OSNOVI EKONOMIJE - fm-hn. · PDF file4 Ekonomija blagostanja Ekonomija blagostanja –...
Transcript of OSNOVI EKONOMIJE - fm-hn. · PDF file4 Ekonomija blagostanja Ekonomija blagostanja –...
OSNOVI EKONOMIJE
Prof. dr Vlado G. Vukasović
Mr Mira Jovanović
2
III. PONUDA I TRAŢNJA –
TRŢIŠTA I BLAGOSTANJE
7. Potrošači, proizvođači i efikasnost trţišta
8. Primjena: trošak oporezivanja
9. Primjena: međunarodna trgovina
3
7. Potrošači, proizvođači i
efikasnost trţišta
Kupci uvijek ţele da plate manje, a prodavci uvijek
ţele da im se plati više
Kupci ţele da plate manje od iznosa koji su spremni
da plate, odbijaju da kupe po cijeni većoj od one
koju su spremni da plate, a ravnodušni su na
kupovinu po cijeni koju su spremni da plate
Prodavci ţele da naplate više od iznosa svojih
troškova, odbijaju da prodaju po cijeni niţoj od
svojih troškova, a ravnodušni su na prodaju po
cijeni u visini svojih troškova
4
Ekonomija blagostanja
Ekonomija blagostanja – proučavanje efekata alokacije resursa na ekonomsku dobrobit – izučavanje načina na koji alokacija resursa utiče na ekonomski prosperitet
Ravnoteţa ponude i traţnje na jednom trţištu
maksimizira ukupne koristi i za kupce i za prodavce
Ravnoteţna cijena (najbolja cijena) obezbjeđuje
maksimalnu ukupnu korist i za potrošača i za proizvođača
5
Potrošački višak
Spremnost da se plati – maksimalni iznos koji će
kupac platiti za jednu robu – mjera kupčevog
vrednovanja robe (mjerena kroz spremnost
da plate za tu robu) – odraţava kriva traţnje
Potrošački višak – iznos koji je kupac spreman
da plati za robu, umanjen za iznos koji je
stvarno platio (spremnost kupca da plati
minus iznos koji kupac stvarno plaća)
6
7
8
Potrošački višak – mjeri korist koju kupcima donosi
ta roba (dobrobit kupaca) – kako ga oni sami doživaljavaju
Na većini trţišta, potrošači višak je odraz
ekonomskog blagostanja potrošača
Potrošači su najbolji sudija o tome kolika je njihova
korist od robe koju kupuju (normalno je da
ekonomisti pretpostave da su kupci racionalni
kada donose odluke i da njihov izbor treba
poštovati – napr. kod zavisnika to nije slučaj)
9
10
Cijena (data krivom traţnje) za bilo koju količinu, pokazuje spremnost plaćanja marginalnog kupca – onog koji bi prvi napustio trţište, ako bi cijena bila imalo veća
Potrošački višak se moţe izračunati nalaţenjem površine ispod krive traţnje, a iznad cijene
Ukupna površina ispod krive traţnje i iznad
cijene jednaka je zbiru potrošačkih viškova svih kupaca na trţištu jedne robe ili usluge
11
12
Proizvođački višak
Trošak – vrijednost svega čega se prodavac
mora odreći da proizvede jednu robu
ProizvoĎački višak – iznos koji se prodavcu
plaća za robu minus trošak prodavca
(troškovi proizvodnje)
13
14
15
Proizvođački višak mjeri korist prodavca od
učešća na trţištu (dobrobit prodavca)
Kriva ponude odraţava trošak prodavca i mjeri
proizvođački višak
Proizvođački višak na jednom trţištu mjeri
površina ispod cijene a iznad krive ponude
16
17
Efikasnost trţišta
Ukupni višak – zbir potrošačkih i proizvođačkih
viškova – mjeri ekonomsko blagostanje
jednog društva
Potrošački višak = vrijednost za kupce – iznos
koji plaćaju kupci
Proizvođački višak = iznos koji dobijaju prodavci
– troškovi prodavaca
Ukupni višak = vrijednost za kupce – troškovi
prodavaca 18
Efikasnost – svojstvo alokacije resursa da maksimizira ukupni višak (zbir potrošačkog i proizvođačkog viška) koji ostvaruju svi članovi društva
Ako alokacija nije efikasna – neće se realizovati dio koristi od trgovine između kupaca i prodavaca, napr:
Ako prodavci ne proizvode robu po najniţim troškovima
Ako robu ne kupuju kupci koji joj pridaju najvišu vrijednost
19
20
Kreatori politike, pored efikasnoti, vode računa i o pravednosti ekonomskih rezultata
Pravednost (jednakost) – pravičnost raspodjele dobrobiti među članovima društva
U suštini, dobiti od trgovine na trţištu su kao kolač koji treba podijeliti na trţišne učesnike
Pitanje efikasnosti – da li je kolač veliki koliko je najviše moguće (pozitivna ocjena)
Pitanje jednakosti – da li je kolač podijeljen pravedno (pozitivna i normativna ocjena)
21
22
Efekti slobodnog trţišta
1. Slobnodno trţište alocira ponudu robe kupcima koji joj pridaju najveću vrijednost
2. Slobodno trţište alocira traţnju za robom prodavcima koji je mogu proizvesti uz najmanje troškove
3. Slobodno trţište proizvodi onu količinu robe koja maksimizira zbir potrošačkog i proizvođačkog viška
Rezultat ravnoteţe (slobodnog trţišta) je
efikasna alokacija resursa
23
24
Trţišna efikasnost i trţišni neuspjeh
Iako svaki kupac i prodavac na trţištu brinu samo o sopstvenim interesima “nevidljiva ruka” vodi ih sve zajedno ka ravnoteţi koja maksimizira ukupne koristi za kupce i prodavce (efikasnoj alokaciji resursa)
Pretpostavke analize:
Da je trţište savršeno konkurentno
Efekti trţišta se tiču samo kupaca i prodavaca na tom trţištu
Trţište nije efikasno u alokaciji resursa ako postoje tržišni neuspjesi, kao što su tržišna moć i eksterni učinci
25
8. Primjena: troškovi oporezivanja
Porez na jednu robu smanjuje blagostanje kupaca i
prodavaca te robe (smanjenjem ukupnog –
potrošačkog i proizvođačkog viška)
Porez povećava cijenu po kojoj plaćaju kupci, a
smanjuje cijenu koju dobijaju prodavci – kupci
manje troše, a prodavci manje proizvode
Porez na jednu robu uzrokuje suţavanje trţišta te
robe ispod optimuma – nivoa koji maksimizira
ukupn višak
Porezi čine da trţište neefikasno alocira resurse (zato što remeti podsticaje)
26
Poreski prihod = visina poreza x količina prodate robe (mjeri koristi koju vlada ostvaruje od poreza)
Gubici kupaca i prodavaca izazvani porezom premašuju prihod koji ubira vlada
Mrtvi teret – smanjenje ukupnog viška koje je rezultat neke deformacije trţišta (napr: poreza)
Mrtvi teret oporezivanja – pad ukupnog viška koji nastaje kada porez poremeti trţišni ishod
27
28
29
Porezi prouzrokuju mrtvi teret oporezivanja jer sprečavaju kupce i prodavce da ostvare dio dobitka od trgovine
Mrtvi teret oporezivanja jeste višak izgubljen zato što porez destimuliše trgovinu koja je obostrano povoljna
Kada porez podigne cijenu po kojoj plaćaju kupci, a smanji cijenu za prodavce, marginalni kupci i prodavci napuštaju tržište, tako da prodata količina opada (trţište se smanjuje)
30
31
32
Faktori mrtvog tereta oporezivanja
Elastičnost ponude i traţnje mjeri jačinu
reagovanja trţišnih učesnika na trţišne uslove
(promjenu cijene) – što je veća cjenovna
elastičnost ponude i tražnje, to je veći mrtvi
teret oporezivanja
Kada se porez povećava podsticaji slabe i mrtvi
teret oporezivanja raste. Poreski prihod prvo
raste sa visinom poreza. Na kraju, međutim,
veći porez umanjuje poreski prihod jer
smanjuje veličinu trţišta
33
34
Laferova kriva – prikazuje da poreski prihod najprije raste, a zatim opada
Ekonomija ponude – smanjivanje poreske stope sa namjerom povećanja ponude rada (niţi porezi podstiču ljude da rade, što povećava ukupno ekonomsko blagostanje, a moţda čak i poreske prihode) – (opasnost: budţetski deficit)
Ne moţe se samo na osnovu poreskih stopa izračunati koliko prihoda vlada dobija ili gubi usled promjene poreza. To takođe zavisi od toga koliko promjena poreza utiče na ponašanje ljud35i
36
37
Kada vlada nametne poreze kupcima ili
prodavcima neke robe društvo gubi dio koristi
tržišne efikasnosti
Porezi koštaju učesnike na trţištu:
Resurse tih učesnika prenose vladi
Mijenjaju podsticaje (mijenjaju ponašanje
tržišnih učesnika) i izazivaju poremećaj
tržišnog ishoda
38
9. Primjena: međunarodna trgovina
Uticaj međunarodne trgovine na ekonosmsko
blagostanje: prema principu komparativne
prednosti, sve zemlje mogu imati koristi od
međunarodne trgovine, jer trgovina omogućuje
svakoj zemlji da se specijalizuje za ono u čemu
je najbolja (poglavlje 3)
Tema ovog poglavlja: kako međunarodno trţište
postiţe ove dobitke od trgovine ili kako se dobici
raspodjeljuju između različitih privrednih aktera
(ko dobija, a ko gubi; odnos dobitaka i gubitaka)
39
Svjetska cijena i komparativna prednost
Svjetska cijena – cijena robe koja preovađuje na svjetskom trţištu
Domaća cijena – odraţava oportunitetni trošak te robe
Niska domaća cijena (niţa od svjetske) – nizak trošak proizvodnje – komparativna prednost – zemlja izvoznik
Visoka domaća cijena (viša od svjetske) – visok trošak proizvodnje – druge zemlje imaju komparativnu prednost – zemlja uvoznik
40
Dobici i gubici zemlje izvoznice
Domaća cijena (manja od svjetske) raste i
izjednačava se sa svjetskom cijenom
Domaći proizvođači ostvaruju veću cijenu i
povećavaju proizvodnju
Domaći kupci plaćaju veću cijenu (svjetsku) i
smanjuju traţnju
Domaća proizvodnja = domaća traţnja + izvoz
Trgovinom se povećava ekonomsko
blagostanje nacije jer dobici proizvođača
premašuju gubitke kupaca na domaćem trţištu 41
42
43
44
Dobici i gubici zemlje uvoznice
Domaća cijena (veća od svjetske) smanjuje se i izjednačava sa svjetskom cijenom
Domaći proizvođači ostvaruju manju cijenu i smanjuju proizvodnju
Domaći kupci plaćaju manju (svjetsku) cijenu i povećavaju traţnju
Domaća traţnja = domaća proizvodnja + uvoz
Trgovinom se povećava ekonomsko blagostanje nacije jer dobici kupaca premašuju gubitke proizvođača na domaćem trţištu
Domaći proizvođači lobiraju za trgovinske restrikcije (carine, uvozne kvote)
45
46
Efekti carine
Carina – daţbina na robu proizvedenu u inostranstvu koja se prodaje na domaćem trţištu – daţbina na uvoz robe (vrsta poreza)
Mrtvi teret carine – nastaje jer carina (vrsta poreza) iskrivljuje podsticaje i alokaciju oskudnih resursa gura van optimuma:
Povećava cijenu robe koju mogu naplatiti domaći proizvođači na nivo iznad svjetske cijene – povećavaju proizvodnju
Povećavaju cijenu po kojoj robu moraju plaćati domaći kupci – smanjuju potrošnju
47
48
Cijena uvezene robe raste za iznos carinske tarife (iznad svjetske cijene)
Raste na isti iznos cijena te robe na domaćem trţištu (domaće i uvezene)
Smanjuje se količina uvoza
Raste domaća proizvodnja
Smanjuje se domaća potrošnja
Vlada ubira prihod
Smanjuju se dobici od trgovine, jer su gubici potrošača veći od dobitaka domaćih proizvođača i prihoda vlade (smanjuje se blagostanje)
49
50
Efekti uvozne kvote
Uvozna kvota – ograničenje količine jedne robe proizvedene u inostranstvu koja se moţe prodavati na domaćem trţištu – ograničenje količine uvoza
Mrtvi teret uvozne kvote – nastaje jer uvozna kvota iskrivljuje podsticaje i alokaciju oskudnih resursa gura van optimuma:
Povećava cijenu robe koju mogu naplatiti domaći proizvođači na nivo iznad svjetske cijene – povećavaju proizvodnju
Povećavaju cijenu po kojoj robu moraju plaćati domaći kupci – smanjuju potrošnju
51
Smanjuje se količina uvoza
Raste cijena te robe na domaćem trţištu
Raste domaća proizvodnja
Smanjuje se domaća potrošnja
Vlasnici dozvola ostvaruju profit kupujući po svjetskoj cijeni a prodajući po višoj, domaćoj (kada se dozvole izdaju uz naknadu taj prihod ubira drţava)
Smanjuju se dobici od trgovine, jer su gubici potrošača veći od dobitaka domaćih proizvođača i prihoda vlasnika dozvola (smanjuje se blagostanje)
52
53
Argumenti za trgovinske restrikcije
Argument o radnim mjestima
Argument o nacionalnoj bezbijednosti
Argument o mladoj industriji
Argument o nelojalnoj konkurenciji
Argument o zaštiti kao pregovaračkom adutu
54
Druge koristi od međunarodne trgovine
Povećava raznovrsnost proizvoda za
potrošače
Omogućava preduzećima da imaju niţe
troškove kroz ekonomiju obima
Trţište čini konkurentnijim
Omogućuje pojačan protok ideja (olakšava
širenje tehnologije)
55
Svjetska trgovinska organizacija (STO)
Naslijedila je GATT (Opšti sporazum o carinama i trgovini)
Osnovana je 1995. sa sjedištem u Ţenevi (Švajcarska)
Do januara 2002. ova organizacija je imala 144 zemlje članice, koje sa 97% učestvuju u svjetskoj trgovini
Funkcije STO su:
Upravlja trgovinskim sporazumima
Obezbijedi forum za pregovore
Rješava sporove koji se javljaju među zemljama članicama
56
IV. EKONOMIJA JAVNOG
SEKTORA
10. Eksterni efekti
11. Javna dobra i zajednički resursi
12. Koncept poreskog sistema
10. Eksterni efekti
Eksterni efekat (trţišni neuspjeh) – uticaj djelovanja jedne osobe na dobrobit neutralnog posmatrača bez naknada
Kada postoje eksterni efekti:
Pored interesa kupaca i prodavaca, društveni interes obuhvata i dobrobit posmatrača koji su indirektno pogođeni
Trţišna ravnoteţa nije efikasna (ne uspijeva da maksimizira ukupne koristi društva u cjelini)
Vlada reaguje (štiti interese posmatrača)
57
58
Negativni eksterni efekti
Negativni eksterni efekat – ako je efekat na
posmatrača negativan (šteti posmatraču – napr.
zagađenje ţivotne sredine)
Društveni trošak robe – privatni troškovi
proizvođača + troškovi posmatrača na koje
eksterni efekat negativno djeluje
Internalizovanje eksternog efekta – deformisanje
podsticaja tako da ljudi vode računa o
eksternim efektima svog djelovanja
(oporezivanjem, dozvolama)
59
Pozitivni eksterni efekti
Pozitivni eksterni efekat – ako je efektat na posmatrača pozitivan (koristi posmatraču – napr. obrazovanje, prelivanje tehnologije)
Društvena vrijednost robe – privatne vrijednosti kupaca + vrijednosti posmatrača na koje eksterni efekat pozitivno djeluje
Internalizovanje eksternog efekta – subvencije
Industrijska politika – drţavna intervencija sa ciljem unapređenja tehnološko intezivnih industrija (subvencije, patenti – pravo vlasništva izuma)
60
61
Privatna rešenja za eksterne efekte
Etičkim kodeksom ili društvenim sankcijama
Dobrotvorne ustanove
Oslanjanjem na sopstveni interes relevantnih strana (integracija različitih biznisa, sklapanje ugovora između zainteresovanih strana)
Kouzova teorema – privatne strane mogu samostalno riješiti problem eksternih efekata, ako bez troškova mogu pregovarati o alokaciji resursa
Transakcioni troškovi – troškovi koje snose strane u procesu dogovaranja i sprovođenja nagodbe
62
63
Drţavna politika prema eksternim efektima
Komandno-kontrolne mjere – direktno regulišu ponašanje (zahtjevi i zabrane: napr. zabrana odlaganja štetnih materija; maksimalni nivo zagađenja; usvajanje određene tehnologije)
Trţišno zasnovane mjere – obezbjeđuju podsticaje tako da privatni donosioci odluka izaberu da sami riješe problem
Piguov porez – uvodi se radi korekcije uticaja negativnog eksternog efekta (drţavi donosi prihod i povećava ekonomsku efikasnost)
Dozvole za zagađivanje
Subvencije – za aktivnosti koje imaju pozitivne eksterne efekte
64
11. Javna dobra i zajednički resursi
Kada su dobra dostupna bez plaćanja, ne djeluju ekonomske sile koje alociraju resurse u ekonomiji – tu se javlja drţava da poboljša trţišni ishod
Isključivost – svojstvo robe po kojem se neka
osoba moţe spriječiti da koristi tu robu
Rivalstvo – svojstvo robe po kojem korišćenje te
robe od strane jedne osobe umanjuje njeno korišćenje od strane drugih ljudi
65
66
Različite vrste dobara
Privatna dobra – roba koja ima svojstva i isključivosti i rivalstva (odjeća)
Javna dobra – roba koja nema svojstva ni isključivosti ni rivalstva (svetionik)
Zajednički resursi – roba koja ima svojstvo rivalstva, ali ne i isključivosti (ţivotna sredina)
Prirodni monopoli – kada je jedno dobro isključivo ali ne i rivalsko (zaštita od poţara)
Da li je dobro isključivo – mogu li se ljudi spriječiti da ga koriste?
Da li je dobro rivalsko – ako jedna osoba koriti dobro, da li to umanjuje mogućnost drugih osoba da ga koristi?
67
68
Javna dobra
Javna dobra pruža država – zato što javna dobra nisu isključiva, problem “besplatnog korisnika” sprečava privatno trţište da ih nudi
Besplatni korisnik – osoba koja dobija benifite neke robe, ali izbjegava da to plati
Javno dobro:
Koristi veliki broj korisnika
Nijednog nije moguće spiječiti da koristi to javno dobro
69
Vlada, ako zaključi da su ukupne koristi veće od troškova, moţe da obezbijedi javno dobro i da ga plati iz poreskog prihoda (čineći svakog zadovoljnim)
Analiza troškova i koristi (cost-benefit analiza) – proučavanje kojim se upoređuju troškovi i koristi koje ima društvo od obezbjeđivanja nekog javnog dobra
Analize troškova i koristi javnih projekata su (grube) procjene (zbog nepostojanja cjenovnih signala)
70
Najvaţnija javna dobra:
Nacionalna odbrana – jedno od najskupljih javnih dobara
Bazična istraživanja – opšte znanje je javno dobro, besplatno i dostupno svima, napr. matematička teorema – (specifično tehnološko znanje se zaštićuje patentom)
Borba protiv siromaštva – razni vidovi socijalne pomoći – siromašni su u boljoj poziciji, a ostali građani ţive u društvu sa manje siromaštva
71
Zajednički resursi
Zajednički resursi:
Nisu isključivi: besplatno su dostupni svakom ko ţeli da ih koristi
Jesu rivalski: korišćenje zajedničkog resursa od strane jedne osobe umanjuje mogućnost druge osobe da ga koristi
Tragedija zajedničkog – privatni donosioci odluka pretjerano koriste zajednički resurs (više nego što je poţeljno sa stanovišta društva kao cjeline)
72
Pošto se ljudima ne naplaćuje korišćenje zajedničkih resursa, oni imaju tendenciju da ih koriste pretjerano
Tragedija zajedničkog nastaje zbog različitosti društvenih i privatnih podsticaja (eksternog efekta)
“O onome što je svima zajedničko vodi se najmanje brige, jer svako više poštuje ono što je samo njegovo, nego ono što posjeduje zajedno s drugima”
Aristotel
73
Najvaţniji zajednički resursi – država nastoji da ograniči (smanji) korišćenje zajedničkih resursa:
Čist vazduh i voda – degradacija ţivotne sredine je savremena tragedija zajedničkog (regulativa, Piguovi porezi)
Zagušeni putevi – karakteristično posebno u vrijeme “špiceva” – (putarina, veća u špicu)
Ribe, kitovi i ostali svijet divljine – okean ostaje jedan od najslabije regulisanih zajedničkih resursa – (dozvole za lov i ribolov, ograničenje sezone lova i ribolova, vraćanje sitne ribe u more, ograničenje broja ţivotinja koje se mogu uloviti)
74
Značaj svojinskih prava
Suština problema – trţište ne uspijeva da efikasno alocira resurse, jer svojinska prava nijesu uspostavljena – neka vrijedna stvar nema vlasnika sa zakonskim ovlašćenjem da je kontroliše – odsustvo svojinskih prava prouzrokuje trţišni neuspjeh (smanjeno ekonomsko blagostanje)
Drţava moţe:
Definisati svojinska prava (dozvole)
Regulisati ponašanje pojedinaca (zabrane)
Vlada moţe ponuditi dobro koje trţište nije u stanju da ponudi
75
12. Koncept poreskog sistema
Porezi su neizbježni – zato što građani od drţave očekuju da poveća ekonomsko blagostanje:
Neutrališe eksterne efekte (zagađivanje)
Obezbjeđuje javno dobro (zdravstvo)
Reguliše korišćenje javnih resursa (ribolov)
Budžetski suficit – višak drţavnih prihoda u
odnosu na drţavne rashode
Budžetski deficit – manjak drţavnih prihoda u odnosu na drţavne rashode
Cilj poreskog sistema je prikupljanje prihoda za
drţavu
Kod koncipiranja poreskog sistema, kreatori
politike imaju dva najvaţnija cilja (često
suprostavljena):
Efikasnost
Pravičnost
Sporovi oko poreskog sistema često se odnose
na različito gledanje na teţinu ovih ciljeva 76
Porezi i efikasnost
Jedan poreski sistem je efikasniji od drugog ako ubira isti iznos poreskih prihoda uz manje troškove po poreske obveznike (mrtvi teret oporezivanja i administrativne troškove)
Troškovi poreza poreskih obveznika:
Plaćanje poreza poreskog obveznika drţavi
Mrtvi teret oporezivanja – javlja se kada porezi poremete odluke (ponašanje) koje ljudi donose
Administrativni troškovi – koje snose poreski obveznici u poštovanju poreskih zakona
77
78
Prosječna poreska stopa – ukupni plaćeni porez
podijeljen ukupnim dohotkom
Marginalna poreska stopa – dodatni porez koji
se plaća na dodatni € dohotka
Paušalni porez – porez koji svako plaća u istom
iznosu – to je najefiksni mogući porez (porez
ne iskrivljuje podsticaje i tako ne izaziva mrtvi
teret oporezivanja)
79
Porezi i pravednost
Pravednost poreskog sistema se tiče pitanja: da li je poresko opterećenje pravedno raspoređeno?
Princip koristi – pravedno je da ljudi plaćaju
poreze na osnovu koristi koje imaju od usluga drţave
Princip platežne sposobnosti – pravedno je da ljudi plaćaju poreze na osnovu svoje sposobnosti da podnesu finansijsko oprerećenje
80
Vertikalna pravednost – poreski obveznici s većom sposobnošću plaćanja poreza treba da plaćaju veće iznose
Proporcionalni porez – svi poreski obveznici plaćaju isti procenat svog dohotka
Regresivni porez – poreski obveznici s visokom dohotkom plaćaju manji procenat dohotka, iako plaćaju veći iznos
Progresivni porez – poreski obveznici s većim dohotkom plaćaju veći procenat svog dohotka
Horizontalna pravednost – poreski obveznici sa sličnom sposobnošću plaćanja poreza treba da plaćaju isti iznos
81
Poreska incidenca i poreska pravednost
Poreska incidenca – raspodjela poreskog opterećenja ne poklapa se s raspodjelom poreske obaveze
Ko snosi poresko opterećenje? – centralno je pitanje za procjenu poreske pravednosti
Indirektni uticaji poreza – uticaji na ljude koji direktno ne plaćaju porez (nisu poreski obveznici)
Teorija ljepljive trake poreske incidence – teret poreza ostaje na poreskom obvezniku
82
Pripremna pitanja za II kolokvijum
1. Ekonomija blagostanja
2. Potrošački višak i spremnost da se plati
3. Proizvođački višak i trošak
4. Ukupni višak
5. Efikasnost i pravednost
6. Efekti slobodnog trţišta
7. Trţišni neuspjesi
8. Poreski prihod
9. Mrtvi teret i mrtvi teret oporezivanja 10. Elastičnost kao faktor mrtvog tereta
oporezivanja
83
Pripremna pitanja za II kolokvijum
11. Laferova kriva
12. Ekonomija ponude
13. Svjetska i domaća cijena
14. Dobici i gubici zemlje izvoznice
15. Dobici i gubici zemlje uvoznice
16. Carina
17. Mrtvi teret carine
18. Uvozna kvota
19. Mrtvi teret uvozne kvote
20. Argumenti za trgovinske restrikcije
84
Pripremna pitanja za II kolokvijum
21. Koristi od međunarodne trgovine
22. Svjetska trgovinska organizacija
23. Eksterni efekat 24. Negativni eksterni efekat, društveni trošak
robe, i internalizovanje eksternog efekta
25. Pozitivni eksterni efekat, društvena vrijednost robe, i internalizovanje eksternog efekta
26. Industrijska politika
27. Privatna rešenja za eksterne efekte
28. Kouzova teorema i transakcioni troškovi
29. Drţavna politika prema eksternim efektima
30. Isključivost i rivalstvo
85
Pripremna pitanja za II kolokvijum
31. Vrste dobara
32. Javna dobra i besplatni korisnik
33. Analiza troškova i koristi, i najvaţnija javna dobra
34. Zajednički resursi i tragedija zajedničkog
35. Najvaţniji zajednički resursi
36. Značaj svojinskih prava
37. Budţetski suvicit i budţetski deficit
38. Efikasnost poreskog sistema
39. Pravednost poreskog sistema
40. Poreska incidenca i teorija ljepljive trake poreske
incidence
86
Teme za seminarske radove
1. Potrošači, proizvođači i efikasnost trţišta
2. Primjena: trošak oporezivanja
3. Primjena: međunarodna trgovina
4. Eksterni efekti
5. Javna dobra i zajednički resursi
6. Koncept poreskog sistema
Napomena: ove teme se izlaţu na vjeţbama
sledećeg (trećeg) bloka predavanja. Tema se
bira u dogovoru sa predmetnim profesorom i
asistentom na predmetu!
87
HVALA NA PAŢNJI!