općepripremne

SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

OPĆE PRIPREMNE VJEŽBE

ŽELJKA ŠOŠTARIĆ,

RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ

I OBRAZOVANJE/4.SEMESTAR

Dragan Kinkela, viši predavač

Rijeka, travanj, 2012/2013.

SADRŽAJ1. Uvod...............................................................................................................................................1

2. Opće pripremne vježbe..................................................................................................................2

2.1. Definicija opčih pripemnih vježbi............................................................................................2

2.2. Određivanje broja pripremnih vježbi......................................................................................3

2.3. Izvođenje općih pripremnih vježbi..........................................................................................4

3. Primjena kompleksa OPV...............................................................................................................5

4. Zaključak.........................................................................................................................................9

5. Literatura......................................................................................................................................10

0

1. Uvod

Dijete predškolske dobi za zdrav psihofizički rast i razvoj treba imati zadovoljene

temeljne ljudske potrebe, među kojima je kretanje jedna od najvažnijih. To se kretanje,

sukcesivno s razvojem djeteta, nadograđuje i evoluira od onog jednostavnog pa sve do

složenog. Kako bi djetetov rast i razvoj tekao pravim smjerom potrebno je uložiti dodatni

napor i to njegovo kretanje usmjeriti adekvtanim poticajima i oblicima rada. Sat tjelesne i

zdravstvene kulture osnovni je organizacijski oblik rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno

obrazovnom području koji započinje još u vrtiću i koji na taj način postavlja temelje za daljnje

i kompleksnije oblike rada.

Budući da dijete predškolske dobi traži i očekuje aktivnosti, ali i zbog njegove

kratkotrajne pozornosti i potrebe promjene aktivnosti, vježbanje u vrtiću mora biti

prilagođeno djetetovim potrebama i mogućnostima te mora biti strukturirano tako da djetetu

omogući sve potrebne aktivnosti bez dodtanog zamaranja i opterećivanja. Važnu ulogu u toj

strukturi sata imaju opće pripremne vježbe o kojima će ovaj rad kasnije govorite u širem

kontekstu. One predstavljaju pripremu za daljnu tjelesnu aktivnost, a s njima se većina djece

susreće već u predškolskom periodu.

Kako ja nisaam pohađala dječji vrtić, s općim pripremin vkežbama, susrela sam se tak

na osnovnoškolskoj odgojno obrazovnoj okolinu, kada su one postale nešto „kruto“ i

nepoticajno. Preskovčivši tu prvu stepenicu u obrazovanju, tj. vrtić, preskočila sam i pravilno

upoznavanje s ovim oblikom rada pa sam stoga gotovo trenutačno stekla averziju prema

nečem tako nepoznatom. S vremenom su opće pripremne vježbe postale tek rutina, suhoparni

dio sata tjelesne i zdravstvene kulture, koji smo svi radili ne znajući njihovu svrhu i cilj. Ovaj

će rad nastojat ukratko objasniti što su zapravo opće pripremne vježbe, koja je njihova svrha i

colj, te kako ih pravilno primjeniti u kontekstu odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi.

1

2. Opće pripremne vježbe

2.1. Definicija opčih pripemnih vježbi

Svrha pripremnog dijela sata je priprema lokomotornog sustava i pobuđivanje bitnih

motoričkih sposobnosti djece za tjelovježbene aktivnosti u glavnom dijelu sata. Temeljem

navedenog, za ispunjavanje svrhe pripremnog dijela sata koriste se opće i posebne

(specifične) pripremne vježbe.

Opće pripremne vježbe predstavljaju osnovne sadržaje koji se izvode u pripremnom

(drugom) dijelu sata kineziološke kulture i koji su se, zbog svoje širine i antropološkog

značaja, pojavile kao zasebna grana tjelesnog vježbanja. Opće pripremne vježbe su vježbe

koje po biomehaničkoj strukturi gibanja nisu srodne sa strukturama gibanja tjelovježbenih

aktivnosti u glavnom dijelu sata. One su neizbježni i temeljni sadržaj bilo kojeg oblika

tjelesnih aktivnosti pa ih kao takve koristimo u mikropauzi, na zimovanju, ljetovanju, i svim

oistalim organizacijskim oblicima rada u području kineziološke kulture.

U odnosu na funkcionalno značenje opće pripremne vježbe se dijele na: vježbe jačanja ili

eutonije, vježbe labavljenja ili relaksacije te vježbe istezanja ili elongacije.

Za jačanje mišića koristimo vježbe koje od mišića iziskuju da u jedinici vremena

svladavaju velike ili max. napore, da mišić radi svom raspoloživom snagom. To su vježbe

otpora težine tijele, nekog dijela tijela, otpor drugog vježbača, otpor nekog predmeta, sprave i

pomagala ili brzine pokreta.

Pod labavljenejm smatramo sposobnost mišića da smanji napetost. Nakon svakog

naprezanja (kontrakcije) mišić treba opustiti do normalne dužine u mirovanju kako bi bio

spreman za ponovni rad

Vježbama istezanja razvijamo sposobnost pokretljivosti i suprotstavljamo se

pretjeranom skraćivanju mišića ,tj. vraćamo mišiću prirodnu dužinu. Pretjerano izduživanje

mišića može imati negativne posljedice za tonus i elastičmost. Mišići se vlastitom snagom ne

mogu istegnuti već to činimo pomošu vanjskih sila ili mišića antagonista.

S obzirom na dijelove tijela razlikujemo dijelimo ih na : vježbe za vrat, vježbe ruku i

ramenog pojasa, vježbe za trup, vježbe zdjeličnog pojasa i nogu. Pripremne vježbe mogu se

2

provoditi bez pomagala ili s pomagalima, a sa stajališta struktura gibanja u mjestu i u

kretanju.(Pejčić,1990;http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/

Sazeci_predavanja_OKM.pdf, ;pretraživanje informacija na internetu: dana 3.4.2013)

2.2. Određivanje broja pripremnih vježbi

U tjelesnom i zdravstvenom području opće i posebne pripremne vježbe najčešće se

provode dinamičkim načinom vježbanja. U cijeloj vertikali tjelesnog i zdravstvenog

područja, od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja, njihov broj se kreće u rasponu od

6 do 12 vježba. Omjeri između vježbi u pripremnom dijelu sata određuju se temeljem uzrasta

učenika, a značajno se razlikuju od predškolske dobi do visokoškolskog obrazovanja

Tablica 1. Omjeri pripremnih vježba

Stupanj školovanja OPĆE POSEBNE

Predškolski odgoj i 1 razred. 100% 0%

Osnovna škola 2. - 4.

razred

80% 20%

Osnovna škola 5. - 8.

razred

70% 30%

Srednja škola 1. – 3/4.

razred

60% 40%

Visoko obrazovanje 50% 50%

Točan broj pripremnih vježbi i posebnosti provođenja ovise om dobi učenika i razini

uvježbanosti pripremnih vježbi

(http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/

Sazeci_predavanja_OKM.pdf, ;pretraživanje informacija na internetu: dana 3.4.2013)

2.3. Izvođenje općih pripremnih vježbi

3

http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/Sazeci_predavanja_OKM.pdf




Ovisno o broju vježbača, odabranim vježbama i veličini prostoraopće pripremne vježbe,

mogu se izvoditi u različitim formacijama tako da svaki vježbač ima dovoljno mjesta za

izvođenje slobodnog pokreta. Početni položaji mogui biti razni kao na primjer; stojeći,

klečeći, čučeći, sjedeći, ležeći na prsima-leđima-boku, ali je prikladno i koristiti kombinirane

vježbe koje se izvode u različitim položajima. Vježbe će se ponavljati ovisno o težini,

intenzitetu, vrsti (jačanje, labavljenje, istezanje), dobi, spolu, sposobnostima, zdravstvenom

statusu i od reakcije vježbača. Za mlađe vježbače, zbog lakše orijentacije držimo se

preporuke: teže vježbe 5-7 puta; srednje teške do 1o puta, a lakše do 15 puta. Opće pripremne

vježbe se radi skladnog i zajedničkog gibanja često izvode uz davanje ritma u određenom

taktu brojanjem ili udaranjem ruku ili drugim predmeta. Kompleks vježbi koje primjenjujemo

na satu treba sadržavati najmane 10-12 vježbi kojima obuhvaćamo gotovo cijelo tijelo.

Repertoar vježbi treba postepeno mjenjati. Kod najmlađih je posebno bitno , prije izvođenja,

svaku vježbu pravilno pokazati i ukratko objasniti jer je oni izvode oponašanjem radnji i

pojava. Pri pokazivanju vježbi nastavnik mora zauzeti položaj da ga svi vježbači dobro vide

i da on vidi sve vježbače kako bi mogao učiti i ispraviti greške. Redoslijed primjene općih

pripremnih vježbi treba biti sljedeći:

1. prvo se izvodi vježba koja aktivira velike grupe mišića

2. vježbe za labavljenje

3. vježbe jačanje i istezanja srednjeg intenziteta

4. vježbe labavljenja

5. vježbe jačanja i istezanja jakog intenziteta

6. vježba labavjenja.

Za vrijeme izvođenja OPV posebnu pažnju treba obratiti na disanje. ( Pejčić, 1990)

3. Primjena kompleksa OPV

4

Početni položaj: Stojeći, spetni, ruke su u priručenju.

Opis kretanja: U stojećem, spetnom stavu s rukama priručenim uz tijelo, „kružiti“ glavom u jednu i drugu stranu.

Broj ponavljanja:2X4

Utjecaj vježbe: Razvoj pokretljivosti u vratnom dijelu.

Početni položaj: Stojeći, spetni, ruke su u priručenju.

Opis kretanja: U spojenom stavu s rukama priručenim uz tijelo, na znak treba umjerenim tempom spustiti glavu prema prsima, a potom je podizati prema gore.

Broj ponavljanja: 2X4

Utjecaj vježbe: Vježba je za jačanje i istezanje vratnih mišića

Početni položaj:Stojeći, spetni stav

Opis kretanja: Spetni stav. Sa rukama zgrčenim u laktovima izvoditi bočne krugove.


Utjecaj vježbe: Jačanje i istezanje mišića ramenog pojasa.

Početni položaj: Stojeći, spetni stav

Opis kretanja: U stojećem stavu opisivati bočene krugove jednom rukom, druga ruka nalazi se na velikom grudnom mišiću. Istu vježbu ponoviti i drugom rukom.


Utjecaj vježbe: Istezanje i labavljenje mišića ramenog pojasa.

Početni položaj: Stojeći, raskoračni stav, ruke pored tijela.

Opis kretanja: U stojećem, raskoračnom stavu, dok su ruke pored tijela, odručiti, izvesti pretklon trupom ka jednoj nozi i vratiti se u p. p. Vježbu izvoditi naizmjenično u jednu i drugu stranu

5


Utjecaj vježbe: Jačanje mišića leđa i bočne strane trupa.

Početni položaj: Stojeći, raskoračni stav

Opis kretanja: Raskoračni stav. Izvoditi otklone trupom, naizmjenično u jednu pa u drugu stranu, tako da ruka sa kojom se pregima bude oslonjena na bok, a suprotna se nalazi u uzručenju.


Utjecaj vježbe: Jačanje i istezanje i istezanje mišića bočne strane trupa.

Početni položaj:Stojeći, raskoračni stav, ruke spojene u zaručenju.

Opis kretanja: Raskoračni stav, ruke spojene u zaručenju. Zamahom ruku izvesti duboki pretkoln trupom i vratiti se u p. p.


Utjecaj vježbe: Istezanje mišića leđa

Početni položaj: Čučanj za rukama. Odrazom nogu vratiti se na isti način u p. p.

Opis kretanja: Čučanj za rukama. Sunožno, odrazom nogu vratiti se na isti način u p. p.


Utjecaj vježbe: Jačanje mišića ruku, ramenog pojasa i prednje strane tijela.

Početni položaj: Stojeći, spetni stav, ruke u priručenju

Opis kretanja: U stojećem, spetnom stavu, dok su ruke priručene, Na znak voditelja vježbe izvoditi sunožne poskoke na mjestu oponašajući skakanje lopte


6

Utjecaj vježbe: Jačanje i istezanje mišića zdjelice i nogu

Početni položaj: Stojeći, spetni stav , ruke su u odručenju.

Opis kretanja: Stav je spojeni, a ruke su nam u odručenju. Stoji se na jednoj nozi, a drugom zamahujemo prema naprijed i opuštenu ju vraćamo natrag u početni položaj. Jednako izvodimo vježbu i s drugom nogom.


Utjecaj vježbe: Jačanje mišića nogu.

Početni položaj: Sjedeći, noge su pružene široko u stranu.

Opis kretanja: U sjedećem položaju, dok su noge pružene široko u stranu potrebno je pretklonom trupa dodirivati tlo što dalje ispred sebe i u stranu.


Utjecaj vježbe: Istezanje mišića leđa, nogu i bočne strane trupa i zdjeličnog pojasa.

Početni položaj: Ležeći na trbuhu, ruke spojene iza glave.

Opis kretanja: Ležeći na trbuhu, ruke spojene iza glave. Podići istovremeno trup i zanožiti nogom. Vratiti se u p. p. Isto i drugom nogom.


Utjecaj vježbe: Jačanje mišića trupa

Početni položaj: Stojeći, raskoračni stav, rukama uhvatiti stražnji dio vrata

Opis kretanja: U stojećem, raskoračnom, rukama uhvatiti stražnji dio vrata, raširiti laktove te na znak pomicati glavu, vrat i ruke, prvo u lijevu pa zatim u desnu stranu. Za vrijeme kretanja trup se okreće za rukama


Utjecaj vježbe: Istezanje mišića trupa

Početni položaj: potpor čučeći

Opis kretanja: Na znak voditelja vježbe ispružiti noge

7

u nazad i zadržati taj položaj nekoliko sekundi. Potom se na znak vratiti u p.p.


Utjecaj vježbe: Jačanje i istezanje mišića ruku, trupa i nogu

Početni položaj: Sjedeći, noge ispružene, zaručiti i osloniti se rukama o tlo.

Opis kretanja: Stav sjedeći, noge ispružene, zaručiti i osloniti se rukama o tlo. Potrebno je podići desnu nogu što više do vertikale i spustiti je,a zatim isto ponoviti s lijevom nogom. Ponoviti više puta.


Utjecaj vježbe: Istezanje i jačanje mišića nogu.

Početni položaj: Stav spojeni, priručiti.

Opis kretanja: Stav spojeni, priručiti. Izvode se sunožni poskoci s okretom za 90 i 180 stupnjeva udesno, zatim ulijevo. Ponavlja se više puta.


Utjecaj vježbe: Jačanje mišića nogu.

4. Zaključak

Dijete predškolske dobi kreće se veći dio dana, što mu je neophodno za rast i razvoj. U

tim godinama, dijete uči hodati, trčati, skakati, penjati se i slično. Briga za zdravlje djece i

njihov normalan tjelesni razvoj je važna zadaća odgoja djeteta predškolske dobi, stoga je od

iznimne važnosti pravodobno uključiti zadovoljavajući tjelesni odgoj. Prirodne potrebe djeteta

za kretanjem treba zadovoljiti ali i njima rukovoditi. Sat tjelesne i zdravstvene kulture, kao

osnovni organizacijski oblik rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području

zadovoljit će djetetovu potrebu za kretanjem samo ako se brižljivo pripremi i organizira.

U tom radu, opće pripremne vježbe predstvaljuju temelj i početak kasnijih aktivnosti. One

pripremaju sustav onoga koji vježba na daljne napore te su neizbježni i temeljni sadržaj bilo

8

kojeg oblika tjelesnih aktivnosti. Neovisno o njihovoj podjeli, načinu izvedbe i funkcije, opće

pripremne vježbe moraju biti koncipirane na taj način da zadovolje potrebu za kretanjem, da

pripreme oraganizam i da jasno pokazanim primjerima omoguće djeci adekvatni tjelesni

stimulans zbog kojeg će kasnija aktivnosu u glavnom dijelu vježbanja imati maksimalan

utjecaj na njihove antropološke karakteristike. No, opće priopremne vježbe, osim

antropolopkog imaju i obrazovni zadatak koji podrazumjeva usvajanje i usavršavanje

motoričkih informacija , razvijanje smisla za preciznost i estetiku pokreta i dzgo. One na

koncu imaju i odgojni zadatak koji je značajan i koji razvoj smisla za rad, red, upornost i

ustrajnost.

5. Literatura

1. Pejčić, A. (1990). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Rijeka: Pedagoški fakultet

Sveučilišta u Rijeci.

2. Pretraživanje informacija na internetu:

http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/Sazeci_predavanja_OKM.pdf,

dana 3.4.2013

9

http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/Sazeci_predavanja_OKM.pdf,%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20%20dana

općepripremne

Documents

Transcript of općepripremne