativu reflexive Verben (povratni glagoli) Ich wasche mich. glagoli koji stoje s povratnom-posvojnom zamjenicom se b. persnliche Verben (osobni glagoli) Ich gehe zu ihm. Du gehst zu ihm... mogu imati sva tri lica jednine i mnoine unpersnliche Verben (bezlini glagoli) Es regnet drauen. imaju oblik samo za 3. lice jednine, a subjekt je es

    2. nach Form (des Prteritums und Partizip Perfekts):

    a. schwache Verben (slabi glagoli) lernen, lernte, habe gelernt ne dolazi do promjene osnovnog vokala b. starke Verben (jaki glagoli) gehen, ging, bin gegangen dolazi do promjene osnovnog vokala ili cijele osnove glagola c. unregelmige Verben nennen, nannte, habe genannt dolazi do promjene osnovnog vokala, a dodaju se nastavci slabih glagola d. Hilfsverben (pomoni glagoli) haben, sein, werden slue za tvorbu sloenih vremena i tada gube svoje znaenje Ich habe ein Buch. Ich habe ein Buch gekauft.

    e. Modalverben (modalni glagoli) drfen, knnen, mgen, mssen, sollen, wollen + wissen izraavaju mogunost ili modalnost neke radnje, a ne njenu stvarnost Ich kaufe ein Buch. Ich sollte ein Buch kaufen.

    3. nach Entstehung:

    a. einfache Verben (jednostavni glagoli) fangen, rumen, stehen sastoje se samo od osnove glagola i nastavaka b. zusammengesetzte Verben (sloeni glagoli) 1. trennbare Verben (djeljivi glagoli) anfangen, aufrumen, aufstehen sastoje se od jednostavnih glagola i naglaenog i odvojivog predmetka (naglaeni predmeci: auf-, an-, zu-, um-, ab-...) 2. untrennbare Verben (nedjeljivi glagoli) bestehen, erzhlen, entwerfen sastoje se od jednostavnih glagola i nenaglaenog i neodvojivog predmetka (nenaglaeni predmeci: be-, emp-, ent-, er-, ge-, ver-, miss-, zer-...)

  • 1. Wortarten

    7

    7. Das Adverb: - vrsta rijei koja poblie oznaava glagolsku radnju - komparira se (bald, eher, am ehesten)

    a. lokale Adverbien (prilozi mjesta) - dort, hier b. temporale Adverbien (prilozi vremena) - jetzt, heute c. modale Adverbien (prilozi naina) - gern, schlecht, gut

    8. Die Prposition: - vrsta rijei koja uspostavlja vezu izmeu pojedinih dijelova reenice - rekcija - sposobnost glagola, imenice i pridjeva da odreuju pade rijei u reenici koja ovisi o njima

    a. Rektion der Verben (rekcija glagola):

    Pitam za Ulicu Nikola Tesle. pitati + za + A. Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae. fragen + nach + D.

    Ich spreche mit meiner Freundin. sprechen + mit + D. Ich spreche ber die Reise nach Amerika. sprechen + ber + A.

    b. Rektion der Substantive (rekcija imenica):

    Es stellt sich die Frage nach der Herkunft der gestohlenen Ware. Frage + nach + D. Postavlja se pitanje podrijetla ukradene robe. pitanje + + G.

    c. Rektion der Adjektive (rekcija pridjeva):

    Das Land ist reich an Bodenschtzen. reich + an + D. Zemlja je bogata rudnim bogatstvima. bogat + + I. 9. Die Konjunktion: - vrsta rijei koja povezuje dvije rijei ili reenice

    a. koordinierende Konjunktionen (povezuju dvije glavne reenice): aber, also, auch, dann, denn, doch, nur, oder, sondern, und, entweder oder, weder noch

    Monika bleibt zu Hause und Peter geht ins Kino.

    b. subordinierende Konjunktionen (povezuju zavisnu reenicu s glavnom): dass, ob, als, wenn, nachdem, bevor, falls, indem, ohne dass, damit, so dass, obwohl, weil...

    Ich verspte mich immer, wenn ich zur Arbeit zu Fu gehe.

    10. Die Interjektion: - vrsta rijei kojom se izraava neki osjeaj, raspoloenje, doziv ili uzvik

    Ah, htte ich dich schon gestern angerufen!

  • 2. Wortfolge

    8

    1. Vrste rijei i sluba u reenici (Wortarten und Satzglieder):

    a. Wortarten: Substantiv, Adjektiv, Pronomen, Numerale, Artikel, Verb, Adverb, Prposition, Konjunktion, Interjektion b. Satzglieder: Subjekt, Prdikat, Objekt, Attribut, Adverbialbestimmung

    2. Uvodni primjeri:

    Studenti ue njemaki. / svaki dan / kod kue / marljivo

    Die Studenten lernen Deutsch. Deutsch lernen die Studenten jeden Tag. Zu Hause lernen die Studenten Deutsch. Fleiig lernen die Studenten Deutsch.

    Wenn die Studenten fleiig lernen, bekommen sie eine gute Note. Wrden die Studenten fleiig lernen, bekmen sie eine gute Note.

    Wann lernen die Studenten Deutsch? Lernen die Studenten Deutsch?

    Lernen Sie doch jeden Tag Deutsch!

    3. Poredak rijei u reenici:

    U njemakom jeziku moramo paziti na poredak rijei u reenici budui da je mjesto glagolskih oblika odreeno vrstim pravilima.

    1. Na prvom mjestu u reenici mogu stajati: - subjekt - objekt - prilona oznaka - upitna rije - itava zavisna reenica. Na drugom mjestu mora stajati predikat. U sluaju sloenih glagolskih oblika prvi dio predikata

    (glagol koji se konjugira) dolazi na drugo mjesto, a drugi dio predikata na kraj reenice.

    2. Glagol koji se konjugira dolazi na kraj reenice samo ako je rije o zavisnoj reenici koja je uvedena veznikom ili odnosnom zamjenicom.

    3. Glagol koji se konjugira dolazi na poetak reenice ukoliko je rije o upitnoj reenici bez upitne rijei, zapovjednoj reenici ili o zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom.

    Das konjugierte Verb: - Spitzenstellung: Gibst du mir das Buch? - Zweitstellung: Du gibst mir morgen das Buch. - Endstellung: Falls du mir das Buch gibst, komme ich zu dir.

    Neutralni poredak rijei u jednostavnoj reenici:

    Ich fahre morgen nach Zagreb. Ich will morgen nach Zagreb fahren. (infinitiv) Ich bin gestern nach Zagreb gefahren. (particip perfekt) Ich rume das Zimmer morgen auf. (predmetak)

    4. Poredak prilonih oznaka u reenici:

    Er hat das Mdchen gestern auf der Strae kennen gelernt. Er konnte wegen seiner Erkltung auf keinen Fall bleiben.

    Poredak je prilonih oznaka u istoj reenici prilino slobodan, no kod neutralnog poretka rijei u reenici vremenske i uzrone prilone oznake dolaze prije mjesnih i nainskih prilonih oznaka.

    subjekt 1. dio predikata prilone oznake/objekti 2. dio predikata

    predikatni okvir

  • 3. Prsens

    9

    1. Tvorba i uporaba prezenta:

    Prezent je sadanje jednostavno vrijeme koje se tvori pomou osnove i nastavaka.

    Prezentom se moe izraziti:

    a. sadanjost: Ich suche meine Tasche.

    b. vremenski neodreena radnja: Die Erde dreht sich um die Sonne.

    c. budunost: Ich gehe mit dir.

    d. prolost (historijski prezent): Ich hatte Holz gefllt, da kommt ein Br und frisst mein Essen auf.

    e. naredba ili zabrana: Du gehst und Inge bleibt!

    2. Oblici prezenta:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi gl. Jaki glagoli

    haben sein werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    ich habe bin werde darf kann mag muss will soll wei spiele fahre nehme

    du hast bist wirst darfst kannst magst musst willst sollst weit spielst fhrst nimmst

    er

    sie

    es

    hat

    ist

    wird

    darf

    kann

    mag

    muss

    will

    soll

    wei

    spielt

    fhrt

    nimmt

    wir haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    ihr habt seid werdet drft knnt mgt msst wollt sollt wisst spielt fahrt nehmt

    sie haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    Sie haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    a e i/ie

    3. Pravila u vezi s tvorbom prezenta:

    a. Prezent pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.

    b. Prezent modalnih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent modalnih glagola -, -st, -, -en, -t, -en, pri emu u jednini dolazi do promjene osnove, osim kod wollen i sollen.

    c. Prezent jakih i slabih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent: -e, -st, -t, -en, -t, -en ili -e, -est, -et, -en, -et, -en kod glagola ija osnova zavrava na d, t, suglasnikom (osim l, r) + n i suglasnikom (osim l, r) + m (reden, retten, rechnen, atmen).

    Kod nekih jakih glagola koji u svojoj osnovi imaju osnovni vokal a, taj vokal u 2. i 3. licu jednine prelazi u , a kod nekih jakih glagola koji imaju osnovni vokal e, taj vokal u 2. i 3. licu jednine prelazi u i ili u ie.

    Kod nekih je jakih glagola u 2. i 3. licu jednine mogue uoiti daljnju promjenu osnovnog vokala:

    au u saufen ich saufe, du sufst, er suft o stoen ich stoe, du stt, er stt ie gebren ich gebre, du gebierst, sie gebiert i erlschen es erlischt

    d. Glagoli koji zavravaju na -eln gube u 1. licu jednine -e (sammeln ich sammle).

    e. Glagoli ija osnova zavrava na -s, -, -z, -sch imaju u 2. licu jednine veinom nastavak -t (lesen du liest).

  • 4. Prteritum

    10

    1. Tvorba i uporaba preterita:

    Preterit je prolo jednostavno vrijeme koje se tvori od osnove i nastavaka.

    Preterit se upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja ili neko stanje u prolosti, naroito u izvjeima ili prilikom pripovijedanja, i to kod glagola koji se esto upotrebljavaju prilikom prepriavanja neke radnje iz prolosti (pomoni i modalni glagoli).

    Njemaki preterit odgovara hrvatskom aoristu ili imperfektu, pri emu se u njemakom jeziku ne razlikuje svrenost i nesvrenost radnje.

    2. Oblici preterita:

    Pomoni glagoli Modalni g. Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni gl.

    haben sein werden drfen sagen arbeiten schreiben bringen

    ich hatte war wurde durfte -(e)te sagte arbeitete - schrieb brachte du hattest warst wurdest durftest -(e)test sagtest arbeitetest -(e)st schriebst brachtest

    er

    sie

    es

    hatte

    war

    wurde

    durfte

    -(e)te

    sagte

    arbeitete

    -

    schrieb

    brachte

    wir hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    ihr hattet wart wurdet durftet -(e)tet sagtet arbeitetet -(e)t schriebt brachtet

    sie hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    Sie hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    osnova/ osnovni vokal - prijevoj

    3. Pravila u vezi s tvorbom preterita:

    a. Preterit pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.

    b. Preterit modalnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten, pri emu nestaje prijeglas (Umlaut) iz infinitiva onih modalnih glagola koji ga imaju.

    c. Preterit slabih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten.

    d. Preterit jakih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -, -st, -, -en, -t, -en, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala (Ablaut).

    e. Preterit nepravilnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala.

  • 5. Perfekt

    11

    1. Tvorba i uporaba perfekta:

    Perfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola haben ili sein i participa perfekta glagola koji se konjugira.

    Perfektom se moe izraziti:

    a. dovrena sadanja radnja ili neko dovreno stanje u sadanjosti:

    Otto ist gekommen. (Er ist da.) Der Kranke ist eingeschlafen. (Er schlft jetzt.)

    b. radnja koja se odvija u prolosti: Ich habe den ganzen Tag im Garten gearbeitet. c. budua radnja (umjesto futura II.):

    Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, werde ich schon nach Pula abgefahren sein. Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, bin ich schon nach Pula abgefahren.

    2. Razlika u uporabi preterita i perfekta:

    Ich ffnete mein Geschft in der Schillerstrae. Das Geschft ist heute zu. Ich habe mein Geschft in der Schillerstrae geffnet. Das Geschft ist heute noch offen.

    Preterit je vremenski oblik glagola koji se upotrebljava za izraavanje prole radnje koja je dovrena i ne stoji vie ni u kakvoj vezi s govornikom. Perfekt se nasuprot tome upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja koja je sa stanovita govornika jo uvijek aktualna, tj. prola je radnja i u sadanjosti jo od znaaja. Uz to se perfekt upotrebljava mnogo ee od preterita u razgovoru i u pojedinanim izjavama u prolosti, osim kada je rije o pomonim i modalnim glagolima.

    3. Oblici perfekta:

    Ich habe heute das Bett gemacht. Du hast das Haus aufgerumt. Ich bin heute zu dir gekommen. Dann sind wir nach Zagreb gefahren.

    a. Uporaba pomonih glagola:

    s HABEN sa SEIN

    1. svi tranzitivni gl. (kaufen) 1. intr. gl. koji oznaavaju promjenu mjesta 2. svi povratni gl. (sich waschen) (Verben der Bewegung) (kommen) 3. svi bezlini gl. (es regnet) intr. gl. koji oznaavaju promjenu stanja 4. svi modalni gl. (drfen) (Verben der Zustandsvernderung) (einschlafen) 5. mnogi intr. gl. (stehen) 2. glagoli sein, werden, bleiben

    b. Tvorba participa perfekta:

    Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni glagoli

    (infinitiv) (machen) (gehen, ging, bin gegangen) (bringen, brachte, habe gebracht)

    Jednostavni gl. ge mach t ge gang en ge brach t

    Djeljivi glagoli ein ge kauf t aus ge gang en mit ge brach t

    Nedjeljivi gl. ver kauf t ent gang en ver brach t Gl. na -ieren telefonier t

    c. Pravila u vezi s tvorbom participa perfekta:

    1. Particip perfekta jednostavnih slabih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -t, a kod jednostavnih jakih glagola tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -en, pri emu kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.

    2. Particip perfekta nepravilnih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -t, pri emu kao i kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.

    3. Particip perfekta djeljivih glagola tvori se tako da se izmeu naglaenog predmetka i osnove rijei umetne predmetak ge-.

    4. Particip perfekta nedjeljivih glagola tvori se bez predmetka ge- tako da se nenaglaeni predmetak ne odvaja od osnove rijei.

    5. Particip perfekta glagola koji zavravaju na -ieren tvori se bez predmetka ge-, a domee se nastavak -t.

  • 6. Plusquamperfekt

    12

    1. Tvorba i uporaba pluskvamperfekta:

    Pluskvamperfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou preterita pomonog glagola haben ili sein i participa perfekta glagola koji se konjugira.

    Particip perfekta dolazi na kraj jednostavne ili glavne reenice (kao i u perfektu). Prilikom uporabe pomonih glagola haben ili sein vrijede ista pravila kao i kod tvorbe perfekta.

    Pluskvamperfektom se izraava prola radnja koja se desila prije neke druge prole radnje (tzv. pretprola radnja):

    Monika kam, als Paul schon nach Zagreb abgefahren war.

    2. Oblici pluskvamperfekta:

    Ich war den ganzen Abend in der Disco geblieben.

    Ich hatte gestern den ganzen Tag viel gearbeitet.

    haben sein

    ich hatte war

    du hattest warst

    er

    sie

    es

    hatte

    gefragt

    war

    geblieben

    wir hatten waren

    ihr hattet wart

    sie hatten waren

    Sie hatten waren

  • 7. Futur I und II

    13

    F U T U R I .

    1. Tvorba i uporaba futura I.:

    Ich werde morgen schnell nach Hause kommen.

    Futur I. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i infinitiva prezenta glagola koji se konjugira. Infinitiv prezenta dolazi na kraj reenice.

    Futurom I. se moe izraziti:

    a. pretpostavka u vezi sa sadanjou:

    Er wird im Garten arbeiten. Er arbeitet (jetzt) wohl im Garten.

    b. zbivanje u budunosti, iako se za budunost sve vie upotrebljava prezent:

    Die Studenten werden (morgen) ins Kino gehen. Die Studenten gehen morgen ins Kino.

    1. vrsta namjera:

    Wir werden uns kurz fassen. Es ist unsere Absicht, uns kurz zu fassen.

    2. naredba:

    Du wirst jetzt das Zimmer aufrumen. Rume jetzt das Zimmer auf!

    2. Oblici futura I.:

    ich werde wir werden

    du wirst ihr werdet

    er sie es

    wird

    fahren

    sie

    werden

    fahren

    Sie werden

    F U T U R I I .

    1. Tvorba i uporaba futura II.:

    Er wird die Hausaufgabe geschrieben haben.

    Futur II. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i infinitiva perfekta glagola koji se konjugira. Infinitiv perfekta dolazi na kraj reenice.

    Futurom II. se moe izraziti:

    a. u pravilu pretpostavka u vezi s prolou: Jeder Student wird (gestern) gelernt haben. Jeder Student hat gestern wohl gelernt.

    b. ponekad radnju koja e s velikom sigurnou biti dovrena u nekom trenutku u budunosti (u tu se svrhu ee rabi perfekt):

    Wir werden bis morgen in Paris angekommen sein. Bis morgen sind wir in Paris angekommen.

    c. rijetko buduu radnju koja e biti dovrena prije neke druge budue radnje (u tu se svrhu ee rabi perfekt): Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben haben wirst. Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben hast.

    2. Oblici futura II.:

    ich werde ich werde

    du wirst du wirst

    er sie es

    wird

    gelesen haben

    er sie es

    wird

    gefahren sein

    wir werden wir werden

    ihr werdet ihr werdet

    sie werden sie werden

    Sie werden Sie werden

    Ich werde nach Hause gehen.

    Infinitiv prezenta:

    osnova glagola + nastavak -en

    Er wird das Buch gelesen haben. Er wird mit dem Auto gefahren sein.

    Infinitiv perfekta:

    particip perfekta + infinitiv haben/sein

  • 8. Modi der Verben

    14

    I M P E R A T I V

    1. Oblici imperativa:

    Hrvatski Slabi gl. Nastavci Jaki glagoli Djeljivi glagoli Povratni glagoli sein

    ich - - - - - - - -

    du Pitaj! Frag! -/-(e) Fahr! Nimm! Ruf... an! Wasch dich! Sei! er - - - - - - - -

    wir Pitajmo! Fragen wir! -en wir Fahren wir! Nehmen wir! Rufen wir... an! Waschen wir uns! Seien wir!

    ihr Pitajte! Fragt! -t/-(e)t Fahrt! Nehmt! Ruft... an! Wascht euch! Seid!

    sie - - - - - - - -

    Sie Pitajte! Fragen Sie! -en Sie Fahren Sie! Nehmen Sie! Rufen Sie... an! Waschen Sie sich! Seien Sie!

    a. nastavak -e/-et: - kod glagola ija osnova zavrava na d, t, konsonant (osim l, r) + n, konsonant (osim l, r) + m - kod jakih glagola osnovni vokal a ne prelazi u kao u prezentu, a ti glagoli mogu dobiti nastavke -e/-et, ali i ne moraju - kod nekih jakih glagola osnovni vokal e prelazi u i/ie i ti glagoli ne smiju dobiti nastavak -e/-et b. glagoli na -eln: - gube obino -e iz infinitivnog nastavka (sammeln Sammle!)

    I N D I K A T I V I K O N J U N K T I V

    1. Uvodni primjeri:

    Man sagte mir, er sei jetzt ein guter Schler. (konjunktiv prezenta) Ich wre jetzt gern zu Hause, aber ich bin leider noch immer in der Schule. (konjunktiv preterita) Ich htte gestern ein Buch gekauft, aber ich hatte kein Geld. (konjunktiv pluskvamperfekta)

    2. Uporaba indikativa i konjunktiva:

    a. Indikativ se upotrebljava kada elimo istaknuti stvarnost neke radnje.

    b. Konjunktiv se upotrebljava u nekim zavisnim reenicama, ponajprije u neupravnom govoru i u pogodbenim reenicama, ali i u pojedinim oblicima jednostavne i glavne reenice.

    Pritom je potrebno razlikovati uporabu konjunktiva prezenta, konjunktiva preterita i konjunktiva pluskvamperfekta:

    1. konjunktiv prezenta: - esto umjesto imperativa u 3. licu jed. (Es lebe die Freiheit! ivjela sloboda!) - esto uz neodreenu zamjenicu man (Man achte auf Folgendes: ... Obratite pozornost na sljedee: ...) - u neupravnom govoru (za sadanjost) (Max behauptet, dass er gut schwimme.)

    2. konjunktiv preterita: - za izricanje neostvarive elje (Htte sie doch mehr Zeit! Kad bi bar imala vie vremena!) - za izricanje mogunosti (Er knnte morgen kommen. Mogao bi doi sutra.) - u neupravnom govoru (za sadanjost) (Moritz meint, dass er schon lange zur Schule ginge.)

    3. konjunktiv pluskvamperfekta: - za izricanje elje koja se nije ostvarila (Htte sie das nur gesagt! Da je to bar rekla!) - za izricanje mogunosti (Du httest mir helfen knnen. Ti si mi mogao pomoi.) - u neupravnom govoru (za prolost) (Die Lehrerin dachte, dass wir die bungen zu Hause gelst htten.)

    4. konjunktiv perfekta i konjunktiv futura: - samo u neupravnom govoru (Ich frage ihn, ob er gestern alles in der Stadt gekauft habe.) (Er sagt mir, dass er morgen nach Bonn abreisen werde.)

  • 8. Modi der Verben

    15

    3. Oblici konjunktiva prezenta:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi glagoli Jaki glagoli

    ich sei habe werde drfe frage fahre du seiest habest werdest drfest fragest fahrest er sei habe werde drfe frage fahre wir seien haben werden drfen fragen fahren ihr seiet habet werdet drfet fraget fahret sie seien haben werden drfen fragen fahren Sie seien haben werden drfen fragen fahren

    4. Oblici konjunktiva preterita:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi glagoli Jaki glagoli

    ich wre htte wrde drfte sagte ginge fhre du wrest httest wrdest drftest sagtest gingest fhrest er wre htte wrde drfte sagte ginge fhre wir wren htten wrden drften sagten gingen fhren ihr wret httet wrdet drftet sagtet ginget fhret sie wren htten wrden drften sagten gingen fhren Sie wren htten wrden drften sagten gingen fhren

    a, o, u 5. Oblici konjunktiva pluskvamperfekta:

    s pomonim glagolom haben s pomonim glagolom sein ich htte wir htten ich wre wir wren du httest gefragt ihr httet gefragt du wrest geblieben ihr wret geblieben er htte sie htten er wre sie wren Sie htten Sie wren

    K O N D I C I O N A L I . I I I . 1. Uvodni primjer:

    Ich wrde mit dir gern einen Ausflug nach Wien machen. Wir wrden ihm sicher geholfen haben, htte er uns darum gebeten.

    2. Uporaba kondicionala I. i kondicionala II.:

    a. Kondicional I. upotrebljava se u zavisnim reenicama i u neupravnom govoru kao i konjunktiv preterita. b. Kondicional I. upotrebljava se u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva preterita: 1. za izricanje neostvarive elje: Wrde er sich doch rasieren! 2. u uljudnim pitanjima i opreznim izjavama: Wrden Sie mir helfen?

    c. Kondicional II. moe se upotrijebiti u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva perfekta i pluskvamperfekta (u suvremenom je njemakom jeziku to meutim rijedak sluaj):

    Das neue Auto wrde mir besser gefallen haben. Das neue Auto htte mir besser gefallen. d. Konditional I. i II. obino se ne upotrebljava s infinitivom modalnih glagola i glagola sein i haben.

    3. Pravila u vezi s tvorbom kondicionala:

    Kondicional I. tvori se pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva prezenta glagola koji se konjugira, a kondicional II. pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva perfekta glagola koji se konjugira.

    4. Oblici kondicionala I. i II.:

    Kondicional I. Kondicional II.

    ich wrde wrde du wrdest wrdest er wrde wrde wir wrden tanzen wrden getanzt haben ihr wrdet wrdet sie wrden wrden Sie wrden wrden

  • 9. Passivbildung

    16

    1. Uporaba aktiva i pasiva:

    Die Studentinnen besuchen die neu geffnete Bibliothek. (indikativ prezenta, aktiv)

    Die neu geffnete Bibliothek wird von den Studentinnen besucht. (indikativ prezenta, pasiv)

    U njemakom jeziku postoje dva oblika glagola koji iskazuju stanje radnje:

    - aktivni (tvorni) oblik: sam vritelj radnje obavlja neku radnju, tj. istie se subjekt aktivne reenice ili vritelj radnje

    - pasivni (trpni) oblik: netko drugi obavlja radnju na subjektu pasivne reenice tj. subjekt osjea na sebi uinak neije radnje, istie se sam akt radnje ili predmet radnje, a zanemaruje se stvarni vritelj radnje budui da je nebitan ili nepoznat.

    pluskv. pefekt preterit prezent futur I. futur II. pasiv

    pluskv. pefekt preterit prezent futur I. futur II. aktiv

    2. Transformacija aktiva u pasiv:

    Aktiv Pasiv Der Schler kauft das Buch. Das Buch wird (vom Schler) gekauft.

    Obj.(A.) Subjekt

    Subjekt usputna obavijest (von + D.)

    Man kauft das Buch. Das Buch wird gekauft. Bezlini sub. Man arbeitet im Hof. Es wird im Hof gearbeitet.

    Bomben zerstrten das Haus. Das Haus wurde (durch Bomben) zerstrt.

    Subjekt usputna obavijest (durch + A.)

    3. Oblici pasiva:

    Die Studentinnen lesen das Buch.

    Oblik pasiva: Tvorba pasivnih oblika

    Das Buch wird gelesen. prezent pasiva prezent glagola werden

    Das Buch wurde gelesen. preterit pasiva preterit glagola werden

    Das Buch ist gelesen worden. perfekt pasiva perfekt glagola werden

    Das Buch war gelesen worden. pluskv. pasiva pluskv. glagola werden

    Das Buch wird gelesen werden. futur I. pasiva futur I. glagola werden

    Das Buch wird gelesen worden sein. futur II. pasiva futur II. glagola werden

    + particip perfekta

    4. Uporaba modalnih glagola u pasivnim reenicama:

    Der Student muss die Prfungen bald bestehen. Die Prfungen mssen bald bestanden werden. 3.l. jd. indikativ prezenta, aktiv + infinitiv aktiva 3l. l. mn. indikativ prezenta, aktiv + infinitiv pasiva

    Uz modalne glagole na kraju reenice uvijek stoji infinitiv. Ako je reenica pasivna, tada na kraju reenice stoji infinitiv pasiva koji se tvori pomou infinitiva pomonog glagola werden i participa perfekta glagola koji se konjugira (kaufen gekauft werden).

  • 9. Passivbildung

    17

    5. Transformacija u pasiv:

    a. nije mogua kod: Aktivna reenica: Nedozvoljene pasivne reenice:

    1. modalnih i pomonih glagola Er kann sie besuchen. Sie wird besuchen gekonnt.

    2. glagola s infinitivom bez zu Er sieht sie kommen. Sie wird kommen gesehen.

    3. povratnih glagola Er wscht sich. Er wird von sich gewaschen.

    4. glagola koji izraavaju odnos

    posjedovanja Er bekam den Brief. Der Brief wird von ihm bekommen.

    5. imenica uz glagol oznaava iznos

    ili sadraj Das Buch kostet 3 Mark. 3 Mark werden von dem Buch gekostet.

    6. imenica oznaava neto

    postojeeg iza fraze es gibt Im Laden gibt es viele Bcher. Viele Bcher werden im Laden gegeben.

    7. neprelaznih glagola koji perfekt

    tvore pomou glagola sein Er ist seinem Freund begegnet. Seinem Freund wird begegnet.

    b. nije uobiajena ni ako: Aktivna reenica: Neuobiajene pasivne reenice:

    1. imenica uz glagol oznaava misaoni sadraj

    Er kannte das Buch nicht. Das Buch wurde nicht gekannt.

    2. imenica uz glagol oznaava dio tijela ili odjeu

    Die Zuhrer schttelten den Kopf.

    Der Kopf wurde geschttelt.

    3. imenica uz glagol sastavni je dio semantike jedinice

    Er treibt Sport. Sport wird von ihm getrieben.

    4. imenica uz glagol predstavlja akuzativ sadraja

    Er kmpfte einen schweren Kampf.

    Ein schwerer Kampf wurde von ihm gekmpft.

    5. imenica uz glagol oznaava aktivnog inioca, a ne relaciju

    Er hnelt seinem Vater. Seinem Vater wird von ihm gehnelt.

    c. Ope pravilo u vezi transformacije aktivne reenice u pasiv:

    Aktivna se reenica moe pretvoriti u pasivnu, ako se u njoj upotrebljava prijelazni glagol, pri emu postoje tzv. srednji glagoli (Mittelverben) koji uz sebe, dodue, imaju objekt u akuzativu, ali se taj objekt prilikom transformacije reenice u pasiv ne moe pretvoriti u subjekt (behalten, bekommen, erhalten, es gibt, enthalten, umfassen). Transformacija u pasiv je mogua i kod neprelaznih glagola koji perfekt tvore pomou pomonog glagola haben.

    Transformacija u pasiv Vrsta glagola

    je mogua: nije mogua:

    Modalni i pomoni glagoli

    Povratni glagoli

    Prijelazni glagoli

    Srednji glagoli (Mittelverben)

    Neprelazni glagoli + sein

    Neprelazni glagoli + haben

  • 10. Artikel

    18

    1. Uvodni primjeri:

    der Tisch, -(e)s, -e Ich kaufe in diesem Geschft einen modernen Tisch. die Lampe, -, -n Wir stellen ins Wohnzimmer eine neue Lampe. das Buch, -(e)s, -er Du liest ein spannendes Buch.

    2. Uporaba lana:

    lan stoji u pravilu ispred imenice, a oznaava rod, broj i pade imenice.

    3. Vrste lanova:

    a. der unbestimmte Artikel (neodreeni lan) (ein, eine, ein)

    - oznaava bia i stvari koja se po prvi put spominju, te su kao takva nepoznata ili neodreena

    Ein Mann setzte sich im Restaurant zu uns. Der Mann hie Mayer.

    b. der bestimmte Artikel (odreeni lan) (der, die, das)

    - oznaava bia i stvari koja su ve spomenuta ili pak na neki drugi nain poznata ili odreena

    - stoji uz imena mora (die Adria), rijeka (die Donau), jezera (der Bodensee), brda (der Triglav), kao i ispred imena zemalja u mukom i enskom rodu (die Schweiz, der Irak), uz superlative pridjeva (die schnste Stadt) i uz redne brojeve (der dritte Stock)

    c. der Nullartikel (nulti lan) (): bez lana su:

    - osobna imena (Nataa), imena mjesta (Augsburg), imena zemalja srednjeg roda (Kroatien) i imena kontinenata (Europa)

    - gradivne imenice, kada oznaavaju neodreeni dio tvari i kada dolaze iza neke mjere (Gib mir bitte Brot! Der Tisch ist aus Holz. Ich brauche zwei Liter Milch.)

    - imenice koje uz sebe imaju ve neku drugu odreujuu rije (mein Papagei) - naslovi (Kleine deutsche Grammatik) titule (Direktor Huber), pozdravi (Guten Tag!)

    - u frazama koje se tvore pomou imenica u akuzativu (Klavier spielen)

    - mnoina imenica koje u jednini imaju neodreeni lan (Der Hund ist ein Haustier. Hunde und Katzen sind Haustiere.)

    4. Deklinacija lana:

    Odreeni lan Neodreeni lan

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das die ein eine ein G. des der des der eines einer eines D. dem der dem den einem einer einem A. den die das die einen eine ein

    Pade Padena pitanja Vrsta padea Primjeri

    Nominativ Wer - was? Tko - to? Pade imenovanja Ich bin ein Schler.

    Genitiv Wessen? iji? Pade pripadanja Das Haus des Lehrers brannte.

    Dativ Wem - was? Komu - emu? Pade namjere ili cilja Ich bringe dem Schler das Buch.

    Akuzativ Wen - was? Koga - to? Pade predmeta radnje Monika isst den Apfel.

  • 11. Personal- und Possessivpronomina

    19

    1. Pojedine vrste zamjenica:

    a. osobne zamjenice (ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie) b. posvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr) c. pokazne zamjenice (der, dieser, jener, solcher, derjenige, derselbe) d. upitne zamjenice (wer, was, welcher, was fr ein) e. povratno-posvojna zamjenica (sich) f. odnosne zamjenice (der, die, das, welcher, wer, was) g. neodreene zamjenice (man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle, einiger, etwas, nichts)

    O S O B N E Z A M J E N I C E

    1. Deklinacija osobnih zamjenica:

    Jednina Mnoina

    3. lice

    1. lice 2. lice m. r. . r. s. r.

    1. lice 2. lice 3. lice Oblik iz

    potovanja

    N. ich du er sie es wir ihr sie Sie

    G. meiner deiner seiner ihrer seiner unser euer ihrer Ihrer

    D. mir dir ihm ihr ihm uns euch ihnen Ihnen

    A. mich dich ihn sie es uns euch sie Sie

    - povratno-posvojna zamjenica sich: - upotrebljava se samo s povratnim glagolima u dativu i akuzativu - odnosi se na subjekt (Er/Sie/Es wscht sich. Sie waschen sich.)

    2. Poredak objekata u reenici:

    dvije imenice (dativ - akuzativ) Anja schenkt der Tante einen Blumenstrau.

    zamjenica - imenica Anja schenkt ihr einen Blumenstrau.

    zamjenica - zamjenica (akuzativ - dativ) Anja schenkt ihn ihr.

    P O S V O J N E Z A M J E N I C E

    1. Deklinacija posvojne zamjenice u nominativu jednine:

    m. r. . r. s. r.

    ich Das ist... mein meine mein

    du dein deine dein

    er sein seine sein

    sie ihr Schlssel ihre Tasche ihr Haus jed

    nina

    es sein seine sein

    wir Das ist... unser unsere unser

    ihr euer euere euer

    mno

    ina

    sie ihr ihre ihr

    Sie Ihr Ihre Ihr

    2. Deklinacija posvojne zamjenice u svim padeima:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. mein meine mein meine

    G. meines meiner meines meiner

    D. meinem meiner meinem meinen

    A. meinen meine mein meine

    Posvojna se zamjenica u jednini deklinira kao neodreeni lan, a u mnoini dobiva nastavke odreenog lana.

  • 12. Rektion der Prpositionen

    20

    1. Uvodni primjeri:

    Pitam za Ulicu Nikole Tesle.

    Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae.

    2. Rekcija glagola i prijedloga:

    fragen + nach + Dativ

    Prijedlozi su vrste rijei ija je funkcija u reenici da uspostavi vezu izmeu predikata i objekta. Prijedlog preteno stoji ispred imenice ili zamjenice, ali u svojoj rekciji ovisi o glagolu, dok pade imenice koja slijedi iza njega ovisi o prijedlogu. Kada se pitamo za pade prijedlonog objekta, tada pitamo pomou prijedloga i padenog pitanja.

    3. Grupe prijedloga s obzirom na pade imenice koja dolazi iza prijedloga:

    PADE: PRIJEDLOZI:

    Genitiv

    abseits, anfangs, anhand, angesichts, anlsslich, anstelle, aufgrund, diesseits, halber, hinsichtlich, infolge, inmitten, jenseits, kraft, oberhalb, seitens, ungeachtet, unterhalb, unweit, zeit...

    Dativ aus, auer, bei, entgegen, entsprechend, gegenber, gem, mit, nach, nebst, samt, seit, von, zu, zuliebe...

    Akuzativ bis, durch, fr, gegen, ohne, um, wider

    Dativ/akuzativ an, auf, hinter, in, neben, ber, unter, vor, zwischen

    Ich bin in der Schule. (Wo? Ortsangabe = uvijek dativ)

    Ich gehe in die Schule. (Wohin? Richtungsangabe = uvijek akuzativ)

    4. Uporaba veeg broja prijedloga ispred imenice:

    Sie suchte nach dem Hemd in und unter dem Schrank.

    Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s istom rekcijom, tada se pade imenice ravna prema zajednikoj rekciji navedenih prijedloga.

    Kommt ihr zu uns mit oder ohne euere Kinder?

    Bis vor einem Monat haben wir uns nicht gekannt.

    Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s razliitom rekcijom, tada se pade imenice ravna prema posljednje navedenom prijedlogu.

    5. Stapanje prijedloga s odreenim lanom:

    Dativ (m./s. r.) Akuzativ (s. r.) Dativ (. r.)

    an am bei beim in + dem im von vom zu zum

    an ans auf aufs durch + das durchs fr frs in ins um ums

    zu + der zur

  • 13. Substantivdeklination

    21

    1. Rod imenica:

    mu

    ki r

    od

    1.

    2.

    3.

    4.

    imenice koje oznaavaju bia mukog roda (der Mann)

    imena dana (der Montag), mjeseca (der Juli), godinjih doba (der Frhling)

    imena strana svijeta (Osten), padalina (Regen)

    prema zavretku: sve na -ig, -ling (Honig, Jngling)

    veina na -er, -el, -en (Walzer, Himmel, Hafen)

    tuice na -an, -ant, -ist, -us (Vulkan, Konsonant, Tourist, Realismus).

    ens

    ki r

    od

    1.

    2.

    3.

    imenice koje oznaavaju bia enskog roda (Mutter) - izuzetak: das Weib, das Mdchen

    imenice oblikovane od brojeva (Eins) - izuzetak: das Hundert, das Tausend

    prema zavretku: sve na -ei, -heit, -in, -keit, -schaft, -ung

    (Spielerei, Einheit, Schlerin, Brderlichkeit, Mannschaft, bung)

    tuice na -age, -anz, -t, -enz, -ie, -ik, -tt, -ur

    (Massage, Substanz, Dit, Intelligenz, Industrie, Familie, Fabrik, Qualitt, Kultur)

    - izuzetak: das Genie

    sred

    nji r

    od

    1.

    2.

    3.

    4.

    veina tvarnih imenica (Silber, Eisen, Holz)

    nazivi mjesta, veina imena zemalja i imena kontinenata

    imenice koje su oblikovane od drugih vrsta rijei (Blau, Essen, Gestern)

    izuzetak: imenice oblikovane od pridjeva (der/die/das Alte)

    prema zavretku: umanjenice na -chen, -lein (Stdtchen, Mdchen, Tischlein)

    razlomci na -l (Drittel)

    tuice na -ett, -ment, -um (Parkett, Element, Datum)

    veina na -nis, -sal, - tum (Erlebnis, Schicksal, Eigentum)

    - izuzetak: neke na -nis, -sal su enskog roda (Finsternis, Trbsal)

    - izuzetak: dvije imenice na -tum su mukog roda (Reichtum, Irrtum)

    2. Sloenice:

    Rod sloenica odreuje se prema osnovnoj rijei (der Klassenlehrer der Lehrer).

    3. Dvostruki rod:

    a. s istim znaenjem: der / das Bereich der / das Bonbon das / der Meter der / das Radar

    b. s razliitim znaenjem: der Band - svezak das Band - vrpca der Hut - eir die Hut - oprez, zatita der Leiter - rukovoditelj die Leiter - ljestve der Schild - tit das Schild - natpis der See - jezero die See - more

  • 13. Substantivdeklination

    22

    4. Opa deklinacija imenica:

    Imenice se u njemakom jeziku dekliniraju u dva broja i etiri padea. Umjesto vokativa upotrebljava se nominativ.

    der Polizist, -en, -en die Tante, -, -n das Kind, -(e)s, -er

    S obzirom na nastavke koje imenica dobiva u genitivu jednine i nominativu mnoine razlikujemo:

    a. jaku deklinaciju imenica b. slabu deklinaciju imenica c. mjeovitu deklinaciju imenica

    Vrste deklinacija imenica

    a. jaka

    1 2 3 b. slaba c. mjeovita

    m./s. r. . r. m./s. r. . r. m./s. r. m. r. m./s. r. . r.

    N. - - - - - - - - G. -s - -s - -s -en -s - D. - - - - - -en - - jed

    nin

    a

    A. - - - - - -en - - N. - -e -er -en -en G. - -e -er -en -en D. -n -en -ern -en -en m

    noi

    na

    A. - -e -er -en -en (") - (") -e (") -er -en jd. - / mn. -en Bruder Gebirge Fu KuhJahr Haus

    Mann

    Mensch Schmerz Auge

    Tante

    Schlerin

    5. Pravila u vezi s deklinacijom imenica:

    a. Imenice u genitivu jednine mukog i srednjeg roda jake deklinacije dobivaju nastavak -s/-es.

    b. Imenice u dativu mnoine sva tri roda dobivaju nastavak -n ukoliko u nominativu mnoine ne zavravaju na -(e)n.

    c. Kad se imenice dekliniraju prema jakoj deklinaciji, tada u jednini ne dobivaju nastavak (-), osim u genitivu mukog i srednjeg roda, a u mnoini ili ne dobivaju nastavak (-), ili dobivaju nastavak -e, ili -er.

    d. Kad se imenice dekliniraju prema slaboj deklinaciji, tada u svim padeima osim nominativa jednine dobivaju nastavak -en.

    e. Kad se imenice dekliniraju prema mjeovitoj deklinaciji, tada u jednini dobivaju nastavke jake deklinacije, a u mnoini nastavke slabe deklinacije.

  • 13. Substantivdeklination

    23

    6. Deklinacija tuica:

    N. jd. N. mn. Primjeri

    - -s das Auto die Autos -um -en das Zentrum die Zentren

    -ium -en das Gymnasium die Gymnasien

    -um -a das Femininum die Feminina

    -us -en der Zyklus Zyklen

    -on/us ... -a das Lexikon die Lexika

    das Genus die Genera

    das Tempus die Tempora

    das Pronomen die Pronomina

    -us -i der Modus die Modi

    - -ien das Adverb die Adverbien das Material die Materialien

    das Prinzip die Prinzipien

    7. Deklinacija poimenienih pridjeva i participa:

    Mnogi pridjevi i participi mogu se upotrebljavati kao imenice. U tom sluaju ti pridjevi i participi morfoloki ostaju pridjevi, tj. dekliniraju se prema deklinaciji pridjeva.

    m. r. . r. s. r. m. r. . r. s. r.

    N. der Neue die Neue das Neue N. ein Neuer eine Neue ein Neues

    G. des Neuen der Neuen des Neuen G. eines Neuen einer Neuen eines Neuen

    D. dem Neuen der Neuen dem Neuen D. einem Neuen einer Neuen einem Neuen jedn

    ina

    A. den Neuen die Neue das Neue A. einen Neuen eine Neue ein Neues

    N. die Neuen N. Neue

    G. der Neuen G. Neuer

    D. den Neuen D. Neuen

    mno

    ina

    A. die Neuen A. Neue

  • 14. Adjektivdeklination

    24

    1. Uporaba pridjeva:

    Das Kind ist gut. predikatna uporaba pridjeva (pridjev se ne deklinira) Ich kenne das gute Kind. Ich kenne ein gutes Kind. atributna uporaba pridjeva (pridjev se deklinira) Gutes Kind kommt zu mir.

    2. Vrste pridjevskih deklinacija:

    a. jaka: pridjev se sklanja prema jakoj deklinaciji, ako pred njim ne stoji ni lan, ni bilo koja druga rije s nastavcima lana (ili ako ispred pridjeva stoji neka od neodreenih zamjenica)

    warmer Tee

    b. slaba: pridjev se sklanja prema slaboj deklinaciji, ako ispred njega stoji odreeni lan ili zamjenica s nastavcima odreenog lana

    der warme Tee dieser warme Tee

    c. mjeovita: pridjev se sklanja prema mjeovitoj deklinaciji ako ispred njega stoji neodreeni lan, posvojna zamjenica ili zamjenica kein

    ein warmer Tee mein warmer Tee kein warmer Tee

    a. Jaka deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se sklanja prema jakoj deklinaciji dobiva nastavke odreenog lana u svim padeima osim u genitivu jednine mukog i srednjeg roda koji imaju nastavak -en.

    m. r. . r. s. r.

    N. kleiner Schuh groe Wohnung dickes Buch

    G. kleinen Schuhes groer Wohnung dicken Buches

    D. kleinem Schuh groer Wohnung dickem Buch jedn

    ina

    A. kleinen Schuh groe Wohnung dickes Buch

    N. kleine Schuhe groe Wohnungen dicke Bcher

    G. kleiner Schuhe groer Wohnungen dicker Bcher

    D. kleinen Schuhen groen Wohnungen dicken Bchern

    mno

    ina

    A. kleine Schuhe groe Wohnungen dicke Bcher

    b. Slaba deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se sklanja prema slaboj deklinaciji u nominativu jednine sva tri roda i u akuzativu jednine enskog i srednjeg roda dobiva nastavak -e, a u svim ostalim padeima nastavak -en.

    m. r. . r. s. r.

    N. der groe Dichter diese groe Stadt welches groe Haus

    G. des groen Dichters dieser groen Stadt welches groen Hauses

    D. dem groen Dichter dieser groen Stadt welchem groen Haus jedn

    ina

    A. den groen Dichter diese groe Stadt welches groe Haus

    N. die groen Dichter diese groen Stdte welche groen Huser

    G. der groen Dichter dieser groen Stdte welcher groen Huser

    D. den groen Dichtern diesen groen Stdten welchen groen Husern

    mno

    ina

    A. die groen Dichter diese groen Stdte welche groen Huser

  • 14. Adjektivdeklination

    25

    c. Mjeovita deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se deklinira prema mjeovitoj deklinaciji u nominativu i akuzativu jednine dobiva nastavke jake deklinacije, a u svim drugim padeima nastavke slabe deklinacije pridjeva.

    Budui da neodreeni lan nema mnoine, pridjev pred kojim u jednini stoji neodreeni lan deklinira se u mnoini prema jakoj deklinaciji.

    m. r. . r. s. r.

    N. mein kleiner Tisch keine schne Schwester ein neues Land

    G. meines kleinen Tisches keiner schnen Schwester eines neuen Landes

    D. meinem kleinen Tisch keiner schnen Schwester einem neuen Land Jedn

    ina

    A. meinen kleinen Tisch keine schne Schwester ein neues Land

    N. meine kleinen Tische keine schnen Schwestern neue Lnder G. meiner kleinen Tische keiner schnen Schwestern neuer Lnder D. meinen kleinen Tischen keinen schnen Schwestern neuen Lndern

    Mno

    ina

    A. meine kleinen Tische keine schnen Schwestern neue Lnder

    3. Kratki pregled deklinacije pridjeva:

    Ispred pridjeva stoji: Nastavci pridjeva:

    Jaka

    deklinacija pridjeva - nastavci odreenog lana

    - nastavak -en (G. jd. m./s. r.)

    Slaba

    deklinacija pridjeva

    der, die, das

    dieser, jener, solcher, welcher

    -e (N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)

    -en (G./D. jd..; mn.)

    Mjeovita

    deklinacija pridjeva

    ein, eine, ein

    mein, meine, mein...

    kein, keine, kein

    - nastavci jake (N./A. jd.)

    - nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

    4. Pregled uporabe pridjevskih deklinacija s obzirom na pojedine vrste zamjenica:

    Jaka Slaba Mjeovita

    Neodreene zamjenice:

    einige

    Neodreene zamjenice:

    jeder, jede, jedes

    mancher, manche, manches

    alle (mn.)

    Neodreene zamjenice:

    kein

    Upitne zamjenice:

    welcher, welche, welches

    Upitne zamjenice:

    was fr ein

    Pridjevi:

    mehrere

    viele

    wenige

    Pokazne zamjenice:

    dieser, diese, dieses

    jener, jene, jenes

    solcher, solche, solches

    derjenige, diejenige, dasjenige

    derselbe, dieselbe, dasselbe

    Posvojne zamjenice:

    mein, dein, sein, ihr, sein

    unser, euer, ihr, Ihr

  • 15. Komparation der Adjektive

    26

    1. Uvodni primjeri:

    Ich bin fleiig. Mein Bruder ist fleiiger als ich. Er ist mein fleiigerer Bruder. Er ist der fleiigste Schler in der Klasse. Er ist am fleiigsten in der Deutschstunde.

    2. Stupnjevi komparacije i tvorba komparativa i superlativa:

    Pozitiv: fleiig

    Komparativ: pozitiv + -er fleiiger

    Superlativ - atributni oblik: (der) + pozitiv + -(e)st + nastavci pridjeva der fleiigste Schler

    - predikatni oblik: (am) + pozitiv + -(e)sten am fleiigsten

    - nastavak -est upotrebljava se u superlativu kod jednoslonih pridjeva ija osnova zavrava na -s, -, -x, -z (stolz) ili -d, -t (alt).

    3. Deklinacija komparativa i superlativa:

    Komparativ i superlativ pridjeva u atributnoj uporabi deklinira se kao i pozitiv pridjeva.

    Jaka deklinacija pridjeva

    Slaba deklinacija pridjeva

    Mjeovita deklinacija pridjeva

    Komparativ besseres Bier das bessere Bier unser besseres Bier

    Superlativ bestes Bier das beste Bier unser bestes Bier

    4. Nepravilna komparacija:

    a. Kod nekih jednoslonih pridjeva u komparativu i superlativu dolazi do prijeglasa:

    jung jnger am jngsten alt lter am ltesten kurz krzer am krzesten kalt klter am kltesten warm wrmer am wrmsten stark strker am strksten dumm dmmer am dmmsten klug klger am klgsten schwach schwcher am schwchsten

    b. Kod nekih je pridjeva komparacija posve nepravilna:

    gut besser am besten viel mehr am meisten gern lieber am liebsten nah nher am nchsten hoch hher am hchsten gro grer am grten wenig weniger am wenigsten minder am mindesten zum mindesten nicht im mindesten

    c. Kod nekih pridjeva dolazi u komparativu do kraenja zavrnog -e:

    dunkel dunkler am dunkelsten teuer teurer am teuersten

    5. Uporaba poredbenih estica:

    Toni ist nicht so fleiig wie Heinz. so + pozitiv + wie (tako kao)

    Heinz ist fleiiger als Toni. komparativ + als (od)

  • 16. Partizipien als Attribute

    27

    1. Uvodni primjeri u vezi s tvorbom participa:

    Das Kind weint. Dort ist ein weinen-d-es Kind. Der Schler lernt. Dort ist der lernen-d-e Schler.

    Der Lehrer stellte eine Frage. Der Schler konnte die ge-stell-t-e Frage nicht beantworten. Der Junge kaufte dem Mdchen einen Ring. Der Junge gibt dem Mdchen den ge-kauf-t-en Ring.

    2. Pravila u vezi s tvorbom participa:

    U njemakom jeziku postoje dva participa: particip prezenta i particip perfekta.

    Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu prezenta glagola doda nastavak -d.

    Particip perfekta tvori se u skladu s nie prikazanom tablicom:

    Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni glagoli

    (infinitiv) (machen) (gehen, ging, bin gegangen) (bringen, brachte, habe gebracht)

    Jednostavni gl. ge mach t ge gang en ge brach t

    Djeljivi glagoli ein ge kauf t aus ge gang en mit ge brach t

    Nedjeljivi gl. ver kauf t ent gang en ver brach t

    Gl. na -ieren telefonier t

    3. Uporaba participa kao atributa:

    Kada se particip u reenici upotrebljava kao atribut, tada se participu dodaju nastavci pridjeva:

    Ispred pridjeva stoji: Nastavci pridjeva:

    Jaka

    deklinacija pridjeva - nastavci odreenog lana

    - nastavak -en (G. jd. m./s. r.)

    Slaba

    deklinacija pridjeva

    der, die, das

    dieser, jener, solcher, welcher

    -e (N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)

    -en (G./D. jd..; mn.)

    Mjeovita

    deklinacija pridjeva

    ein, eine, ein

    mein, meine, mein...

    kein, keine, kein

    - nastavci jake (N./A. jd.)

    - nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

  • 17. Pronominal- und Frageadverbien

    28

    1. Tvorba zamjenikih i upitnih priloga:

    Zamjeniki i upitni prilozi nastaju spajanjem prijedloga i upitnih, pokaznih ili osobnih zamjenica.

    Fhrst du mit dem Bus?

    Ja, ich fahre damit. stvar ili pojam: da + prijedlog

    Ich fahre aber mit dem Zug.

    Womit fhrst du? stvar ili pojam: wo + prijedlog Fhrst du mit deinem Bruder?

    Ja, ich fahre mit ihm. osoba: prijedlog + osobna zamjenica

    Ich fahre aber mit meiner Schwester.

    Mit wem fhrst du? osoba: prijedlog + padeno pitanje prijedloga

    STVAR (POJAM) OSOBA

    PITANJE ODGOVOR PITANJE ODGOVOR

    Womit? damit Mit wem? mit ihm, ihr...

    Wofr? dafr Fr wen? fr ihn, sie...

    Worber? darber ber wen? ber ihn, sie...

    Worauf? darauf Auf wen? auf ihn, sie...

    Sache/Begriff

    Person

    Antwort Frage

    Womit?

    Mit wem?

    damit

    mit ihr

  • 18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina

    29

    P O K A Z N E Z A M J E N I C E

    1. Pregled pokaznih zamjenica:

    Nain dekliniranja:

    der, die, das kao odreeni lan dieser, diese, dieses kao odreeni lan jener, jene, jenes kao odreeni lan solcher, solche, solches ein solcher, eine solche, ein solches

    kao odreeni lan prema mjeovitoj deklinaciji pridjeva

    derjenige, diejenige, dasjenige prema slaboj deklinaciji pridjeva derselbe, dieselbe, dasselbe prema slaboj deklinaciji pridjeva selbst, selber ne deklinira se, stoji iza rijei na koju se odnosi

    2. Deklinacija pokaznih zamjenica:

    der, die das (bez imenice) dieser, diese, dieses, jener, jene, jenes

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn. N. der die das die dieser diese dieses diese G. dessen deren dessen deren dieses dieser dieses dieser D. dem der dem denen diesem dieser diesem diesen A. den die das die diesen diese dieses diese

    solcher, solche, solches

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn. N. solcher solche solches solche ein solcher eine solche ein solches solche G. solches solcher solches solcher eines solchen einer solchen eines solchen solcher D. solchem solcher solchem solchen einem solchen einer solchen einem solchen solchen A. solchen solche solches solche einen solchen eine solche ein solches solche

    derjenige, diejenige, dasjenige, derselbe, dieselbe, dasselbe

    m. r. . r. s. r. mn. N. derjenige diejenige dasjenige diejenigen G. desjenigen derjenigen desjenigen derjenigen D. demjenigen derjenigen demjenigen denjenigen A. denjenigen diejenige dasjenige diejenigen

    U P I T N E Z A M J E N I C E

    1. Uvodni primjeri:

    Das ist Franz. Wer ist das? (Tko je to?) Das ist ein Tisch. Was ist das? (to je to?) Dieser Anzug gefllt mir. Welcher Anzug gefllt dir? (Koje ti se odijelo svia?) Der neue Anzug gefllt mir. Was fr ein Anzug gefllt dir? (Kakvo ti se odijelo svia?)

    2. Deklinacija upitnih zamjenica:

    welcher, welche, welches

    wer, was

    m. r. . r. s. r. mn. N. wer was welcher welche welches welche G. wessen wessen welches welcher welches welcher D. wem - welchem welcher welchem welchen A. wen was welchen welche welches welche

    was fr ein, was fr eine, was fr ein

    m. r. . r. s. r. mn. N. was fr ein was fr eine was fr ein was fr (welche) G. was fr eines was fr einer was fr eines was fr (welcher) D. was fr einem was fr einer was fr einem was fr (welchen) A. was fr einen was fr eine was fr ein was fr (welche)

  • 18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina

    30

    NEODREENE ZAMJENICE

    1. Pregled neodreenih zamjenica:

    Nain dekliniranja:

    man

    jemand, niemand, jedermann deklinacija imenica (u dativu i akuzativu moe dobiti nastavak odreenog lana)

    ein, eine, ein kao neodreeni lan

    kein, keine, kein jednina kao neodreeni lan, mnoina kao odreeni lan

    jeder, mancher kao odreeni lan

    alle, einige prema jakoj deklinaciji pridjeva (uporaba samo u mnoini)

    etwas, nichts ne deklinira se

    2. Deklinacija neodreenih zamjenica:

    man jemand, niemand, jedermann

    jeder, jede, jedes (mn. = alle) mancher, manche, manches

    einige

    m. r. . r. s. r. mn. mn.

    N. man jemand jedermann jeder jede jedes alle manche einige

    G. eines jemands jedermanns jedes jeder jedes aller mancher einiger

    D. einem jemand(em) jedermann jedem jeder jedem allen manchen einigen

    A. einen jemand(en) jedermann jeden jede jedes alle manche einige

    ODNOSNE ZAMJENICE

    1. Uvodni primjeri:

    rod pade

    Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht.

    dessen Aufgabe du immer abschreibst.

    dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.

    den alle Mdchen hbsch finden.

    Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.

    2. Deklinacija odnosne zamjenice:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das die

    G. dessen deren dessen deren

    D. dem der dem denen

    A. den die das die

  • SYNTAX

    31

    Atr. Atr. Atr.

    Subjekt Predikat Objekt Prilona oznaka

    glagolski p. imenski p.

    konj. oblik infinit. oblik kopula imen. dio p.

    obj. u akuzativu

    obj. u dativu

    obj. u genitivu

    prijedloni obj.

    mjesta

    vremena

    poredbe

    naina

    namjere

    posljedice

    uzroka

    doputenja

    pogodbe

    Reenica

    jednostavna reenica sloena reenica

    nezavisno-sloena r. izjavna

    upitna

    zahtjevna

    eljna

    zavisno-sloena r.

    uvedena: - koord. veznik - pokazna zamjenica - prilog

    neuvedena:

    uvedena: - subord. veznik - odnosna zamjenica - odnosni prilog - zamjeniki prilog - upitna rije

    neuvedena:

    vrste zavisnih reenica: - subjektna - prilona: - objektna - mjesna - predikatna - vremenska - atributna - nainska - poredbena - namjerna - posljedina - uzrona - dopusna - pogodbena

  • 1. Satzglieder

    32

    1. Pravila u vezi sa sintaksom:

    Sintaksa je grana gramatike koja se bavi postupcima i nainima na koje se od jezinih elemenata grade jezine cjeline (poredak rijei u reenici, vrste reenica, povezivanje reenica).

    2. Dijelovi reenice: 1. Subjekt: kazuje tko vri radnju, tko je nositelj stanja ili zbivanja, stoji u nominativu

    Hans liest. Die Studenten lernen Deutsch.

    2. Prdikat: kazuje radnju, stanje ili zbivanje

    a. das verbale Prdikat (glagolski predikat) - sastoji se samo od glagola

    - einfache Zeit (jednostavni glagolski oblik) Hans las.

    Predikatni okvir

    - zusammengesetzte Zeit (sloeni glagolski oblik) Hans hat das Buch gelesen. konjugirani glagolski oblik infinitni glagolski oblik b. das nominale Prdikat (imenski predikat) - glagol s nekom imenskom rijei

    Hans ist noch ein Schler.

    - Kopula (povezuje subjekt s drugim dijelom predikata) - Prdikatsnomen (drugi dio predikata u obliku imenice, pridjeva, participa itd.)

    3. Objekt: izrie predmet radnje

    a. Akkusativobjekt (objekt u akuzativu): Hans liest ein Buch. (Wen - was?)

    b. Dativobjekt (objekt u dativu): Hans liest der Mutter einen Artikel vor. (Wem - was?)

    c. Genitivobjekt (objekt u genitivu): Hans bedient sich beim Lesen des Wrterbuchs. (Wessen?)

    d. Prpositionalobjekt (prijedloni objekt): Hans freut sich ber das geschenkte Buch. (Worber?)

    4. Attribut: poblie oznaava imenicu, imeniku zamjenicu ili poimenieni pridjev

    Hans liest ein neues Buch. (Was fr ein/Welches Buch?)

  • 1. Satzglieder

    33

    5. Adverbialbestimmung (prilona oznaka): dopunjuje glagol okolnostima u kojima se radnja zbiva

    a. lokale (mjesta) Hans liest in der Schule ein Buch. (Wo?)

    b. temporale (vremena) Gestern las Hans ein Buch. (Wann?)

    c. komparative (poredbe) Hans liest genau so gut wie sein Lehrer. (Wie?)

    d. modale (naina) Hans liest den Text genau. (Wie?)

    e. finale (namjere) Hans liest das Buch zum Zeitvertreib. (Wozu?)

    f. konsekutive (posljedice) Das Wasser ist zu kalt zum Baden. (Mit welcher Folge?)

    g. kausale (uzroka) Hans liest wegen der Note in Deutsch. (Warum?)

    h. konzessive (doputanja) Trotz des Geschreis liest Hans konzentriert. (Trotz welches Umstandes?)

    i. konditionale (pogodbe) Bei etwas Glck verbessert Hans seine Note. (In welchem Fall?)

    6. Razlika izmeu prilonih oznaka i objekata:

    a. Razlike s obzirom na postupak transformacije prilone oznake i objekta:

    Er las den ganzen Roman. Er las ihn. objekt osobna zamjenica

    Er las den ganzen Tag. Er las damals. prilona oznaka prilog

    b. Razlike s obzirom na ovisnost prilone oznake/objekta od glagola:

    Er wartet auf seinen Freund. prijedlog ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

    Er wartet auf / hinter / neben dem Bahnhof. prijedlog ne ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

    3. Sintaktiki ustroj jednostavne reenice:

    Atr. Atr. Atr.

    Subjekt Predikat Objekt Prilona oznaka

    glagolski p. imenski p.

    konj. oblik infinit. oblik kopula imen. dio p.

    obj. u akuzativu

    obj. u dativu

    obj. u genitivu

    prijedloni obj.

    mjesta

    vremena

    poredbe

    naina

    namjere

    posljedice

    uzroka

    doputenja

    pogodbe

  • 2. Satzarten

    34

    1. Einfacher Satz (jednostavna reenica):

    1. Behauptungssatz (izjavna reenica) Wir kaufen ein Haus. Wir renovieren es.

    2. Fragesatz (upitna reenica) Liest Hans?

    - Wortfrage (s upitnom rijei) Was liest Hans?

    - propituju se pojedini dijelovi reenice (Satzglieder) Hans liest ein Buch.

    - Satzfrage (bez upitne rijei) Liest Hans?

    - zahtijeva samo negaciju ili potvrdu sadraja reenice Ja, Hans liest. Nein, Hans liest nicht.

    3. Aufforderungssatz (zahtjevna reenica) Lies das Buch!

    4. Wunschsatz (eljna reenica) Wre Hans doch ein guter Schler!

    2. Zusammengesetzter Satz (sloena reenica):

    A. Satzreihe (nezavisno sloena reenica):

    - sastoji se od dviju ili vie jednostavnih reenica

    Der Soldat kam vom Urlaub zurck und er meldete sich gleich beim Offizier.

    1. eingeleiteter Hauptsatz (uvedena glavna reenica):

    a. mit koordinierenden Konjunktionen (s koordinarajuim veznicima):

    1. kopulative (sastavni): und, sowohl - als auch, weder - noch, nicht nur - sondern auch

    2. disjunktive (rastavni): oder, entweder - oder, sonst, andernfalls

    3. adversative (suprotni): sondern, aber, doch, jedoch, dagegen, hingegen, indessen, vielmehr

    4. konzessive (dopusni): trotzdem, gleichwohl, nichtsdestoweniger, dessungeachtet

    5. kausale (uzroni): denn, nmlich

    6. konsekutive (posljedini): also, folglich, daher, darum, demnach, deshalb, deswegen, mithin

    b. mit Demonstrativpronomina oder Adverbien (s pokaznim zamjenicama ili prilozima):

    Es war einmal ein Junge, dieser las ein interessantes Buch.

    Sie tranken zuerst Cola, dann aen sie eine Pizza.

    2. uneingeleiteter Hauptsatz (neuvedena glavna reenica):

    Es ist noch frh, wir knnen noch schlafen.

  • 2. Satzarten

    35

    Relativsatz (odnosna re.)

    Numeralie

    B. Satzgefge (zavisno sloena reenica):

    - sastoji se od jedne glavne i jedne ili vie zavisnih reenica

    Ich fahre das Auto, das du mir geschenkt hast, nach Varadin, wo ich es verkaufe.

    1. eingeleiteter Nebensatz (uvedena zavisna reenica):

    a. mit subordinierenden Konjunktionen (sa subordinirajuim veznicima):

    1. lokale (mjesni): wo, woher, wohin

    2. temporale (vremenski): wenn, als, whrend, nachdem, solange, seit, sobald, ehe, bis, bevor

    3. komparative (poredbeni): wie, so - wie, als, je - desto, als ob, als wenn

    4. modale (nainski): indem, ohne dass, statt dass, anstatt dass

    5. finale (namjerni): damit, dass

    6. konsekutive (posljedini): dass, so - dass, so dass, als dass

    7. kausale (uzroni): weil, da

    8. konzessive (dopusni): obgleich, obwohl, obzwar, obschon, trotzdem, wenn auch

    9. konditionale (pogodbeni): wenn, falls

    10. deklarative (izjavni): dass, ob

    b. mit Relativpronomina, Relativadverb, Pronominaladverbien oder Fragewrtern (s odnosnim zamjenicama, odnosnim prilozima, zamjenikim prilozima ili upitnim rijeima):

    1. Relativpronomen: Ich zeige dir das Buch, das Hans liest.

    2. Relativadverb: Du trgst eine Tasche, wie es keine mehr in der Welt gibt.

    3. Pronominaladverb: Er gab mir den Zettel, worauf er seinen Namen geschrieben hat.

    4. Fragewort: Er fragte, wann ich nach Hause gekommen bin.

    2. uneingeleiteter Nebensatz (neuvedena zavisna reenica):

    a. mit Spitzenstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na poetku reenice):

    Sei die Arbeit auch schwer, muss sie bis morgen erledigt werden.

    Wenn die Arbeit auch schwer ist, muss sie bis morgen erledigt werden.

    Htte ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben, msste ich sie jetzt nicht schreiben.

    Wenn ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben htte, msste ich sie jetzt nicht schreiben.

    b. mit Zweitstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na drugom mjestu):

    Ich dachte, er hat seine Prfung abgelegt.

    Ich dachte, dass er seine Prfung abgelegt hat.

    Es scheint so, als schliefe sie fest.

    Es scheint so, als ob sie fest schliefe.

  • 2. Satzarten

    36

    3. Semantike vrste zavisnih reenica:

    Zavisna reenica predstavlja proireni dio glavne reenice tako da razlikujemo sljedee zavisne reenice:

    1. Subjektsatz (subjektna reenica)

    2. Objektsatz (objektna reenica)

    3. Prdikatsatz (predikatna reenica)

    4. Attributsatz (atributna reenica)

    5. Adverbialsatz (prilona reenica)

    a. Lokalsatz (mjesna reenica)

    b. Temporalsatz (vremenska reenica)

    c. Modalsatz (nainska reenica)

    d. Komparativsatz (poredbena reenica)

    e. Finalsatz (namjerna reenica)

    f. Konsekutivsatz (posljedina reenica)

    g. Kausalsatz (uzrona reenica)

    h. Konzessivsatz (dopusna reenica)

    i. Konditionalsatz (pogodbena reenica)

    4. Pregled svih vrsta reenica:

    Reenica

    jednostavna reenica sloena reenica

    nezavisno-sloena r. izjavna

    upitna

    zahtjevna

    eljna

    zavisno-sloena r.

    uvedena: - koord. veznik - pokazna zamjenica - prilog

    neuvedena:

    uvedena: - subord. veznik - odnosna zamjenica - odnosni prilog - zamjeniki prilog - upitna rijei

    neuvedena:

    vrste zavisnih reenica: - subjektna - prilona: - objektna - mjesna - predikatna - vremenska - atributna - nainska - poredbena - namjerna - posljedina - uzrona - dopusna - pogodbena

  • 3. Subjektsatz

    37

    1. Uvodni primjeri:

    Dass wir den Zoo besucht haben, freut uns sehr. (Was freut uns sehr?)

    Der Besuch im Zoo freut uns sehr.

    Ob er rechtzeitig nach Hause kommt, ist fragwrdig. (Was ist fragwrdig?)

    Wer gut liest, lernt gut. (Wer lernt gut?)

    Was ich nicht brauche, das kaufe ich nicht. (Was kaufe ich nicht?)

    2. Pravila za uporabu subjektnih reenica:

    Subjektna reenica dolazi umjesto subjekta glavne reenice. Subjektne reenice odgovaraju na pitanje: wer - was? Subjektne reenice mogu zapoeti veznicima dass, ob ili upitnim zamjenicama wer, was.

    3. Transformacija subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Subjektne se reenica esto izraavaju pomou infinitivne grupe u obliku infinitiva s prijedlogom zu (Infinitivgruppe = Infinitiv mit zu):

    Es ist ein Glck, dass man eine interessante Arbeit hat.

    Es ist ein Glck, eine interessante Arbeit zu haben.

    Prilikom pretvorbe subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju otpadaju veznik i subjekt, a predikat se iz konjugiranog glagolskog oblika transformira u infinitivni glagolski oblik (zu + infinitiv).

    Es freut ihn, dass er das Spiel gewinnt. (prezent)

    Es freute ihn, dass er das Spiel gewann. (preterit)

    Es freute ihn, dass er das Spiel gewinnen wird. (futur I.) Es freut ihn, dass er das Spiel gewonnen hat. (perfekt)

    Es freute ihn, dass er das Spiel gewonnen hatte. (pluskvamperfekt)

    Subjekte reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je: a. subjekt subjektne reenice identian s objektom glavne reenice:

    Es tut ihm leid, dass er mit seiner Freundin heute nicht ins Kino gehen kann.

    Es tut ihm leid, heute mit seiner Freundin nicht ins Kino gehen zu knnen.

    b. subjekt subjektne reenice neodreena zamjenica man:

    Es ist ratsam, dass man pnktlich kommt.

    Es ist ratsam, pnktlich zu kommen.

    4. Uporaba korelata es:

    Dass er so spt kommt, berrascht mich. Es berrascht mich, dass er so spt kommt. Mich berrascht (es), dass er so spt kommt.

    Kada subjektna reenica stoji iza glavne reenice, tada kao korelat u glavnoj reenici stoji es.

    ..., das Spiel gewonnen zu haben.

    (infinitiv perfekt)

    particip perfekt + infinitiv haben/sein

    ..., das Spiel zu gewinnen. (infinitiv prezent)

    osnova + -en

  • 4. Objektsatz

    38

    1. Uvodni primjeri:

    Er will nicht einsehen, dass das Ziel nicht erreichbar ist. (Was will er nicht einsehen?)

    Er will die Unerreichbarkeit des Zieles nicht einsehen.

    Wir sahen, wie der Wagen gegen den Baum schlug. (Was sahen wir?)

    Die Arbeiter fragen, ob sie mit der Arbeit beginnen knnen. (Was fragen die Arbeiter?)

    Den ich suche, den finde ich auch. (Wen finde ich?)

    Wem nicht zu raten ist, dem ist nicht zu helfen. (Wem ist nicht zu helfen?)

    Ich kann mich nicht darauf verlassen, dass er kommt. (Worauf kann ich mich nicht verlassen?)

    2. Pravila za uporabu objektnih reenica:

    Objektna reenica dolazi umjesto nekog objekta iz glavne reenice. Objektne reenice odgovaraju na padena pitanja za objekte (was, wem, wen?), odnosno, na padena pitanja s prijedlozima. Objektne reenice mogu zapoeti veznicima dass, wie, ob, odnosnom zamjenicom ili upitnom rijeju.

    3. Neuvedena objektna reenica:

    Ich hoffe, dass ich dich bald wieder treffe.

    Ich hoffe, ich treffe dich bald wieder.

    U neuvedenoj objektnoj reenici poredak je rijei kao i u glavnoj reenici (predikat na drugom mjestu). Takve objektne reenice dolaze nakon glagola kazivanja, miljenja i osjeanja (sagen, denken, fhlen).

    4. Transformacija objektne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Objektne reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je: a. subjekt objektne reenice identian sa subjektom glavne reenice:

    Er freut sich, dass er endlich in Urlaub fhrt.

    Er freut sich, endlich in Urlaub zu fahren.

    b. subjekt objektne reenice identian s objektom glavne reenice:

    Wir bitten Sie, dass Sie uns morgen besuchen.

    Wir bitten Sie, uns morgen zu besuchen.

    5. Uporaba korelata es, das i zamjenikih priloga (Pronominaladverbien):

    Ich verspreche es, dass ich meinen nchsten Urlaub auf der Insel Hvar verbringe.

    Das bedauert sie, dass sie ihn nicht geheiratet hat.

    Er entschliet sich (dazu), dass er bald abreist.

    Dass er bald abreist, dazu entschliet er sich.

    Kada objektna reenica stoji iza glavne reenice, tada u glavnoj reenici kao korelat moe stajati: a. u sluaju 'istoga' padea (genitiv, dativ, akuzativ) korelat es, koji dolazi uvijek nakon predikata, ili korelat das, koji dolazi uvijek na poetak glavne reenice;

    b. u sluaju prijedlonog padea zamjeniki prilog, ija uporaba ovisi o rekciji glagola.

  • 5. Attributsatz

    39

    1. Uvodni primjeri:

    Das Auto, das er im Vorjahr gekauft hat, war sehr teuer. (Welches Auto war sehr teuer?)

    Das im Vorjahr gekaufte Auto war sehr teuer.

    Er trumte von der Frau, die er in der Disco kennen lernte. (Von welcher Frau trumte er?)

    Eine solche Freundin, wie es Monika ist, kannst du nicht mehr finden. (Was fr eine Freundin?)

    Meine Ausrede, dass ich krank war, halft mir beim Lehrer nicht. (Welche Ausrede half mir nicht?)

    2. Pravila za uporabu atributnih reenica:

    Atributna reenica dolazi umjesto nekog atributa iz glavne reenice, pa utoliko predstavlja bliu odredbu neke imenice. Atributne reenice odgovaraju na pitanje: welcher, was fr ein? Atributne reenice veinom zapoinju odnosnom zamjenicom, odnosnim prilogom, a rjee veznikom dass.

    3. Transformacija atributne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Atributne reenice uvedene veznikom dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je:

    a. subjekt atributne reenice identian sa subjektom glavne reenice: Meine Eltern haben die Absicht, dass sie ein neues Haus kaufen. Meine Eltern haben die Absicht, ein neues Haus zu kaufen.

    b. subjekt atributne reenice identian s objektom glavne reenice: Ich werde dir die Gewohnheit, dass du immer zu spt kommst, schon abgewhnen. Ich werde dir die Gewohnheit, immer zu spt zu kommen, schon abgewhnen.

    c. subjekt atributne reenice identian s atributom glavne reenice: Meine Bemerkung, dass ich mich in der Stunde gelangweilt hatte, war dem Lehrer gegenber unkorrekt. Meine Bemerkung, mich in der Stunde gelangweilt zu haben, war dem Lehrer gegenber unkorrekt.

    4. Deklinacija i uporaba odnosne zamjenice:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das die

    G. dessen deren dessen deren

    D. dem der dem denen

    A. den die das die

    rod pade

    Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht.

    dessen Aufgabe du immer abschreibst.

    dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.

    den alle Mdchen hbsch finden.

    Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.

    5. Transformacija atributne reenice u svojstvu odnosne reenice u participnu skupinu:

    Atribut se u reenici umjesto odnosnom reenicom moe izraziti i participnom skupinom (pomou participa prezenta ili participa perfekta).

    Die Autos, die an unserem Haus vorbeifahren, bremsen gerade vor unserem Eingangstor. Die an unserem Haus vorbeifahrenden Autos bremsen gerade vor unserem Eingangstor. Das Buch, das sie neulich geschrieben hat, war sehr interessant. Das von ihr neulich geschriebene Buch war sehr interessant.

  • 6. Lokalsatz

    40

    1. Uvodni primjeri:

    Wo man hinschaut, liegt Schnee. (Wo liegt Schnee?)

    berall liegt Schnee.

    Er reist wieder dahin, woher er gekommen ist. (Wohin reist er?)

    Wir gehen, wohin Sie uns geschickt haben. (Wohin gehen wir?)

    2. Pravila za uporabu mjesnih reenica:

    Mjesna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake mjesta. Mjesna reenica odgovara na pitanje: wo, woher, wohin i sl. Mjesne reenice ne zapoinju veznicima ve prilozima mjesta wo, woher, wohin itd.

    3. Uporaba korelata:

    Ich habe sie dort getroffen, wo ich sie berhaupt nicht erwartet htte.

    Alle rannten dorthin, woher der Schrei kam.

    U glavnoj reenici esto stoji korelat koji je takoer prilog mjesta.

  • 7. Temporalsatz

    41

    1. Uvodni primjeri:

    Nachdem es gelutet hatte, a ich noch die Wurstsemmel. (Wann a ich die Wurstsemmel?)

    Nach dem Luten a ich noch die Wurstsemmel.

    Wir wissen viel mehr, seitdem wir den Kurs besuchen. (Seit wann wissen wir mehr?)

    Es regnete, bis wir nach Hause kamen. (Bis wann regnete es?)

    2. Pravila za uporabu vremenskih reenica:

    Vremenska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake vremena. Vremenske reenice odgovaraju na pitanje: wann, seit wann, bis wann, wie lange, wie oft i sl.

    Obzirom na vremenski odnos izmeu glavne i zavisne reenice, radnja se vremenske reenice moe odvijati istovremeno s radnjom glavne reenice ili se zbiva prije, odnosno, kasnije nego li radnja u glavnoj reenici. S obzirom na to razlikujemo istovremenost, prijevremenost i poslijevremenost radnji u glavnoj i zavisnoj reenici.

    a. Gleichzeitigkeit (istovremenost zbivanja radnji u glavnoj i zavisnoj reenici):

    Als Otto zur Bahn ging, regnete es. Wenn du Liebeskummer hattest, hast du bitterlich geweint. Whrend Sabine im Zimmer lernte, telefonierte sie mit ihrem Freund. Solange du deine Hausaufgaben machst, rume ich das Geschirr in der Kche ab.

    Veznici koji ukazuju na istovremenost radnje su: als, wenn, whrend, solange itd.

    b. Vorzeitigkeit (prijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):

    Nachdem wir nach Zagreb umgesiedelt sind, fhle ich mich besser. Seitdem ich an Krebs erkannt war, liege ich im Krankenhaus. Sobald ich den Wagen gewaschen habe, mhe ich den Rasen.

    Veznici koji ukazuju na prijevremenost radnje su: nachdem, seitdem, sobald itd.

    c. Nachzeitigkeit (poslijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):

    Ich werde noch lange warten mssen, ehe ich eine solche Mitarbeiterin wieder finde. Bis der Zug ankommt, trinken wir noch einen Kaffee. Wasch dir die Hnde, bevor du dich an den Tisch setzt.

    Veznici koji ukazuju na poslijevremenost radnje su: ehe, bis, bevor itd.

    3. Razlika u uporabi wenn, als i wann:

    a. als: vremenski veznik koji oznaava jednokratnu radnju u prolosti (Einmal) als Otto zur Bahn ging, regnete es. b. wenn: vremenski veznik koji oznaava ponovljenu radnju u prolosti, jednokratnu ili ponovljenu radnju u

    budunosti ili ponovljenu vremenski neodreenu radnju (Immer) wenn Otto zur Bahn ging, regnete es. (ponovljena radnja u prolosti)

    Wenn Sie uns (nchstes Jahr) besuchen, ist das Haus fertig. (radnja u budunosti)

    (Jedes Mal) wenn Otto zur Bahn geht, darf ihn niemand begleiten. (vremenski neodreena radnja) - ponekad posjeduje i vremensko i pogodbeno znaenje: Ich komme, wenn ich mit der Arbeit fertig bin.

    Dolazim kada u dovriti posao. Dolazim ako u dovriti posao. c. wann: upitna rije Wann spielst du mit den Kindern? - Ich spielte mit ihnen, wenn ich dazu Zeit habe.

  • 8. Konditionalsatz

    42

    1. Uvodni primjeri:

    Wenn man sich versptet, rgert sich der Produktionsleiter sehr. (In welchem Falle rgert sich...?)

    Im Falle einer Versptung rgert sich der Produktionsleiter sehr.

    Falls dich die Nachbarin bei der Renovierung braucht, hilfst du ihr gern. (In welchem Falle hilfst du...?)

    Im Falle, dass es regnet, bleiben wir zu Hause. (In welchem Falle bleiben wir...?)

    Sofern man ihn whlt, erneuert er die Partei. (Unter welcher Bedingung...?)

    2. Pravila za uporabu pogodbenih reenica:

    Pogodbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake uvjeta i odgovara na pitanje: unter welcher Bedingung, in welchem Fall? Pogodbene reenice veinom zapoinju veznicima wenn, falls, im Falle, dass ili sofern.

    3. Vrste pogodbenih reenica:

    a. realer Konditionalsatz (realna pogodbena reenica):

    - izrie stvarni uvjet neke radnje (upotrebljava se indikativ)

    Wenn das Wetter schn bleibt, machen wir einen Ausflug ins Gebirge.

    b. potentialer Konditionalsatz (potencijalna pogodbena reenica):

    - izrie mogui uvjet neke radnje u sadanjosti (upotrebljava se konjunktiv preterita/kondicional)

    Wenn er fleiiger wre, knnte er ein groer Knstler werden.

    c. irrealer Konditionalsatz (irealna potencijalna reenica):

    - izrie neostvarivi uvjet neke radnje u prolosti (upotrebljava se konjunktiv pluskvamperfekta)

    Wenn unsere Mannschaft nur noch ein Tor geschossen htte, wren wir Weltmeister geworden.

    4 Neuvedena pogodbena reenica:

    Wenn ich mehr Geld htte, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.

    Htte ich mehr Geld, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.

    Pogodbene reenice esto se koriste bez veznika. Tada predikat dolazi na poetak reenice.

    5. Uporaba kondicionala u pogodbenim reenicama:

    Der Ausflug gefiele mir besser, wenn alle Mitarbeiter mitfhren.

    Der Ausflug wrde mir besser gefallen, wenn alle Mitarbeiter mitfahren wrden.

    Ich arbeitete in dieser Firma nicht, wenn ich genug Geld frs Leben htte.

    Ich wrde in dieser Firma nicht arbeiten, wenn ich genug Geld frs Leben htte.

    U pogodbenim reenicama esto umjesto konjunktiva preterita (naroito slabih i nekih jakih glagola) stoji kondicional I. (konjunktiv preterita pomonog glagola werden + infinitiv). Kondicional ee stoji u glavnim nego u zavisnim reenicama. Pomoni i modalni glagoli ne upotrebljavaju se u kondicionalu.

    6. Uporaba korelata dann ili so:

    Wenn am Sonntag schnes Wetter ist, (dann) machen wir einen Ausflug.

    Falls es regnet, (so) bleiben wir zu Hause.

    esto iza pogodbene reenice u glavnoj reenici dolazi prilog dann ili so.

  • 9. Modalsatz

    43

    1. Uvodni primjeri:

    Indem man tglich krperlich trainiert, wird man ein guter Sportler. (Wie wird man ein guter Sportler?)

    Durch tgliches krperliches Training wird man ein guter Sportler.

    Man wird ein guter Sportler dadurch, dass man tglich krperlich trainiert.

    Man wird kein guter Sportler, ohne dass man tglich krperlich trainiert.

    Du siehst den ganzen Tag fern, statt dass du trainierst.

    Anstatt dass du trainierst, siehst du den ganzen Tag fern.

    2. Pravila za uporabu nainskih reenica:

    Nainska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake naina i odgovara na pitanje: wie? Nainske reenice veinom zapoinju veznicima dass, indem, ohne dass ili (an)statt dass, pri emu veznik ohne dass oznaava okolnost koja nije nastupila, a veznik (an)statt dass oznaava okolnost koja je nastupila umjesto neke druge okolnosti.

    3. Transformacija nainske reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Nainske reenice uvedene veznicima ohne dass i (an)statt dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je subjekt nainske reenice identian sa subjektom glavne reenice:

    Max schiet oft, ohne dass er das Tor trifft.

    Max schiet oft, ohne das Tor zu treffen.

    Inge war spazieren gegangen, (an)statt dass sie Deutsch gelernt hatte.

    Inge war spazieren gegangen, (an)statt Deutsch gelernt zu haben.

  • 10. Finalsatz

    44

    1. Uvodni primjeri:

    Man baut Autos, damit man sich schneller fortbewegt. (Wozu baut man Autos?)

    Man baut Autos zur schnelleren Fortbewegung.

    Jetzt musst du dich beeilen, dass die Gromutter nicht wartet. (Wozu musst du dich beeilen?)

    2. Pravila za uporabu namjernih reenica:

    Namjerna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake namjere i odgovara na pitanje: wozu? Namjerne reenice veinom zapoinju veznikom damit, a rjee veznikom dass.

    Glagol u namjernoj reenici dolazi najee u indikativu, ali je mogu i konjunktiv, naroito ako se radnja glavne reenice zbiva u prolosti.

    Der Vater schickte Helene auf den Markt, damit sie Gemse und Obst kaufe.

    3. Transformacija namjerne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Namjerne reenice mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u obliku um zu + infinitiv ako je subjekt namjerne reenice identian sa subjektom glavne reenice:

    Ich fahre nach Makarska, damit ich dort bade.

    Ich fahre nach Makarska, um dort zu baden.

    Uwe eilt, dass er den Zug noch erreicht.

    Uwe eilt, um den Zug noch zu erreichen.

    4. Uporaba korelata:

    Wir investieren deshalb viel Geld in Kroatien, damit wir groe Gewinne erzielen.

    Ako glavna reenica stoji ispred namjerne, tada u njoj mogu stajati korelati deshalb, darum, zu dem Zweck ili in der Absicht.

  • 11. Konsekutivsatz

    45

    1. Uvodni primjeri:

    Ich arbeitete die ganze Nacht, so dass ich vllig erschpft bin. (Mit welcher Folge arbe