TO SE SMIJEI, TO JE LIJEPO I DOBROREIS I SUR.(1990)Kolegij: Socijalna psihologijaStudentica: Klara BotoMostar, sijeanj 2015.

UvodUz spol i rasu, fiziki izgled je najizraenija karakteristika koju primjeujemo (Patzer, 1985)

Znanstvena istraivanja fenomena fizike atraktivnosti zapoela su 60-tih godinafizika atraktivnost igra znaajnu, ali skrivenu ulogu u meuljudskim odnosima

Fenomen fizike atraktivnosti to je lijepo, to je i dobro -Dion (1972)

to je lijepo, to je i dobroStereotip fizike privlanostifiziki privlanim pojedincima ee pripisivali socijalno poeljne karakteristike od fiziki neprivlanih pojedinaca - prestinije poslove i sretnije brakove (Dion i sur. 1972).

Prisutan i kod mukaraca i kod ena

Teorije stereotipa fizike privlanostiEvolucijske teorijeTeorija dobrih genaTeorija odabira partneraTeorija roditeljskog ulaganjaSocijalizacijske teorije/teorije socijalnog oekivanjaImplicitna teorija linosti

Implicitna teorija linostiNeke karakteristike (osobine) linosti idu zajedno ili su povezane s ovjekovim izgledom, spolom i sl.

Donose se zakljuci o osobinama drugih na temelju nekoliko centralnih karakteristikapozitivna karakteristika jo pozitivnih karakteristika

Zakljuci socijalni stereotipi prototipovi (Schneider, 1973)

Meta-analiza Eagly-a i suradnika (1991)Obrada samo istraivanja u kojima ispitanici nisu imali nikakvu informaciju o osobi osim fizikog izgleda

utvrivanje u kojoj mjeri ljudi zakljuuju o osobinama linosti na temelju fizikog izgleda

stereotip fizike atraktivnosti nije tako jak i openit kako pretpostavlja izreka to je lijepo, to je i dobro

prosjena veliina ovog efekta je umjerena i varira od istraivanja do ._istraivanja

ovaj stereotip je najizraeniji na dimenzijama socijalne kompetencije i ._ekstraverzije

Mjerenje fizike atraktivnosti metodom prisilne distribucije osoba mora odreeni broj slika staviti u unaprijed odreene kategorije koje pokrivaju normalnu distribuciju

metodom slobodne procjenesuci procjenjuju osobe du kontinuuma koji se protee od ekstremno niske do ekstremno visoke fizike atraktivnosti

Kontrolirani su kontekstualni faktori koji mogu imati znaajne efekte na dobivene procjene (osvjetljenje, pozadina)slikani u istim uvjetima i iz iste perspektive

Ali nije kontroliran izraz lica!

Reis i sur.(1990)What is smiling is beautiful and good. European Journal of Social Psychology, 20, 259267

Reis i sur. pregledali 24 istraivanja o fizikoj privlanosti navedena u 2 vodea udbenika socijalne psihologije (Baron i Byrne, 1984; Deaux i Wrightsman, 1984). samo je 6 spomenulo kontroliranje ovog faktora

Reis i sur.(1990)Cilj: ispitati utjecaj osmijeha na

procjenu fizike privlanosti: - Cunningham (1986) ; Mueser, Grau, Sussman i Rosen (1984)

percepciju osobina linosti: - Berscheid i Walster (1974); Sorell i Nowak (1981) - Lau (1982)

Reis i sur.(1990)Hipoteze:1) osobe koja se smijee e biti procijenjene privlanijima nego osobe s neutralnim izrazom2) osobe koje se smijee e biti doivljene kao one koje posjeduju vie pozitivnih osobina u odnosu na one s neutralnim izrazom.

Je li utjecaj osmijeha na procjenjivanje ljepote i dobrote se javlja kroz neovisne procese ili postoji interakcija?

Metoda:

Ispitanici: 100 studenta (50 M i 50 )

Postupak: 25 M i 25 fotografirano u situaciji s neutralnim izrazom lica i smijeei se.

Izabrano je 30 osoba, po 5 za oba spola na: - 3 razine fizike privlanosti (visoka, srednja, niska) - u 2 situacije ( osmijeh/bez osmijeha)

Reis i sur.(1990)procjena fizike privlanosti osoba s obzirom na izraz lica te karakteristike osoba za:

5 skupina faktora: iskrenost (skromnost, osjetljivost, ljubaznost, iskrenost...) drutvenost (zanimljiv, drutven, uzbudljiv) neovisnost (samouvjeren, samostalan...) kompetentnost (inteligentan, sposoban) spolna uloga (muevnost, enstvenost) na bipolarnoj skali od 7 stupnjeva.

Reis i sur.(1990)NZV - izraz lica (osmijeh/bez osmijeha)ZV - osobine linosti, fizika privlanost

Koritena faktorska analiza podataka3 (razina privlanosti- niska, srednja, visoka) x2 (spol fotografirane osobe) x2 (smijeh/ bez smijeha) x2(spol ocjenjivaa)

RezultatiPrva hipoteza potvrena:

Reis i sur.(1990)Druga hipoteza potvrena

Reis i sur.(1990)Daljnja analiza pokazala da su privlane osobe doivljenje kao neovisnije, to je u suprotnom smjeru u odnosu na efekt osmijeha

Interakcija fizike privlanosti i spola fotografirane osobeprivlanost je dovela do poveanog doivljaja muevnosti kod mukaraca, a enstvenosti kod ena

osmijeh doveo do poveanog doivljaja enstvenosti i kod mukaraca i kod ena

Reis i sur.(1990)Spekulacije na temelju rezultata

Ekman i Friesen (1975) osmijeh reflektira iskustvo sree:ako je tako, sretnim ljudima mogu biti pripisane pozitivne osobine zato to se pretpostavlja da bi ove karakteristike prirodno svakog uinile sretnim

Narodna mudrostdrutvenije i iskrenije osobe bi trebale biti sretnije u odnosu na manje drutvene i iskrene osobe i to je razlog zbog kojeg se smiju

Reis i sur.(1990)Fizika atraktivnost generalizirana percepcija pozitivnosti (Berscheid i Walster, 1974)

Osmijeh percepcija meuljudskih odnosa

Kraut i Johnston (1979) - osmijeh se vie povezuje s socijalnom interakcijom nego s pozitivnim emocionalnim stanjem.

Muevnost se tradicionalno asocira s hladnijim pristupom

Reis i sur.(1990)Interakcija izmeu razine privlanosti i spola procjenjivaaKod procjene kompetencije muki procjenjivai bili pod veim utjecajem fizike privlanosti nego enski procjenjivai

Medijacijska analizaEfekti smijeenja na pripisivanje osobina nisu pod utjecajem razine fizike privlanosti

Reis i sur.(1990)Procesi odgovorni za efekte smijeenja i atraktivnosti su uglavnom razliitiMedijacijska analizaSuprotni efekti kod procjena neovisnosti i muevnosti

Reis i sur.(1990)Zakljuak

fotografirane osobe su procjenjivanje atraktivnijima kad su se smijeile nego kad nisu

osobe koje su se smijeile su doivljene kao one koje posjeduju pozitivne osobine u veoj mjeri nego one koje nisu

medijacijskom analizom je utvreno da efekt smijeenja nije ovisio o razini atraktivnosti

Prijedlozi

Vrijedi li odnos i u suprotnom smjeru? Ispitati kako neke nefizike karakteristike djeluju na percepciju fizikih karakteristika

Kros-kulturalne razlikeKry, K.,Hansen, K., Xing, C., Szarota, P., & Yang, M. (2014). Do Only Fools Smile at Strangers? Cultural Differences in Social Perception of Intelligence of Smiling Individuals. Journal of Cross-Cultural Psychology,45(2), 314 321

Hvala na panji!

***