27.1.2016 Stranica/Termi 10

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: / Žanr:

Površina/Trajanje: 2.781,57 Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: IJF

10 srijeda27. siječnja 2016. jutan\ji. vtyesti

I prava

Lpitanja -|

EPH

9

ZDESLAVSANTICglavni ekonomist Splitske banke

Prije krize imali smo razdobljevisokih stopa gospodarskog

rasta, a kada stvari idu dobro,ondaje i interes za reforme mali,

kod vlasti, i u javnosti

HRVOJESTOJICmakroekonomist Hypo banke

Kod političkih elita dominira stavda Hrvatska ima dosta državne

imovine koju može staviti u

funkciju, što opet razvodnjujepotrebu za reformama

KREŠIMIR SEVER

predsjednik Nezavisnih hrvatskihsindikata

Reforme se ne mogu provoditiodvojeno, kao daje svaka od njihsvoj otok. Sve reforme uvijek se

lome na leđima radnika

PESETLJECE PROPALIHStoje sve Hrvatska moda uči

PISE ADRIANO MILOVAN

Reforme

su proteklih

godina vjerojatno

postalenajspominjanija

riječ uhrvatskom javnom prostoru.

O promjenama se punogovorilo, neki su prijedlozičakbiliina stolu, alinanjima jenapravljenomaloili,

štojebilojoščešće, ništa.

Stručnjacisu davno zaključilida je reformski kapacitet

hrvatskoga društva mali. Usvakom slučaju, puno je manji

od onoga udrugim zemljamas kojima se obično uspoređujemo.

No, takvi su nam irezultati. Iza nas je šest godina

recesije, počemusmovjerojatno

najgoriuEuropi, te jednagodinavrloslabog, anemičnogoporavka, kakav nam se "smiješi"

i sljedećih godina.

Mali kapacitet reformi- Od uvođenja PDVa, jedinaznačajnija reforma koju smoprovelibila je mirovinska,

odnosnouvođenjedrugogitrećeg

mirovinskog stupa, no ni onanikada nije provedena do kraja.

Reformski kapacitet naše¬

ga društva doista je mah. Prijekrize imah smo razdoblje razmjerno

visokih stopa gospodarskograsta,

akadastvariidudobro, ondaje i interes za reforme

mali, kako kod vlasti, tako

i u javnosti. Potom je došlakriza i reforme su seopet izbjegavale

- ocjenjuje ZdeslavŠantić,makroekonomist SG Splitske

banke.Upravoje zadiranje u mirovinski

sustav, odnosno u njegov

drugi stup, kroz koji godišnje

prođe oko pet milijardikima, možda i najboljiprimjerkako vladajuće elite u Hrvatskoj

gledaju na reforme. Javnost

je ovih dana uzbunio prijedlog

zamrzavanja uplata u

drugi mirovinski stup, ih čaknjegova ukidanja, što bi državi

dalo u ruke 70ak milijardikuna. Tim bi se novcem, prema

prijedlozimakojisudolazUiiz Mostovih redova, krpale po

O nacionalizaciji 2.

mirovinskog stuparazmišljalo se josu vrijeme IveSanadera, napočetku recesije

veće proračunske rupe.Ovdjevaljapodsjetitidato

nijeprviputdasepredlaže" nacionalizacija"

drugogmirovinskog

stupa. Naime, o sličnimse financijskim vratolomijama

2009. razmišljalo i u tadašnjoj

Vladi Ive Sanadera. Bila jeto prva, a po mnogima i najgora

recesijska godina: otkaziu privatnom sektoru pljuštali

su na sve strane, burza radapunila se velikom brzinom, a

proračunski prihodi su rapidnopadali, dok su troškovi koje

je trebalopodmiriti iz državneblagajne rasli. Stoga su u Banskim

dvorimatada oko bacili ina drugi mirovinski stup. No,nakonnegativnih reakcija javnosti,

vladajući su od te idejeipak odustali.

Propale milijardeSličan je ishod imala i ideja davanja

autocesta u koncesiju.JošseuSanaderovojVladi2009.razmišljalo o tome, no od togase odustalonakonšto je prijedlog

pokopao negativanstav javnosti.

Ideju davanja autocestau koncesiju oživjela je potomVlada Zorana Milanovića:

njihove

računice govorile su dabi Hrvatska tako jednokratno

PRIJEDLOZI NAJZNAČAJNIJIH REFORMI OD 2009. DO 2015.

Tri vlade su htjele autocestedati u koncesiju, sve odustale1

VLADA■IVE SANADERA:

U razdoblju prije krize Vlade

uglavnom se nisu ni provodilereforme, barem ne one značajnije.

Na početku recesije Sanader

je osnovao Ekonomsko

vijeće u kojem su se razmatralireformski prijedlozi, te mjereza borbu protiv recesije, koje

su konačno i predstavljeneu veljači 2009. Među prijedlozima

s kojima se u to vrijemeizlazilo u javnost bilo je i davanje

autocesta u koncesiju,kao i ukidanje drugog mirovinskog

stupa.Ipak, Sanaderova je Vlada u

ožujku 2009. provela moždai najveće smanjenje državnepotršnje. Rebalansom proračuna,

naime, tadašnja je potrošnja

smanjena za 5, 4 milijardi

kuna, sa 127 na 121, 6milijardi kuna.

2 VLADA.JADRANKEKOSOR:

Sanaderova nasljednica na

premijerskoj funkciji okružilase ekonomskim savjetnicima -

Sandrom Svaljek, Zeljkom Lovrinčevićem,

Borislavom Skegrom

i Zeljkom Perićem. Onisu za Vladu sastavili Programgospodarskog oporavka, kojije predstavljen u travnju 2010.

Dugoočekivani Program gospodarskog

oporavka predviđao

je provedbu niza reformi,

koje bi hrvatsko gospodarstvousmjerile na put oporavka.No, malo toga iz programa jeprovedeno. Pokušaja je, doduše,

bilo, poput izmjena Zakonao radu, ali Vlada ih je na kraju,suočena s referendumom, u

rujnu 2010. povukla iz saborske

procedure. U posljednjojgodini Kosoričina mandatamalo toga se provodilo.

3 VLADA.ZORANA MILANOVIĆA:

Suprotno prijedlozima ekonomista

i međunarodnih institucija,

i Kukuriku koalicijaodlučila se za politiku malih

reformskih procesa. Tako je,

primjerice, na početku mandata

2012. donijela odluku o

povećanju cijena struje i plinakako bi se olakšalo poslovanje

javnih poduzeća iz sektoraenergetike. Od 2013. uvedena

je i fiskalizacija, što je smanjilosviu ekonomiju, a 2014. je izmijenjen

i Zakon o radu. Ipak,ni Milanovićeva Vlada nijeprovela veće reformske zahvate.

Iako je najavljivala outsourcing

pratećih djelatnosti u

Vladinim tijelima i monetizaciju

autocesta, od toga je odustala.

Posljednja godina njenog

mandata bila je u znakupopulističkih mjera.

Što predlaže Institutza javne financije?

Pred novom Vladom i Saborom su ozbiljni izazovi u provedbi

strukturnih reformi, nužnih za poticanje gospodarskograsta i smanjenje fiskalnih neravnoteža, ocjenjuje

Institut za javne financije (I JF). Za početak, nova biVlada,

smatraju u IJFu, trebala izraditi nacionalnu razvojnustrategiju do 2020. godine, koja mora biti usklađena sa sličnim

strategijama EU. Predlažu i cijeli niz novihreformi koje bi Vlada trebala provesti. »A. Milovan

1. STRATEGIJARAZVOJA:

Vlada mora donijeti nacionalnu

strategiju razvoja za razdoblje

do 2020. godine kojamora biti usklađena s planovima

i propisima EU za istorazdoblje. U strategiji treba

iskazati ciljeve, prioritete i aktivnosti

koje Vlada namjeravaprovoditi, što bi se pozitivno

odrazilo i na koordinaciju sektorskih

politika unutar nje.

2. BOLJE UPRAVLJANJEJAVNIM DUGOM:

Razina hrvatskoga javnogaduga teško je održiva za hrvatsko

gospodarstvo, pa IJFpreporučuje da se donese zakon

o javnom dugu i strategijaupravljanja njime. Također,preporučuju da Ministarstvo

financija osnaži odjel za

upravljanje javnim dugom,kao i bolju koordinaciju mjerafiskalne i monetarne politike.

3. BOLJE UPRAVLJANJEDRŽAVNOM IMOVINOM:Dio javne infrastrukture možese dati u koncesiju, a dio javnihpoduzeća može se privatiziratipreko burze, koristeći IPO. Jasno

treba definirati koje sudjelatnosti

i javna poduzeća od

strateškog državnog interesa i

koja to nisu, pa mogu u privatizaciju.

Treba ubrzati privatizaciju

onih poduzeća koja državi

nisu potrebna.

4. TERITORIJALNIPREUSTROJ I FISKALNA

DECENTRALIZACIJA:Nužan je politički konsenzusoko utvrđivanja broja i optimalne

veličine županija, gradova

i općina. Financiranjelokalne uprave treba organizirati

prvenstveno porezima,a izravne pomoći iz proračunatemeljiti na troškovima po korisniku

usluge, bez dijeljenjaporeza u nefiskalne svrhe.

Oi<ći ilOii '-i OJr^Af o\tx i. ti i»" i i i v/u. i« xlj

2

DESETLJEĆE PROPALIH REFORMI Što je sve Hrvatska mogla učiniti, a nije

ADRIANO MILOVAN

izvješće

Jutarnji list

27.1.2016 Jutarnji list Stranica/Termi 10

Hrvatska

3

PETAR LOVRICHUP Udrugamalih i srednjih

poduzetnikaČini se da vrag sada dolazi posvoje i da ćemo ovoga puta

morati provesti reforme. Nužnoje poboljšati poslovnu klimu

Koje ključne mjereposlodavci i međunarodneinstitucije očekuju od Vlade

TihomiraOreškoviča:

1. smanjivanje proračunskogmanjka2. zaustavljanje rasta javnoga duga3. smanjivanje parafiskalnih nameta4. reforma državne uprave5. reforma lokalne samouprave

6. reforma pravosuđa7. daljnje jačanje mirovinskog sustava8. reforma školstva9. reforma zdravstva10. nastavak liberalizacije radnogzakonodavstva

FORMIniti, a nije

ubrala oko tri milijarde eura,što bi bio pravi lijek za zatvaranje

proračunskog manjka i

smanjenje javnoga duga. No,

otpor javnosti i ovoga je putabio presudan: dok suvladajućigovorili da je davanje u koncesiju

neophodno kako bi se otplatila

zaduženja HACa, protivnici

su upozoravali da jedavanje autocesta u koncesiju

jednokratna mjera, koja ćemožda napuniti proračun, aliprivatni koncesionar će autocestama

upravljati desetljećima.Stoga je Milanovićev kabinet

odtoga također odustao.

Koristi na dugi rokSpomenuta dva primjera jasno

pokazuju kako vladajućeeliteu Hrvatskoj gledaju na reformski

proces. Onjedobar samo

kadaimideukorist, makarta korist bila i na kratke staze.Kadaje riječ odubljimreformama,

onim strukturnima, kojeu početku nose troškove, a koristigenerira

juteknadulje staze,

za njihvladajući nisu zainteresirani.

Mnogi razloge za topronalaze u čestim izbornimciklusima - parlamentarnim,predsjedničkim, lokalnim, aodnedavno i onima za Europ

Javnosti kojazazire od reforminitko se ne želizamjeriti. Nasloganu krv, znoj isuze izbori se

mojigube

ski parlament. A javnosti kojazazire od reforminitko se neželizamjerati: na platformi "krv,

znoj i suze" naime, ne dobivajuse glasovi.Kodnas su česti izborni ciklusi,svakomalo imamoneke

izbore. K tome, kod političkihelita dominira stav da Hrvatska

ima dosta državne imovine

kojumože staviti u funkcijui od toga nešto zaraditi, što

opetrazvodnjujepotrebuzareformama.No, ni tobaš ne daje

rezultate - upozorava HrvojeStojić, makroekonomist Hypo

banke.Dio razloga za izostanak

reformi sindikati, ah i ekonomisti,opet vide u nepripremljenosti

reformskih zahvata.Doista, kada se analiziraju

dosadašnji prijedlozi reformi,za malo koji se može reći da jestvarno bio pripremljen. Više

se zapravo radilo o listi želja,koju nije pratila ni odgovarajuća

analiza učinaka, ni jasanpopis zadataka, ni financijskakonstrukcija, anajčešće ni odgovor

na pitanje "što dalje"Primjer za to su česti prijedlozireforme lokalne

samouprave:zahtjevizatureformuupućivani

susvakoj Vladi od 2009.naovamo, no nikadanije jasnorečeno ni što bi se točno timepostiglo, ni koliko bi to koštalo,

nitkobipreuzeoposlovekojeobavljaju sadašnje županije,

gradovi i općine.Reforme bez efektaNerijetko se događalo i da jedan

reformski pokušaj poništava

rezultate drugoga. Vidise to ipo, primjerice, izmjenama

sustavaporezanadohodak.Porez na dohodak jedan je odvažnijih prihoda lokalne samouprave.

No, njegove izmjenezanimljiv su zalogaj za središnju

vlast jer jačajukupovnumoć stanovništva, atimeibrojpotencijalnihglasova na izborima.

To što je zadiranje u tajsustav skupo stajalo gradove iopćine središnjuvlast najčešćenije bilo previše briga.

Sve reforme koje su se kodnaspredlagale običnobi se slamale

preko leđa radnika igrađana.

No, problemjeištosuprijedlozireformibilinedorečeni

ineusklađeni, pajedna predložena

reforma obično nije imalaveze s drugom. Kada su, recimo,

provođene reforme usustavu poreza na dohodak,ljudi sudobilineštovišenovca,ali jedinicelokalnesamouprave

su izgubile znatan prihod,pa su povećavale prirez i rezalepotrošnju, i tako su građani

zapravobili nagubitku -objašnjava

KrešmirSever, predsjednikNezavisnih hrvatskihsindikata.

Kao ilustraciju navodida je posljednjim izmjenamau sustavu poreza na dohodaksamo Grad Zagreb, prema nekim

računicama, izgubio oko800 milijuna kuna.

Reforme se ne mogu provoditi

odvojeno, kao da je svaka

od njih svoj otok - zaključujeSever.I u redovima poslodavaca

upozoravaju da reformskiprocesu Hrvatskoju nikada nije

imao glavu i rep, odnosno sadržavao

skup mjera koje sumeđusobno usklađene. Razloge

za to Petar Lovrić, predsjednik

HUPove Udruge malih

i srednjih poduzetnika, vidikako uotporima društvareformama,

tako i unedostatku kulture

dijaloga, posebnoonogsocijalnog.

Ipak, čini se daglavni

uzrok izostanku reformskogprocesa poslodavci vide u izostanku

leadershipa u vladajućojeliti. Na to su, uostalom,

upozorili još na početku krize.- Izostanak reformi je i

pitanje

nedostatka liderstva. Zašto

bi netko provodio reformedoksemožepovoljnozadužiti?- napominje Lovrić.

Ipak, čini se da bi se sadastvari mogle pokrenuti s mrtve

točke. Kao i u slučaju drugih

zemalja, okidač za to bit ćeteže zaduživanje, do kojeg ćedoćikada i Europska središnjabanka (ECB), kao što je već uči

Na modeluizdvajanje pratećihdjelatnosti moglose uštedjeti oko trimilijarde kuna, noVlada je odustalanio američki Fed, zaoštri monetarnupolitiku.

To je scenarijzakojivećinaekonomista očekuje

da će se dogoditi sljedećegodine, a prezaduženu Hrvatsku,

čiji je javni dugveć sad naoko 90 posto BDPa i ima tendenciju

daljnjeg rasta, dok jojjerejtingvećukategorijifinancijskog

'smeća' on će posebnopogoditi.

Vrag stiže po svoje- Čini se da vrag sada dolaziposvojeidaćemoovogaputamorati

provesti reforme - smatraLovrić.

Svoj prilog tome nesumnjivo

će dati i EU, koja ne želijoš jednu Grčku na svom južnom

rubu. Eurokrati, uostalom,

Hrvatsku u svojimizvješćima

stalno upozoravaju napotrebu ubrzanja reformi.

Upravo zbog troškova i gubitnika

koji će iz tog procesaproizaći i ekonomisti, i poslodavci,

i sindikalci vjeruju daje potrebno postići konsenzusoko temeljnih reformskih pitanja.

U protivnom, rezultatće biti kao i s prijedlogom outsourcinga,

kojeg je svojedobnoguralaMilanovićeva

Vlada.Radi se o izdvajanju pratećihdjelatnosti, poput ugostiteljskih

i zaštitarskih usluga, izdržavnih skuta, čime se, kakosupokazivaletadašnjeračunice,

moglo uštedjeti iviše od trimilijarde kuna. No, i ta se idejanasukala na otporu sindikatai dijela javnosti, kojima sena

krajupriklonilaipolitika. StoJ

ga je otvoreno pitanje je li zafreformski konsenzus koji sepredlaže spremna i političkaelita zemlje.

5. CJELOVITA REFORMAPOREZNOG SUSTAVA:

Prvenstveno bi trebalo snizititroškove rada, ponajprije doprinose,

a zatim možda i porezna dohodak. Novi porezi moguse uvesti tamo gdje su manještetni za gospodarstvo, poputporeza na nekretnine, na nasljedstvo

i darove i ekološkihporeza. Opća stopu PDVa nesmije se smanjivati dok postoji

budžetski manjak.

6. DONIJETI PROGRAMJAVNIH INVESTICIJA:Nova Vlada mora pripremitipregled dosadašnjih javnih investicija,

koje su se financiraleiz državnog, županijskih i lokalnih

proračuna. Potrebnoje osnažiti odjel kapitalnih investicija

Ministarstva financijate financirati dugoročne

kapitalne projekte koji će se

uklapati u strateške prioritetedržave i EU.

7. SMANJITISUBVENCIJE:

U Hrvatskoj su državne potpore

veće od prosjeka EU. Treba

ih smanjiti i, umjesto u

sektore, usmjeravati u Horizontalne

ciljeve, poput istraživanjai razvoja, zaštite okoliša

i zapošljavanja. Javna poduzećatreba restrukturirati i uspostaviti

sustav praćenja učinkovitosti

državnih potpora teobjaviti registar potpora.

8. REFORMEMIROVINSKOG SUSTAVA:Dodatno treba destimuliratiodlaske u prijevremenu mirovinu.

Mirovine ostvareneprema posebnim propisimatreba smanjiti, ubrzati izjednačavanje

dobne granice zaodlazak u mirovinumuškaraca i žena.

Ne smije se zanemarivatiznačaj drugog i trećeg mirovinskog

stupa.

KREĆE PRODAJAIMOVINE

Na bubanj iduprvo Koncar,Podravka i HTOd prodaje udjela u te tri tvrtke državabi mogla prikupiti oko milijardu kuna

meljnog kapitala. DionicomHTa jučer se na burzi trgovalopo cijeni od 139, 80 kuna pa

bi od prodaje tog udjela, kakopokazuje računica, država uovom trenutku mogla ubratioko 200milijuna kuna.

Državauportfeljuimadostatvrtki koje joj ne trebaju

i njih treba prodati. Posebannaglasak treba staviti na manjinskeudjele,

kojiserazmjernobrzo i lako mogu prodati

- kaže nam sugovornik iz Domoljubne

koalicije, posebnoukazujući namogućnostprodaje

državnihudjela u Končarui Podravki.

PISE ADRIANO MILOVAN

Državni udjeli u Končaru,Podravki i HTu, kao i nizmanjinskih udjela koje država

ima u brojnim turističkim

poduzećima, premasvemu sudeći prvi su

kandidati za novu runduprodaje državne imovine,ovaj put u režiji Vlade Tihomira

Oreškovića. Stav je topojedinih izvora iz vladajuće

koalicije, a slično razmišljaju

i neovisni ekonomisti.

Prema podacima Državnog

meda za upravljanje državnom

imovinom (DUUDI)i Središnjeg klirinškog depozitarnog

društva (SKDD), država

jevlasnik644. 908ili 25, 07postodionicaKončara. NaZagrebačkoj

se burzi dionicamaKončarajučertrgovalopocijeni

od 628 kima. To znači da biprodajom togdržavnog udjeladržavasadamogla ubrati višeod400milijuna kvrna. No, trebavoditiračuna da je turiječo

kontrolnompaketu pa bi i cijena,

kažustručnjaci, vjerojatnobilaveća od tržišne.Znatan vlasnički udio država

još ima i u Podravki. Riječ

je, kako pokazuju podaciDUUDIja i SKDDa, o ukupno

1, 402. 411 dionica, što činil9,

7posto

Prodaja Ine?

-Teškojegovoritiotomešto će

ićiuprivatizacijudoksenedonesunoviproračuniplanprivatizacije.

No, činjenica je dadržavaimaimovinukoju može

prodati. Pritom valjavoditiračuna o tome da je prodaja

imovine jedan od načina financiranja

deficita, odnosnoda ona nemože zamijeniti reforme

upozorava Željko Lovrinčević

iz Ekonomskog instituta

Ipak, prodaja manjinskihdržavnih udjela neće biti dovoljna

za ostvarenje najavljenih

pola milijarde eura odprivatizacije. Stoga bi država,upozoravadioanalitičara, trebala

razmisliti i o privatizacijitvrtki iz energet

temeljnog kapitalakoprivničke kompanije. Dionica

Podravkejučer je na burzivrijedila 316, 06 kima, štoznačidabi

prodaja državnogudjelau Podravki u ovom trenutkudržavi mogla donijeti više

od 440milijuna krma.

Teško do 500 mil. euraIako se još bivša Vlada predsam kraj mandata počela rješavati

državnogudjelauHTu,u rukamadržave još je, premapodacimaDUUDIja, 1, 459. 068dionica HTa ih 1, 78 posto te¬

škog sektora.To se odnosi i na mogućnostIPO HEPa ih Ine. - Što će državi

manjinski paket dionicau Ini? Država u Ini gotovo ništa

ne može napraviti bez zelenog

svjetla MOLa. Stoga bibilo pametnokroz partnerskisporazum s MOLom prodatite dionice i tako riješiti velikdio javnogduga. ProdajomtihdionicaMOLu mogli bismodobiti oko tri milijarde eura- kaže Damir Novotny, ekonomski

analitičar.