Španjolski Siqet212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_41.pdf · Komunizam je dakle...
Transcript of Španjolski Siqet212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_41.pdf · Komunizam je dakle...
o do P3rna Zl!J3-
Ialeko od ;ol1\o
netara, a jibl'e ži. InO U tomogu SU·
prioadJju n U(llda 1est goru.
kojJ je ·e naslo-~~" jllr :odišnjaci. ~"'l'e n.t .un, kleje godi-
~e izbija liam melm stara il'ad~tak
·• metra. >narki sa kolo ~e
uinoJ uz.
e ill·lačt
nitraljez.a.. & , a u· mitraljen ,je,? sam 'o1jek na
otklonio irora. Ml i!ll-e pet kriko;-ima ~ni l'iČll zz Ijub:lv Dios! ~Juen svi ~rv suklja
još nije lilicionari ,5\'e indi·
a Cujem
eam~ ' kamion-
~ J;amwn g mon~
t ražnJU iol13r2 st ~;oja stu
~ petrol.epolijel'aJU str3h0viti enika To ;onar sa še mogao ]aljio ne, ukljao • l(rilOVi,
l su do em, ;lab
prtpol!lell
·lt umor· je;tU· (tJ
dJ st l, dJ st 51•
plrku)· kOit sam jem r#i !O~ uar
su ul(l" ·" j.
~
POJEDINI BROJ 50 PARA: - --
LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRETPLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-
0GLASI PO NAROCITOJ TARIFL
A VII. Broj 4 1.
Sib nik, 11 listopada 1936 ..
RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA
UREDNišTVA I UPRAVE: šiBENIK pp. 17.
Španjolski Siqet Zaludu: trstika i ševar nikad
.nisu po,buđival~ udivljenje ljudi. Ali zato pjevamo hvale stoljetnom .hrastu, kvrgavoj maTini i ponosnom ·cedru.
I sirašivici, kojemu klecaju ko-. Jjena pred šuštanjem lišća, imponi~a čovjek junačkog srca i smio,nih ~esta. Šio para oblake i krši litice - toga se bojimo i tome se divimo.
I za to možemo pozvati povijesi za svjedoka! - Uvijek su se <Jrci ponosili junaštvom Leonide ;:u Termopilsko,m klancu, a Hrvati sigeiskim junacima, koji su .neustrašivo, umirali pod vodstvom junačkog Nikole šubića.
A kažu da se povijest ponavJja. I zaista se, ovih dana, ponoviJa na španjolskom tlu.
Španjolska krvari iz tisuća ra;:rza. U nijedn'Oj se mesarnici tako Jllemilosrdno i hladnokrvno ne koJje kako u toj zemlji slavne prošlo.:sti i viso/<e kulture. A što je naj~trašnije: kolje brat brata!
Španjolska, zemlja umjetnosti ·;i ljepote, plamti crvenim požarima. ·Građanski raf bijesni i krvoločnim .zubima satire tjelesa snažnih' mla-dića i nevinih djevojaka; sitne nejačadi i oronulih staraca.
Grozote su nepojmljive. Nu ;u tim požarima, u tom klanju i paklenskim grozotama odigravaju se :i uzbudljivi, uiješni i legendarni prizori.
U današnjoj krvavoj Španjol.skoj Bog se sramoti i vjera napada. To je, čini se, i jedina svrha ogrom.ne većine vladinih pristalica. Za.to se, na ustuk sotonskom, bezhožnom duhu, digo,še tisuće dobrovoljaca s poklikom: Z a B o g a i .š p a n j o l s k u l Pojuvljuju se nove Makabejke koje rrado šalju i .zadnje svoje dijete, da se borJ i nmre za dva najviša čovječja ide.ala: Za Boga i domovinu .
Dok mnogi ustaše nose oko -vrata Marijine medaljice i križeve, -vladinovci poipaljuju crkve, ruše <Jfiare i oskvrnjuju katoličke redovnice i djevojke. Nije onda te.ško pogoditi kakav duh vlada na jednoj, a kakav n·a drugoj strani.
N a jr ječiti ji i najsjajniji sim-bl o ustaškog duha jest Alcazar. 7 a divna, sredovječna utvrda u ~radu Toledu, koja je u Srednjem vijeku odbijala navale krivovjernih Maura, opet je zablistala sjaJem na}čišćeg zlata.
. U početku grad anskog rata za-
Izjave komunističkih prvaka o vjeri
Zar borba za pravdu? Govore 111am da se blore za jed'na
'ko t 1 pra vau ; za siromahe proti kapitalizmu: - da bude vako it i obuč n, zaao voljan 1 sretan!
To, naime ,govore komuni tički prvaCI i fr,jihovi kimavci .
Još nas ont o koj ečemu u vjeravaj·u : !(ako u veliki poborn ici slobode mi§! jenja i slobode savj sti ; kako im je glavna vrha d'a skrše rapske lance mnogovrsnih silnika; kako sve rade iz viših ideala i pobuda ...
Tako govore. I mnogi im vjeruj u samo zato, je r tako govore! Ah znaju lom i ~l:rukči j e go oriti. sabito medu svojima, onda kad znadu d a su na svojem zemljištu.
Mnogt dwašnj i komuni t zna r eći: Ja, doduše, nisam nikakav v jem ik, ah TJeka sl.obod!no svaki vjeruje što hoće; prema tome sam ja ravnod'ušan.
Da, da - vjerovali bismo mu mt, da starij'i i ugledniji drukčj,je ne mtsle, pišu, gxlvore i rad~.
A evo što mi;s.le i pišu. Romtelji postavljaju u tgojne
smjernice svojoj dJeci. Oni ih duševno obl iku ju i pripravljadu za život. A mt, iak"' .nismo komunis ti, dobro znamo kojt u rod'itelji svojevoljnO\j i 111euL kro tivog djeteta - komuni1JI11a. Njegov prvt začetnik i otac je njemački Ziatov Karlo Marks. I taj Zidov je odmah u početku zapisao: "V j er a je optj naroda".
Sto je opij? To je sredstvo za uspavljtvanje. Kad' ·ga se nasrćemo, prelaZ'lmo iz stvarnog svijeta u svijet mašte, gubimo svaku rad'nu moć i užtvamo u •nekim utvarama, dbk se ne pro1Yud'imo još potišteniji i izmučeniji 111ego š'to smo prij e ljili. - Tako, prema Marksu, dje luje i vjerama čovjeka. Ona ga to lik'O zana!h u svi jet mašte, opija ga utva rama, era nije više sposoban za borbu, za rad• i sreću .na ovom svijetu.
Prv1 grad'itelj prve komunističke
tvoriše se u Alcazar oko 1200 mladih kadeta, pitomaca oficirske pješadijske škole u Toledu, sa nekoliko stotina žena i djece. Zidine Alcazara su debele i tvrde, ali su se i one morale pretvoriti u ruševine pred topovskom paljbom, granatama i lagumima. Preko dva mjeseca su vladini milicijoneri, s najubojitim modernim oruz)em, navaljivali na Alcazar, da svladaju i u~išie mlade kadete.
Kadeti su bili osamljeni, bez dovoljno živeža. Dan i noć, kro1 puna dva mjeseca, morali su stajati kraj svojih strojnih pušaka i braniti se pro.fi krvožednom i nadmoćnom neprijatelju. Tek kad su bila p.o.fkopana dva golema laguma i u svakome zapaljeno po 3000 kilograma dinamita, sruši se veći dio zidina i kula divnog Alca-
"palače" - Sovjetske Rusije bio je Lenjin . A on je ovako proši r io Marksavu m1sao: 11 Vjera je opij za narod; ta Marksova izreka je ugaon i kamen svake mark 1 stične zamisli u vjerskim stvarima. Vjere, savremene crkve, svaka vjerska udruženja, uvijek smatra marksizam za nosioce buržuj kog natražnjaštva". ("Pr o l eter " bT. 45 odt 13 v 1909.)
Nije to jedina Lenj,inova izjava o odnošaju komu nizma prema vjeri . Pun ih je on kao mravinjak mravi. Pa zato evo još jecfue:
"Moramo se boriti protiv vjere. To je abeced'a svakoga materijalizma (materija lizam je nauk da ne postoji m auša 111i nebo nego samo materija - tvar 1 zem lja, op. p.), d'akle i mark izma. Ali marksizam se ne zacfbvoljava samo s abecedbm. Protiv vjere se treba zna t t boriti!"
Komunizam je materijalistički n azor na svijet. A takav nazor ne priznaje ništa što je nad'naravno, nikakve vjere. Zato on nije prema vjeri ravnodušan TJego joj objavlju je borbu db istri je! jenja.
Dj eca su poslušali svoje roditelj e. Na jprije u 11 raj skoj" i presretndj, Sovjetskoj Rusiji, a onda posvuda kamo stup1 nj ihova umazana noga..
Moskovski bezbožnici ustanovi~ godine 1925 Savez bezbožnika. U uvodu prvog br o ja svog lista 11 Beibožnik" za pisaše lucifersku misao: 11S prijestolja smo zbacili zemal jske careve, a saaa ćemo još 1 111ebeskoga".
Pretsjeci'nik Saveza betbožnika :Zidov Jaroslavskt (bivši Oubelman) izjavio je u ime svih komunističkih bezbožnika: "Samo naivčine misle da komunisti m'Ogu b-iti vjerni ljud'i." (,.Bezbožnik" - kolovoz 1935).
Još jasn ije i strašnije se izrazio Lunačarskt, sovjetski komesar za opću prosvjetu: "Mr z lm kr šća nstvo i kršćan e . Dapače :n a jbolje i z-
zara. Nu, ni tada ne klonu duh alcazarskih legendarnih junaka. Zakleše se da će svi prije poginuti nego svojevoljno dopustiti ulazak neprijatelju u Alcazar!
I ispuniše riječ/ - 28 rujna ustaške čete, u krvavim bo,rbama, osvojiše Toledo i oslobodiše iznemogle heroje Alcazara.
Aleazar je španjolski Siget! Pred njim će oisad i neprijatelj morati, u znak poš foyan'ja , prignufi glavu.
Alcazar je za sve nas i divan simbol. Iako je većinom razrušen, uvijek će se d i z a t i p u t n e b a kao veliki dokaz i g lasna propovijed ljubavi pre m a d o m o v i n i i v j e r e u v i š e, n a d n ar a v n e i d e al e. Jer u Alcazaru nije bila div lja pobunjena rulja, koja uživa u rušenju, pro,li-
m e đu njih moramo smatrati za najgore nep r ijate lje".
Davno je to uvidio, već prije nego je buknula ru ka revolucija, veliki
in vjerne Ru ije, duboki lmjiževnik Do tojevskl. Zato je i 'Zapisao u vom romanu 11 Braća Karamazovi", istovjet u j ućt soci jalizam sa 'komunizmom : -" oci jalizam nije samo radničko pitanje ili pitanje tako zvanoga četvrtog staleža, nego p o n a j v i š e b e z b o ž -n 'O p i t a n j e ... pitanje babilonske kule, koj u grade baš bez Boga, ne zato da b1 sa zemlje dosegl i nebo, nego da bl nebo pr ivukl i na zemlju".
Kom unizam je dakle nova vjera koja n e vjeruje u ništa osim u zemlju 1 u probavnu cijev, koju nazivamo cri jevima !
Ah oni, kako vidjesmo , ne ostaju: ko a' svoje vjere nego, gd~e mogu. napaaaju vaku vjeru i ubi jaju vjernike. U b 1 'j a j u i h s a m o z a t o j er v j er u j u ! - Ew, to oni nazivaju: Borl7a proti kapitalizma, liorba za jedjednakost 'i socija/Jna pravda. Tako oni poStaja slob'Odu mišljen'ja i savjesti.
Ako pod skrajnjim soci'jalizmom razumijemo bezbožni komunizam, ond'a se moramo potpuno složiti s riječju a'anašn jeg Pape: 11 Nik'O ne može biti u isti m a h dobar katolik 1 pravi socijalista" .
Međuttm ne smijemo nikada zaboraviti d'a sva vlast u. Rusi ji, skoro sto posto, pripada Zid'Ovima. A mi znamo kojt su najveći prestavnici kapitalizma, kao i to : ko je krivac sramotne Kristove smrti na križu.
Katoličke pobjede ...................
Okalista
ZAPOVIJED SE IZVRSAVA Iako katolička Crkva broji najvi
~ 'članov i, još uvijek smo cfaleko od one uzviŠ'ene molitve Velikog Svećenika, Krista : - da bud~ jedno stati\:> 1 jedan pastir .
On je 1 zapovijed dao : Idite i naučavaj te ... Pa, premda još sve nje-
jevanju nevine krvi i zvjerskim orgijama. Sa visokih utvrda i iz dubokih podzemnih podruma borili su se, do iznemoglosti, mladi i idealistički kadeti, koji su bili prožeti v j erom u vječnog Boga i sretniju Španjolsku.
Preišasnici današnjih ustaša, a neki koji su i danas na njihovoj strani, imali su mnogo sudbonosnih grešaka i krivnje za današnju braioubilačku tragediju . Ali nadajmo se da će, u skoroj budućno~ii, duh idea/ističkog Alcazara, udijeliti izmučenoj i iskrvavljenoj Španjolskoj mir i red, Bož ju ljubav l neopho,dno potrebnu socijalnu pravdu.
U toj nadi klanjamo se Aica .. zaru i njegovim žrtvama.
]g.
l
,. K A T O L I K e Broj 4 1. Str. 2.·------------------~~~~~~----------_..:._ _____ _....!__~-
go e ovce ne udove u jedan tor, krijepl na utjeha, da e b. nj gova za~vi jcd uvijek izvršava. f dana . e JLvrvuje !
Prema jednoj tati tici : u 7adnje~1 a eUjeću abrano je po čit..'l om vtjetu za katol i čke mi ije .. J64 milij t~~a !Ira. s tim no cem e ne p clrzu samo crkv , n go i bolnil , i iroti'~a, 1 kole. Jer znamo da ~ dj li':la u pjevnij o \'ajaju rca za vjer ku l -
tinu nego rij eči ma. 2.rtvuju e mi ionari, žrtvuju e
vjern ici - i z::r. to ka tol ička i ·tina doŽivljava v je pobijede.
Z TJ TLII\' UZ R M Toma Moru j bio odvjetnik. Dr
'l.avnik i uč ni pra' nik. on ni~e samo branto pravdu, nego je radi nje 1 umro. O udio gn. je na mrl okrutni 1 pohotni nule ki kralj Henrik, jer e nij htiQ odreći vog vjer kog uvj retnja 1 pri711a ti ga poglavicom erK: ' u .ngle koj .
Pao je kao žrtva pred oltarom I -tin t: i Pravde. Zat je doživio ·vctačku krunu t ča t. A pokoljCIJljima pravnika vijetli kao uzor!
a o\·oooJixn jem pravn ičkom kongre u u Bo. ton u a tadove e pra\'llici ameri čkih katoličkih unh·erza iz Fordhanna, Loyotc, čikaga, i D l oula i osno,·aše pra,·ničko druxh-o v: Ton: Morusa. ru tvo će pokr·enutr VOJU reviju, i ustano,·iti l' 'lljižnicu v. Tome Marusa. gla na njegova vrha briće: 1renje onog vi. okog idealizma, za !\lo
jr je živio i umro njihov ·vijetli uzor - ' '· Toma Moru .
JOS JED VJ ET l I KO ORE erna ,.i nikoga koji ne uvida
ogromnu važno t tampe. Zato e, osobito u zadnje vrij me, toliko naglašava pntreba rad ikalne, izrazito katol ičke šta m pc.
Nu ko hoće llnati jaku i ugl d'nu štampu, mora, o im novčani h red tava, 1mati i uzgojene novinar . I evo upra o 22 pr "log mje eca tao se u Rtmu, prilikom vjet ke izložbe katol ičke ~tampe, prvi vjet ki kongre za uzgoj katol i ~k i h novinara. a kongr pri pje e izaslan ici dvade tipet narodno ti.
U mnogim predavanjima, koji oorža e najb-olji tr učnjaci, iznijela u se načela 1 metode rada, prema kojima e rad t na vi im katol ičkim novina..r lam škoJama u, j din jeni m drLavama, u Engle k.qj 1 u recl!n joj Evropi ; a čita j dan dan hio je p-o većen novinackoj koli u LU tu, koja ~e pose~n "fakultet na tamošnjem katoličkom veu.či l ištu .
Nadajmo se, da će i to urodit i plod.ovtma na kori t vječne I tine.
TO C- BITI U PARIZU 1937 ,godin pri redi će se u ve li
kom Pa nzu velika medunarodna izložb.a tehnike. a toj izložbi će katolici Imati svoj po ebni odio. U tom odjelu biće najglavn-ij i paviljon koj i će prikazivati rad kat l ičk rk e na svim poc.rUCJ Lma va kid~jeg života.
I za to možemo bit i pono ni.
Putem kući u rel! mo e. Znanci iz mladih
aana 1 mje ćani. Dajemo jedan drugome ruku 1
pozoravljamo e: "Evala, kako je?" - "Lako je vama popovima", gla io je od7'dra .
Pt~ac je ovih redaka vcćen ik il i, ako e kome više sviđa, pop. A tko je onaj drugi? Glavom, il i oolje r ći tik om , pravi pravcati komuni ta. To sam čuo, a kao tgu.rno i sam znadem, j r ml se takvi m leg i t im ira pro log puta.
Tražio sam dokaza i razja nje<njc na onaj "lako". Ui tinu lYio je ba§ je'ano tavairt 1 laga!n odgovor. - "Eto", reče m1 "vi popovi mi ta. me rad ite, para 1mat · i uživate.''
Pr Ščlo sam m O kom preko toblož.n j g TI rada većen ika . lći mu c\okazivat i uzvišc;1o l svećeničkog du ob'rižnlčkog rada, i l j š'tlo i ;l i j p u govoriti o kra nim bojama il i pred s inji-! bacat i dragocjeni biser.
Rade mu svraćarn pažnj u na "bajo lovne popovc pare1
' . j a mu 11t.:ću p rotu lo iti . Neka pita one rodite! je, !QO-
edjeljno evanđelje s p o ukom
XI X. nedj elja po Duhovima Đi Lj L: ,' V. lAT JA. 22,
J - 1-1 . 0110 vrijl'me govora!e l us pogl.avicamo vdeuičllim i far_iteiimo u prh'amo 11tlefi: Kralj v Ivo fC nebe lw lh'no !ovje/m !milju koji učini pir si
liU I'Ojemu. l po la fuge SI'Oje, da zo1'll pozva.ne 11a pir, i /IC htjedose dr;_ći. Opet posla efrate sluge go11oret:t: Recite pozvOJiim: E11o om obj ed svoj pripravio, junci moji i utovlje.ni ci pokla/li s<~ i v e je pral':JO: do elite na pir. A oni Jie mariv i ofido ,e ko u polje 110je, a ko ll trgol'ini vojo j , a o tali nhl'ališe slttgP ~J jegoPe, 'i itružil' i pobi" l ih. Kaci to ća l< rali, razglljel'i e, i po lav i vojs/w. svoju pogubi ubojicr OJle-, a grad tlji/wv poli. Tada reče slugama vojitn: Pir je zaita pripra r,fjm, ali koji bija/m pozva/ti, grislt lJili dosto jni. Pođite cfal<l e na ra kr ~l'a, i !<oga god vlat/efe , z'Ovite na pir. l iziŠal'Ši l uge njego1 e 110
putovr . abraše 1 e koje nađo§e. zle i dobre,- i napuni se pirni stol go tiju. A karl je po lije u ·a o l< ra l i efa !'idi gastr, ugleda čol'je/w lwji ni je b'i~ u pimom ruhu. l rde nw : Prijatelju ! kako L Ol'amo u ao nemajuli pil't'IOga mha? A on zamulmu. Tada r eft! l:ralj ltLgama: s ,,ežite mu m lle i noge, pa ga bacite tt tmivze i~vm·zj !te: ondje će biti plač i !}kr ipanje zuba.' f f'r a mnogi zvalli, a malo je odabran ih.
P K : Kralj čin i pir vojemu inu. Hoće
da lava bude yto veća, to do tajnija kral je voga ina. Zove na gozbu sve; ne pra 1 raLiike među staležima; ne pita tko je bogat, a tko iromah, tko je lijep ili ružan. li dok kra lj ne prav1 razl ike, tko će doći, to ipa·k tražt, da onaj koji dođe po tUJje njegovo go t pnm tvo, po tuje njegov sto i njegove go te. vatko kojt dođe: mora
Svoj k svo ... e:
e 1 van jhm znakom očitovali da je kra lj v go t, m or a i m a t i p i r n o odijelo.
Tako č ini Bog. n je napravio gozbu vojemu f3ozan kome Sinu, J-u. u !(n tu. Ta je gozba jegova sve-
ta rkva a po ebno sv. Priče t. U sv. rkv~ Bog zove va koga: radini-ka e ljaka, go pod ina; žen ko, mu o; cr~ca r" bij ·lea, u jednu ri ječ : vakoga. U toj rkvt on go ti voje_ go~t_e nebe kom gozbom, vrhunaravn im ZI-
otom, po ebno v tom Pričešću. vako m u je slobodno u oĆI na tu
gozbu ah treba da ima pirno odij lo, t. j. ~il ost po veću j u ću , m ilo t _Bo~ju. Crkva je i o novarna. zato, da ljudima pnpra !ja to " \adbeno ruho", sv tu milo ·t. l ao što vadbeno ruho na kraljc,·om piru luči do ~ajnoga od n~d?stojnoga, tako f mlio t posveĆUJU~a u ljud koj duši čin i kr'"'ćan ima, da Je do lojnt ;n kralje tva Božj ua.
"'taj koji 1e u danaynjemu evanđel j u došao na pir bez vadbenoga ruha, bw je ukorcr· od kral ja i k:ctnačn_o bač n "u tamu najkrajn u, ond~e gdje će biti "jaukanje i kripanje zuba" . l(r ćanina, koji redoviti živi bez milo tt po vcćujuće, liti će ista udlbil na. v lim kr ·tom došao je na pir go podnji, ali on se ne briga da bude oo tojan toga ptra; ne br iga se, d_a uvijek no i " vad'beno ruho" - milo t po v ćuj u ću . A takav k rvćan i n nezna, kad~ će kralj - vječn i Bog doći ela pregleda voj vadb~n t sto i o tranl nedo tojne.
eznamo, kada ćemo umri jeti. I ako toga časa bud'emo bez " vadbenoga ruha", milosti Bo.Lje, reć i će nan1 Bog- l ral j: " ežite mu ruke i noge, pa ga bacite u tamu najkrajnu, ondije ć biti jaukanje i ~kripanje zuba", t. j. bacile ga u mje to muka, gdlje je vječno pre !Yi val i te prokletih.
Pazi, kr ćanine, da, pri u t ujući gozb-1 Gospodn joj, uvijek imaš na sebl ,, vadb no ruho", da te ne tigne ud'Qina go ta iz dana v njega evanđelja .
Jedina odlikovana tvornica voštanih svijeća
ĆULAR GRGO - ŠIBENIK Diplomirani pčelar i voštarski mafstor
----~ ... Počasna diploma
Ruma 1909.
Sa ra jevo 1923.
Trgovina fino~
vrcano~ meda sq
vlastito~ pčelinjaka
Počasna diploma i sre. brena medalja Split 1925
PDčasna qiploma i zlab1a meda lja Dubro~nill 1926.
l~radba umjetno ~ saća sa na jmodernijim spravama .
Izradba buketa i vijenaca od naravnog i umjetno~
cvijeća. - Izradba solidna - Cijena umjerene.
BANOVI I oba\'iće za vih 96 općina CBA NO I l obavlće se za svih 96 općina 15 st udenoga, a u dr in sko j banovini 8 st udenoga.
ji šalju' voj u djecu rna medicin ki,
l) ravnički ·iJi inžin j r ki štu dij - za to h ne b i po Jali u sjemeniš'te da se
I zuče za već n ika? Bože m i prost i, nqe u' lud1i. ZJlacl u bri~ni rod itelji, ko-Je e zvanje 1 p l aću je! ·
luša on t , a ja prih vatim : kad br e na jedtnu tranu vage metrliUla va plaća j d'noga bi kupa i sva do
brl:t njegovih kanonika, ne bi mogla pri tegnut i on u drugu stranu, na kojoj je bogat tvo samo 1 jedinoga o red'n•jeg ćtf u ts ko- oci j ra l ističkog vođe , k! o 'j ~ v a s vod t u bo r b i za o c i ja l n u p r avd u!
Vidim, da je s očitim neraspo loženjem 1 negodovanj m primio ovu plju ku. v jedno, hoću da se s njim ogleciam na njegovu t r nu.
Tu j-e z m l ja, kuća, toka, obi\.. telj. Tu smo na njegovom ter nu i !nj -<
go\Olll via, niytvu. - ajp rije mu dokazujem, kako je prirođena samoj ljud koj 11aravi da ne to po jeduje i da Ima nešto, što bi e moglo nazvati voj inom . Za primj r pominjem r"
atovn iš l vo, ko je je iz v j erskih pob'U dJ. svojevoljno 1-1red no, recimo, piO "komuni ti č ku". Ipak, kraj vih zavjeta troma tva, pojedinac može po jed -
:vatl i tvarno po jeduje po koju via titu stvar. - l al{ ht se mogao, reći ću. zat~m 1.\Zvrpoljenom dr}lgu, kako bti se
BEOOR D K RADIO STA J A, prema lrjavi ministra po ta dra Kahlderč i ća, bit će _a da pojačana na 20 kw., tl kasniJe će e povećati "i 111a l OO kw.
mogao jedan eljak, za olju komune, ocl rećt oje zeml je, kad plane netom vidi d.a je preko nj e prošlo tuđe blago; je lt mu u jeci' pl·jsvojio ma i koko , krvno e s .n jlm zavad i.
lora da g3. e te ko dojm ilo. vejed'no on ne popu ta m za dlaku od vog " u jer nja", koje u. mu natu -
rila braća u voje prljave r he. On e za sada odriče i voje
temlj (morao bt i žene, ako je do-ljeaan komuni ta l) za volju "pleme
nit ih " agt ia tora. Zato i kaže: " .... gu 1, zeml ja, l<ad od 1 je nemam nikakve kon ti. Ru ija će nas pa iti."
ije am mu o tab dlužan ni na ovu. nepromi ljenju o udu prema svojoj mat n zem lji. - Ipak je h'Q ij a i iroma~na maj ka n go bogata maćeha,
"koja , mo za be tara ' , ta blago lov ljena Ru i ja ! !(a
ko moraju bit i retni njezin· el jaci i radn ici, koji - lušajte vi braćo, koJI mor~ju i na<\alu da u pravljaju stroj vima i ob r ad uju maće hu ze-111 l j u , (j r n i j e v i e n j i h o v a n go t u đa. ) v oj trtt 'd i plo d ove ze ml je m o raju k upov a tt (ako e • rno može kupiti) b'onovima.
On je nam j štemf11 t ijelom mo protc tirao. Dademo mak u ime poz-drava l ra tadosl11o e. '
reća, to vam se čini, po :na eg "j unaka" ,da ga n ije luča'jno slušao
Po dr:avi PO OV A VELJKA POBJEDA B
H S. 4. t. mj. provedeni su opći nskl Izbori u dal j nj ih 50 op( na s a v s k e banovine. Bivša !irvatska eljačka tranka pobijedila je ogromnom većinom u 49 općina , d'ok je jedino u općini Brdovec pobijedila neslu?bena lista b. 1-1
A T J\ AK NASIH BIS KU PA . 6. t ~ mj . počele su sjednice poslovnog odbora kon feren 'ja na g epi ·kopala u Zagrebu.
la sjedn ica ma će se r:~spravljat i važna pitanja iz crkvenoga života.
PRO LAVA 300-GODISNJICE VA-RA2DI l I(E GIM NAZIJE. 3. i 4. t. mj~ Varaždin je do toj no i 'im.kp treba proslavio tri toljetni jubilej svoga najvišeg školskog zavoda - s\·oje gimnazije uz brojno učešće .bh·'ih 1 sada nj ih njenih đaka, građanstva i mnogo odličnih go tiju.
VELI KI DA R Z \ CR KVU. Naši Isusovci grade novu vel i čajnu crkvu u Osijek.u. Za njen u !:<gradnj u ' jern ici rado doprinašaju velike vote. ajviše je do ad darovao zagrebačk i prok or g. M. br i ć, koj i __ je voga pokojnoga sina zapisao kao utemeljtle
lja sa svotom od 250 hiljada dinara.
TA Jf. A GA MOR KOG RI-BAR TVA U . l 9 5. bilo je sl ijedeće: bilo je 65 9 ribar klh lada u uk.upnoj vrijedno ti od 26 mil ijuna 302 hil jaoe i 700 dinara; vrijednos ribarskog ala .a iznosila je 35 mil i j una 360 hiljad'a i 73 1 dinar; ukupni broj ribara bio je 19 hiljada i. 877; proizvod čitavoga ri bo lova izno io je 7 miliju na 440 hiljada i 875 kg u vrijednosti od 29 mili j una 791 hilja.d'u l 470 dinara.
HR AT KO PITA J E. 4. t. mj . odr-žan je u Tuzli veličanstven i zbor b. HSS, na kojem je govorio i dr j u raj S u t e j , kao iza lanik dra Mačka. On je među ostalim kazao: "Hrvati su dana jedinstveni u vom političkom životu. 1a voda dr Maček je rekao: "!(ad saznam, tko pretstavlja rpski narod, onda ću tek s on im moći raz
govarati, pa ako ima dobre volje, onda ćemo radili za dobro naroda 'i države." M~ znamo, da se ne će iše povratiti režim Uzunovlća i ]cil i ća. Mi znamo, da dana prilike nijesu k.ao to su bile prije dvije go, dine, Mi smo Hrvali kompaktni i kod nas postoj i već izrađena poli tička svijest, k.oj u nitko ne mo.le da un išti."
PODIZA JE ELIKOGA HOTELA U DUBROV !KU . O~ćius o v ij eće u Dubrovniku prih at ilo je ponuđu Jugoslavensk~g Lojda d . d ., po kojoj se tom d'ruštvu u tupa najskupocjeniji kompleks Lazareta, gd) će društvo podignuti veli ki hotel, kpj i bi imao da bude jedan od naj reprezentativnijih hotela na jadranskoj o bal i.
lilD ROTE H ICKI RADOVI U BEOG RADU. Pr ma i7Vještaju hfd'rotehničkog odjelj nja Ministar tva građevina na teritoriji U pmve grada ~ograda vrše se, od'nosno već su izvršen i ovi radovi : Reguladj topčider ke rijeke za 200 hil jada i:i'i nara<, a anaclja b-ara za 224 h ilj~de i OO tl'inarai; o iguranje lijeve obale r ij~ke Tamiš za 200 hiljada di nar.a; o blolenje kon la topčiders · ri jeke za 400 hiljada dinara; n1elioracija Makiša za ~ rnU[Juoa i 800 hil jada dinara ; izrada 6-1 objekta za snabdjevanje pitk<>m vodom za 4 milijuna lj 9 hil jada d'inara.
e znam bli li onai«> " li., šo" prošao, kad je tzustio onaj hva lospj v komuni tičkoj Ru iji.
Zakl j u čih : &"ladan će najlakše po ' jerovatt i na je ti besavjesnim pokva renjacima. - Nije ovdfje govor o vi Sim ko muni tičkim povjerenicima, Ito fl aoD'(VaJn U\ voJ "zas l"\.J2nf~ posa - n.ego o n ižim zavedenin1, o pošte mm grae(anima i eljacima. Takvim pribavi tt kruha, mi lim , r iješili smo soci j-al no pitan je, koje e miO~ i mon~ jed'nom po tić i i bez tuđiv\sk@h i zavod1jlvih po redovanja.
Pitajmo : \ko najv ' e zagovara komunizam? Kad ~a to dobijemo odgovor, bi ć nam ve jasno. I ako nevjeroja tno, ah. ipak istinito : kapitali-tičk i krugov ~ i '111nogj Zidovi . Za db
kaz buc1mo pogled na lavensl-.""1\ Ru• iju, u kojoj u via todr ci većinom
- "Imenom i s'imenom" - Zidovi! U ngle, J..."() j komuni t i imaju samo .jed
nog- jed'~nog voga zastupni~$;, i taj je žiaov kog rqda ! - Pt-'L i sam začetnil' 1 tvorac kom unizma ·i njerna~ki ? idov - Mark ! - lat onda i i ču ~Ua§i (:ora v l komunisti : Dolje Hrvatska! Stoga je u. tvaN lromuni tički internacio\laliza\11 i tq ~o i a.nactona li2am, te na ta j l ačtn oni rnog u. i q~z plaćanja c:a.ri· na prcturah svQju umrn jivu i pokv!ljrenu robu i d'iZa.t i revolucije.
Sreća da je naš hrvatski narod, u
u !.1š ' kom un ll pu'liaml očima ~zna nosni
,\\' h je to onaj pl nak"Ye 1 glas ko
A re uz IZvlače TeQQ\1li ih na ma zasl
---..;
Ye li koj Yjeri ; zemlju.
~~~ budućn~ \'jete: ~ đenu ~ Vod !\"oj
~~ ~ l
RA PR.A A O DOGA DAJ lM U l\ l -REST IN . 5. t. mj po Ll j u Zagrebu rnsprova pr tlv 29 optužcn U1 scljnka zbog dogadnj 3 u Ke1 t1ncu \ Kaki ju. ptužene brane : dr Ma~k i dr Trumbić (koj zamjennjje dr Jandko ić) d r l. PolltL'O, dr Pernar, dr J:mčlković, dr Torbar, 'dr Sot; dr P rotulipac, dr jakov ljev ić, dr l intas, dr Franić, dr Vranić, d'r D ak, d r , toi. ir, dr Vtzner, dr Dra/.ić, d'r ndrđs, dr Pleše, dr Flege!, dr Frković, d r Grospi ć, d r Golubić i dr Pr beg.
TJFPAN PEJI VI C zalo, to je u-hto hrvat kog nar . zn tupnika pk. Karla Brkljač i ća l s oga druga Marka Utelc.1 tc teže ran io Luku Tomljenovića , o udcn je na do:lh·otnu robij u.
M Rl fR KA LJ RSK ZAD! G naručila je 7 vagona psenice zn \'Oje zaarugare te će izvje-nu koWinu px nice kao predujam davati samo onim zacfrugarimn, koji će e ob enti, da će odgovaraj uću protuvrijedllost dati u ma !inama. Zadruga će
ove godine izr<lditi veću količinu finog ulja, koje u zadnje vr ijeme tolih.o potražuj u i domaće i Irane fim1e.
T RAC OD 112 0001 A. U Gradcu, jednom od naj irornašnij ih sela varda rske banO\ ir.e žh·i toj il to janović. tarac, koj! je ovih dana navr io 112 god in.1.
ft ii e ni to bez zna teniH l Jj J T BEZ Z CE J ! Prošle ned jelje je u Ba lka n-kin u
pjevao La~ renee T ibbet. I ako je lo čuvem bariton, privukao je veliku pažhju, I ja m po !o; 1 to na pred tavu, kojoj obično pri u tvuju daci.
Kako ja nisam đak nego čovjek pučanin, strpali u m e pod krov, u nekakvu "galeriju". Kažem "nekakvu", jer sam ja dosad pod galerijom obično zami ljao galeriju liku, a nisam znao da se tako zovu 1 ona p o l u pan a. s j e d a l a u km u. Tu sam ja, dakle, sjeo, a tspod sebe sam vidio pwu dvoranu sve samih mladića , koji se pn~ravljaju, da 11 no e vijetlo u naroa".
I počelo je. Kao predigra izišao je "Fox movietone ovosti", a prva slika u ovoj predigri bio je prizor iz španjolskog građanskog rata. a platnu se pokazaše čete, ne ~panjolskih ustaša, niti komum ta, nego mladih kom un t lkinja!! D j evoj ke, naoružane puškama 1 mitraljezima, tupaju pređi očima naše omladine, a - što nij bez značenja - omladina udari u zanosni p ljesak!
Mislim da nije ništa čudn , a nitl je to proti ulju<fuo ti , što se ,je kroz onaj p ljesak čulo i zvižduka, ,jer o~ nakve s like to i zaslužuju, makar je to glas koj tm se tjeraju koze ...
A čitamo da se te 11djevojke" bore u?J rame onih vojnika koji si lom 1zvlače iz tihih samo tana i domova redovnice i druge djevojke, i šlalju ih na fronte, da zvijeri-vojnici s njima zasićuju svoju životinjsku strast!
J. s.
velikoj većini, od'an VOJOJ djedovskoj vjeri; d~ on voli ob'itel j i ljub,i svoju zemlju.
Mt o'čekujemo ljepšu i retni'ju bud'ućno t. Zato imademo sve preduvjete: zbi jene narodlne redove, probuđ~nu narodnu svijest i naše narod;no vodstvo. - Drugih ne trebamo!
Svećenik
,,5DtllALIIO" BP.ZM~THAnE Sao na početku :nove školske go
dine - kad mnoštvo daka srednjih i nj ima sličnih Škola u lazi u "posvećne ško lske hramove", da poveća svoje znanje - možemo uočiti jedinu ,,za-
tum"ljivu i ve elu činjenicu. 1
Prije nego va , prijatelji. za. inte.: resiram za tu "z.anim1jivti i veselu" činjenicu, dozvolite mi, da se ogradim : Naime, ja nerado padam u socija lnu sentimentalnost. Ali u ovom slučaju l:Ylo bih sad'i t il i satirik, Ka.d ne bih postao socijalno sentimentalan No, to ·ćete 1 vi na sebi dioskora iskusiti.
Mlaae glave lako padaju u "zanešenje". To njj!)ovo 11zanešenje" često put9- doo'lva s tvarnije oblike, vid'ljJv ~ak trujanja u n jih'Ovoj koži i mozgu. Q!jlic~ i "struj.anja" očituj u se u razn~m od'jevnim predmetima, načinu Izra'žavanja, polemizira11ju o 11Sodja1-~ Im, ekonomskim i političkim" J1ro-
• K A T O L l K" Str. 3.
Nova uredba koja ri.tešava
Pitanje zemljoradničbih du~ova 2'> rujna je, na j dnki mini .... tar
ko s~l\jt'h , konačno primljen~ i lbf.. rena urcct'ba o likvidaciji zcn d joracl
ničkih d ug va. Pitanje lik\ idaeij scl jačkih dugova uv ijek e pratilo v 'lilo m zani man j '111, jer 1j koli na zaduženo oko OO hil jada ' l jačkih go p -darstva, koja duguju ra t11 im no,čanim zavod'im i privatnim vj .. rovn icima oko še t mil ij rda dinara.
J r će uredba mnoge :mnimati, evo tz nje najglavnijih točaka.
Prvo . to tr ba znalt je t to da ova ured'b:1. odno 1 amo na on' dug'O-
e k j t su na bl i prije 20 t ravnJa l en~ goaftne; i to samo na on zcmlj')radnike koj t u u vremenu z.aduženja i na na dan kada je ova uredba !.upila na nagu bil i z ·m l joradn ic i. Ra.wrn ije se,
aa tak' 1 z ·ni l j radnici moraju ispulfljavatt i ill lo e uredbe.
P itanje je: ko j z mljoradnik? -Za zernljoradnika e matra onaj kojemu je poljoprivreda gla no zanimanje, a obraduje z miju sam ili sa čla-novima o bH l j i; u l u čaj u polr i najmljen rn radnom nagom. Uz to e po vljaj u d a uvj t...1.: da mu opo
rezovan ! pr ihod i pro i t iču pr težno iz polj opri' reae (rat rstva, 'inogradar-tva ,voćarsh· , stočarst a, vrtlar lva,
1 lično ), i da mu po jed ne prelazi povr· mu oa 50 hektara obradive z -mlje.
Takav zemljoradnik e rnogao ba-iti i koj im drugim porednim
pnvrednirn po !ovima, kao preprodajom, kućnom indu trijom, ribar tvom, brodarstvom, mešatarenjem, kojtm zanatom - da ot svojoj por dici pri-bavio vi zarade.
v j e r e n j da je n ko z m l j oradnik izdaje općin ka 'la L ud ima pravo L pit ti j ti n itost uvjerenja i donijeti o tome rije nj .
Kao a ugov l zemljoradnika m a tr a j u e ve oba vez u novcu, bez obztra da li ih zemljoradn ik duguje kao glavn i dužnik ili samo kao jamac.
Kao dugovL zemljoradnika n e smatra j u se : dugo\1 koji ne prelaze 250 dinara ili ako prelaze 500.000 ai nara. ada! je : ja v ne daz"bbine i zakonom propisane pr i tojbe; robni a'ugovi do 500 dinara na tali poslije 20 X 1931 goei'tne; dugovi u koliko u p<>hiv ni ručnim zalogom ; t ražbine kQje prot tiču iz kriv ičn ih djela; tražbine na trne plaća o oba zapo !enih u ku ćanstvu ili go podar tvu dužnikevom; tražbine zanat! i ja do 500 dinara za tzvršene zanat ke radn je, nastale po lije 20 X 19 l god ine; obaveze ktoje proi t iču iz na ljed tva.
Da kle vt U d'ugtovi moraju e p o tpun o i spla t it i .
Ako zem ljo radn ik duguje kojem tromašnom vjero niku, koji nema svo
je 1movine n iti drugih prihoda za nužno tzaržavanj , mora mu, i s p l a t i t i sav dug.
Svo je dugove o_iguravajućim zavoa ima, u tanovama koje upravljaoj u
blemima. a vim je ja no, da dana§nja mla
dež mora biti "potkovana" u vi m moaernim nazorima. ij do ta znati pisati i čitati ! - Uz već zastarjele sportove: nogom t, karte, du! n i a.lkohol, treba da bud u " vestrano" naobražen't i 1poučen i o događajima u Ru-iji. ( amo drugovi mogu tačno da
tZ\iije te o događajima i prilikama u Rusij i, a ,,klerikalci" lu.žu{ ~ zaglupljuj u11 !) ... Stoga je potrebno da mladež "proštudira " Marxov: D a s K a p ilal , da pregleda Radnjč!-i Kalendar, da 11 upotpuni" zmanj e sa letcima o komunizmu, da oko umnog Čela go p. knjižeynika - Miroslava (kome ime: M1ro-s lav: s1avi mir - ne oa'~ovara Istini) Krleže splete lovor -vijenac.
I tek kada sve to dovrše - mogu, da pođu savremenim putem kro:z
11grubu nesocijalnu zb ilju života". id it , prijate lji, kairo je za.n im
ljrvo biti 11Socijala.n"! Sv1 ·u naši 11socijolozi", od dru
gog ra,zrecla sr dnje škole, pa do ma: ture, preparandti je i trgo ačke (v iŠ'e i n iže) škole, dob'l'o zonadu što hoće .
No , ja ću vam o tome pričati. Ta naša mlada generacija, 11S6cljalno zadojena'', ima pred sob'O m jednu misao. Svaki pojedinac ove nove generacije uvjeren je da je J)Ozvan, da ria temelju Marxova "evanđe lja" r~ješ i so-
~i rotinj kim no cem , crkv ·nim fondovima, kulturnim ,huma~1im i pros' jdn 11 n aru~ t v i 1111, z e m l J o r a d n i e i ć e 111 or a t t i.., p l a t i l j, po otplatnom planu, u r ku od 12 god ina sa 3 J)O
to kamata godi nje, s a v d u g. Prva o tplata duga 1rna e roloži
t t a J 5 studenoga 19%, a o-tali ob'PocJ e pola/u vake naredn · godine najaaljl' do 15 tud<.-noga. l :; XI l 936 mora e platiti 3 lina ra z.-1. vakill dužnih 100, a o t rlaćivanje zavr'•tva 15 l l Q4~ kada durnik plaća p ljednj t olYrok od 3. O dinara na svakih dužn ih l OO d mara.
Zemlj radničke dugove pr ma bankama , novbn tm .uvodima, kr d itntm :mdrugama vim drugim Jadrugama, o 1111 nabavi jačkih i potro~ačl<ih . prcuz tma Pri elegirana agrarna banl<a.
na će, na račun drave, i plaći,ati lJankama i zadrugama ve -:emljoradničke augove. Od i ine ot zem ljoradničkih dugO\a odbićć 25 po to, koju votu moraj u b nke i zadruge bnsali zeml joradni ima. Drug ih 25 po-to tih zemljoradničkih dugova drža
va preuztma na be. Tako će zem ljoradn ici morati
platiti amo5 po lodugova, a taj dug će i sp laćivati r r h !egiranoj agrarnoj banci. Za o iguran je vojih augova tiče Priv. agr. banka p ravo da e o lom na ve nekretnine vojih dužnika.
Banke i ndruge dužne u zatražiti od udO\ a obu ta' u "ih ud kih po tupaka u · tvan ma zcmljoradničkih dugova, koje preuzima Privilegirana agrama ban ka.
Treba 1 ovo znati: el jak plaća samo polovtcu (50 po to ) duga, ako je dug manjt od 25.000 dinara. Dug koj t prelazi 25.000 dinara manjuje s najvi e :ta. 30 po to , ali o tome mora donijeti posel:mu od luku kotarskt ud. Onaj zem ljordanik koj mu dug prema uje 50 po to vrijednosti njegove imovine, moie tražiti ni.ženje auga do 50 po to. Odluku o smanjen ju 'd uga dono iće kotarski sud. Svi tah.·v1 dužnici moraju se u roku od dva mje eca obratiti vom kotar kom udu s molbom za smanjenje d uga.
Zemljoradnički dugovi učinjen i kupnjom roble i dugovi obrtnicima isplatiće se od sami h zemljoradn 1 k a u roku od 12 godina, počevši od l tud noga 1936. a ovakove dugove ne teku kamati. l od o talih dugova p d v a t n i e i m a man JUJe e d ug z mljoradnika za 50 po to. Takav dug Imaju i platiti zem ljoradnici u roku od 12 godina sa po to kamata, počev 1 oa 15 Xl 1936. Dužnici 'ZA'.
mljoradnici ne uživaju nikakve zaštite, ako u u bol jem materi ja l nom položaju od svojih d užnika.
ve po tojeće dužničke i prave imaju e zamijen it i novima pred op'Ćinkom upravom .
jerovnik koji aužnik može p lati ti vi
cijalni problem "zapo tavljene klase". Svt pro1eteri vijeta. ba njega cekaj u kao novog Me iju čovječan tva. n mora da b'ude nov1 Robespierre, Danton, L njm, talj in , Calles, Azana, Oira l i fi La.r g10 Cab~llero . posoban je ! - to on dobro znade.
Svaki pojedinac ove no e učenosocijal ne generacij~, providnovću Marxove materij e, izabran je unapred za budućeg vodu mark tSfo-bol j ev ičke revoluCije. r to revo1uctje koja ima era popije more bratske krvi - rođene, plemen ke krvi.
A za to se brinu lmjig koje -ao lovno r čen o - mladež guta.
S lobodna ljubav, razne pomog~·afske knjtgte i slik sa 1g10Um žen kinjama t muškarcima ~ to u njihovi najbolj i 1 n ajv jemi,j i prijatelji Iroj i ih nikad u ŽIVotu neće o, taviti . Ili ipak možda -kad budu umtrali sa. kakvom z:araznom b'Oi ešću .. . .
1~1 vala Bogu - d'opuslit , pr ijate lj i, da i Njega pomenem - za taj razV'oj mo ig urn i. " odjaln e"· 1rnjige i " oci ja lno zaddj no" dru tvo već će učinit i novirna - što t k na~ do laze - ono to je u činjeno na sta-' ri jima, ko j i u otišli u svij t Marxom Ispo"d1 razuha.
eka se niko n uzbuđuje! Ta. i zašfu bi?! Molim va , prija t !ji, zar
duga , može, u roku od godine elana, ;.atražitJ d c; uda , da to u !:ll ovi. li 1 durnik, akn nr može paltiO ni 50 po. lo duga, ili ako je pla('ao l i h v ar-
J, • k a 111 a t e, tn1ŽC tražiti od suda sn ižt-nJ · i ispod 50 r;nc; o duga.
/\ko du7nik ne pl1li svoj u.govorenJ obrok prema uredbi, onda ima vjcro\nik pravo, da odmah traži ispla tu čitavog duga redo\'ilim sudskim putem.
I konal'no :clugo\t zem ljoradnika koJI u'k upno n iio,u veći od 500 dinara, ImaJU sc platiti u dva jednaka g:x.l i~ nj1 obroka, dakle u dvije godine.
Po svijetu GOl MB • , pretsjcd nik ma mske
vlade, umro je u jednom sanatoriju kraj Mlinchena Bolovao je već nekoliko mjl i od raka na bubre;lma. tadarska vli!da j odmah predah o !avku
/\OP ADU MADRID\ vrše se zadnje pripreme. Kon centri(n l naradaj na M:Jdrid u lij dićt· istodobno sa 5 'i lrana pod ličnim 7a po, jedniš'vom generala Franka, čim . e konarno t\ori 'e;a i!Tiledu {eta generala Mo~le i g n · rala han ka . 1acionallsti su progla lli ... r:cral~ Franka ~efom nove španjol ke d rž:\ve i vrhovnim genera'om čita
ve na riona! i tičke voj ·Jce. ORCK". PO l AJE I<ORPORATIV
OJ\\ DR/:\\ Oi\\. Prelsjednlk grčke dade Metaksa<; iljad<J je, da će sve učiniti, da Jrlku u mjkraće rijeme pretvori u kor
porativnu dr/a,·u. • E RErNO ZR C1 O NATJECANJE.
.Jo~ nijedno veliko .rračno natjecanje nije tako nesretno vršilo kao natje anje Engleska - .J IlL na \frika . Od 9 aeroplana stigao je na cilj samo avi.ltii'ar kot, koji je put od 10 hiljada 2 kilometra prevalio za 52 sata. i 58 minut~ ~obio za to nagradu od l miJ lijuna dinara . 4 aeroplana su tokom puta. odu tala od daljnjega natjecanja, a 4 su se ?ruWa i uni tena su te su uslijed toga 3 a-
i at ičara poginul:!.
POZ IV E. GLE !(IH KATO LI KA. Engleski katolici u pravili su čitavom kato li č
kom svijetu poziv, u kojemu među ostalim traže: 1. v i katolici nek.a živu prema d 'uhu svoje ' jere na u· i i, u lvorni ·, u ur~u i t. d . 2. Svi katolici moraj u se sjediniti u borbi protiv komunizma i Č\rslo se držati svoga S\ ećensha . 3. Dok komun isti tiskaju pesti, katolici će kao pravi kršćani dignut i ruke u v is i klicati: " la\'a Kristu, našem u Kralju!"
BOL ICU ZA GU BAV E grade čla
novi Malteškoga Reda na plan ini Figru u Abesiniji. Velike komplekse zemlji ta iskorist iće za poljoprhTedne svrhe. Gubavi bolesnici obavljaće lu zemljoradničke i Pilar-
ke po love. !TALijA !JE POSLAL SVOJU DEr
LEGACIJU U 2Et EVU, jer je skupština Oru tva aroda p1 ihvatlla prijedlog, da abesi ns ka de'eJa ija može s udj elovati u radu 'o e skupšt' e Dru tva t aroda, čemu se proti\i la Italija. Za ovaj prijedlog g lasovalo je 39 država, 4 (Ekvator, Austrija, Mađar~ka l Albanija) su g lasova le protiv, 6 (Bugarska, Panama. Sijam, Venecuela, vajcar~ka i Port u al) i b se usteglo od glasanja, a 3 (Bolivija. Cile ~ Afganistan) u . bile od utne.
nije nužno, da mladim ljudi ma pu· tt "loboaa i život bez nadzora? ! -
M1, bajagi ozbil jnij i, moramo o tavtti po t rani naye tarin ke nazore i ·načm ži ta , jer u Iz X-og ili: na jka ni je iz X '-Og vijeka!
Bummo savremeni kao i '11 Sh " oCijalna" djeca !roja pohađaju škole.
k prof or ili direktor misli, d'a u n jihovi pi tomci poza. lapi kao nevinašce, a1otle e on t "nevino" zabavljaju po razn im j vnm i tajnim p ick-barovirna. roditelji moraju na 'koncu svoJe cfijete upu'titi u boln icu da e liječi od 7araze ... - Zar nije to savremeno, napredno 1, to više, soCija lno? !
Opa na je zmija koja ne sikće, a vreba a kakvog tabla. r e vid i e, a tpak je talna opa no t!
Priznaću vam, prijatelji, j d'no. t\·arno po tojt jedan problem koji
naZJva}u : cijalnim problemom. L nj -ga, et , naša om ladina tako rije ava .. .
eko će e možda nasmijati - ali - - - o taje mu vreme!na i Z1. plač. Zadnj t mij<th je naj ladi!
Ma.rx 1 Lenjin u pokopani, a sa· aa će br2JO 1 taljin; o tače medutim njihova 11zdrava, id~lna i nepokvarena' mlaaež koja će na taviti kopanj m grobova za voje lješine .. .
Enigma fa
l
Str. 4.
fu~aristijs~i ~ongres u Drni~u , ih e je zadnj ih dana opa/alo da će
nc~to izvanredna biti u našem hrvat kom Drni;u. \elika je u.lurbano t vlada la Svaki je najsarj ,·n ije ob:wlpo svoj po-ao. Kako i ne\:! 1:1, eu hari ti j k i je kongres. Otvor kongre a je bio na l 10. Gla!ba je na vcč r pro;la varo~kim uli cam:.1 i tim najavlj ivala da e otvara kongres. Mui:tri su pucali. Te veče ri je govorio O. P. 8Mit i jo~ druge dvije večeri. vijcla je uvijek bilo dosta .
U subotu popodne je došao sam na omilj li bi kup preu7V. Dr. l . Miltfa. da uveli i.':t na l.wljc. i l plit:t je dohrl io prol'incijal mnogopo t. Dr. l . Petrov. Pred ula.rom u .arno mj ·to veliki broj mještana se oku pio na čelu s glaitldm] i na~m lijepom troboj ko m. - l unapri jed ćemo biti vjern i 1jeri otaca svojih, v. cu i biskupu - i tii.'e g. sudac ime/in, pretsjednik kongre nog odbora, u po;dravnom govoru Preuzvišenom . dmah e polazi u dvoranu koja je udešena za izložbu katoli ~ke tampc. Tu je bisku[Xl i Provincijala pold'ra io Mn Ph. g. Hrvoje NoPak. Prii<py.,av · važno t
tampe, mnogo j'o ~to1· a i o. Provincijal otvara izložbu. eliko je zanimanje vladalo ;a nju o čemu Sl'jedoč i rekordan po jet.
Ali strašno nevrijeme koje je vladalo zadnjih dana, zapriječi la je da nije d'ohrlio narod' i iz udaljenijih hTajeva ove krajine.
Pobožni narod je nestrpl jivo čekao ponoćku, koju je otslužio mnogopošt. o. Provincijal. l7a evandel j 1 popne se na propovjedaonicu Preuzvišeni i očinski progovori sakupljenom puku o svr i kongresa.
Ipak nismo bi li izgubili svu nadu da će biti ljepše vrijeme. I doista u samo jutro je već bolje izgledalo. Hladan sjevernjak. pošto je ras jerao oblake s na::' g ho:-izonta l sam se umi rio . !(rasno vr~eme. Ljudi iz obližnjih župa su po· li slizavati u pratnji Svojih župnika - franjevaca. U 7 s. bila je zajeanička sv. Pričest svih vjers k.i h druš a~a i društava Kat. Akcije. U 8 s. bila je sv. Pr! C:est dje . Ovu je pobožnost održao O . tVjekoslav Mrđen, tajnik M. P. O. Pro,vincijaia. U 9. s. bio je svečani zajed}1i čkf.
sastanak Trećeg Reda sv. Franje. Bilo ih je dosta lako da je bila puna crkva sv . Ante. Sastanak je držao M. p, Provincijal. !(ad je Preuzvišeni započeo svoj svečan i pontifikal, crkva, 1 prostor pred njom je bio već
ispunjen. Pobožni puk je sa zan imanjem i pobožnošću pratio svaku krefnju svog biskupa. Zatim je Preuzvišeni blagoslovio 4 barjaka društava l(atollčk.e akcije.
Svrstala se velika teofori č k.a procesija koja je prošla glavnij im ulicama Drniša:. Pobožni narod koji je sa strane pratio procesiju prigibao je svoja ko ljena i time javno ispovijedao duboku svoju vjeru u Boga žJvoga.
Zborovanje koje je održano na prosto-s ru pred' crJ.:vom otvorio je mjesni Žu pn ik-' dekan o. P. dr. Berković. Zborovan je je vodio pretsjeonik pripravnog oc:ftk>ra i 'rn~e9n.e Kat. akcije g. Simetin . Burno pozd'ravljen podiže se na govornič ki podij preuzv. gosp. 'biskup. Kao brižni otac poriva svoje vjernike da i unapred ostan u čvrst i u svojoj vjeri. Zatim je govorio advokat iz Zagreba Dr. l . Sever o odno aju Hrvata prema kato li čkoj vjeri . osp. Drago BOflulica Iz Splita je obradio temu ,Euhari tija l obitelj ." Narod koji ima zdravu obi telj živjeće.
Obitelj je dobra ,ako počiva na dobrom temelju - Euhari tiji. Ako bude euharistijski auh 'prožlmao na obitelji ,ni čega nam se ne treba bojati - budućno l je naša osigurana. Govorio je još i o. Provincijal, a zaključio g. Simetin. Zboro anje je završeno pjevanjem " Lijepe naše".
Popodne je Preuzvišeni bio srdačno
olpraćen. U 4 sata je davala glazba koncerat pred' crkvom, p sv ijeta je bilo puno. Na večer je bio vatrorn!6t i u ~inu "Biograd" su davali sinjski č lanovi k.al. Akcije zabavu koja je sa svakog gledišta lijepo uspjela.
Dalnja i blii'.-a priprava je sil no koristila narod u, a sam kongres će ima dubbko osta ti u pa meli.
Prisuin4.k
Olib
DOLAZAK CA Nlrl SE TARA PREDRAGOCIJ - NE KRVI ISU OVE. - Dan 27 rujna o. g. bio je za llb dan slave. Kao što u pred osam dana u Vodice kod' Sibenika ,tako su toga dana bile uvedene č. sestre Predragocijene Krvi Isusove i u ovu župu . Dan prije došle su č. sestre iz
ilbe parobrodom, a došao je s njima iz Sibenika ~ Preuzvišeni biskup Dr jerolim Mileta. lako sc je spremalo slabo vrijeme, zgrnuo se sav narod, predvođen školskom djecom i društvima, na obalu za d'oček . U povorci, Ul slavljenje zvo.nh l pjevanje [(rl-
»KATOLIKcc
ža ra i !(ri /a rica , dopral;li su Preuzvišcnoga do župske crkve, gdje ga je ispred vra!lju pozdravila jedna ma la l(rižarl'ca i predala mu kitu cv ij eća. ! 7.:1 kratke molitve Preuzvixeni biskup je upravio vjerni cima par topli h rij eč i i pozvao ih na sutrašnju s1·ečanost.
a sam i da n, 27. ruj na , ci jelo mjesto bilo je o k i ćeno na im narodnim zastavama.
U 1 O sa ti ujutro bila je sveča na sv . 1isa, preko k.oje je propovijedao Preuzv iše
ni biskup o utem lj itelj ici sesta ra Predragocijenc [(r i Isu ove č. sl užbenici Božjoj Mar iji Dc J\ \at ijas ,o redovn i tv u <i o značenju dolaska č . ses la r:~ u župu Tt.-<~ sv. Mise upu tila se povorka, u kojoj je sudjelovalo ci jelo mjt.'SIO, prema ku ći, gdje u smještene č . sc tre. Pred samom ku ćom pozdravila je č. e tre jedna djcvojlica ou pet godina. 7at im ih je pozdravio lijepim r~ečima mjesni glavar g. Kažimir ukar. Iza njega je govorio Veleč. župnik, zahva lj ujući Bogu na ovom velikom danu . apo e e zahvalio mje"ćanin u g. imi !(levi, koji je, nalazeći
se u Americi a cijelom obilelji, poklonio svoju kuću č. sestrama, dok on bude tamo. udnja se zahvalila č . sest ra Leopolda, :zamjeni ca č. Majke Pro incijalk,e. Na koncu je Preuz. bi kup blagoslovio kuću .
U samoj kući uređena je kućna ka{klica, koju je Preuz. bl kup blagoslovib, a drugi oan u njoj rekao sv. Misu .
Preko sv. Mi pjeva! su pjevačice iz il be, a pjevanje je vodila jedna č. sestra.
Olibljani su veoma radosni radi dolaska č . sestara ; vesele se i pripravni su sve u či niti da č . sestre budu zadovoljne u njihovoj sredini. - Neka dragi Bog blagoslovi ovu novu ustanovu.
Murter CR KVEN PRO LAVA l RT lAR SKOG
DA . - Dana 29. IX., na blagdan sv. Mihovila ,patrona našeg sela, proslavili smo, mi Križari, crkveni dio Križarskog dana, budući da nam to nije bilo moguće 13. IX. zbog zbora u Sibeniku. Tog dana smo svi pristupili stolu Gospodnjemu, u nakanu za napreoak na organizacije.
Poslije podne održana je glavna godišnja skupšt ina, koja je protekla u bratskom raspoloženju, a nadamo se da će uroditi dobrim plodovima za organizaceyu. Radimo u tišini. Mislimo na jednu priredbu o Božiću, na koju se već počesmo spremati. Toliko za ovaj put, a drugom prili'kom biće više. - Bog živi!
l N.
P. u. s. e. P. s.
ll 12
Kalendar Listopad
Križar
19 Ned . po Duh. MaterlnstvoBI. OJ. M. Makslmll]an, b.
13 Eduard, kr. 14 Kallst, p. m. 15 TereziJa. dJ. o Mlad 16 Hedvl _a, k. 17 Margarita M. Alacooue
Sv. Hedviga Bila je kneževskog rodla . Otac jo j
je bio Bertold margrof Istre. U rarn im godinama udad je otac za Henrika polj skog i š1eskog vo jvodu.
1-Jedviga je primila temeljiti kr~ ćan k1 odgoj u samo tanu, koji je 'bio o d pre udne važnost! u njezinom kasnijem životu.
jeztn bTak bio je sretan i od' Boga blago !ovijen. U Hedvigi!noj obitelji ve je ljubilo Boga, d'rža.lo nje~· gove zakone 1 Nj ga se bbjalo. Naklon š'to je rodila 6 djece, u dogovoru sa svojtm su prugom , uč ini zavjet potpune uzaržljtvošti, koj em je ostala vjerna kroz punih 30 god'ina.
1-lca'v iga, premda lmegi!nja, provoa'ila je si roma~m i pro ti život. Bila je daleko od vake giidk! i vjets~ taMine. Uza sv oo uv ijek je samu ebe smatrala najvećom gre lnicorn, ne
vrijea'nom i najmanjeg poš'tovanja. Kažu da bt vl e puta iz velike
ponizno ti cjelivala tlo gdlje je koje pobožno čelj ad klečalo il i ta.jalio. Svakog dana, u čast l(ri tovih apostola, dvorila bi kod vo~ stola, 13 siromaha. Iz svoje ča§ ptla bli istom onaa, kad bt iz nje napio koji siromah.
a po lugom bi la je krotka, ust..rpljtva i maj činski lju~ i brima. Kad b1 netko pogriješio, ili joj nešto
nepovolj1110 uctmo obličavala bi kazati : Bog ti opro t io.
U Trebn ici, blizu Vratislave, na njeZln nagovor sagradi muž Henrik veliki ženski samostan, u kojem je preko ti uću čistih' i pobbžnih dljevica našlo svo j m i'r i utočište.
U ve liko j ljubavi prema Kristu trapila je svoje tijelo. Preko 40 god'ina uzcJiržava la se od mesa, a srijedom i petkom u z1mala bi samo kruh i vodu. Na golom tijelu no ila je pokorničku )rošlulju i 'ko trijet. Zimi bii se slabo i lagano odijevala samo da bli što vi e mogla trpjdt stud'en i z imu.
U lobodlno vrijeme obilazila bi po graalu bolesnike, tješila ih 'i -dari-' vala. Mnoge užnjc i utamničen'ike, svojim novcem i zagovorom, 'O lobbd11a je i otk-upila .
Stara riječ : Koga Bog miluje, onoga 1 'kara - ob'i fini Ja se i nad Hedvigom. Sva tri ina u naponu snage Oo podin joj oduzeo u času kad se je najv iše o d nj ih nadala.
lza muževlje smrh živjela je u samostanu u Trebnici, gd1je je g. 1243 sveto preminula.
Sv. I-ledv1ga }e zaštitnica pblj ke republike.
Život Šibenika REPRIZA "M TIJE GUPCA" . U ovu
nedjelju Križari-om ladinci daju po d'rugi put Bogovićevu dramu u 9 slika "Matija Gubec". Igraće u l(atoličkom Domu. Poče
tak u 8, a svršetak u ll sat i. - Cilfene sn ižene: 5, 3 i 2 kili~ ara.
KR.I 2ARSI<O GOSTOVANJE U KARLOVCU . Naši [(rižari-omiadlJlci polaze 16. o. mj . au to busom u goste karlovačldm KriL žarima. U Kar lovcu će 17 X prikazivati u dvorani Hrvatskog Doma dramu ,.Tomi~
;slav", a 18 X "Matija Gul>ec". JEDAN STOGODJ~NJAK U SIBENI
KU . Naš građa ni n g. Luka !(o tan u prošli utorak na 6 ov. m., pro Javio je 100 godišnjicu života . Svečar je rođen na Konjevratima bl izu ibenika dana 6 ok,tobra 1836. U mladenačkim godinama na tanio se u gradu, gdje je, s lužeći, zasluižvao kruh . Vjenčan je u crJ.:vi v. jakova na 27 veljače 1870. Vjenčao ga je tadašnji žup11ik a kasnije šibenski biskup Mons. Fosoo. Imao je brojan porod', koji je pomro, osim jednog sina. Unatrag nekollk.o godina izlazio je van all ove zadlljc godine stoji trajno kodr kuiće i sjedi na svom stolcu. Izgubio je vfdl
Broj 41-
TIYAR NEPROMOČIVI
HUBERTU$
al i čuje prilično dbbro . Uvijek je u potpunoj svijesti. Cesto se interesira za tekući život a upitan, rado odgovara i priča o svojoj pro"losli. Inače najrađe šuti(.
Naš stogodišnjak ~vio je uvijek kršćanski, pa je tako htio ij proslaviti svoj sto-< godišnji rođendan Dan prije proslave želio je da ga svećenik ispovijedi. Na tl'an proslave bila je sv. Misa Zflhva lnica, kojoj je prisustvovala sva rodbina s unucima i praunucima, dok je svečar čekao u kući sv. pričest. - Otrag 8 dana rodio mu se praunuk. I kad su mu donijeli praunuče, rukama je dopipao glavu uzeo ga u naručaj,
blago se nasmi]ešio i cjelify3p u čelo govoreći: "E, Bog ti sinko 'dao, te i li upamtib , moje godine l"
Navečer je rodbina prired'ila svečanu
večeru u čast stogodišnjaka. - l talk.o skromno, ali kršćanski bio je proslavljen ovaj rijetki god u našem gradu.
PREUZV. BISKUP NA PUTU. U prošlu nedjelju prisustvovao je preuzv. biskup euh. kongresu u Omišu i vratio se istog dana navečer . Sutradan, u ponedjeljak ujutro, ubrzanim vozom otputovao je u Zagreb da pris1.1slvuje ovogodišnjim blsku~ skim konferencijama.
SASTANAK CLANICA 11ZORE". Hrv. !(al. Društvo "Zora" održaje u nedjelju 11 X, u 4lf2 s. poslije podne, sastanak s predavanjem. Sastanak je u Katoličkom Domu. U 5 s. biće blagoslov sa Presvetim u crkvi s. Ivana. - Pozivlju ~e član ice da nefa ljeno pristupe.
BLAGDAN MATERINSTVA BL. GO-PE - slavi se u crh'Vi sv. Ane na groblju.
Spomenuta crh'Vica posvećena je li sv. Ani i materinstvu Bl. Gospe. Pro lava biće u neajelju. Ujutro će biti tiha sv. Mipa u 7. pjevana u 9 a popodne u 41/2 blagoslov.
PROSLAVA R02AR.!CE U prošlu nedjelju bio je svečano proslavljen blagdan Gospe Ružarice u samostanskoj crkvi sv. Dominika. Kao pripravu za lilagdan veliki broj vjernika obavljao je pobožnost XV nedjelja u čast Gospi. Prije blagdana bila je devetnica, a na sam blagdan blle su ujutro lekcije s pjevanom sv. Misom. Kasnije slijedilo je neko liko tihih sv. Misa i svečana 11 l 01/2 . PriJe podne bila je Molbenica i prigodna propovijed . Popodne, radi predvi .. danja slabog vremena •. otpala je proci!sija; bio je samo svečani blagoslov.
DAR. U FO D DRUSTVA ·"zOR.A". Da po ča li uspomenu p k. P e tr a Ce rv el i n a , ujca preč. gosp. don Ive Beraka, darovala je u fond 'dlruštva ,.Zora" gđica Elvira Zagorec Din 20. - U prava hnrno zahvaljuje.
Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACIC« (O. B. Buljević)
p J sl
ga i n njaka, za tim savr še~
~r.
~e isti i razvi ju raz m/ja o
Sv čiva i odluču
na·im - ij uvjere ~ finile
Ne vao sar samo t ~novao
čemu 6 JJifu K1 nam p Prava sveta,
As X je <>vu du
»Ui če t ir k v e l ma t1
moka l i t i n ma tr lu:_
U v ~li n e, nijednu bila ta~ na kao
Z aj kove k1 ~iek/j g križ? mu Pod njihove iva/am
Ta liavamc koj; sa nov;