Skai;ć Nik ola, POS"IAR ~A PlACENA U GOTOVU

(.IST IZLAZI TJEDNO.- GODišNJA REDOVITA PRET- ,.1 J"LATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA I 0-ZEMSTVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TARifi.

GODINA Xli. BROJ 4. l ADRESA UREDNišTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. !1.

Širom svijeta BOJ\lB:\KDIP \ , Je GE, ' OVE. 9. t.

mj. britan ke pomor&ko jcdmicc pojn,·ilc su s pred talijanskom lukom Gcnov , m, koju su že toko bombardirali izbaciv1i nn grad oko 300 tona granuta. P0činjcnn je zntltJl!t štetu, n imu 144 mrtva i 272 ranje-

na. EL IK I GOVOR Cll R lliL ,\. 9. t.

mj. predsjednik britan ke vlade g, Chur­

chill odr!ilo je govor preko radin. Go orio je o britan kim uspje ima u Africi, gdje je zarobljeno 150 hiljada talijan kih voj­n ku. Zatim jo govorio o nužnom moralu F. glcza, o napadaju britanske mornari e n:~ Gen.:>vu, o ntlprijn teljskom pripremanju k roz zimu, o invaziji, koju, prcms nje­govim riječima, treba čekati na proljeće.

Rekao je jQ , da Britaniji ni u potrebne a­menčke armije, već američki brodovi i američko oružje, i to najhitnije. Istakao j6, kako ća se 1jemačkn uslijed strateških, go podu.~skiih i političkih pote koća uskoro naći primor~na. dn izvrši napadaj on En­glesku. Rat će doskora doći u neobično

žestoku fazu. Britansko carstvo ne će u­vući svoj mač. jihova lozinka je : pobi­jediti ili umrijeti. voj govor je zavriiiO riječima, upra ljenim Americi: »Dajte num oružja. pak ćemo mi već svoj posao do­, ,r-iti !«

IZGORIO VL K, PU TA FTE l PETROLEJA. Jedan bugarski teretni vlak s 35 vagonu punih nafte i petroleja kod Dragoman~~; bli~u naše granice iskočio je iz tračnica. Lokomotiva, je eksplodirala. af­ta i' petrolej raz.lili su e i upalili, pak je

nastao f!i<>lemi por".tar, u komu je čitavi vlak izgorio. Poginulo je 8 željezničaTa. Vlak

je vozio tu naftu i petrolej zn Njemačku. SAST A AK GE ERA LA FRA CA

S M.USSOLI IJEM. U talijanskom mjestu Bodrigheri 12. t. mj. održan je sastanak Franecr- tussolini. U pratnji španjolskoga šefa dr.lave bio je i španjolski ministar vanjskih poslova Suojer. Sadržaj razgovo­

ra nije poznat. Bez sum·nje se odnosio nu

<iržanje Spafl~Oiske u sadašnjem ratu. Na povratku iz Italije gonernl Franco sastao

se i s maršalom Petainom. CLPEL.E S DRVENJMt POTPLATOM

U BUGARSKOJ. Kako' j'avljaju iz Sofije,

održnna jer u ministarstvu trgovine konfe­

rencija posebne komisije, ko;om prilikom je odlučeno, dn se zbog nestašice kože uve­

de i pusti u promet novi tip obuće s potJ

platom od drva GRC:::KE (;;ETE prešle su opet u protu­

ofenzivu ii zauzele ja1ke p\loti V'ni.čke položaje. U Dl'\ SKOJ SKORO SVAKA OBI­

TELJ IMA RADIO. Broj radioslušača w

Danskoj porastao je tokom 1940. opet za 43.300 na 863.400. Od ukopno· 943.647 do­

ma'Ćinstava' samo 80 hiljadu nema ra-dio-a­

parate·. Budući' da Danska br.oji oko 4 , milijuna stanovniJ('<l\ to· !Wakir peti Danac

ima ra'dio-aparat'. IRSKA S'l'RO'GO NIWTRA11 '·A o­

staje i nnkon posje~tl amei'ičkog i0a lnniktit

Wilklea~ ~G~ KJ MINISTAR KOLO !JA

lord J: roy d. umro je 4. t. mj. ...... .... ."-~M.-•···--·A>W• ... ·-· .......... . PROGLAS' EPISKOPATA. Naskoro će

naš Upiskopnt izdati proglas na hrvatski narod o EuharistijsKom kongresu, koji će biti štampart' u· !Ivim n~im li stoVima: 0\i~ bor nakon toga sprema letak za.. na.tnd,. u­

pUlllt žtlpnioimw, l<ongrosni plakat; kongre­

sne značke i upitnieo za put i nastlll!nbu. O svemu tome će se u našim Hstoviltul joŠ

potanje govoriti, kad dođe vrijeme.

Sibenik, 20. vel.ta~-e 1941.

Sastanak u Berqhofu 14. t. mj . predsjadn1k vlade g. vet-

ko,;ć i min istar vanjskth poslova g. in-eur-Marković u B rghofu sastali su se s g l Ii tlorvm. Ovom sastanku p risu tvovno je i njemački rnimstar vnnjskih poslova g. von Ribbenttop. Kako ja.vlju dopisnik ugem:iJe Avala. razgovori po pitanjima za­jedničkih intere n vodeni su u duhu tra­dic!onnlnih prijateljskih odnosa obiju on­

cija.

PosliJe tro utnog razgovora 15. t. mj. naši državnici po cbnim vlakom vratili su se u Beograd, tc u odmah bili primljeni n audijenciju kod kneza-namje nika Pav­lu, nako·n čega je održana i sjednica vlade.

vu strana štampa komentirajući ove

razf.'OVOrc \'e~in om SC la2c U tOm mišlje­nj u da tim rnzgo orima nisu nastupile nikakve izmjene.

Prekid diplomatskih odnosa između EnSJleske i Rumunjske

Velika Britanija 10. t . mj. prekinula, je diplomatske odnose s Rumunjskom. Bri­lnn ki poslanik j6 opravdao ovaj prekid riječima: »Rumunjsku je postala bazu zn njemačke vojne opera ije u ovom dijelu svijeta.« Britanski poslanik s osobljem po­slanstva i oko 50 britanskih dr.lovljona na­pu tio je Bukurešt 15. t. mj. Opozvano JC istodobno i osoblje rumunj kog poslanstvu

iz Londona. ' akon ovoga prekida pooštrene su

vojne pripravne mjere u Rumunjskoj. Nju­mačka je, pomoću velikih prevoznih nero­plano, od kojih svaki nosi po 100 ljudi, poslala u Rumunj ku 10.000 ljudi, a šalje ih još i dalje. I todoboo sc spremaju sva utvrđenja na rumunjskim granicama, po­stavljaju nove topovske baterije, grade sf..loni rtu, vrŠI potpuno zamra~enjc svih mjesta, du e zemlja, a naročito petrolej­ski iz'O'ori, to uspJ CSnJJe zaštite od engle­skih napadaja iz zraka.

Tursko - bWJarska deklaracija duhu svoga pakta o prijateljstvu

Tursk11 i Bugarska 17. t. mj. potpi ale u zajedničku deklaraciju, u kojoj se izjav­ljuje, ela je »uzdriavanje od svakog na­padaju nepromjenjiva osnovica njihove vanjsko politike«. Obe vlade izjavljuju, dn ostaju »V j erna sv me paktu prijateljstva, kojim so osigurava nepovredivi mir t c is­kreno i vjceno prijateljstvo između Tursko

i Bugarske«. ovom deklaracijom čini se, da su

svi za<iovoljni. jcmnčki i talijanski listo­

vi ističu , da je ova deklaraciju potpuno u skladu s nastojanjima sila osovine zn odr-

žnvanjo miru i reda na Jugoistoku. 1 kod Velike Britanije naišla jo na odobrenje, jar da je i onu oduvijek zastupala mišlje­

nje, da bi složni balkan ki narodi bili najbolje jamstvo za mir. Grčka je š tampa smatra kao jedan vrlo miroljubivi gcsf. U ofiji e podvla či, da se njom »O igu­rnva mir u istočnoj polovini Balkan kog poluotoka, što j6 želja i Trećeg Reicha i

ovjetskog aveza«. ew-yor~ko novinstvo

pesimistički komentira ovu deklaraciju te vjeruje, da je d nj e došlo uplivom So­vjetske Rusije i dn se njom položaj na Bli kom tstoku nije mnogo promijenio.

Položaj na Dalekom Istoku kritičan U Singapoore su stigJi veliki kontingen­

ti aust~alske vojsk-e i morna~icc. Volikn

Britaniju je od lu čila zaustaviti japnns~u

e~&pn'!lZiju prema jugu. Postignu~a je pot­

puna suglnsnos~ između Velike B'ritanij'c,

U A i Holandska Indije u pogledu obra­

ne.

Američko novinstvo smatra, dn e Ja­pao spremu na udar prema ingapooreu ili Holnndskoj J'ndiji unutar jednoga mjeseca, i, usprkos svi11 hitno poduzetih mjeru, po­ložaj na Dalekom Istoku je krajnje kri'ti .: čun. Predstavnici američke rnt'rie morrh'lricc pomi ' ljaju na Janje američkih krsta'rica u

Singnpoore.

Rat u Africi sjć\lorn<>j APriei en-glesko čete na­

predovale su dalek<> o• Libijit uzduž mora. U 1ijlhove ruko 6 II. pn.o jo· B e n g h a z i ,

gl'avrti gra'd Cirellnlke. Zarobljeno jo porod

komandnWt'al uJlmije i· komandanta armij­skog korpusa još 5 goneruln i nekoliko hi­

ljn-da vojnika. Metlu ovim generalima. na­lazi se i poznati t'allja11ski gc'llOral Bcrgon•

zo11\ ICojl JO ' bio znpovj dnikom Bardije, od'akle mti j'e uspoj'clo, d u zadnji čas po•

bjegoe motornim 00.-moom. Iza Bcngazija britansko motorizovane čete osvojile u naselje • l g e i l u, kojo so nu lazi oko

200 kn\ južno' od Bengll'Zija.

tJ istočnoj Africi b\'itnnski odredi na­preduju u Eritreji, omnliji i u Abesiniji.

ad se borbe vode z'tt tvr'dnvu Keren u Eritreji. Odlučn a bitka u Abesiniji bit će

oko Adis Allebc.

&z p<i>l,i·•i.Re sporazuma nema Jugoslavije! 5. t. mj. po od'oh\ dvo~bdlšnjlce svoje

prvo. vln'de: predsjl>drllk ."_lh'db. g. o: ~ v'6to­

k o..,. i~ dno j<Y novitlnrima izjavu· o pollfi• čkom poiO'taju to. jo, među ostalim, izja­

vio: »Bez deftnitivhog' ostvarenja polifik'e

sporazuma ne rno~c ltlti' t'rnj'tfc, soltd'ne i zdrave• jugoslaVbnsko. i7 jetlJi1~.. ~ha jo;

gat'anoi~n u; sadui;iljioi i' 6t\n jed1nt1 obez­bjeduje burlu(}nbsr. Oni, koji žol'e Jugo­

slaviju zdravu i snažnu; mog.u je izgradi­vati samo- ·na ovoj os1iovn6j unutrašnjoj

politi~oj !~niji, na politici sporllz\1lhn. 'I'o '

sc nnročit'o jh!ln i od\ul!no' pokazalo u svim momoonniu, ltroz ltoJ!i je za posljed-' nje dvije godine naša zemlju prolazila,«

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ CEK. RACUNA 33.121

Iz naših :Rrajeva DR TEPJ:-.. C U RJ ,\'\u. Prošlih dn­

na boravio ;e u Rimu zagrebački nadbi­skup preuzv. g. dr tepinne. Ovaj njegov put bio je u vezi & proslavom nacionalnog euhar' tijskog' kongrc n u Zagrebu tc s pi tanjem kanonizacije bl. :-..'i kole Tavi li ća. Ovom priltkom bio je od Sv. Oca prim­ljen u posebnu audijenciju. Preu2''. dr tc­pinac 17. t. mJ. vratio se u Zagreb. Kako doznajemo, zadovoljan je uspjehom ovoga svog puta, a osobito s pripremama oko kanonizaciJe bl. l\:iko1c Tavilića, koja se nalazi na dobrom putu.

MRO DR VELIMIR DEZELIC ST. Poznati hrvatski knji2cvnik i odlični kul­turni radnik dr Velimir Deželić, stariji, umro je 7. t. mj. u Zagrebu u 77. godini :tivota. Osim ~-to je napi ao m'nogo histo­rij kih romana , pripovijesti i pjesama, su­djelovao je u mnogim kulturnim drušh'i ­ma, gdje je obna no mnoge dužnosti . Kao istaknuti agilni hrvatski katolički rudnik napisao je veliki broj članaka i održao ve­ltki broJ govora. Zn zasluge u t&m radu odlikovan jo od sv. Oca Pa~ Pija XI. čašću komandera visoko_B viteškog reda sv. Grgura V elikog. Prircden mu je upravo veličanstven spro.vod. Odrješenje mu je dao sam nadbiskup preo'zv. dr tepinae. Vječni mu pokoj, a rodbini naše iskreno

saučešće!

PRO L V V. VL HE DU-BRO NTK . Ove god ine je na osobifo svečani na čin pr6slavljen blagdan sv. Vla­he. u I;)ubrovniku. Svečanostima 5u prlsu-tvovali i ban dr ubaši6 te z'a-grebački

nadbiskup preuzv. dr tepinae. NOVI PODB . Ukazom kr. namje-

snika na prijedlog bana dra Subašića ime­no,•nn je za podbana g. dr Svetozar ! v­k o v l ć,. 6dvJetnik i podpTCdsjcdn1k th je· sne organizacije D u žagrcbu, dok je bivši podban g. dr Ivo Kr b e k umirov­

ljen. R OTO T.~ l A ZAGREB OD

120 J(J't0-'VA'tA\ Zn-greb će dobiti rndio­

ta'n~ću od l- kilovata.

ZA CYFKRJoVA-NJE I H NI'ANJE

TF-RORI T k<>ji su kriYili i počinili zad­nje ck plozije u Zagrebu, Ban ka last u z'ngrebu ril pisala je nagrucfu od 100 hiljtl­

cla dinnm. OVOR IZMEĐU R D RKA I U-

PR-A E UGLJE OKOP • K!uJA: I '\ '· klopljen jo kolektivni ugovor izmedu u­

pravo ugljenokopa u Kljacima i njegovih radnika. Rntlriicimn je poviš.ena nadnica zn

14 dinaru dnevno.

Dl~f. ' VNl PRAN6l3R.~. T0Gr mogu

o dS'..! d ztMupdt1 i' d·r t. č i' n o,. t\ i' k e. O~ 21'\JI UREDI B-A· OVI ' l

HRVAT KOJ imaju veće izdatke ne­

goli primitkc.

l ELJ · 'ICKl MUZEJ' U SPLITU ot·

vorio sc nn' vočan1 n~in 8. ~ mj. SI;UćAJ P~ IVE KOZARC fNA.

,·ezi n smrću hrv. kojižovnika Ive Ko­

zarčanina izdala je zagrebačka komanda mje tn saopćenje, u kome ku:le, dn je pro­

th' Kozarčunirilf potpuno i 'J)ravrlb postuj)io kaplar pitomac, koji' je na njegu pucao . budući dn je pokojnik nnpnb strnza'rJ\ ne

samo pogrdnim riječima, nego i fi~oki. r a ovaj izvj taj komande mje ta primjećuje Ban kn Vlast nn osn.ovu izvještaju redar­

st venog ravnu t~ljstva u Zagrebu, dn rednl'­stl-.~erio m vnntćlj !&o nije vć do ad moglo

no6Sporno ul:'\"r'diti , dn1 je stran upotrebio oružje u• skladu s posrojećim vojničkim

pravilima· i propisima.

H RANA 2.

Pr l ja vi poslovi Na braniku a g u

Uapšenje načelnika jedne naše općine p edmet je svakakvih komenta­ra. Ml ne znamo sve pojedinosti, ali, prema novinama l prlčanju ljudi, zna­mo za ono bitno, a to je: da je viša vlast općini otpremila vagone brašna, ali to brašno nije dano pul<u, u Ime koga se brašno nabavilo.

Prvaci zvijezdoznanstva , 1 VJera

Grozno je to, u ovim danima, oti ­mati našemu čovjeku l onaj škrti zalo­gaj kor ice hljeba. A ljudi su čel all na te narudžbe, svoje proizvode jeftinije prodali, samo da se dođe do kruha, a kru a nema. Ta!{o mi je na parobro­du govorio jedan mladi čovjek iz te općine.

Preko ovoga pitanja se ne može prolaziU jednostavnim odmahlvanjem ruke. Mi se zgražamo nad tom či nje­

nicom, l ako se ogradujemo, cla odgo­vornost svaljujemo na leđa pojedinca ili kruga, jer u detalje ne ćemo da u­lazimo. To nas gadi, jer, ako l~ta, to se nije smjelo učin iti našemu čovjeku.

Ali, koliko je poznato piscu ovih redaka, nije ovo osamljen slučaj, da se u ime naroda naših sela kod viših vla ­sti moli i moljaka, a konačno svi ka­nali vode u džepove mnogih, koji su dobili riJeč ill su se nametnuli i sami je uzeli. Š1o je tko lukavi ji, to su l spletke lukavije.

Konkretno:

Veliki francu~ki n~tronom rbun Le-vcrricr Ct 1817.) bavio sc, medu ostalim, proučavnnjcm mctnja. što su opužu hu ml putanji ' rnnovoj. mnom kalkulacijom Izvede znključnk, dn je uzrok tim mc tnja­mn ncknknv nepoznat plnnet, puk je odre­dio gotovo na da mje to, f.! dj c b i sc taj jo' ~cvid c ni planet nnlnzio. l zai ta g. 1866. o tkriju po njegovim podacima be rlin ki nstronom nile na odrcdenom mj e tu nov plam·t, kojemu nndjcnušc imo I cptun. To je bio jedan od najvećih triumfn ljud kog umu. Neki p i ue ( chmi lh) kaže o tom do­gadnju: »To bješe otk riće, radi koj ega čo­vjeku staje dnh od čuđenja i divljenju.« J oš su mo/.da veće zasluge Lcverrierovc za nltprcdak astronomije u onome, što je on uči nio Zli pornnvanjc tnrih plnnetn. n tom je po dru čju Lcvcrricr zami lio i i7vr­;io upravo giglll1t kih osnova. Ovoga toli­kog u čen j aka nij e vj cm metala u istraži­vanju prirode. Bi o je uvje tan katolik, pa je kao tnknv i bio poznnt. toga e francu­ska ukndemija nije žncu ln kazali u izvješću o pokojnom već Lcvcrrieru: »Proučavanje neba u tvrdilo je u njemu v jeru kršćan inn«.

O nivač dana'njcga SYjct kog sustava '\Jikoln Kopernik (t 15-JJ) bio je kntolički vcćenik.

eliki Kepp ler (t 16 O.) kliče nn k rnj u svogu djela o hnrmoniji vjetova: »Zahva­lju jem Ti, l vori telju i Gospodine moj, š to i mi dno, dn sc u hitom radujem st Yorenju Tvojem i djelima ruku Tvo­jih! ... Pa n ko sam !;togod reko o. to T ebe n ijo dostojno, oprosti mi to milosti vo.«

Kad bi lnvni cwton čitnjući naišao na sveto imc Božj e, svaki bi put otkrio glavu. Njega e divni klad svemira tako doimao, ela je rekao: »Ovaj divotni porc­daj sunca, zvijezda i komet11 može da bu­dc amo dj e lo um noga i svemogućega bi -ća«.

e ma je mno~o privrijcdio znanosti i usovae Andco Sccchi Ct 1878.), i to na području mctcorolog;jc pckulativ ne fi zi -

ke, a najvi še u astronom iji. Spcktrnlnu je analizu primjenio proučavanju zvijczdano­ga svijc tln, pnk je ovako istraiio do 6000 s tujačieu l j cgovi h je rndnjn toliko, tc Respighi kaže, da bi to lik po ao. čini sc, moglo vlndnti tek kakvo dru"tvo, a ne pojedinac čovjek.

Tcnti'nac Josip Pinzzi Ct 1826.) dobi o je pridjcvak »Kolumb malih plnnctn«. l. T. 180 1. otkrio j e prvi nsteroid Cere . Od­redio je mjes to od koji h 7000 stajaC:ica, što jo golem pothvat.

poštovanjem govori o Bogu i Božjoj pro vidnos ti vel iki ast ronom Fridrik Bessel.

Uvjereni katolik I van de Lamot s iz­vanrednim je uspjehom istraživao sit na zvi ježđa i neb es ku maglicu, odredio je mn-u Urnnovu , zabi lježio je opuža·nja od

80.000 zvijezda sedme do desete veli či'nel l ako bi ovo već dos tntno bilo, d a jednom čovjeku prone e svijetom glas, a on o za­ostaje za ncumrlim njeaovim radom na podru čj u telurskc fiz ike ( Giinthcr) .

Am o nam je u broji ti grofa B n rna bu Oriaoi Ct J 32.), Ivana Inghirami Ct 1851.), Franju Denzu Ct J 94.), Franju dc Vico Ct J889.), oba Herschela, Eđuurda Ueisn Ct l 76.), Rudolfa Wolfa Ct 1893.), Ifrcdn Gnutiera Ct 1881.) i dr .

Zavr it ćemo ovaj k ratki pregled pr­vnkn zvijezdoznnn t vn izjavom poznntog jurjev kog Cdorpat k g) astronoma v. Mad lera: >> e, znanosti i pra\' i njih c-vi zns htp'nici i unaprcd itclji ne zas l u~iše pri­kora i umnjičenjn. što ih neki proti njima gomilaju, da tobože čovj eka odvraćaju od Bogn, da gn pnčc či ne bezvjercem. Tc su tužbe bez podloge. l apose pak zn astrono­miju d okazat ću, nndnm sc, dn je ba" obratno. Ona je naročito pozvana, da pro­budi i u čv rsti ona u v jeren ju. koja sc s pra­vo m drže Zli najveće dobro ljuds kogn ro­dn.<<

(Iz djela >>Zas tupnici modernih znanosti i vjera« od Miroslava V a n i o o - Znl! rcb)

zna se za vagone krušne hrane, što je upućena kao pri­pomoć (lanjske zime} ; zna se za broj­ne uputnice (~Jrlo jeftin prevoz hra­ne, tako da bi se po kg moglo za po­la dinara jeftinije prodavati, nego to može onaj ltoj i piaf! sav podvoz}, all kao sigurno zna se to, da narod na­ših sela ne samo nije jeftinije, nego je redovito slcuplje plaćao takvu hra­nu od onih, koji su hranu nabavljal i, a da nijesu ni znali, šfo su to uput­nice, a pogotovo - besplatne p~šilj­

ke. ~eke nan·. 1;e tko ust.d rE~l , da nije tako, pa ćemo mu s dokumentima u ruci jasno Iznijeti Istinitost ovih na­voda.

Vrlo dobra odredba

Zadnji put je na ovom mjestu bi­lo govora o zadrugi)rstvu, jer mi u za­drugarstvu gledamo dobro našega ma!og čovjckt1. Običnog čovjel(a mo­že smesti ovakva, ne samo nezadru­garska, nego uopće neljudsl{a, lopov­ska, zloč inačka rabota raznih pojedi­naca i užih krugova, pa i omrazili sve­lu misao zadrugarstva. Priznajemo, da se nije tako lako lzdignufl iznad svih ovako gnjusnlh poslova, all ne pre­stajemo naglašavati, da se zadrugar­stvo ne smije suditi prema po~tupku takvih tipova, nego da se takve tipo­ve rukom i nogom odgurne od vode­ćih položaja. Teško onoj skupini, koja daje povjerenje onomu koji samo znade lijepo reći, polaskati, zamazafl, a ne gleda, da li je taj, komu se po­vjerava raspolaganje dobra zajednice l pojedinaca, čovjek rada, reda, sin­bi, poftenja. Tko se već jednom upr­ljao u zadružnom poslu, taj nema pra­va na vodstvo. To je temeljni zakon zadružnoga poslovanja.

Ovo je posao prvi l glavni, !<Oji Ima Izvršiti svako selo za sebe. Na vrhove samo pošteni, trijezni,' razbo­riti ljudi. Tko to ne može, neka krivi sebe, a ne drugoga.

Ako su prilike ,fakve, da krug tri­jeznih l staloženlh ljudi ne može doći do izražaja, nego bl i oni sami morali doći u položaj podređenih, a vodstvo bl uzeli ljudi slabe prošlosti, nikakve sadašnjosti, a, po svemu sudeći, Još šarovltije budućnosti, nema izlaza, ne­go stvoriti zadrugu, u kojoj ne će biti mjesta za sumnjive tipove. Takva će zadruga Imati dva zadatka: 1) da po­mogne svojim članovima l l) da vrši pionirsku ulogu l sili one druge na so­lidan posao, ina~e će morati podleći. Prejednolično shvaća život, koji bl Iz-

0bt:lrom na ozl>iljno ·t sa <.l a ··n j.•, · ~

ba ban drn 'skc banovine je odred io ovo: l. Plesne priredbe miju o dopu~tn ti

samo za razdoblje od 31. prosinca 1910. do uključi vo 25. veljače 19-11. (pok ladn i u­torak), i to amo društvima i korpomcija­mn, ako su već do ad vnkc godine prirc­divuli voje tra dicionalne ple ne priredbe i davnju dosta jam lvn, da na priredbi ne će biti n kukvogn nereda.

2. Pie ne priredbe miju e dozvoliti najviše do 2 sata uju tro. Po ata nakon to­ga roku prostorije moraju biti isprnžnjc-ne.

3. Plesni vjcnčići pojedini h društava miju sc ocl ržnvn ti na jdalje do uklju ivo

poklndnog utorka 1941. ·1. ostionit:arima ili krčmurima so ne

smiju izdavati dozvole zn plesne priredbe. Pazi ti e mora, da go ti oni čari ili krčmr.ri no.: zlorabe d ruštava tc pod njihovim imc-

Sto dru l iš u

1.0111 pri~cdc pleso e zn svoj rai:!un. 5. Traj na produženju poli ci jske ure ne

smij u so dozvoljavnti. Zn pojed ine s luča­

jeve smije sc dozvoliti produ~cnjc policij­sko ure najvi še do dva sata ujutro.

6. Propi si naredbe o otvara nju i zatva­ranju gostion ica i krčmi (o policijskoj uri) od 4. Vl. 1935. moraj u se trogo i pravilno provadnti.

re kim n!l čcl tvi ma i policij kim pred­stojništvima narcd cno je, da ove odredbe najstrotc pri mj en juju i ne dopuštaju ni­kakvo iznimke.

Apeliramo na nnl;u policij ku vlnst, du s i tih raz logu u korizmi dndc zatvoriti sve pic ne !;kole i vim dru tvima i ku­pinama zabrnni plc. ove i plesne vj en čiće ,

j er je već zato krn j no vrijeme, n e ćemo li. da nnm omladi nn potpuno podivlja i izgubi vaki mi sno zn po tenje i čestit ii­vat.

URS arajevski »Katolički Tjed nik« o d 2. t.

mj. u svom uvodn iku, medu osta lim, isti­če i ovo:

»Od najvi ši h drtnvni h i bnnovin kih via ti rasp u; ten j e » jedinj eni radn ički indikalni snvcz Jugo lavijc« ili još kraće R . Radi sc o zakonskoj li kvidaciji mnr­

ksizmn. R je bio medu rndni . tvom glavno.

organizacijska ce ntral u mark i tičk i orijen­tirani h elcmeno.tn. jcgovi ideolozi i voć! c otvo reno su tajali uz teorije marksizma i odgajali radni š tvo u duhu socija l ist ičko­

komuni tički h maksima. Zu klasnu borbu. ~t:a internacionalizam. za intcrkonfcsi na li­zum, za mntc ri ju liznm. R je b io zač i n­

njen u » Internacionalnom indikalnom a­vez u«. RS je odbijao svaku ura Inju a hrvat. kim narodnim pokretom. R je nov ča no p dupirno ~pa'njolsku crven u reve-

lanuo riječ, da to značt, u selo unala­ii nesklad - razdor. NIJe Istina! To znači odgajati selo. čovjek može biti sa svakim priJateljski, all to ne znači ,

da, onda, mora l svakomu dati klJuče­ve od svoje konobe. Mislimo da se razumijemo. l zato smo za slobodu za­drugarstva.

luciju. Tko je i mnio poznn va o socij tl lizam i njegove ideje, vidio je odmnh, da R na legulno j bazi na tavljn s propagironjcm radika ln ih tendencija u oeijnlizmu, š to ih je d »Obzna'nc« za tupnla komunistička

partija Jugoslavije. lnogi od vodećih

R -ovih ljudi bili u eksponirani i tm­s tveni stori mnrksi ti sa svi m tipi čnim znn­čnjknma crvenoga pokreta: sn krnj nom re­zcrvirnnošću prema nacionalnim idealima, n e krivcnom averzijom prema vjeri, funn­tičnim ncprijnt ljstvom spram vegn, što je mark izam proglasio buržujskim izmi ~­

ljotinamn, n tvrdogl avo m neintcligcncijom ngitntora i korte ' a, koje jo odgajala ulica.

tom je bez sumnje ležala i najveću pOf.!ibno po narod i držav u. U R -u nu ­lnzili su utočište l jevičarski elemen ti svi h dinka; on i h je, kno matica, sve okupljao, znštićivno, utvrdivno, so lid nrizi rn o. na-

Drugo Imaju lzvrlltl ont, kojima je dano vodstvo. Vlasi mora gledati, kako tko posluje. NajobičniJI čovjek

zaključuje, da nije sve u redu, ako jedna skupina, od nikoga ne pomaga­na (to Je posebno poglavlje!), kroči l Ima nefto »na suncu« (kako to na~ na­rod reče za nepokretno l pokretno do-

BROJ 4.

rodni živo t ulazio je mnrksizam kao opo­zicija i porlriva va o u nj emu sve n j egove trndicionalno snage: v jeru, moral , id eali­;r.nm, čovj eštvo, o jećaj zajednice i brat-

tvn. l i'ndircktno, n i direktno. uli rno ·e tu11 put sovjctiznciji i bolji;eviztnu.

l to u pj ehom. či n i li su bill UR -ovci u prak i rad­

nil:ki pokret svo j im monopolom i d ali mu bili u na tipičnv ma rksi l ičk u boju.

J\li stogu odlučno pozdravljamo rll..S.IUJ: štanjc RS-a kao jedan korak n aprijl!d u H k\ 1c actJ l mak izmu u našem narodnom tivolu. \ arksiznm je jedna od najfatnlni­j ih zabluda, u koju je ikad palo čo vje­čan tvo. Idej ni su njegovi temelj i neljud ­ski. On nema objektivnog prava n a opsta­nak. A u našem narodu, n ema ni subjek­tivnog. tran je našoj t radiciji i našem narodnom biću.

Imaju naši rndnici svoje nacionalne sindikalne o rganizacije. cka e u nj ih svrstaju i u njima bore za svoje interese.

znaku p ravd e, morala , ljubavi i rodo­ljublja. Svi ćemo ih poduprij eti i moramo ih poduprijeti. I nače ·ne bismo bil i lju d1 n i kršćani.

e smije to biti borbu mržnje. Ne smije to bi ti negacija du ~e. Ne smije to bi ti robovanje osobe. e smije to biti protivnost vjeri. 1 e smije to bit i pr zir nnrodnih ideala. zbir svi h tih zabluda, to je - marksizam.«

O Božiću u okupiranim krajevima

Zagrebački >>Katolički Lisl« don os i o­\ u bilješku:

" ' dana·njim tc•kim časo ima S\', O ­tac Papa vc či n i , kako bi ubla/.io ža losne posljedice rata. P osebna mu je bri ga osi­gurati katolicima, da mogu VTšiti ono, što im nalaže vjera i nvjest. T n sc briga tiče

u prvome redu O'lih katolika, koji e na­laze u okupiranim krajevima. o te škoća

je velika jo" i u tome, š to je vezu izmedu v. Oca i tih katolika jedva moguća di a­

svLm nemoguća. Tako su ovih dana neke novine pi ale, kako je nn intervenciju ber­linskog apost. nuncija dopušteno bilo ka­tolicima Nizozcm ke, Belgije, te njemačke i ruske Poljske slaviti Božić. \ožda su ne­ki u to i po v je rovali. Pn ipak to nije isti­na. o sigurno je, da su katolici okupira­nih krajeva bili u svoj im turobnim misli­mn i bolnim osjećajima jcdin jcni u sv. Ocem.«

»OBITEL.l«, koji izlazi već

13. godnu, donosi u najnovijem dvobroju 5.-6. od 10. veljače zanimljiv adržaj po­svećen većinom Slovačkoj i slovačkoj

knji/evnosti . l:lVni urednik dr J osip An­drić daje u uvodnom članku » lovačka dr­;;uva izbliza« pogled na dana ~nji sn mo tal ni državni život slovačkog naroda prema vla­stit im opažanj ima i dojmovima s puta u s i ječnju o. g., a u članku »Kod predsjedni­ka l ova čke Republike« opisuje na vrlo za­nimljiv na čin svoju podužu audijenciju kod dra Jo efa Ti a, prvog l ovačkog suverena. Oba su članka popraćena nizom sliku, ko­je prikazuju palaču lovačkog predsjedn i­ka republike, njegovu ljetnu rezi denciju te pojedino znnčnjnc događaje iz njegova privatnog i drtavničkog životn. Zati m je t u pjc ma »Ovako bi govorio Hlinka« od Va­lentinu Bcniaka, jednog od najveći h da­nnšnji h slovačkih pjcsnikn (s njegovom slikom), pn duhovitu novela »L.icitnr ko ree« od J. C. Hren koga, jednog od nnj­

istnknutiji h slovačkih pisaca, a u nastavku jo tu i romnn >> vndba« od nnjvcćcg slo­vačkog pisca \artina Kukučina , koj i j e to svoje djelo nnpisno iz hrvnt koA života.

o tnlom sadržaju >Obi telji« je štivo zn kućan tvo, za djecu to rnznc za nimlj ivosti. »Obitelj« izlazi 2 put na mjesec i stoji 120 d inara nu godi nu. PrctJplaćuje so kod: U­prave »Obitelji« - Zagreb, Trg. Kr. Tomi­slava 21.

..... --- -- --... -- -. --........-.. ..... ~ DR Z V l PRIHODI u toku prva tri

tromjesečja tekuće budžetske godin e dali u 5~2 milijunu i 700 hiljadu v i š e negoli

što jo to bilo predviđeno.

RET OBITELJ KA Z DR GA. jednoj obiteljskoj zadruzi u šumadij­

kom ,selu Borču za 60 godina nije nitko­umro ni t i sc tko od zadruge odijelio.

broJ, dok druga, kojoJ se pomaže ra. di ovoga 111 onoga, hramlje - l živi od pomoći »odozgora« - onih naime, koji su na vlasti. - Zalto uviJek pli­vaju naJgori!

Ne ćemo dalje o tomu, Jer bismo se mogli naiJu11tl.

Junior

J~~~I~Wi [ ObaviJtSII ( 2

pRO GD ... \ ~.\

p,\JI . E rJr;ki JC

. l' rio srOJ'

rn<J!!U P

J:uropi. Đ

u ' od ko~ o~r a • . a,

Pl"i JC t.

1939• ~odiO -b naših sn

d3 precbtoJt

bfl'dl lJ bl riti oJ br~ jsnti. da. e koja e un Ja se š o te Godine gbrruh ,. mOi! Euha koji se . ProkLunactJ tropolita pr u roj'1111

fercnciJa. A TA

CE:\'T\'.-\. C.-\ TE DF cuE. e Z! žaru uspJe! ka, redol1li 00g član t pro torijarnJ relikoj mo< DJ Kaptolu. raralo, :to doprirujeti redo,·ni ~.

drušl31'3 Ka čnno ti jub1

duhomom l tim u pogl _u num Z!

slijedećem

,\\!Lll( di;oji Odba godine dao I,COO.COO sli 1-rs:e) u d akciji. eli o dje e i odr uspJeh 1·eh Zll!!rcbu i e btsplat

rič. g!. Žl!

čim budu 1 župartl3 mJ

RD\ ~.\ EL'H.-\ staYnici rw redi~njem

bilme Goe delegacijn ~ greb pri~o sti, t j. z gr Sl. ako bi posjetili dakle su iselili prije dnšnju po tl zs Ol'e hl\ te .iraju 1 mjelani l Yore ieziko goli rumun imaju diYnu njihove deli 1'11 nzacih

POPt;·l LJEZ~IC. lavu ~"etc

tio molbu

P0Pust od nicima Eul

bu od 20. ~ obećan, a hiti i odoh srpsko.Pl11v1 ~~oje religi 1 llOsto, a. blagajnu bi koji će ogroman,

KOl\GJ redilnjj 0

,.eć je Ill nicima 1 ,__ u ,. r:tta i kon Plaka~ k .! OJI na izlar . kau 1 Je

će Se dQillO\'j 111

ne, ~ o, da hu( asnilll lll'

1' Je S1'! A~\f . u k. Se Ods· !1 slau Jek

štarn" Pri • ,. dn llltnlern

evna !ta

BROJ 4.

Jubilarni fufioristUskl kongres u Zagrebu (ObriVIjcsti iz Kongresne /(ance/arije,

Zagreb, l<aptol 10) PR GL,\S IIRVA1"KO FP! 1'0-

P,\TA 1 A HRV T'Kl 1 AROD. llr­vnt ki je Epi kopnt već vi · putu upozo­rio svoj~: vjernike nn veliki jubilej, kojim o mogu ponositi rijetki kr ' nn ki narodi

u Europi, llt\ 1300 godišnjicu vezu hrvat­sko!! nuroda n . tolieom sv. P~: trn u l'imu. Pn i je tnktw dokumcnnt onnj iz Rima iz 1939. godine, t\ onda ko lektivna poslanica vih nuših biskupa. l sntlu, knd jnvljttmo,

dn prccl · toji novi dokumenat, kojim će se h n at ki biskupi u najskorije vrijeme obra­titi 1111 hrvatski katolički narod, mo.lcmo jnvtti, du će to biti svcčnnn proklamncijn, kojn e imali vrhu, da vjernike potakne, dn e 'to vik okori to blagodutima vc­tc Godine u ča u, kud sc nalnzimo uoči

gLwnih ~vcČttllo ti, a o obito uoči gole­mog Euharistij ·kog Kongresa u Zagrebu, koji o održavn od 20. do 22. lipnja o. g. Proklnmnciju bi imao izdati hrvat ki me­tropolita preuzv. g. dr \lojzijc tcpinnc u voj tvu predsjednika biskupskih kon­ferenetja.

.\ TAN I ZAGREBA KO E-CE. 1 T . REDOVi':IK.c\ l REDOV. 1!­C. \ TE DRU T A K.\TOLI CKE AK­CIJE. Zngrebu su 7., 8. i 9. veljače odr­žani uspjeli n tanci zngrcbnčkth većcni­

kn, redovnika, redovnica, zn ti m sveukup­nog čhmstvn društava Katoli ke Akcije u prostonjnmn nadbiskup kog dvora, tc u Yeltkoj modernoj dvorani oo. franjevaca na Kaptolu. Na tim e n tnncima razgo­varalo, ·lo mogu i moraju su svoje strane doprinijeti katolički svećenici, redovnici j redovnice, tc člano,·i rcligiozmh društava i društava K11roličkc Akcije za uspjeh vc­čanosti jubilarno veto Godine, o obito u duho,·nom po<>ledu (mo litvena akcija), za­tim u pogledu organizacij kom. Doneseni su važni zaključci, koje ćemo priopćiti u slijedećem broju.

.\l! LIJU PO,\\.E - LJCI .\. re­di!>nji Odbor zn prosla\'U svete jubilarne godine dno je 'tampati golemu nakladu od 1,000.000 sličica s prigodnim molitvama (4 vrste) za djecu i odrasle. vrha je ovoj akciji , dn organizira najšire mase hrvat ke djece i odraslih vjernika, da sc mole zn u pjeh vehkog Euharistijskog Kon gresa u Za rebu i uopće SYete Godine. Dijelit će se be platno. redišnji Odbor upozorava vl č. gg. župnike i katehete, da će sličice,

čim budu gotove, biti raza lane po svim župama sviju biskupija.

RUMU, J KI HRVATI DOLAZE 'A EUHARlSTIJ KI KONGRE . Pred­

stavnici rumunjskih Hrvata javili su sc Središnjem Odboru za proslavu s,·cte ju­bilarne Godine sa želj om, dn bi i lijepa delegacija rumunj kih Hrvata do~la u Za­greb prigodom glavnih jubilarnih svečano­sti, t. j. za vrijem " Euharistij kog Kon­gresa, ako im prilike dopuste. Is todobno bi posjetili i Turopolje blizu Zagreba, o­dakle su se rumunjski Hrvati svojedobno iselili prije kojih 120 godina u svoju sa­dašnju postojbinu. 1 udalje javljaju, dn se za ove hrvatske jubilejske svečanosti in­teresiraju i katolički Bugari, koji ži vu iz­mješani s Hrvatima u Rumunjskoj, n go­vore jezikom, koji je bliži hrvat kom, ne­goli rumunjskom. Ovi su vrlo imućni i imaju divnu narodnu nošnju , pa bi dolazak njihove delegacije u Zagreb probudio pra-vu senzaciju.

POPU T OD 75 POSTO ZE-

LJEZ ICA.i\lA. Središnji odbor za pro­slavu svete jubilejske godine već je upu­tio molbu na Ministarstvo saobraćaja za popust od 75 posto na željeznicama uče­snicima Euharistijskog Kongresa u Zagre­bu od 20. do 22. lipnja o. g. Ovaj je popust obećan, a Središnji sc Odbor nada, da će biti i odobren, to više, kad se zna, da je i srpsko-pravoslavna crkva znala ishoditi za svoje religiozne manifestaci je popust od 75 posto, a konačni će efekat za državnu blagajnu biti ipak veći, jer će broj oni h, ko ji će se posluži t i ovim popustom biti

ogroman. KO GRES I PLAKA TI I Z ACKE.

Sredi~nji Odbor preko svojih pododsjeka već jo stupio u vezu s istaknutim umjet· nicima u vezi s izradbom kongresnih pla­kata i kongresnih značaka. Prvi kongresni plakat, koj i će biti prvornzrednn umjetni­na izlazi još u toku mjeseca veljače. Pla­kati će se rnznšiljati na sve strane naše domovin e, gdj egod ima katolika, i moli­mo, da bud u izvješan i na vidlj ivim i po­

časnim mjesti ma. STAMPA I J U BILEJSKE SVECA O­

STI. U k rilu Središnjeg Odbora formi rao se odsjek za propagandu, koji je počeo sla ti štampi potrebne obavijesti. T reba s priznanjem naglasiti, da sva zagrebačka dnevna štampa donosi najspremnije sve

•KATOLIKa

obnvijc ti 'rcdi šnjc!! Odbora i time iskn­zujc stvnri veliku uslugu. Isto tuko sva ku­loličkn li tnmptl dono~ i u cijelo ·t t obavijesti

rcdi'njeg Odbont ZLI proslnvu svet~: ju­bilejske j.!odine.

RADI - L Zll i\ l ETA J BILEJ-KA ODit A. d iki propngundi~tički

program prcd vi dcn je, dtt sc odvije i pre­ko rndio-slu.lbe. tom će sc u najskorije vri jem ju vi ti po tun kosti.

DIJE EZA ''K l l 2 P Kl ODBORI. rcdi~nji Odbor jnvljtl ovim putem svim

dijcc~:znnsktm odborima, dn najveću pn.i.nju po \'etc Or!!aniznciji župski h odbora, koji će započeti odmah akcijom u narodu u misiu smjcrnicn, koj e su dane zn pro luvu

sveto jubilejske j.!odinc, n osobito, dn pro­vodo propagnndu zn pu. jet Euhnristij kom Kongresu u Zngrcbu. ekn o ti odbori formiraju 'to prije, n najdnljc do kr n, n u nj udu najugledniji župlj ttni i pred-tavnici vih hrva tski h dru~tnvn i društnva

Kn toli 'ke A ke ije. tvor je vrlo vn.žna. PRO LAV PAPI DA 'A. 'ekn

bude ovo godine što svečani ja ! Teka ne bude župe, u kojoj sc neće pro lnviti tnj dan (nedjelja 16. ožujka). 1 e zaboravi­mo, dn s~: nalnzimo u jubilejskoj 1300-go­di'"nj ici veza sa vetom tolicom, od koje je hrvnt ki nnrod kroz tol j ećn. primio ne­brojena dobročin tva. redi"nji će odbor (propagandni odsjek) u svemu biti na ru­ku svima u ovom pogledu.

PJE A JE ZA VRIJEM E EUl-lART-TIJ KE PRO E IJE. Pododbor za pjeva­

nje rllZasln je popis svctotnj tvenih pje­sama, koje će puk pjevati na procesiji. e­ka župnici nastoje, dn u česnici tc pjc mc dobro nauče jer će ih cijela procesija pje­vati u i to nijeme uz pratnju zvučnika.

J 'BTLAR. E M RKE dno jo izraditi Središnji Odbor p umjetniku Antoniniju. Ka markama u izraden; hrvatski jubilarni simboli. 1arkc će sc naskoro tiskati i doz­volom ministar tvn pošta l-. l . stn.vili u promet. Mnrkc su vrlo lijepe, pn kako će

vrijediti mjesto dr.lnvnih, uvjereni smo, dn će ih pučanstvo, n osobito filntclisti, rado lijepiti na listove i dopisnice.

RSI;\'10 PROP G 1D zn kongres i. kojima je talo, da nom u pije naša

hrvatska i katolička st,·nr. Ovim kongre­som želimo da naglasimo pred cijelim vi­jetom, da na ima i da nijesmo od jučer i dn nijesmo zadnji medu eYropskim naro­dima. Ka.ša kcltura, koja se oslonila na kr­šćansl\O i papinstvo, broji ' cć !3 vjcko,n, n isto tako i narodna no 'n individualno t. Zar bi na bilo, da nije mo kršteni i dn nas v jera nije krijepila u teškim i krva­vim časovima naše burne h i torijc. Zato smo zahvalni Bogu. n to hoćemo Kongre­som da nagla irno. Zato odlučimo, da će­

mo doći i druge odu'cviti za to naše vjer­sko i narodno hodočašće.

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

Petak, 21. ll. : Sv. Eleonora, djevica i mučenica. - Sv. Irena, djevica. - Sv. Se­ver ijan , biskup i mučenik.

ubo ta, 22. II.: Stolica sv. Petra u An­tiohiji. - Navečerje sv. Matije, apostola

(anticip.) . edjelja, 23. TI. : Nedjelja Pedesetnicu.

- Sv. Petar Damjanov, biskup i crkveni učitelj. - Sv. Romana, djevica.

Ponedjelj a k, 24. Il. : Sv. Mati ja, apo­stol. - Sv. Sergij, mučenik.

Utorak, 25. II. : Sv. Viktorin (Hrvoje),

mučenik.

rijeda, 26. TL: Pepelnica, p očetak ko­riz m enog posta. Post i nemrs. - Sv. A leksandar (Branimir), biskup. - Sv. Val­burga, djevicu.

Cctvrtnk, 27. IL : Sv. Gabri jel od Die· vice Prežalosne, priZ'navnlnc. - Sv. Lean­der, biskup.

Petak, 28. l L: Sv. Roman, opa t. Subota, l. ll i. : Sv. A lbin, biskup.

Sv. Antonina, mučenica. odjelja, 2. Hf.: Prva korizmena ne·

djelja. - Sv. Simplicij, Papa. Ponedjeljak, 3. Ill. : Sv. Kunigunda, en­

rien. - Sv. Marin, mučenik. torn.k, 4. JI]. : Sv. Kazimir, prizna va­

lac. - Sv. Lucij, Papa i mučenik . Srijeda, 5, Ill. : Sv. Ivan Josi p od Kri­

sta, priznavnlnc. - Kvntre. Cctvrtak, 6. Ill. : Sv. Pcrpetua i Felici·

ta, mučenice . Petak, 7. Tfl .: Sv. Toma Akvi nski, pri­

znavalnc i crkveni u čitelj. - Kvnt re. Subota , 8. III.: Sv. Ivan od Boga, pri­

znnvnlnc. - Kvntre.

NEDJELJA PEDESETNICA

CIT A JE PO LA ICE bl. Pavla A· postola Korinćanima (I. 13, 1- 13). - Bra­ćo! Kad bih jezike ljudske i nndeoskc go­vorio, n ljubavi ne bih imao, bio bih kao mjed koja zveči, \li prnpornc koji ječi. I

------

kud bih imao dur proroštva i znno sve taj­no l sve znanje; i knd bih imno SV\1 vjeru d11 bih i go ro prCmJcštuo, n ljubuvi ne bih imnu, bio bt h ništa l knd bth rn;.dij~.:lto

sve trrunje svoje, 1 kud bih preduo tijelo svoje tnko dn iz!!Jrim, n ljuhuvt ne bih imao, ništa mi ne bi koristilo. . Ljubav jo strpljtvn, dobrostiva je; lJubav ne zavi­di, nl: rudi bezobrazno, ne oholi sc; nije čn~tohlcpnn. ne traži svoje, ne srdt sc, ne misli zlo, ne raduju sc nepravdi, n raduje so istini; sve podnosi, sve vjeruje, v emu so nndu, sve trpi. Ljubav nikad ne preslttjc, bilo dn proroštva prcstnnu, bilo da jezici umuknu, bilo dn znanJe nestane. Jer dj<·lomi čno znarno i djelomično proro­kujcmo, n kad dotle što je savršeno, onda će prestati što je djelomično. Kad snm bio dijete, govorio .nm kao dijete, osjećao um kno dijete, mi lio sam kao dijete.

kud snm postao čovjek, odbacio sam sve što je bilo djetinje. ada gledamo kroz Oj:!lcdnl> t1 sltci, n onda ćemo licem u lice. Sada poznajem djelomično, n onda ću po­znati kao što sam i poznat. ad ostaje vje­ru, ufnnjc, ljubav, ovo troje, ali najveća

jo medu njima ljubav.

t . LIJEDI . E A, DELJE po Luki (18, 31 3). - U ono nijeme: Uze Jsus dvanac toricu i reče im : Evo uzlazimo u Jeru alem i sve će e izvršiti 'to u pisali proroci o Sinu čovječan ·kome. Jer će Ga prcdnti neznabošctma, i narugat će lu sc, i bičcvnt će Ga, i popljuvnt će Ga; i kao

a izbičuju, ubit će Ga; i treći dan će

uskrsnuti. I oni od toga ništa ne razumjc­'e, i ovaj im je govor bio sakriven, i nisu rnzumjdt 'to im jo kazao. A doj:todi sc, kad sc je približavao J<.rihonu, neki je slijepac sjedio proscći kraj puta. ,\ kad ču mno!:;tvo gdje prolazi, zapita što je to. l kazaše mu da prolnzt 1 u . 'nznrećanin. l povika j.!ovorcći: I use, ine Dn vidov, smiluj mi sc! oni 'to su ;·li naprijed, kaznit u mu dn šuti. . on još više vikaše:

inc Davidov, miluj mi e1 lsus stade i zapovjedi da lu ga dovedu. l kad Hu sc približi, zapita ga: Sto h oćeš da ti uči­

nim? • on reče: Gospodine, dn progledam. ,\Isus mu reče: Proglcclaj 1 vjera tc je tvo­ja spasila. l odmah progleda, i pode zn

'ji m hvaleći Boga. A snv narod kad vidje, dude hvalu Bogu.

MOLITVE KRSCANINA XLIV.

lsu>oc, Josipe i Murijo, darujem vam sreo i dušu svoju! - Isuse, Josipe i Ma­rijo, bud ite mi u pomoći u smrtnoj borbi! - Isuse, Josipe i Marijo, neka u miru s vama izdahne duša moja!

l. Tri imena. tri ljubavi. Isu , Marija, Josip - evo triju imena, koja treba dn tvore milje našega rcn . Isus - imc, koje nas jeća bctlehemskih jn lien, kri.la, sve­tohrani 'ta i raja . Ono nam govori, dn je l u naš pn itelj, naš brat, naš prijatelj i liječnik, naša hrana, naša nagrada t1 nebu. - Marija - imc slatko naše dobre majke na nebu, koj a nas poznaje, prati, ljubi te sve i pro i i postigne kod svor,a inn. -­Josip - čovjek pravedan, ponizan, čiji nas život o;>omi nj c, kako jo svetost vima nn. dohvatu. Ta dn budemo veti, ne treba ni­·ta vanrednoga, već jedino ponizna i šut­ljiva podložnost i služba Bogu tc vjernost i snv jc~no t u malim tvarima.

Isus, Marija, Josip - tri imena, ko­jn nas vode u kromnu kuću nazaretsku, da promatramo tako idealnu i sretnu obi­telj ; tri imena, koja nas uče, kako ćemo znati intimno općiti s Isusom, u jemu je­dino tružiti svoj u sreću, kako su je tra­ži li i našli J\>larija i Josip.

lzgovnrajmo uvijek su živom vjerom i nježnom ljubn.vlju ova sveta imena!

2. Dar: »Darujem vam srce i du'u svo­ju«. O'im riječima hoćemo da sc dn.rujc­mo Isusu po Mariji i Jo ipu. A ovo dari­vanje l> usu ne sn toji so samo u ne izvjes­ni m o jcćajimn tc u sladunjavim i jalovim nježno :ima i izjavama ljubavi. Krepost je to muževna i jaka. Darovati e Isusu zna­či isprnmiti sc od samih cbc, a napuniti sc jega; 7:nn.či i ći 1jegovim topnm~. slijediti jcgov primjer, kao što su ga sli­jedili !arija i Josip; znači odreći sc vla­sti tih pogledu i vidika, vlastite volje, da čini mo :mo, što I us hoće.

3. lliolba. Darivan jem samih sebe bo­ćemo da postignemo, te nam bude naklon i milostiv Gospodin, eda nam zagovorom i posredovanjem Marije i Josipa dado naj­dragocjeniju milost, što je možemo zami­sliti: ni lost dobre smrti ili ustraj nost u dobru do zn.dnjcga časa života. Molimo, dn nnin smrt bude slična blužcnoj sm rti Josipo•oj , koji je u posljednjim vojim ča­sovima imao uza se Isusa i Mariju ; da mo­žemo )ednom Bogu pred1tti voj duh, ko­ko ga je predao Isus Ocu svome, kn.d je umirao na kri žu; dn i zn nas, kao što je to bila zn Mariju, smrt bude ulazak u vječnu slavu.

STRANA 3.

Pitaj svaki dan u Gospodinn. tu milost, dn On cloclc k tebi u Poputbmi, da ti bu­dc u pomoći pri smrtnoj borb1. A da s i osigurnš ovu veliku mil<bt molitvi dodaj JOŠ ovu spu~ono~na sred st vu· Svr1kc večeri

uredi svoje račune s Bogom i pitaj u je­ga oproštenje djelom savršenog pokajanja; često podi da Ga pohodts u crkvu, pak ćeš ondu moći da s 'ijim stanuješ u kra­ljevstvu jegovc slave; primaj Ga, uko mo/.cš, svakoga dann u svoje srce u sv. Pričesti, pak će tc On primiti u kuću Oca svoga. Napokon priskrbi tvojim roditelji­mn, tvojoj rodbini i tvojim prijateljima tu milost, da primc sv. Poputbinu, pozovi k njima, ako su teško bolesni, svećen kn Bo;ijcgo, da on jednoć dohrli i k tebi tc ti donese Isusa.

ODRZANI:.. PRIREDBI~. Oclrinna je kriiarsku pnrcdba u D o n j e m J\-1 1 h o l J -e u 9. ll.

Naši do pisi MOLA T

Uspjela priredba. Poslije duge stanke, da sc i mi javimo. nšn je pozornica opet oživJela. ~n Svijećnicu smo imali vrlo zgodnu večer . 'ašcm župniku vlč. don Eugenu S u tr 1 n, koji jo na svakom ko­raku po:lrtvovan, uspjelo je pripremiti dvi­je pred tave, s djevoJkama-pjevačicama tc Malim Križarima i Križnrieamo, i to ":--:a­donu kćer« i " njeguljicu«. Tu istu veče

nastupila su na pozornicu dva mje na so­lista. Djevojke, koje su izvele komad ":-Jn­dena kći«. zn lužuju svaku hvalu i česti­

tanje. Kod pre ds t •vc su se osobito dojmi­li veoma uku ni kostimi rimskih ropkinja i nJihove gospodarice. toj se predstavi pokazuJe, kako istina i pravda mora dn pobjedi, n ln.ž i prcvara propadne. » nje­guljicu« su pak izveh upravo krasno. Patulj­ci su sc istakli sa svojim pravilnim akce n­tom, n o obito Kraljica i njeguljicn. l tu su sc svidjeli ko timi Patuljaka, Kraljice,

njcguljtcc i Kraljevića. Pjevanje dvaju so­lista, koji u izmedu te dvije predstave otpjcvnlt vaki svoju pjesmu, a na koncu pred tave jednu u duetu, zadivilo je sve. Poziv vlč. don Eugena, da sc u što većem broju po jeti ova priredba, čiJi je čisti pri­hod bio namijenjen za nnjsiromn~'tlijc u mje­stu. naišao jo na upravo neočekivani oda­ziv. Dvorana " eo kog Doma« bila je dup­kom puna, te se i time pokazala jaka so­cijalna i karitativna svijest na 'i h mješta­na. , 'ekn je svaka čast našem v l č. župni­ku za ovakav uspjeh ove lijepe priredbe!

Rast.

PRIMOšTE

Uspjela zabava Križarica i Zabavišta čč. Sestara. 2. t. mj., na vijećnicu, Kri.lar­sko e trinstvo i Zabavište čč. estarn Predragocjene Krvi priredili su zabavu s raznovrsnim programom, koja je u mate­rijalnom i moralnom pogledu preko očeki­

van ja priređivača u pjeln. Kr ižnricc su veo­ma efektno i puno misia odglumilo dramu »Sveta Eliznbeta« i izvele ritmičke vježbe uz pjesmu »Cuj clcbitc«, n djeca Zaba­višta su igrala na pozornici kao >> lutke« i »muzika i«. Naj ljepša točka bila je »Bor­ba zime s proljećem« i ,. Visibabe«, koje su izvađala djeca i dvije Križarice. Publika jo ostala zapanjena i zadh·ljena j.!ledaj u ći

na pozornici, kako dj eca izvode igre pod vodstvom naših vrlo ' rrijednih čč. e tara, koje u nedavno do.le k nama i već razvi­jaju vrlo pohvalnu djelatnost.

P risu tni k

NU IC

Svečani blagoslov slike sv. Josipa i bl. Ni ­kole Tav ilićo

2. l l. obavila e kod na lijepa sveča­nost.

!č. don frano A m b r o ž i ć, LO\·e­nnc, koji je bogo lovne nauke svršio u

plitu. n zaredio ga je prcuzv. bi kup dr J\lilc tn i poslao za pomoćnika u l unić,

gdje je bio godinu i po, pn po dozvoli bi kupovoj od clio u voju loveniju, našoj crkvi po Ino je na dar dvije lijepe slike, sv. Josipa i bl. . Tavilićn , na u pomenu, gdje je najprije počeo svoj u pn tirsku službu. 2. li. slike su prcnešcne s Kista­nja u ' un ić, gdje ih je brojni narod sn za tavama večano dočekao i procesionulno do crkve dopratio: mi nici pjevanjem cr­kveni h pjesama, djeca moleći zlatnu kru­nicu, ljudi sv. ruzarij, a žene i djevojke krunicu svetih rann.. vc je to bilo pravo duševno uživanje. :Zupnik prcč. don Frnnc I v a n k o v ić like je lada blago lovio te tom prilikom odr:ino lijepi !lovor o tim svetim slikama i o nmom dnrovntclju.

Darovatelj je ovim vojim darom po­tvrdio voju najbolju u pomenu, koju jo ovdje o tnvio, tako da tarina župnik, kod kog,a je s taj ao, .luli, dn nije o tao njime do smrti. Zi vio darovatelj.

STRANA 4. »KATOUn. _______________ :.:_:::::.:_:::.::::_:~--- - -

LI (Dugi otok)

Sm rt d on Ive Milića

16. t. mj. je bh1go preminuo u Gospo­elinu u O. godini :ii vota umirovljen, /.upni k vlč. don Ivo J\ \ ilić.

l' ou.:n u ah ma, gdje je izu čio osnov­nu školu, n gi mn aziju i bogo'loviju u Za­dru. postao Je vcćc·mkom crk ve i naroda god. l 5. Pune 54 godlllc župniko,no je po raznim zupnma bivsc zudnr ke nndbt­l;k upijc. 1 'ujvi'c sc zadrt;IO u Mnlom L'.u , j:!d]c sc tlvu putu nnvrucao i gdje t·e lijepa župska crkn iz klesana kamena biti nje­gov trajan spomen d,;_ tc će sj l-ĆU b v jernikc Hn log Izu nu ljubav b1v'egu župnika -dobr !o!a don ln:. ,-ijck revan i savj tu n u du obrižničkoj !>lui.bt JStJcno sc i u rad u zu mn tcrija lno bla)!ostanJC po v jc ren oga m u stadu. 1 jcgovo dobro srce bilo je uvij ek otvoreno dobrom p rijatelj u, mi lom gostu i bijednom iromnhu.

Za mlnd1 h da nu bavio sc i političkim radom te ka ci vat re ni pristaša o a domo­dno Ante turčevića pod vodstvom bingo­pokoj nog don l vc P roda nu rad io j e na na­cionalnom osvješćenju župl jana, po cbno u okolici Z a dra, kud sc zndlllska općina ima­la prcuz ti u hrvatske ruke. vi j ek čvrst

i nepokolcbiv u radu zu sv. C rkvu i brvnt­ski m1rod radio je nu njivi a podnjoj, d ok e rzmoren i h rvun od n emile zadu­be nij e povukao u mi rovinu u rodno selo nakon 54 godi ne s lui bovunjn. Rij e tki u, koji e mogu p o dičiti tolikim radom!

Pon1ka o se u rodno mjesto, koje je neobično volio, da uživa zn luže'ni mir u krugu svojtl1, dok gn vj ečni udne nije po­zvao k ebi.

- ekn je dobrom don ivi tra jna uspo­mena medu nama, n od Boga vj ečnn pla­ća. ! Po !i vao u miru !

Saljanin i što atelj

PAG

Društvo Hrvatskih Katoličkih žena osnovano je i u Pagu, te je imalo svoj prvi sastanak u nedjelju 9. t. mj. Bilo je prisutnih 70 članicu . Duhovnik im je pro­tumačio svrhu ovoga dru ' tva K. A . te im održao predavanje o Apo tolatu. Citao se odlomak iz v. EvnndeLja. Gospoda češ­

]jarcvić je pročitala jedno poglavlje iz knji­ge »U četiri oka« od L. Bmger. r'labrana je ova pl'Va upra'Vn : p1'ed5jednica Jeli en. Og­n ić; pot-predsjedn: ca Ivka epulić; tajnica Paula Ognić; blagajnica Matija ntancl1ć. U nadzomi odbor su izabrane: gde Grašo Fumica i Tonči te Kamvnnić '\.arija. čla­

nice će imati zajedničku s,v. Pri<!est svako­ga mjesecu u prvi petak

Katolička Kari.tas s besplntnom kubi­njom za najbjednije Paža•ne od Boži ća o­p-et redovito radi, a i bolje bi radila, kad bi ljudi imali vi · c osjećaja zn bijednike, kojima su zima' i ra-t pogoršale njihove ži~

votne prilike. Za uzdržavanje ove !Guhinjc­Križarica gdicu Dnrricu Jukić icfe redovito Po grudu sabirati milodare, n čč. MM. Be­nediktinkc dne-v-no kuhaju i dijele· hranu, sve b-esplatno, u duhu velikoga prijnrclja siromahu sv. Benedikta. Mjesečni doprino­snici su ovi: Braću pl. Mirković i don J'. Fclicin ović po Din 1-QO , do1T P. Tičić Din 50; Don ntc Bunić Din JO; prof. lnvn 'timac i prof. Martinovi-ć- Korneli ja po Din

20; Pcrscn Juraj po Din r5~ Ap. Josip Čepulić, Mariju Palcicb, 2uvica· Pnl'čie, Ružić Vi'nko, dr Mimić, Festini Jlvan. Rnv­rrnt. Kuri Pišec, Andela Janković, Obit. Pa-van i Marija abić po Din JO; 'na Smit Din 6; Obit. Grašo Din 4· Ma­rija Jakelić Din 3; Tonči Smit i 'Copić Petar po Din 2. Općina je darovala dva metra drva . Odbor jedne karitativne zaba­v c poslao je na dur Din 92"0. Doprinašaju u hrani: Ognić Jure, Obit. E>esnnti i Zadrugu d'ržnvnih činovnika.

Proširuju se solane u Pagu tuko, dn će njihov kapacitet biti zn 40-~00fo veći. n srednjom ljctinom paške solane su dn vule oko 600 i više va-gona soli. Sada, nakon dtD­-vršcnih radnju prošiTcnjn, moći će davati do preko 1000 vagonu soli. Zn ove radnje, za zidove oko novih solnib guvnu, treba· 10.000 kubika kamenja tc su tnko sve pal­ške gactc i bro-dbvi zaposleni prenosom kamenja. Zn ovu novu radnju preventirnn111 je svota od 411!! milijuna dinara.

2;o novu zgradu čipkarske AJColc u Pa'­

gu l'Jrvrrtsku Bnnovina dala je pola mill­juna dinnru. I građanska škola trebala bi svoju zgradu , jer sc ..tana fa škola nnlazi u općinskim prostorijama, a tc su tijesne zn nju . 0pćinn nije ll ' stanju, dh podigne hl novu školsku zgradu, pn bi dobro bilo, dn Bunovi'na preuzme nu s izgradnju njenu, a još potrebi tije l;; i bilo podignuti malu bolnicu, jer je t'c§ko bolesnicima ići u Sibenik ill ušnk-, osobito u žurnim sluča­jevima, n otok ima preko 10.000 stanovni. ·kn. Jofe

Raz ovor s čitaocima

Post i nemrs 'PIT: Evo nam korizme. že li o bih

točno zna ti , kak vi pro pi i vin daj u glede posta i ncrnr ·n. Z num, <hl u tom obziru s vaka1 bi kupijn ima ~voje oluk'icc i tpu­stc. Zato mc toliko ne zunimu, koji su zakoni za opću rb·u, nego baš za ši ben­sku bi kupiju i apo tolsku nd mini ·trnciju.

ODGO V O R: Bit ću kratak. Zato ću ti SY C propise, s obzirom na nnše d ·ije bi­skupij~.:, Lmijcti u 13 toča kn:

l. D u n i p o t n i n e m 1 s 1 , kud je znbr11njeno meso i mc na j uha, n dopu!>tc­na su ja ja, mliječna hrana i kojimudrngo za 'im. bili oni i od ~i ot injske mn ti, je-u: tl.) vc srijede i petea u korizmi, o im

srijed e izn Cvjetni ; b) subo ta izn Či ste

rijede i V eliku subota, amo do podne; e) vc kvu trcnc sri j ed e, pc tci i subote u godin i; d) uoei D uh o n, e like Gospe,

vih vcti b i Badnji dnn. 2. D an i po tn b c~ ncmrs n jesu:

a) vaki ponedj e ljak, u torn k i četvr ta k u korizmi; b) srij eda izu vjc tnicc; e) subo­te u korizmi , o im subote izu Či tc srijede, kvutrcnc subote i V elike subo te do podne.

ove dan o posta bez nc mrsu dozvolj eno j e m c o ne sumo na objedu, nego i na ve­čeri , n uju t ro je dozvoljena mliječnu hra­nu.

3. O a n i s a m o g n n e m r s n b e z p o t a , kad je zabranj eno meso i meS'nn juha, a dozvolj ena je vnkn druga hrana, pn i mu na začina, jesu vi obi čni petci preko godine, osim kad je po t i nemrs.

4. d u n i m n p o s t a d opušteno je samo jedamput nu glavnom o broku jesti do s ito ti, dok ujutro i uvečer vrijedi mje­ni obi čaj. D ozvoljeno je glavni obrok iz-

-

m ijcniti ta ko, dn se objeduje nnmj cs to večere, n ,-e čera \'a namje to objeda.

5. d ll n i m n p o t a b e z n e m r -s n duzvolj eno je miješati me o i ribu.

6. D u ž n i s u n u p o s t oni, koji su su nn,·ršili 2 1. t!odin u, a nijesu jo' ušli u iie:r.dcsctu.

7. D u ž n a s u n n n e m r s oni, koji su nuvr'i li cdmu godinu života, pn sve do smrti.

• 11 ema n i p os ta 'ni n c m r sn u

nedjelje i zapo v jedne blagdane. Pa da li post i nemrs u ove da ne, tada prestaje obveza tc sc ne prcnuša na prcdnšnji dun.

9. O ni. koji jed u u ekonom ičnim men­samu.. rc tnurncijama i gostion icama, dužni su na nemrs samo u vc petke, na čistu

srijedu i nu Badnji dan . 10. Oni , koji putuju brodovima ili že­

lj eznicom, dužni su na nemrs samo nu i tu srijedu, u sve kvutrcne petke, na

Veliki petak i na Badnji dan. l L Župnici mogu u pojedinim sluča­

jevima, radi opravduna rnzlogu., udijeliti pojedinim vjernicima i pojcdi'nim obitelji­mu otpust od postu i nemrsa.

12. V jcrnici će z'n ove otpuste nado­knaditi drugim dobrim djelima, navlastito milostinjom siromasima.

13. Zn druge otpuste župnici će sc, u pojedinim prigodama, obratiti Bi kupu.

Postom e pridonosi žrtva ljubavi Go­spodinu Bogu. poštuje i sluša majku Cr­kvu., krote požude, jača duh, a to e tiče tijela., po mi.šlj~nju liječnika, post je zn tijelo ne am~ zdrav. nego r potreban.

rijeme zn u krsnu sv. Priče t traje­od prve korizmene nedjelje (2. III.) do blagdana l?resv. Troj tva. (8. VL).

Zivot Sibenika PROSL V A BLA O A » A E

GO PE LURD KEo: DO U. Od 2.-10. t. m j. odr.lula. sc svečana deve tnicu. z sv. ruzarij svn.ko večeri po cbni propovjed­n ici veli čali su slavu, milosrdc i d0brotu na o druge Gospe Lur ke, pjevale su e Gospine Litanije, iza kojih je slijedio bla­goslov Presvetim. Devetnici je svake vc­četi pri ustvovao veiTlti broj htriju1i'... bo­go!jubnika. Sami blagdan je i ove godin-e najsve.čuni,je proslavLjen. vcč.anosti je bila j š veća, !iro je ovoga dana. župu Dolac slnviln i 1300-godišrujicu veze l:lrvruta sa v.

Stolicom. U 5 s. ujutro pjevnJe su se lck­CtJe o ·mmnju M11rij inom i bi"Oj'rrim ču­

desima u Lurdu. ijedila je svečanu sv. Mi a, koju je otpje no gradski župnik preč. don A . 9 ur e. Vef'iki &roj vjernika pl'isro­pio je sv. Pričesti . ato su bile tihe sv.

Yisc u 7, 7.30, 8 i 8.30 s. U 9.30 s. cfoša.o· ju prcuz . b i s k u p, koji· je uz svečano

asi tcnciju najprij-e blagoslovio sliltu Bl'. tkole Taviliću i odr::1ao zatim vrlo d1rlji

vu propovijed~ punu praktičnih pouiCn o ·na~cm Blaženiku, koga je p-rikn'Zilo kao

uzoc vjernika i Kristovog mučeniku. Slijedi la je svečana v. 1.isa, koju je otpjcvuo preč. don 1 . P l a n č ić uz nsi tenciju prcuz,r. biskupa. 5 . pp. i7.11 sv. wza.rja, prcuzv. b i k u p održao, je topli govor prilikom našo v. jubi.fnrne godine i prikazao, kako je '\ajka Božja uvijek biln i Mnjkn našu - Kraljica I-Irvatal lijcdio j e ganutljivi obred ob'novc. krsnoga zn.vj ta. Crkva je bila dupkom punu v j ernika . Kr tion i en je bila okićenu cvijećem , i svijcćiUllo, n pokraj n jo domaći župnik prcč. don I. B er u k u pra tn jj. svojih ministrnnatn. ra upil Pr e-

uzv.išcrtogn : Vjerujete li u Boga O­en. ... ? jeru jct:c li u Isusa Krista ... ? V jarujetc li u Duha Svetoga ... ? - cije­ln. c~kvn gromko odgovara: Vjcl!ujcm! at{) je i0 punO!l srca. i vc duše sav 'nt.rod. is­pje"no >>Tebe Boga. hvalimo« i 2nhvalio Bogu1 št<> smo. P,rimili veliki dar sv. vjCJ'c i čvrsto odlučili žiNj.eti i umrijeti po nauku sv. Cllk"c katoličke - dobro naše Mcjkc. Sl'ucdio ju tndn blago lov s Presvetim, ko­ji j e udi,jclio 1 reuzv. b i k u p dt J. M.:ilc­tn uz asistenciju prač. kan. Planči~n. i Sa­rc, obojicu. biv.ši dug,9godi ntii vniticd.ni žup­nici Docu. , n. koncu iz hiljadu grill ispje­vi\Jln je lurdska Mn.rJjina pjesma " red te sc pećine. ... "• n nakom nje j. ostale Ma­r.ljioe pjesme. Preko dcvctnicc, n. i na sami blagdan vrlo· su lijepo i skladno na. koru• p~cvnle. ulaniaa »Ma.~:i~inc Kongr. eLje• vojllltau nod rnv.nanjcm č. s. Prcdr. Krvi I?jel.r.altl 9U litanija, Mv.'nc Marijine pJesma te »DirvnGi dnklo«. To ja osobito razvese­lilo w: v je.rmika, što n oo a. Mndjinc, jc.r.. so i tim.e znatno· ov.e godin' uv-eliČJllo sln.vljc " ašo Gospa Luodskc« .. Preko. cijelog!\ da.-

nu i uvečer d . ka nijcga dolazili s'U brojni •larijini bogofjubnici. da pof1ode njenu špi­

lju i prikažu Joj voje potrebe i želje. -oJ t J\1. lETlLDA ( A Tl ) DOR-

SIC, bcncdiktinka i deka!'ia mjesnoga sa­mostana, usnula je u <;;ospodinu 18. r. mj. u 70. godini života. Rodom iz .šibenika od 22 godne obukla je Ra se redovničko odijelo, n od 24 se zn v je rovala te je tak proživjela u nmostanu punih 48 g dina. Bila je zu vi ' e godina učiteljicom ručnog rada, u čemu e osobi to isrnJtla. Bogu j'e p svctil'a svoj ž i vo~. puk je u• vr enju sv-oJ jih duinooti na tojaln uvijek biti nnjsa .. vje nij m. J~:~tl'os je otčitano više sv. 'lisa za njll', aJ svečane zadu nice otpjevao je kapelan prcč. don nte Radić, k-0jimu je pri ll tvovno i preuzv. biskup. ato je ka.ptoh ~oln-e brun-like otpjevao noćnie1:1, a kapt. prepozit dno odrješenje, puk je li­jedio provod uz brojno u češće vcćenikn,

redovnika i rcdovnicn, tc učenica Zanatske ško le čč . Benediktink,i i ostali h \ljemikn. I?očivnlh u mi'nu! Rcdovničkoj obitelji no­še saučešće!

T KL NJ! •NJA CRKVI V. l!. E odrZa t će e u n e d j e l j u 2:J. Il., p o n e d j e l j n k 24. n. i u t o r a k 25: IlL o'tf 4-5 sn t\ popod'nc, u zn4o,rGijštinu. eu­hnri ti j korn. Spasi telju za tolike uvrede ne~ za hvalnih kntolil!:a O'\lill ludih pokladnih dunu, Rad na-žalost- mnogi, pa i »d'Gbri« vjernici, krivo mi9l'e, dn im je sve dozvo­ljenu, pn i grijeh.

TROD EV O KLA JA JE u cl"kL-vi• sv L o v r e J.troz zadnju tri po!Hndna da­nn bit će po običaju . nedjelju 23. t. mj. izlCYicnje počinje u ll sati, n u ponedj'C­Ijak i utorak u 5 sati popodne. va ni dann dovršnva sc klanjanje u 6 snti. Zad­nje večeri odrtat će p"l'opovijcd prcuzv. biskup.

čiSTA SRIJEDA - PEPELNICA. U srijedu 26. t. mj. je t. zv. Čistu srijeda, po­četak svetog i ozbiljnog, korizmenog vre­menu. T ga da'nn bit će u katcd' rnli u 9.30 s. ujutro blagoslov pepela.. i sv. Misa s pontifiknlnom ru;istcncijom. Uvečer u 7 s. bit će prva. kGri:amcnu p r o p o v. i j e d. -

jutro Ill:U svako sv . . Mise po svim crkva­mn• svećenik će po ipnti blngoal'ovljeni pc­peo po glavama vjuMikn i tom prilikom k~i one značajne riječi: »Spomen) se, čovječe, dn si prah i dn će sc u pra h obmtiti«. a čistu srijedu jo strogi post i •nemrs.

PR.Vl KORJZME l PETAK U SVE­TIS1'U 1 JKE MTLOSRDA.. U prvi koriz­meni petak 28. t. mj .. po starom običaju,

prcuzv. bisl!:.up s J>rCOnsnim klal)tt>lt>m ot­pjevat ćo veČJlne zadušnice zn pokojnu braću i asf\re vatiš!:fl Majke . Milosrđa . Sv.

Misu počin~o u 10 S> ujutro.

BROJ 4.

KORIZME E PROPOVIJEDI V KA­TEDR LI s . Jakovu bit će svake srijede i petka uvečer u 7 ., a nedje ljom u 11.15 s., iza konvcntuolnc sv. Mise, koja počinje u 10.30., n ne kao obično u ll s. Ovogodiš­nj t korizmcni propovjednik je franjevac o. tjepa n Rad e.

PO T I E 1R za razdoblje od 23. ll. - 8. III. je: u srijedu 26. Il., petak 28. l!. , subotu L TIL, s rijedu 5. Hf., petak 7. ll I. i su botu 8. l I 1., a sumo post u četvrtak 27. IL, ponedjeljak 3. IlL, utorak 4. III. i čctvrtuk 6. rrr., dok u nedjelju 2. rrr. ne­ma ni posta ni ncmrsa.

. A PRVI PET K 7. III. za sve Kri­žurice i Male Križurice bit će u crkvi s\·. L u e e sv. Misa i zajedn ička sv. Pri č st u 6.30 s. ujutro, a uvečer u 6.30 s. pobožnost Prcsv. Srcu i blagoslov Presvetim, nu što s u dužne ve doći - Duhovnik.

K -PSTI;'\1 »ZORE«. U nedjelju 2. IlL u 5 s. popodne održat će sc u K~lt. Do­mu godišnja skup·tina članicu »Zorc«, nu kojoj će se nakon izvještaja stare uprave Izabrati nova upra a, a u 4.30 s. bit će u crkvi sv. Luce blagoslov s Presvetim, pak sc pozivlju članice, da sve nefaljeno do­du- Uprava.

POKLADNA ZAB V U KATOL~ čKOM DOMU. U pokladni utorak 25. t. mj. Gradsko Vijeće Katoličke Akcije pri­rcdujc svoju pokladnu zabavu. ta progra­mu je par šaljivih igrokaza, šaljivih solo pjevanja, radio-reportažu, ~aljiva lutrija, šaljivi zatvor i t. d. Početak tačno u 8 s. na­veče. Din 5 po o obi. Dobrovoljni doprino­si u korist iromnšni b članova primaju se sa zahvalnošću. članovi i prijntcljL dobro došTi l Posebnih poziva nema. - Odbor.

U FO D 1 ASEG LISTA doprinijeli su: Don Joso Fclicinović (Pag.) Din 150; Dcsanti Kornelija (Pag), Sarić Luku, .Mar­čolić ud. Mlllija (Preko), Radica Ivanica (Benkovac), don Frane Sošu, Mašina Mate (Preko), don Bartul Ganza (Dicmo) i Mons. dr Josip rebrnić, biskup po Din 20; don Lov re Dražić (Tribanj), Miškov Ante, uči­

telj C lravince) i dobre duše (Sestrunj) po Di.n lO; akićcn ada (Siverić) Nin 5. -Da počasti uspomenu pk. d o n I v e M i -l i ć n ( uli): Don Franc Grund ov Din 10. - Dn počasti uspomenu pk. F o r n i 11. a­rij e; Don Ante Radić Din 10. - Upran hurno zahvaljuje.

VT ~ čL . IC LA »2TVOGA SVI­Jr:.TL.tv< jovljnm, dn je nakana klanjanja za razdoblje od 23. IT. - 8". Ill.: z n •n u š u o m l a d i n u , d a u o v o l u d o p o k l a d­no doba sačuva svoju nevinost i č i s t o ć u., n u k o r i z m i d o ž i v i p r c­p or o d s v o j e d u š e. - Preporuča m članicama, da u nedjelju 23. IL, ponedje­ljak 24. n. i utornk 25: l'f. u što v-ećem bro­ju prisustvuju satu klnnjunja u cr­kvi sv. Luca od 41-5 sati popodhe-, kao i efa sve prisustvuju J.:: o r i z m e n i m p r o­p o v i j e d i m n u katedrali sv. Jnko\•a i vuros"koj župskoj crkvi tc porade, da im i drugi u što većem broju prisusnouju -Don Ante R:ndić.

U FO D »KATOLlćKE KAR'ITAS« doprinijela je gdi.cn upuk Zdenka Din 10, dn počasti u po menu p k. č, .M . .M e t i l d e D o r b i ć . - Odbor najljepše blugodiui. ............""~~""' ............... ~~

)a'ltna zahV'ala Velečasni don Frano •mhr~ić, SloV'e­

nac, bio j~ župskim pomoćnikom u uni· ću, a snd je u• istoj s lu žbi u župi Pedzenrelj• u Sloveniji. Od rudn on je poslao dvirye lljopc sliRc, s . Josipa i bl. 1 • TavHlća, nu d'nr eri!: i u uni'ću, g'dje je najprije po­čeo svoju pastlrsltu službu. CrRovinarstvo i nn"l'od hnrno mu zuhvnljuju i od Boga nugrndu žele.

1 unić, 2. vel jače 1941.

Don Frano {oyanković pt~edsjcdnik crkovi'nnrstva

~~~~""'~~~"""~""~

TKO M'<D'ZE BlTJ.l PRED JEDNJ·J{ M.ffi 'TlH Ol~'GA fZ~<!;lQlA, HS ? »S-ei ju­č\{i' Dorn«, glhvno• glusilb ~ , od 3()1. I. do• nusi ovo saopćenje gluvnog- tajnika I-fSS= dra Krnj eviću: "' itko ne može lli ti izli· \)'ran za prcdsjcdhiku orgnnizncij'e HSS, tko nije g1hsuo zn listu pYedsjt:cfuikn ~lačak.il na iz6o11ma 1935. i 1'93~. godine. Ntl'ra'Vno, uz to mora imati svu• ostala• svojst'Va, pot>reb>­na zn predsjedniKa o"rgnnizncije. Toga· se tre~a· st'ro-go dl-žut\', gdjegod dolazi db sprovt>đbn'jh.- 'l"corgnrtizn~l)e.o:o

Z ' POMO'C:MIKA wiNTSTR. PRO­S'o/JETE imeno~nn jb g. f."fita• D i·m i t ri•­j o v ić ltnjlžcvni~ i bivši •nar. poslanik.

MfLIJAROU I PO Dr!'JA•RA iznosio je prosječni dnevn\ pTomet Pb§t. ~ioni­ce u prošloj gotiinl. (;isti' doHitllk bio je ll'4 milijuna dimrrn.

VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADič - SIBENIK LI€~ BL, NIKOLE: 't.AiVI:Il.Ic!:A lOT. 1USKA&A· •K:A~I~ (0. BERN ARDO BUUF!'VIć).

.. ODL

razuma ·iJ.. "ii ~ -· ·om i

zi na p1cm1

vo teno nrutr

IZ~

l '!JA.' kilU. p

Ofll

JU of P total im ic ~tad

'l'o je AdiS d!t~e Pak odred' co