SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Nikolina Rubčić

OBRAČUN PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

OBRAČUN PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Usporedni porezni sustavi

Mentor: Prof. dr. sc. Helena Blažić

Student: Nikolina Rubčić

JMBAG: 24221

Smjer: Financije i bankarstvo

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ:

1. UVOD ......................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................................. 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ..................................................................................... 1

1.3. Svrha i ciljevi rada ............................................................................................................... 1

1.4. Znanstvene metode............................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ....................................................................................................................... 2

2. TROŠKOVI OSOBLJA I PLAĆA .............................................................................................. 3

2.1. Troškovi osoblja kao oblik troška poslovanja poduzeća ...................................................... 3

2.2. Pojam plaće .......................................................................................................................... 5

2.3. Čimbenici koji utječu na visinu plaće .................................................................................. 6

3. POSTUPAK OBRAČUNAVANJA PLAĆE .............................................................................. 8

3.1. Osnovne pozicije u obračunu plaće ...................................................................................... 8

3.1.1. Obvezni doprinosi za osiguranja ................................................................................... 8

3.1.2. Pojam osobnog odbitka ............................................................................................... 13

3.1.3. Porez na dohodak ........................................................................................................ 15

3.1.4. Prirez porezu na dohodak ............................................................................................ 16

3.2. Postupak obračunavanja plaće ........................................................................................... 18

4. TROŠKOVI OSOBLJA U PODUZEĆU KTD IVANJ d.o.o. .................................................. 22

4.1. Osnovne značajke poduzeća KTD IVANJ d.o.o. ............................................................... 22

4.2. Analiza kretanja troškova osoblja KTD IVANJ d.o.o. ...................................................... 25

4.3. Analiza strukture troškova osoblja ..................................................................................... 27

5. OBRAČUNAVANJE PLAĆE U PODUZEĆU KTD IVANJ d.o.o. ........................................ 30

5.1. Obračun plaće na mjesečnoj razini..................................................................................... 30

5.2. Obračun i prikazivanje plaće na godišnjoj razini ............................................................... 34

5.3. Prikazivanje obračunatih doprinosa zaposlenika ............................................................... 37

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 39

LITERATURA .............................................................................................................................. 41

POPIS ILUSTRACIJA.................................................................................................................. 43

PRILOZI ....................................................................................................................................... 44

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja je učinkovitost obračunavanja plaća. Predmet istraživanja je istražiti

i definirati osnovne značajke obračunavanja plaća. Objekt istraživanja je plaća.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza koja se postavlja u radu je: konzistentnim spoznajama o dohotku,

moguće je efikasnije utvrditi ulogu obračuna plaća u gospodarskom subjektu.

Tako postavljena temeljna hipoteza implicira više pomoćnih hipoteza:

P.H.1): Analizom troškova rada moguće je utvrđivanje uloge i značaja radnika za

poduzeće

P.H.2): Analizom dohotku i njegovih elemenata, moguće je njihovo detaljno definiranje.

P.H.3): Objektivne spoznaje o financijskom poslovanju poduzeća KTD Ivanj d.o.o. daju

uvid u troškove rada koje ima to poduzeće

1.3. Svrha i ciljevi rada

Svrha istraživanja u ovome radu povezati teoretske odrednice obračunavanja plaće sa

praktičnom primjenom obračuna plaće na primjeru poduzeća KTD Ivanj d.o.o.

Ciljevi ovoga istraživanja je na temelju upoznavanja sa teoretskim i zakonskim

odredbama plaće, te osnovnim davanjima koja nastaju uz plaću, a čiji su obveznici

2

poslodavci i radnici, utvrditi specifičnosti obračuna plaće te navedeno prikazati na

primjeru poduzeća KTD Ivanj d.o.o.

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovoga završnoga rada korišten je cijeli niz znanstvenih metoda među

kojima su najznačajnije induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,

metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda

klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije te metoda studije slučaja.

1.5. Struktura rada

Strukturu rada čini 6 sadržajno povezanih dijelova. Počinje Uvodom u kojemu je autor

definirao problem, predmet i objekt istraživanja, postavio radnu hipotezu, definirao cilj

istraživanja, znanstvene metode korištene u radu te strukturu rada. U drugome dijelu,

naziva Troškovi osoblja i plaća, definiran je pojam plaća, prikazani su troškovi osoblja

te su navedeni čimbenici koji utječu na visinu plaće. Treći dio rada, naziva Postupak

obračunavanja plaće, definira osnovne pozicije u obračunu plaće te daje prikaz postupka

obračuna plaće. U četvrtome dijelu rada, Troškovi osoblja u KTD Ivanj d.o.o., dan je

prikaz osnovnih značajki poduzeća, analiza kretanja troškova osoblja te analiza strukture

osoblja. Peti dio rada, Obračunavanje plaća u poduzeću KTD Ivanj d.o.o., prikazuju se

obračun plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini te obračun doprinosa zaposlenika.

Posljednji dio rada, Zaključak, donosi kratku sintezu i osnovne zaključke koji proizlaze

iz rada.

3

2. TROŠKOVI OSOBLJA I PLAĆA

Poduzeće u svojem poslovanju ostvaruje troškove, koji se nazivaju troškovi poslovanja.

Jedan od najvažnijih troškova poslovanja jesu troškovi osoblja. Sa ciljem razumijevanja

troškova osoblja, točnije obračunavanja plaća, potrebno je shvatiti pojam troškova

osoblja kao oblika troškova poslovanja, pojam plaće te čimbenike koji utječu na visinu

plaće.

2.1. Troškovi osoblja kao oblik troška poslovanja poduzeća

Zaposlenici su ključni pokretači poslovanja svakoga poduzeća, stoga nije čudno da su

među najvažnijim troškovima poslovanja poduzeća. Svojim radom zaposlenici

omogućavaju stvaranje proizvoda ili izvođenje usluge koja je temeljna djelatnost

poduzeća. Kao takvi zaposlenici poduzeću stvaraju troška, odnosno inzistiraju naknadu

za svoj rad. Troškovi zaposlenika sastoje se od redovite plaće i drugih zakonom

određenih primanja. Plaća se izražava cijenom rada zaposlenika te se dogovara

ugovorom između radnika i poslodavca. Na visinu plaće utječe cijeli niz čimbenika, uz

poštivanje zakonskih odredbi o minimalnoj plaći. Radnik sa poslodavcem prilikom

potpisivanja Ugovora o radu definira bruto plaću. Međutim, bruto plaća je onaj iznosi

koji sadrži i obvezna davanja koja terete radnika i izdvajaju se iz plaće direktno.

Sukladno tomu, radniku se isplaćuje iznos neto plaće koja ostane po oduzimanju svih

davanja - doprinosa, poreza i prireza.

Ljudski kapital je koncept koji ističe izuzetno značenje znanja, obrazovanja i sposobnosti

kadrova (radne snage) za gospodarski razvoj (Vujić, 2005., str. 26.). Ljudski potencijali i

upravljanje ljudskim potencijalima u suvremenoj situaciji imaju značaj ključnog faktora

za uspješnost poslovanja svakog poduzeća (Goić, 1998., str. 320.). Ljudski faktor u

gospodarskom razvitku sve više dobiva na važnosti.

4

Ljudi, ljudski resursi, kadrovi predstavljaju živi faktor organizacije poduzeća, koji sa

svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnošću najviše doprinosi

konkurentnosti i uspješnom ostvarenju ciljeva poduzeća. Ljudski resursi su jedinstveni za

svako poduzeće i ne mogu se kopirati (Goić, 1998., str. 320.).

Ljudski potencijal je jedan od elemenata koji određuju vrijednost tvrtke, njime se

obuhvaća i naglašava značaj ljudi i njihovog znanja kao kreativnog potencijala za

poslovni uspjeh tvrtke, te organizaciju poslovanja, inovativnost tvrtke i odnose s

potrošačima. Kako bi zadržale i povećavale vrijednost intelektualnog kapitala tvrtke

ulažu u obrazovanje, zapošljavaju kvalitetne kadrove, uspostavljaju sustav ocjenjivanja

osoblja i rezultata rada, nagrađivanja i unapređivanja kvalitetnih kadrova, kupuju licence

za tehnologije i sl.

Troškovi osoblja (skupina 47) su troškovi plaća zaposlenih u trgovačkom društvu.

Sastoje se od (Knjigovodstvo – računovodstvo, 2013.):

· neto plaće,

· poreza i doprinosa iz plaće i

· doprinosa na plaću.

U većini društava na troškove osoblja često otpada veći dio troškova poslovanja.

Troškovi osoblja mogu biti proizvodni i neproizvodni, ovisno o tome da li zaposlenici

sudjeluju izravno u izradi proizvoda ili su zaposleni u pomoćnim službama. Proizvodni

troškovi osoblja čine sastavni dio troškova proizvodnje, dok se neproizvodni troškovi

osoblja sastoje od troškova vezanih za zaposlene koji izravno ne sudjeluju u izradi

proizvoda. Unutar navedenih sintetičkih konta mogu se otvoriti analitička konta na

kojima se evidentiraju troškovi osoblja za proizvodni i neproizvodni rad. Poslodavac ne

smije sukladno, Zakonu o radu, isplaćivati plaću za razdoblje duže od mjesec dana što

znači da je on obvezan obračunati i isplatiti plaću najmanje jedanput mjesečno.

5

2.2. Pojam plaće

Plaća je iznos novca, kojeg plaća poslodavac zaposleniku obično mjesečno za njegov

rad na temelju sklopljenog ugovora o radu. Poslodavac od bruto plaće odbija iznose za

pojedine poreze i doprinose tako da zaposleniku ostane neto plaća. Na cijenu rada utječe

u sklopu tržišnog natjecanja odnos između potražnje za radom i ponude radnih mjesta.

Nakon svih obrada slijedi zaključak da što je plaća zaposlenika veća, veći je i trošak za

poslodavca.

Pojam plaće obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna primanja bilo koje vrste koja

poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu,

kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za

obavljeni rad (Radno pravo, 2013.).

Zaposlenik svojim radom ostvaruje više vrsta plaća:

1. Osnovna plaća - određuje se za normalni učinak radnika – zaposlenika i puno

radno vrijeme, a ovisno o složenosti poslova koje obavlja i uvjetima rada.

2. Povećana plaća - određuje se na osnovi stečenoga radnog iskustva (radnog staža)

i težih uvjeta rada.

3. Povećana plaća ili poticajna plaća – utvrđuje se na osnovi ostvarenih rezultata

rada, tzv. stimulativna. Način ostvarivanja takvog prava utvrđuje se posebnim

internim propisom.

Plaća se odnosi na (Poduzetnik, 2013.):

1. plaću koju isplaćujete radniku u vezi sa sadašnjim, prijašnjim i budućim radom,

2. primitke po osnovi naknada, potpora, nagrada i ostale primitke koje isplaćujete

radnicima,

3. plaću koju radniku isplati neka druga osoba (umjesto poslodavca).

Prema Zakonu o porezu na dohodak, (Narodne novine br. 177/04, članak 5.), plaća se

smatra dohotkom od nesamostalnog rada. To su u pravilu primici ostvareni u radnom

odnosu po osnovi sadašnjeg, prijašnjeg i budućeg rada. Porez na dohodak je sastavni dio

6

plaće, a visina poreza na dohodak koju je poslodavac kao solidarni dužnik obvezan

obračunavati i obustaviti iz plaće radnika ovisi o visini neoporezivog dijela plaće

osobnog odbitka i visine plaće. Za obračunavanje poreza na dohodak koristi se Porezna

kartica radnika. Poreznu karticu (Obrazac PK) izdaje Porezna uprava prema prebivalištu,

odnosno, uobičajenom boravištu radnika.

Bruto plaća je ukupni iznos koji je poslodavac obvezan isplatiti zaposleniku za uloženi

rad i radom postignute rezultate. Cjelovitu bruto-plaću poslodavac ne isplaćuje

zaposleniku jer je zaposlenik obveznik izdvajanja iz bruto-plaće zakonom (Zakon o

mirovinskom osiguranju, NN) propisanog postupka za mirovinsko osiguranje i za

poreze iz plaće. Ta izdvajanja zaposlenik posebnim putem iskorištava za osobne potrebe

(mirovina), a izdvajanjem poreza iz plaće financiraju se javne, lokalne, samoupravne i

zajedničke potrebe, kao što su sigurnost i obrana zemlje, školstvo, sudstvo, pomoć

stradalom stanovništvu i područjima u radu i od elementarnih nepogoda.

Nakon obaveznog izdvajanje određenog postotka doprinosa za mirovinsko osiguranje

(MO), poreza i prireza iz bruto-plaća, dobivena razlika čini neto-plaću koju poduzetnik

isplaćuje zaposleniku. Neto plaća služi zaposleniku za podmirenje životnih potreba. Neto

plaća je novac koji u konačnici poslodavac uplaćuje na tekući ili žiroračun pojedinog

djelatnika. Iznos rada je u biti bruto2, a razlika do neto iznosa se mora podijeliti s

državom.

2.3. Čimbenici koji utječu na visinu plaće

Faktori koji utječu na visinu plaće su: vrijednost poslova na radnom mjestu, radni

doprinos odnosno učinak, tržište (ponuda i potražnja za radom) i pritisak sindikata.

Navedeni faktori utječu različito na pojedine elemente plaće različitim intenzitetom.

Najznačajniji je utjecaj prva četiri faktora, dok ostala dva faktora imaju manji utjecaj na

visinu plaće, a ostvaruju ga preko stimulacija i dodataka na plaću. Općenito ne postoji

pravilo za određivanje visine plaće radnika, jer svaki rad ima svoju vrijednost i cijenu za

što je potrebna i određena osposobljenost radnika, odnosno sa strane poslodavca

određena ekonomska snaga, koja omogućuje isplaćivanje te plaće.

7

Jedan od čimbenika koji utječe na visinu plaće je i stručna sprema, što je prikazano u

tablici 1.

Tablica 1.: Najniže bruto mjesečne plaće u ovisnosti prema složenosti posla i stručnoj

spremi

Skupina složenosti posla Najniža bruto plaća mjesečno u kn ( u apsolutnim svotama)

I. NKV 2.652,99

II. PKV - NSS 2.917,72

III. KV 3.314,23

IV. SSS 3.568,44

V. VKV 4.064,48

VI. VSŠ 4.617,76

VII. VSS 4.926,32

VIII. VSS – Mr. 5.663,67

IX. VSS – Dr. 6.524,19

X. VSS – Dr. spec. 7.019,21

Izvor: Pregled najnižih mjesečnih bruto plaća za potpisnike kolektivnoga ugovora za

obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, Računovodstvo i porezi u praksi, 12/2012., str.

203., http://www.ripup.hr/newDesign/files/RipupInfo.pdf, 25.07.2013.

Navedene plaće se odnose na puno radno vrijeme, odnosno 40 radnih sati tjedno.

Osnovica za plaćanje doprinosa iz i na plaće je svota plaće koja se isplaćuje. Na temelju

plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje radnici ostvaruju pravo na staž i mirovinu.

Budući da su radnici obveznici mirovinskih doprinosa, oni se obustavljaju iz njihovih

plaća i smatraju se njihovim izdatkom te smanjuju poreznu osnovicu. U prilogu rada se

nalazi primjer specifikacije po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna

mirovinska osiguranja.

8

3. POSTUPAK OBRAČUNAVANJA PLAĆE

U ovom dijelu rada analiziran je postupak obračunavanja plaće. Postupak obračunavanja

plaće je kompleksan proces, koji mora zadovoljiti osnovne zakonske odredbe koje

vrijede u tom području. Stoga su u poglavlju analizirane osnovne pozicije u obračunu

plaće i sam postupak obračunavanja plaće.

3.1. Osnovne pozicije u obračunu plaće

Osnovne pozicije u obračunu plaće su obvezni doprinosi za osiguranja, osobni odbitak,

porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. U nastavku će se objasniti svaki od ovih

pojmova i njihov značaj u obračunu plaće.

3.1.1. Obvezni doprinosi za osiguranja

Doprinosi koje je obvezan plaćati poslodavac obračunavaju se na plaću i trošak su

poslodavca. Zbog toga se plaća uvijek dogovara u bruto iznosu koji sadrži obveze

radnika (mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez) i neto plaću.

Djelatnici se obvezno osiguravaju u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Osnova osiguranja za njih kao nositelje djelatnosti se razlikuje od osnove osiguranja

radnika. Za njih se doprinosi obračunavaju na stalne osnovice koje utvrđuju Hrvatski

zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odlukama.

Evidencija o plaćenim doprinosima za njih se vodi u nadležnim Zavodima koji zadužuju

osiguranike na temelju poslanih uplatnica jedanput mjesečno, po kojima su osiguranici

obvezni uplatu obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o

obračunanim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu te isplaćenoj neto plaći, tako

9

zvanu platnu listu (u prilogu broj 2 se nalazi primjer platne liste). Pravilnikom o porezu

na dohodak, određen je osnovni sadržaj isplatne liste i sastavni je dio Pravilnika pod

nazivom Obrazac DNR – dohodak od nesamostalnog rada.

Obrazac ID (izvješće o primicima od nesamostalnog rada) prikazuje plaće, doprinose,

porez i prirez za sve plaće obračunane/isplaćene u pojedinom mjesecu kalendarske

godine (odabir plaća za ispis na pojedinom ID obrascu ovisi o datumima obračuna i

isplate knjiženih obračuna plaća). Za sve isplaćene plaće u mjesecu treba ispostaviti

izvješće Poreznoj upravi.

Istodobno sa isplatom plaće ili ako nema isplate plaće, obvezno treba sastaviti obračun

doprinosa za mirovinska osiguranja (I. i II. stup) te iskazati u Obrascu R-Sm i dostaviti

ga u FINA-u. Obrazac R-Sm je specifikacija po osiguranicima o obračunanim

doprinosima za obvezna osiguranja (Aventin, 2013).

I doprinosi i porezi su obvezna davanja. Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje vrsta

su izravnih poreza te prema tome ulaze u širem smislu u porezni sustav. Oni su temeljni

prihodi kojima se financiraju izdaci za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje

te za zapošljavanje (Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje). Razlika između

doprinosa i poreza je u tom što se doprinosi plaćaju za točno određenu namjenu.

Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici, odnosno

plaći i to (Sirovica, Zuber, 2010., 44):

· doprinosi iz osnovice odnosno iz plaće,

· doprinosi na osnovicu odnosno na plaću.

Važno je naglasiti da je poslodavac obveznik uplate svih doprinosa koje se obračunava

pri obračunu i isplati plaće. Međutim, obveznik doprinosa na plaću je poslodavac, dok je

djelatnik obveznik doprinosa i iz plaće (za mirovinsko osiguranje). Osnovica za obračun

je uvijek plaća, na koju treba obračunati doprinose i kada se ona isplaćuje i kada se zbog

određenih poteškoća ne isplaćuje. Doprinosima iz plaće smatraju se doprinosi za

mirovinsko osiguranje i to (Vinković Kravaica, Ribarić Aidone, 2009., str. 375):

· Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

(I.stup)

10

· Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane

štednje (II.stup)

Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obuhvaća sve

osiguranike te se računa po stopi od 20% na osnovicu i isplaćuje se iz plaće za

osiguranike osigurane samo u I.stupu mirovinskoga osiguranja. Za radnike osigurane u

prvom i drugom stupu mirovinskoga osiguranja, poslodavac obračunava i plaća doprinos

za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopi od 15% i doprinos

za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 5%.

Radnici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetim radnim

mjestima te oni kojima nakon određenih godina života, zbog prirode i težine posla,

fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućuju daljnje uspješno

obavljanje istog posla, ostvaruju pravo na računanje staža sa povećanim trajanjem.

Obveznik isplate doprinosa na plaću je poslodavac ili neka druga osoba koja umjesto

poslodavca isplaćuje plaću. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa

je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.

Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 58 Zakona o

doprinosima i to (Zakon o doprinosima, NN 144/12, članak 57.):

· Doprinos za mirovinsko osiguranje,

· Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

(za osiguranike tog osiguranja),

· Doprinos za zaštitu zdravlja na radu,

· Doprinos za zapošljavanje.

Ovi doprinosi nisu sastavni dio plaće te je poslodavac dužan obračunati ih i uplatiti na

ukupnu svotu bruto plaće. Ukupna stopa doprinosa na plaću iznosi 15,2, a obračunava se

i plaća po radniku i to po slijedećim i stopama (Porezna uprava, 2013.):

· Obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 13% (do 01.svibnja 2013.godine

15%)

11

· Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu po stopi od

0,50%

· Doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,70%

Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu propisano

je pravo Zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu da poslodavcima

korigira stopu posebnoga doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne

bolesti, ovisno o visini izdataka za ozljede na radu i profesionalne bolesti tog poslodavca

u odnosu na prosječnu visinu troškova po osiguraniku, propisanih za granu djelatnosti u

koju je poslodavac razvrstan.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom definiran

je doprinos za zapošljavanje osoba sa invaliditetom plaća se na temelju Zakona o

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Obveznici plaćanja

tog doprinosa su svi poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika. Plaća ga se na

način da doprinos za zapošljavanje koji se plaća po stopi od 1,7% razdvoje na (Zakon o

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, NN 33/05.):

· Doprinos za zapošljavanje koji se obračunava po stopi od 1,6% i

· Poseban doprinos za zapošljavanje osoba sa invaliditetom koji se obračunava

po stopi od 0,1%.

Poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika ili točno 20 radnika plaćaju samo

doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7% (Sirovica, 2011., str. 121). Ukoliko

poslodavac ima obvezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom, a nije zaposlio

odgovarajući broj invalida, tada plaća doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,60%, a

doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom po stopi od 0,20%. (Sirovica,

2011., str. 121)

Važno je također naglasiti da su poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa na plaće

radnika koji se prvi puta zapošljavaju, godinu dana od njihova zapošljavanja. To

pojednostavljeno znači da se poslodavcu koji zaposli pripravnika, odnosno osobu koja

nema prethodnoga radnoga staža smanjuje trošak njegove plaće za 17,2%. (Turković-

Jarža, 2009., str. 218)

12

Osnovica za obračun doprinosa je plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima. Plaća je

dakle primitak u naravi ili novcu, koji poslodavac ili druga osoba umjesto njega plaća

prema propisima o radu, drugim propisima odnosno prema odredbama kolektivnoga

ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, isplaćuje radniku za rad u određenom

mjesecu.

Najniža osnovica za plaćanje doprinosa određuje se prema odredbama Zakona o

doprinosima (NN br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12). Utvrđuje se za svaku

godinu posebno u visini 35% prosječne (bruto) plaće ostvarene kod pravnih osoba u

Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini u razdoblju siječanj-kolovoz. Primjenjuje se od

01. siječnja do 31. prosinca svake godine. Za razdoblje siječanj – kolovoz 2012. godine

(NN br. 128/12 prosjek iznosi 7.867,00 kn. Na taj način utvrđena je i najniža osnovica

za plaćanje doprinosa za 2013. te iznosi 2.753,45 kn (7.867,00 x 0,35). Utvrđivanjem

najniže osnovice za plaćanje doprinosa želi se održati određena razina financiranja

socijalnih osiguranja u zemlji i primjenjuje se za plaćanje doprinosa za određene

kategorije osiguranika, a ne i kao osnovica za utvrđivanje plaće za rad. Osim navedenih

stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje, poslodavac treba za radnike kojima se staž

osiguranja priznaje u povećanom trajanju (beneficirani radni staž) isplaćivati još i

povećani doprinos na plaće na istu osnovicu kao redovne doprinose.

Osim plaće u osnovicu se uračunavaju i svi drugi primici koji su u poreznom smislu

izjednačeni s isplatom plaće. Takvim primicima smatra se: (Sirovica, Zuber, 2010., str.

11)

· primitke na temelju naknada potpora, nagrada ili otpremnina

· premije osiguranja

· bonuse za postignute rezultate u radu i slične primitke.

Doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plaće obračunavaju se pojedinačno, za svakoga

radnika i to pri obračunu plaće odnosno drugih primitaka koji su u poreznom smislu

izjednačeni sa plaćom, a isplaćuju se radnicima. Doprinosi na osnovicu mogu se

obračunavati zajedno za sve radnike , na osnovicu koju čini svota ukupno isplaćenih

bruto plaća i ostalih primitaka. Slijedeća tablica prikazuje kretanje stopa doprinosa u

promatranom periodu.

13

Jednako tako, Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna

osiguranja za 2013. godinu (Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za

obvezna osiguranja za 2013. godinu, NN, 132/12) je također određena najniža i najviša

osnovica za doprinose koje treba uvažiti prilikom obračuna plaće.

Najniža osnovica za doprinose se određuje za svaku godinu posebno u visini 35%

prosječne bruto plaće ostvarene kod pravnih osoba. Taj iznos određen je za 2013.godinu

u iznosu 2753,45 kn. Najviša osnovica za doprinose se računa kao umnožak prosječne

plaće i koeficijenta 6,00 te je za 2013.godinu iznosila 47.202,00 kn (Naredba o iznosima

osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2013. godinu, 2013.).

Doprinosi dospijevaju na naplatu danom isplate plaće, odnosno drugih primitaka od

nesamostalnog rada. Ako redovita plaća po osnovi koje radnik stječe prava iz socijalnih

osiguranja nije isplaćena u mjesecu za prethodni mjesec, doprinose treba obračunati na tu

plaću i uplatiti najkasnije do kraja tog mjeseca.

3.1.2. Pojam osobnog odbitka

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak podlegao je i osobni odbitak koji predstavlja

najznačajniju odbitnu stavku prilikom određivanja poreza na dohodak. Načelo

pravednosti zaslužno je za primjenu stajališta da ne treba oporezivati dohodak koji služi

za pokrivanje egzistencijalnog minimuma. Stoga ima neoporezivih dijelova dohotka koji

se nazivaju osobnim odbicima.

Osobni odbitak se smatra onim dijelom dohotka koji nikako ne smije biti podložan

oporezivanju jer predstavlja minimum potreban za životnu egzistenciju. Osobni odbitak,

to jest iznos istoga se razlikuje u ovisnosti o broju uzdržavanih članova, o kojima osoba,

koja ostvaruje dohodak, skrbi (Jelčić, 2001.,str. 236.).

U hrvatskome zakonodavnome sustavu, rezidentima zemlje se prema prijašnjem

poreznome sustavu obračunavao ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjen za osnovni

osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se

utvrđuje porez. (Kordić, 2011., str.13.). Uz osnovni osobni odbitak do 30. lipnja

14

2010.godine, porezni obveznici su mogli koristiti i dodatni osobni odbitak u iznosu od

maksimalno 12.000 kuna godišnje (Šimurina et al., 2012., str.146.).

Posljednje izmjene Zakona o porezu na dohodak koje se stupile na snagu 01.ožujka

2012. godine dovele su do izmijenjenoga iznosa obračunatoga osobnoga odbitka. Tako

se osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka koji se priznaje poreznome obvezniku na

mjesečnoj razini, iznosi 2.200 kuna za zaposlene osobe što s obračunava u fiksnome

iznosu, dok se za umirovljenike obračunava maksimalno 3.400 kuna. Iznos osobnoga

odbitka ovisi o trenutnoj gospodarskoj situaciji u zemlji (Šimurina et al., 2012., str.149.).

Niže prikazana tablica 2 pokazuje sustav osobnoga odbitka koji je na snazi od 1.ožujka

2012.godine.

Tablica 2.: Osobni odbitak od 01. ožujka 2012.godine

Osobni odbitak Faktor Mjesečna svota izvan područja od posebne državne skrbi

Osnovni osobni odbitak 1 2.200,00

Osnovi odbitak umirovljenika Minimalno 2.200,00

maksimalno 3.400, 00

Uzdržavani članovi uže obitelji i bivši bračni drug za kojega se

plaća alimentacija

0,5 1.100,00

Prvo dijete 0,5 1.100,00

Drugo dijete 0,7 1.540,00

Treće dijete 1 2.200,00

Četvrto dijete 1,4 3.080,00

Peto dijete 1,9 3.300,00

Porezni obveznik i uzdržavani član uže obitelji ako su osobe

sa invaliditetom

0,3 660,00

Porezni obveznik i svaki

uzdržavani član obitelji i svako dijete ako su osobe kojima je

utvrđena 100%invalidnost

1 2.200,00

Izvor: Porezna uprava RH, 2012. Osobni odbitak od 01.ožujka 2012.godine

Iznos osnovnoga osobnoga odbitka se razlikuje na područjima od posebne državne skrbi,

gdje osobni odbitak iznosi 3.840,00 kuna za poreznoga obveznika odnosno sukladno

tome i druge iznose odbitaka primjenjujući propisane faktore. Također, ukoliko porezno

obveznik uzdržava više od petero djece, metodologija izračuna odbitka je također

zakonski propisana. Za svako daljnje dijete (šesto, sedmo,…) faktor osnovnoga osobnog

15

odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema

faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete (Porezna uprava).

Iznosi osobnog odbitka razlikuje se i u još nekolicini specifičnih slučajeva, poput

uzdržavanja, invaliditeta, ...

Također, u Zakonu o porezu na dohodak stoji da se razlikuje osobni odbitak rezidenta i

nerezidenta. U pravilu nerezidenti obračunavaju osobni odbitak za nerezidente.

Rezidentima se osobni odbitak može uvećati a kupnju ili gradnju prvog stambenog

prostora na području zemlje za potrebe njihovog trajnog stanovanja (Zakon o porezu na

dohodak, 2012., čl.36). Niz je drugih mogućnosti povećanja osobnoga odbitka, koje su

sukladne Zakonu o porezu na dohodak, a koje se prilikom prijave godišnjega poreza na

dohodak, oduzimaju od dohotka tek po odbitku osnovnih odbitaka. Sukladno Zakonu o

porez na dohodak, razlikuje se osobni odbitak rezidenata i nerezidenata, definiran

također stavkama o osobnome odbitku u spomenutome Zakonu.

3.1.3. Porez na dohodak

Porez na dohodak radnika se uplaćuje u korist računa grada/općine prema prebivalištu

poreznog obveznika, a prema tome se uplaćuje i prirez na porez po stopi koju propisuje

grad ili općina, za porezne obveznike koji imaju prebivalište, odnosno, uobičajeno

boravište na području toga grada ili općine. Prirez se plaća prema Poreznoj kartici koju

izdaje ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika.

Iznos poreza na dohodak određuje se oporezivanjem oporezivoga dijela dohotka

odgovarajućim progresivnim stopama poreza na dohodak. Postoje tri dohodovna razreda

u ovisnosti o kojima se određuje iznos poreza na dohodak. Viši porezni razred

karakteriziraju i više stope poreza na dohodak, koje stoga progresivno rastu. Prema

posljednjim izmjenama, porezni razredi i njima pripadajuće stope navedene su u niže

prikazanoj tablici 3.

16

Tablica 3.: Dohodovni razredi i pripadajuće porezne stope

Mjesečna porezna osnovica do 29.02.2012.

Mjesečna porezna osnovica od 01.03.2012.

Porezna stopa

Do 3.600,00 kn Do 2.200,00 kn 12%

Od 3.600,00-10.800,00kn Od 2.200,00-8.800,00 kn 25%

Iznad 10.800,00 kn Iznad 8.800,00 kn 40%

Izvor: izrada studenta prema Kordić, 2011., str.131.

Posljednje izmjene Zakona o porezu na dohodak donijele su izmjene glede obuhvata

poreznih razreda te poreznih te poreznih stopa koje se odnose na iste. Porezne stope do

30.lipnja 2010.godine iznosile su 15%, 25%, 35% i 45%. Izmjenom Zakona o porezu na

dohodak koji je stupio na snagu 01.srpnja 2010.godine porezne stope koje se primjenjuju

su 12%, 25% i 40% (Šimurina et al., 2012., str. 146.). Uz navedene izmjene došlo je do

znatnih promjena u povećanju ravnopravnosti fizičkih osoba koja je ostvarena

promjenom postojećega i primjenjivanoga osnovnoga osobnoga odbitka, o čemu je više

riječi u daljnjem tekstu.

3.1.4. Prirez porezu na dohodak

Na obračunani iznos poreza na dohodak, obračunava se prirez porezu na dohodak, ako je

propisan za općinu odnosno grad u kojem porezni obveznik ima prebivalište ili

uobičajeno boravište.. Prirez porezu na dohodak ubraja se u prihode jedinice lokalne

samouprave i služi za njihovo financiranje. Općina, odnosno grad mogu obveznicima

poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak

prema slijedećim stopama (Porezna uprava, 2013.):

· općina po stopi do 10%,

· grad s manje od 30000 stanovnika po stopi do 12%,

· grad sa više od 30.000 stanovnika po stopi do 15%,

· Grad Zagreb po stopi od 30%.

17

Tako primjerice, grad Rijeka ima prirez porezu na dohodak po stopi od 12%, grad

Zagreb od 18%, a gradovi Poreč i Zadar ne obračunavaju prirez porezu na dohodak

(Porezna uprava, 2013.).

Prirez porezu na dohodak je prihod grada odnosno općine. Obvezu plaćanja prireza

uređuju pojedini gradovi i općine odlukom a na temelju Zakona o financiranju lokalne

(regionalne) samouprave. Odlukama se uređuju stope po kojima se obračunava prirez.

Osnovica na koju se plaća prirez je porez na dohodak poreznoga obveznika. Obveznici

plaćanja prireza su osobe koje ostvaruju dohodak a imaju prebivalište odnosno

uobičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala plaćanje prireza.

Prema Općem poreznom zakonu prebivalištem se smatra mjesto gdje osoba ima stan u

vlasništvu ili posjedu neprekidno manje od 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske

godine, s tim da boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici

Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za

oporezivanje utvrđuje s prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznoga obveznika

samca prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema mjestu iz kojega pretežito

odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Uobičajeno boravište u smislu istoga Zakona ima porezni obveznik u onom mjestu u

kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom

mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem se

smatra stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju najmanje 183 dana u jednoj ili

dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenoga boravišta nisu bitni kratkotrajni

prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Ako je osoba samac ili osoba koja zajedno s obitelji ima uobičajeno boravište u nekom

mjestu u kojem zapravo živi trajno, a prebivalište u nekom mjestu na adresi na koju glasi

njegova osobna iskaznica, obvezna je plaćati prirez prema mjestu uobičajenoga

boravišta, odnosno mjestu gdje u pravilu živi, bez obzira na to na koju mu je adresu

iskazana osobna iskaznica. Prirez se uvijek plaća na obračunatu stopu poreza na

dohodak, naravno ako je ta obveza propisana.

18

3.2. Postupak obračunavanja plaće

Obračun i isplata plaća i naknada zaposlenima utvrđena je Zakonom o porezu na

dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, Zakonom o poreznim doprinosima te

podzakonskim aktima koji se odnose na obvezne doprinose. Iz navedenog proizlazi da

obveznici poreza na dohodak odnosno obrtnici, slobodna zanimanja i djelatnost

poljoprivrede i šumarstva nemaju pravo na isplatu plaće za svoj rad. Kada se radi o

samostalnim djelatnostima dohodak se ostvaruje obavljanjem samostalne djelatnosti i

slobodnim raspolaganjem gotovine i novca na žiro-računu za vlastite potrebe.

Obvezni doprinosi (obvezni doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za mirovinsko

osiguranje i doprinos za zdravstveno osiguranje za ozljede na radu) se plaća mjesečno na

temelju rješenja Porezne uprave. Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se u

obliku mjesečnih predujmova odnosno na temelju rješenja Porezne uprave, ako postoje

kakve razlike po podnijetoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Doprinosi koji se obračunavaju iz plaće umanjuju bruto plaću radnika čime se dobiva

iznos od kojeg se oduzimaju osobni odbici i dobiva osnovica za oporezivanje na koju se

plaća porez na dohodak.

Plaće kao primitak od nesamostalnog rada, određene su propisima iz radnog, socijalnog i

poreznog prava. Svaki obračun i isplata plaće zaposleniku sustavan je i složen postupak.

Osim samog obračuna, neizostavno je po svakom obračunu ispostaviti propisana izvješća

radi evidencije mirovinskog staža, prava iz zdravstvenog osiguranja i poreznih obveza.

Obračun isplaćene plaće sadrži:

1. Podatke o poslodavcu: za pravnu osobu: tvrtku, OIB i žiro-račun

2. Podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se

plaća odnosno naknada plaće isplaćuje putem banke,

3. Razdoblje odnosno mjesec za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje

4. Podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te

iznos plaće po tim osnovama ili podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na

naknadu plaće i iznos te naknade.

19

Rokovi za isplatu plaće dospijevaju jednako kao i plaća, za sve naknade koje radniku

isplaćuje poslodavac, dok za ostale naknade koje mu isplaćuju na teret državnih

institucija nije određen rok za isplatu naknade plaće.

Dospijeće poreza i doprinosa dospijeva istovremeno s isplatom plaće, prema Zakonu o

doprinosima istovremeno s plaćom, no ako se plaća ili dio plaće nije isplaćen, tada do

posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obračun plaće podrazumijeva raspodjelu ukupnoga primitka radnika i davanja

poslodavca na obvezna davanja i plaću. Kod obračuna plaće potrebno je spomenuti dvije

izrazito važne kategorije: bruto plaću i neto plaću. Bruto plaća iznos na koji se

obračunava mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Bruto

plaća je novčani iznos obveze poslodavca prema zaposlenima za sat, tjedan ili mjesec

rada te predstavlja trošak poslodavca. S obračunskog troškovnog aspekta, bruto plaće u

poduzećima su direktni trošak. Neto plaća je novac koji radnik u stvarnom iznosu prima

ili gotovinski ili bezgotovinski. Obračunom plaće utvrđuje se ukupan trošak plaće koji

poslodavac ima za pojedinog radnika, a njega čini trošak bruto plaće i doprinosi na

plaću.

Plaća se najčešće i u pravilu ugovara i određuje u bruto svoti kako je propisano Zakonom

o radu. Zakonom o doprinosima uređeno je da je mjesečna osnovica za obračun

doprinosa plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na

dohodak, što ga poslodavac.

Slijedeća tablica 4 prikazuje shemu obračuna plaće.

20

Tablica 4.: Shematski prikaz obračuna plaće

PLAĆA

DOPRINOSI ZA MIO

I.stup – 15%

II.stup – 5%

DOHODAK (1-2)

Osobni odbitak (2.200*koef.osobnog odbitka)

POREZNA OSNOVICA (3-4)

Porez na dohodak

12% na iznos do 2.200

Porez na dohodak

25% (na razliku od 2.200)

Porez na dohodak 40% (na razliku od 8.800 do

visine porezne osnovice koja prelazi taj iznos)

UKUPNO POREZ (6+7+8)

UKUPNO PRIREZ (9*stopa prireza)

NETO PLAĆA (3-9-10)

DOPRINOSI NA PLAĆU

Doprinos za ZO (1*13%)

Doprinos za zaštitu na radu (1*0,5%) Doprinos za zapošljavanje (1*1,7%)

UKUPNO TROŠAK PLAĆE (1+12)

Izvor: Obrada autorice prema Zakonu o porezu na dohodak, NN 177/04, 73/08, 80/10 ,

114/11, 22/12, 144/12 , čl.6, č.8., i čl.36.

Tablica pokazuje cjelokupan proces obračunavanja plaće, odnosno postupak kojim se od

ugovorene bruto plaće izračunavaju potrebna davanja i odbitci te kojim se dolazi do

konačnoga iznosa neto plaće koja se isplaćuje zaposleniku, odnosno ukupnoga troška

plaće kojega snosi poslodavac. Oduzimanjem odbitka od dohotka dobije se oporeziva

osnovica, na koju se obračunava porez na dohodak. U ovisnosti u kojem poreznom

razredu se radnik nalazi prema svojem oporezivom dohotku, računa se pripadajući porez.

21

Na porez se obračunava prirez porezu na dohodak prema odgovarajućoj stopi. Ukupan

obračunati porez i prirez se oduzima od dohotka, te se dobije neto plaća, koja se isplaćuje

djelatniku.

U skladu sa prethodno teoretski interpretiranim pozicijama koje se koriste prilikom

obračuna plaća, razumljiv je ovakav način obračunavanja. Prikazani obračun plaće je

univerzalni način obračuna plaća. Za potrebe ovoga završnoga rada prikazan je obračun

plaće na praktičnom primjeru. Prilikom obračunavanja plaće poslodavac dakle treba

obratiti pažnju na izdvajanje svih obveznih davanja iz plaće te radniku isplatiti

odgovarajuću neto plaću koja mu pripada. Jednako tako, poslodavac je dužan poštovati

rokove plaćanja doprinosa, kako bi spriječio moguće probleme.

Po obračunu doprinosa iz plaće, utvrđuje se dohodak zaposlenika. Dohodak je razlika

između primitaka i izdataka nastalih u jednom poreznom razdoblju. Dohodak se dobije

na način da se od bruto plaće oduzme iznos obračunatih doprinosa iz plaće. Dohodak čini

neoporezivi dio i oporeziva osnovica. Neoporezivi dio se dobije kao zbroj osnovnoga

osobnoga odbitka i ostalih odbitaka, sukladno specifičnostima samoga radnika.

22

4. TROŠKOVI OSOBLJA U PODUZEĆU KTD IVANJ d.o.o.

Ovisno o vrsti djelatnosti kojom se poduzeće bavi, odabire se i stvara prikladn struktura

zaposlenika. Koliko će zaposlenik biti plaćen ovisi o njegovim zaduženjima i poslu koji

obavlja ali i o kvalifikacijama koje posjeduje. U ovom poglavlju su obrađeni troškovi

osoblja u poduzeću KTD Ivanj d.o.o., navedene su osnovne značajke poduzeća KTD

Ivanj, Analiza kretanja troškova osoblja KTD Ivanj i Analiza strukture troškova.

4.1. Osnovne značajke poduzeća KTD IVANJ d.o.o.

Naziva KTD Ivanj d.o.o. akronim je od izraza Komunalno trgovačko društvo Ivanj.

Komunalno trgovačko društvo je osnovano 06.12.1995., a članovi/osnivači su : Grad

Novi Vinodolski i Vinodolska općina. Komunalno trgovačko društvo IVANJ d.o.o. je

poduzeće koje se sastoji od pet Poslovnih jedinica: PJ «Čistoća», PJ «Parkovi i javne

površine», PJ «Groblja i pogrebne usluge», PJ «Zajedničke službe» i PJ «Odvodnja i

Parking». Bavi se preuzimanjem, transportom i zbrinjavanjem komunalnog / kućnog

otpada s područja grada Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske. Također upravlja

odlagalištem neopasnog otpada na čijem tijelu se odlaže otpad s područja Grada Novog

Vinodolskog, općine Vinodolske i Grada Crikvenice. Bavi se održavanjem i čišćenjem

javnih i zelenih površina na području Grada Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske,

održavanjem čistoće pomorskog dobra – plaža u Novom Vinodolskom, Povilama,

Klenovici i Smokvici, vrši projektiranje, izvođenje i održavanje zelenih površina, te

postavljanje automatskog navodnjavanja. Komunalno trgovačko društvo „IVANJ“ d.o.o.

na dan 31.05.2013. godine ima 70 zaposlenih djelatnika.

U nastavku je prikazana tablica 5 sa aktivnom bilance poduzeća KTD Ivanj d.o.o. na dan

31.12.2012.

23

Tablica 5.: Bilanca KTD Ivanj d.o.o. 31.12.2012.

01.01.2012 31.12.2012.

Kn Kn

AKTIVA

A. DUGOTRAJNA IMOVINA 23.824.100,13 25.592.636,86

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 526.374,07 311.033,25

1. u pripremi 2.120,00 2.120,00

2. ostala nematerijalna imovina 524.254,07 308.913,25

II. MATERIJALNA IMOVINA 23.297.726,06 25.281.603,61

1. zemljište 1.288.119,90 1.288.119,90

2. građevinski objekti 21.418.329,48 20.336.535,59

3. postrojenja i oprema 36.563,00 86.542,41

4. alati,pogonski invent.i transp.im 234.156,16 184.640,16

5. materijalna imovina u pripremi 61.520,65 3.200.654,00

6. potraživanja za jamčevinu-leasing. 259.036,87 185.111,55

B. KRATKOTRAJNA IMOVINA 12.802.769,81 12.682.650,64

I. ZALIHE 213.609,77 143.997,79

1. sirovine i materijal 90.066,35 76.923,65

2. gotovi proizvodi 29.667,42 14.833,70

3. trgovačka roba 93.876,00 52.240,44

4. ostala imovina namj. prodaji

II. POTRAŽIVANJA 12.525.886,48 12.149.291,80

1. potraživanja od kupaca 12.175.615,30 9.248.368,19

2. potr.od zaposlenika i čl.poduz. 3.469,84 16.646,86

3. potraž.od države i dr.institucija 335.177,24 975.745,85

4. ostala potraživanja 11.624,10 1.908.530,90

III. KRATKOTRAJNA FIN.IMOVINA 779,36 0,00

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 62.494,20 389.361,05

C. UKUPNA AKTIVA(A.+B.) 36.626.869,94 38.275.287,50

Izvor: Podaci KTD Ivanj d.o.o.

U bilanci je vidljivo su se aktiva i pasiva povećale sa 36.626.869 kn na 38.275.278 kn u

odnosu na 2011. godinu. Povećanje aktive poduzeća rezultat je nabavke postrojenja i

opreme potrebnih za obavljanje poslova koja je izvršen u 2012.godini. Sredstva su

kupljen posredstvom kredita banke, čime je povećana pasiva, i bilanca uravnotežena.

24

Izvještaj ili račun dobiti i gubitka izvještaj je koji najjasnije pokazuje uspješnost

poslovanja poduzeća u promatranom periodu. Sljedeća tablica 6 prikazuje račun dobiti i

gubitka KTD Ivanj za 2012. godinu.

Tablica 6.: Račun dobiti i gubitka KTD Ivanj d.o.o. 31.12.2012. .godini

Naziv pozicije AOP

oznaka

Rbr.

bilješke

Prethodna

godina

Tekuća godina

1 2 3 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 19.477.755 18.179.141

1. Prihodi od prodaje 112 26. 14.472.644 14.064.641

2. Ostali poslovni prihodi 113 27. 5.005.111 4.114.500

II. POSLOVNI RASHODI

(115+116+120+124+125+126+129+130)

114 19.177.360 17.582.332

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih

proizvoda

115

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 4.951.456 4.952.310

a) Troškovi sirovina i materijala 117 29. 2.257.678 2.293.267

b) Troškovi prodane robe 118 30. 506.411 296.560

c) Ostali vanjski troškovi 119 31. 2.187.367 2.362.483

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 32. 5.815.353 6.052.417

a) Neto plaće i nadnice 121 3.615.252 3.818.241

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 1.346.653 1.407.345

c) Doprinosi na plaće 123 853.448 826.831

4. Amortizacija 124 33. 2.267.684 1.800.295

5. Ostali troškovi 125 34. 1.325.426 1.183.340

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 35. 4.095.467 3.410.328

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 128 35. 4.095.467 3.410.328

7. Rezerviranja 129

8. Ostali poslovni rashodi 130 36. 721.974 183.642

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 471.120 169.296

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s

povezanim poduzetnicima

132

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s

nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

133 28. 471.120 169.296

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

134

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 135

5. Ostali financijski prihodi 136

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 37. 616.614 337.390

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

138

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama

139 37. 616.614 337.390

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 140

25

4. Ostali financijski rashodi 141

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 142

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

143

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 146 19.948.875 18.348.437

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 19.793.974 17.919.722

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-

147)

148 154.901 428.715

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 154.901 428.715

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 0 0

XII. POREZ NA DOBIT 151 95.743 127.281

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 59.158 301.434

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 59.158 301.434

2. Gubitak razdoblja (151-148) 154 0 0

Izvor: Podaci KTD Ivanj

Tablica pokazuje Račun dobiti i gubitka poduzeća KTD Ivanj za promatrano razdoblje.

Usporede li se vrijednosti ostvarenih prihoda i rashoda u 2012.godini u odnosu na

2011.godinu može se zaključiti kako su se prihodi poduzećau 2012.godini smanjili za

gotovo 9% u odnosu na vrijednosti prihoda u 2011.godini. I rashodi su se u 2012.godini

smanjili za gotovo 10% u odnosu na rashode ostvarene u 2011.godini. Po toj osnovi

račun dobiti i gubitka prikazuje da je 2012. godine ostvarena dobit od 301.434 kn, što je

za gotovo 400% veća dobit nego u prethodnom razdoblju. Troškovi osoblja su u 2012.

godini iznosili 6.052.417 kn, što je za 4% više nego u 2011.godini. Troškovi osoblja u

2012.godini činili su udio od 34,4% u ukupnim rashodima (dok je u 2011.godini taj udio

iznosio 30%). Udio troškova osoblja u ukupnim rashodima poduzeća u 2012. godini

iznosio je 33,78% . Troškovi osoblja su najznačajnija stavka u ukupnim rashodima koji

se javljaju u poslovanju poduzeća KTD Ivanj d.o.o.

4.2. Analiza kretanja troškova osoblja KTD IVANJ d.o.o.

Rukovoditelji PJ najkasnije do 5.-tog u mjesecu dostavljaju Referentu obračuna plaća

listu s odrađenim satima rada za prethodni mjesec. U tim obračunatim satima

evidentirani su redovan rad, prekovremeni, blagdan, godišnji odmor, plaćeni dopust,

26

bolovanje, rad u drugoj smjeni, rad nedjeljom, pripravnost i druga primanja. Troškovi

prijevoza također su evidentirani za pojedinog djelatnika.

Zatim slijedi obrada podataka tj. izračun bruto i neto plaće za pojedinog djelatnika.

U bruto izračun ubrajajmo redovni rad, blagdan, prekovremeni rad, bolovanje 70% na

teret poduzeća ili HZZO-a ako je bilo u tom mjesecu stimulaciju ili destimulaciju ako je

odobrena od strane direktora.

Na taj bruto iznos obračunaju se doprinosi iz plaće i što umanji bruto iznos za 20% te se

dobiva dohodak iz kojeg se obračunavaju osobni odbitak te porez i prirez. Nakon tih

odbitaka konačno se dobiva neto iznos za isplatu. Ako je djelatnik imao troškove

prijevoza u obračunskom razdoblju, to mu također povećava neto isplatu na računu. Ako

djelatnik ima kakav kredit, osiguranje, ovrhu na plaću ili uplaćuje kakvu članarinu odbija

mu se od neto iznosa za isplatu što dodatno umanjuje neto iznos (Prilog 1, Prilog 2,

Prilog 3, Prilog 4, Prilog 5, Prilog 6).

Osim redovnog mjesečnog rada, u obračunu plaće kod pojedinih djelatnika koji su na

bolovanju obračunava se naknada za bolovanje na temelju Izvješća o bolovanju koje je

djelatnik obvezan donijeti prije obračuna kako bi imao dokaz o privremenoj

nesposobnosti za rad i razlogu izostanka s posla P (Prilog 7).

Bolovanje na teret poduzeća obračunava se 42 dana od dana početka bolovanja i uzima

se 70% osnovice , što daje konačni iznos za isplatu (Prilog 8).

Bolovanje na teret Fonda obračunava se od 43. dana s tim da se 70% od bruto osnovice

uzima u izračun za prvih 6 mjeseci od dana početka bolovanja dok se nakon 6 mjeseci

bolovanja obračunava 80% od bruto osnovice. Važno je napomenuti da se u Potvrdi o

plaći dostavljaju podaci obračuna koji Fonda refundira poduzeću (Prilog 9, Prilog 10,

Prilog 11).

Isplate stimulacije i destimulacije koje se isplaćuju na zahtjev rukovoditelja poslovne

jedinice, ali isključivo po odobrenju direktora, te povećavaju, odnosno umanjuju bruto

iznos (Prilog 12, Prilog 13, Prilog 14).

27

Nakon izračuna, uplate se uplaćuju na račune djelatnika, tako da se za svaku banku

napiše popis djelatnika, iznos, te broj računa kako bi se isplata mogla izvršiti. To se

naziva „Spisak za banku“ (Prilog 15).

Kada je obračun gotov, virmani plaće potpisani od strane direktora, pripremi se R-SM

obrazac o obračunatim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, na kojem se

iskazuje iznos obračunate plaće i doprinosi za mirovinska osiguranja. RS-M obrazac

također potpisuje direktor i taj se obrazac nosi na Finu zajedno s virmanima plaće (Prilog

16).

Nakon odrađene isplate , sve podatke vezane za obračun plaće, dostavljaju se Poreznoj

upravi,putem Obrasca ID-koji predstavlja izvješće o primicima od nesamostalnog rada,

porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja, najkasnije do 15.-

tog u mjesecu (Prilog 17).

Poslije svih izračuna, obrade, isplate te podmirenja obaveza prema zaposlenicima i

dostavljanja podataka bankama, Fini te Poreznoj Upravi, slijedi knjiženje plaća. U

uslužnim djelatnostima plaće terete troškove u trenutku isplate (Prilog 18).

Iz navedenih isplatnih lista vidljivo je da se liste razlikuju po koeficijentima to jest,

osnovici za obračun.

4.3. Analiza strukture troškova osoblja

U KTD-u „Ivanj“ d.o.o. prema registru radnih mjesta i opisa grupe poslova radna mjesta

dijelimo po grupama i koeficijentima složenosti, pa tako imamo:

1. Grupa br.01 - poslovi koja zahtijevaju jednostavan rutinski rad bez

posebnog obrazovanje, bod od 1,00 do 1,20.

2. Grupa br.02. - manje složeni poslovi i zadatci ,odnosno rad s pomoću

jednostavnih sredstava za rad,koeficijenti od 1,30 do 1,45.

3. Grupa br.03. - manje složeni poslovi uz povremenu pojavu novih , koeficijent

od 1,50 do 1,70.

28

4. Grupa br.04. - poslovi koji zahtijevaju teoretsko i praktično znanje uz nužnu

suradnju i konzultacije s koeficijentima od 1,85 do 2,10.

5. Grupa br.05. - poslovi koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja uz

izraženu sposobnost timskog rada s koeficijentima od 2,20 do 2,35.

6. Grupa br.06. - poslovi koji zahtijevaju sposobnost upravljanja procesom uz

samostalnost donošenja odluka uz nužno znanje i suradnju ,koeficijenti od

2,55 do 2,70.

7. Grupa br.07. - za poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja

uz samostalnost i organizacijske sposobnosti u vođenju s koeficijentima od

2,70 do 2,85.

8. Grupa br.08. - složeni poslovi koji zahtijevaju kreativnost i inicijativu

djelatnika, zato imaju i veći bod od 3,20.

9. Grupa br.09. - za ovu grupu poslova nužna su dodatna specijalistička zvanja.

Koeficijenti od 3,40 do 4,00. Rukovoditelji PJ, te kontrolor poslovanja

tvrtke.

10. Grupa br.10. - podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim

značajem, pa zato koeficijenti i jesu od 4,20 do 4,60.

U obradi obračuna plaće uzima se bruto osnovica za koeficijent složenosti poslova od

2.425,00 kn koja je utvrđena na sjednici Nadzornog odbora i primjenjuje se od 01.lipnja

2009.

Postojeći broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura nisu optimalni. Proces modernizacije

u smislu tehnološkog razvoja postavlja jasne kadrovske potrebe. Novi organizacijski

ustroj i sistematizacija radnih mjesta precizno će odrediti buduće potrebe i sigurno će

zahtijevati izmijenjenu kvalifikacijsku strukturu koja mora podržavati veću efikasnost

poslovanja i bolje iskorištenje resursa. Tablica 7 prikazuje kretanje troškova u KTD

Ivanj.

29

Tablica 7.: Kretanje troškova u KTD Ivanj

Trošak (2012.godina) Iznos

Materijalni troškovi 2.293.266,59

Ostali vanjski troškovi 2.362.483,41

Troškovi osoblja – plaće 6.052.417,16

Amortizacija 1.800.294,59

Vrijednosno usklađenje dugotrajne i

kratkotrajne imovine 3.410.327,69

Ostali troškovi poslovanja 1.183.339,87

Financijski rashodi 337.389,68

Ostali poslovni rashodi 183.642,79

UKUPNO 17.623.161,78

Izvor: Podaci KTD Ivanj

Kao što je analizom računa dobiti i gubitka već pokazano, troškovi osoblja u poduzeću

KTD Ivanj d.o.o. iznose visokih 6.052.417,16 kn što je najveći iznos u promatranim

troškovima poslovanja.

Graf 1.: Struktura troškova u KTD Ivanj 2012. godine.

Materijalni troškovi

Ostali vanjski troškovi

Troškovi osoblja - plaće

Amortizacija

Vrijednosno usklađenje

dugotrajne i kratkotrajne imovine

Ostali troškovi poslovanja

Financijski rashodi

Ostali poslovni rashodi

Izvor: Podaci KTD Ivanj

30

Troškovi plaća u KTD Ivanj iznose 34% u ukupnim troškovima poduzeća. S obzirom na

prirodu djelatnosti poduzeće u poslovanju i obavljanju aktivnosti više koristi utrošak rada

nego utrošak sirovina i materijala. Obavljajući poslove amortizira se oprema i strojevi

koji se koriste te se povećavaju troškovi osoblja. Stoga je trošak osoblja najveća stavka u

ukupnim troškovima poslovanja poduzeća.

5. OBRAČUNAVANJE PLAĆE U PODUZEĆU KTD IVANJ d.o.o.

Kroz peto poglavlje će se prikazati obračunavanje plaće u poduzeću KTD Ivanj d.o.o.

Objašnjen je obračun plaće na mjesečnoj razini, obračun plaće na godišnjoj razini

prikazivanje obračunatih doprinosa.

5.1. Obračun plaće na mjesečnoj razini

Obračun i isplata plaća i naknada zaposlenima utvrđena je Zakonom o porezu na

dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, Zakonom o poreznim doprinosima te

podzakonskim aktima koji se odnose na obvezne doprinose. Bruto plaća je iznos kojega

se plaća zaposleniku za redovan rad na temelju ugovora o radu. Služi kao osnovica za

izračunavanje doprinosa iz bruto plaće. Propisana minimalna bruto plaća iznosi 2.814,00

kn. Doprinosi na bruto plaću uključuju: 1. obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje

(13% od bruto plaće (do 01.svibnja 2012.godine 15%)), 2. posebne doprinose za

zdravstveno osiguranje za ozljede na radu (0,5% od bruto plaće) i 3. doprinose za

zapošljavanje (1,7% od bruto plaće). Navedeni doprinosi su dužnost i trošak svakog

poslodavca, i nemaju utjecaj na iznos neto plaće koju primaju zaposlenici.

U nastavku je prikazan obračun plaće zaposlenika KTD Ivanj d.o.o.. Radnik radi u

punom radnom vremenu, samac je te nema nikakvih drugih opterećenja na plaću ili iz

plaće. Prilikom obračuna plaće u 2012.godini došlo je do izmjena u ožujku 2012.godine,

kada je osobni odbitak sa nekadašnjih 1.800,00 kuna porastao na 2.200, 00 kuna, što je

samim time i promijenilo iznose isplaćenih poreza i prireza te same plaće. Također,

31

potrebno je obratiti pažnju na stopu obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje koji

do svibnja 2012.godine iznose 15%.

Promjena koja se dogodila u ožujku 2013.godine, utjecala je jedino na radnikov boljitak.

Naime poslodavac i dalje isplaćuje jednak iznos bruto plaće, dok radnik s obzirom da se

neoporezivi dio dohotka, osobni odbitak povećao sa 1.800, 00 na 2.200,00, plaća manje

poreza, točnije veći iznos mu ostaje za isplatu u okviru neto plaće. Tablica 8 prikazuje

obračun plaće zaposlenika KTD Ivanj.

Tablica 8.: Obračun plaće zaposlenika KTD Ivanj d.o.o.

REDNI

BROJ

OPIS POZICIJE IZNOS

1 Bruto plaća 3.300

2 Doprinosi iz plaće 20,00 % (1*20%)

660

a) za MIO I.stup 15% 495

b) za MIO II.stup 5% 165

3 Dohodak - (1 - 2) 2.640

4 Neoporezivi dio dohotka 2.200

a) osobni odbitak 2.200

5 Porezna osnovica - (3 - 4) 440

a) Porez po stopi od 12% 52,8

b) Porez po stopi od 25% 0

c) Porez po stopi od 40% 0

6 Porez na dohodak - ukupno 52,8

7 Prirez- stopa 12% (0,12*6) 6,34

8 UKUPNO POREZ I PRIREZ

(6+7)

59,14

9 Neto plaća (3 - 8) 2.580,86

10 DOPRINOSI NA PLAĆU (11+12+13)

501,6

11 Za zdravstveno osiguranje

13,00%

429

12 Doprinos za zaštitu na radu 0,5% 16,5

13 Doprinos za zapošljavanje 1,7% 56,1

14 UKUPNO TROŠAK PLAĆE (1+10)

3.801,60

Izvor: izrada autorice

32

Radniku kojemu je bruto plaća 3.300,00 po isplaćivanju svih doprinosa i poreza isplaćuje

se neto plaća u iznosu 2.580,86. Poslodavac snosi ukupan trošak plaće radnika, koji

uključuje sve doprinose, poreze i prireze, u iznosu od 3.801,6 kuna. Također, s obzirom

na smanjenje stope obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15% na 13%,

smanjuje se i iznos ukupnog troška poslodavca. Tako je poslodavac za zaposlenika

kojemu bruto plaća iznosi 3.300,00 kuna, do svibnja 2013.godine plaćao doprinose na

plaću u iznosu 567,6 kuna nakon čega je od svibnja 2012.godine iznos doprinosa na

plaću smanjen na 501,6 kuna. U nastavku je u tablici 9 prikazano knjiženje kroz glavnu

knjigu i putem konta.

Tablica 9.: Knjiženje obračuna plaće kroz dnevnik

Redni broj Opis Konto Duguje Potražuje

1. Troškovi neto plaća 420 2.580,86

Troškovi poreza i prireza 421 59,14

Troškovi doprinosa iz plaća 422 660

Troškovi doprinosa na plaće 423 501,6

Obveze za neto plaće 2300 2.580,86

Obveze za porez na dohodak iz plaća 2410 52,8

Obveze za prirez iz plaća 2411 6,34

Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 495

Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 165

Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 429

Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće za ozljede na radu i prof. bolesti 2424

16,5

Doprinos za zapošljavanje na plaću 2426 56,1

2. Obveze za neto plaće 2300 2.580,86

Obveze za porez na dohodak iz plaća 2410 52,8

Obveze za prirez iz plaća 2411 6,34

Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 495

Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 165

Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 429

Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće za ozljede na radu i prof. bolesti 2424 16,5

Doprinos za zapošljavanje na plaću 2426 56,1

Žiro-račun 1000 3.801,60

Izvor: izrada autorice

33

Obračun plaće kroz dnevnik prikazan u prethodnoj tablici, prikazuje brojeve konta te

iznose dugovanja i potraživanja. Na ovaj je način prikazan knjigovodstveni dio obračuna

plaće u poduzeću KTD Ivanj d.o.o. Međutim, obračun plaće se može prikazati i

analitički, primjenom knjiženja preko t-konta. Slijedeća tablica pokazuje knjiženje

obračuna plaće kroz glavnu knjigu, odnosno putem t-konta.

Tablica 10.: Knjiženje obračuna plaće kroz glavnu knjigu

420 - Troškovi neto plaća

421 - Troškovi poreza i prireza

1) 2.580,86 1) 59,14

422 - Troškovi doprinosa iz plaća

423 - Troškovi doprinosa na plaće

1) 660,00 1) 501,60

2300 - Obveze za neto plaće

2410 - Obveze za porez na dohodak

iz plaća

2) 2.580,86 2.580,86 1) 2) 52,80 52,80 1)

2411 - Obveze za prirez iz plaća

2420 - Doprinos za MO iz plaća (I.

stup)

2) 6,34 6,34 1) 2) 495,00 495,00 1)

2421 - Doprinos za MO iz plaća (II. stup)

2423 - Doprinos za zdravstveno

osiguranje na plaće

2) 165,00 165,00 1) 2) 429,00 429,00 1)

2424 - Poseban doprinos za zdravstveno

osiguranje na plaće za ozljede na radu i profesionalne bolesti

2426 - Doprinos za zapošljavanje na

plaću

2) 56,10 56,10 1)

2) 16,50 16,50 1)

1000 - Žiro-račun

S° xxxx 3.801,60 (2

34

Izvor: izrada autorice

Tablica pokazuje knjiženje glavnih stavki obračuna plaće kroz glavnu knjigu. U tablici se

prikazuju konta, odnosno knjigovodstveni računi na koje se knjiži. Svaka stavka koja se

pojavljuje u obračunu plaće knjiži se na svoj vlastiti konto. Knjiženje kroz glavnu knjigu

prikazuje raspodjelu svih troškova koji su sastavni dio plaće. Unosi se u glavnu knjigu

stavljaju primjenom kontnoga plana i temeljnice. Temeljnica je programski modul za

ručni unos knjiženja u glavnu knjigu poduzeća.

5.2. Obračun i prikazivanje plaće na godišnjoj razini

Poslodavci i isplatitelji primitka od nesamostalnog rada, odnosno plaća ili mirovine ili

sam porezni obveznik (prema čl. 46. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak) trebaju

dostaviti Poreznoj upravi podatke o isplaćenim plaćama ili mirovinama na obrascu IP.

Rok za dostavu je 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

Na godišnjoj razini se podaci o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu za radnika

prikazuju na obrascu IP. Obrazac IP prikazuje podatke o plaći, doprinosima, porezu i

prirezu za sve plaće isplaćene zaposlenicima u kalendarskoj godini. Obrazac može biti

ispisan za pojedinog zaposlenika ili za sve zaposlenike.

Poslodavci i isplatitelji primitka od nesamostalnog rada, odnosno plaća ili mirovine ili

sam porezni obveznik (prema čl. 46. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak) trebaju

dostaviti Poreznoj upravi podatke o isplaćenim plaćama ili mirovinama na obrascu IP.

Rok za dostavu je 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

Na obrascu IP prikazane su godišnje isplate doprinosa, poreza te prireza i neto plaće

radniku. Točnije IP prikaz pokazuje obračun plaće na godišnjoj razini. Kod popunjavanja

obrasca IP potrebno je odrediti identifikator. Postoje tri vrste identifikatora (Profitiraj):

35

· Identifikator 1 – oznaka za djelatnike koji su u toku godine koristili pripadaju

i osobni odbitak.

· Identifikator 2 – oznaka je za djelatnike koji kod tog poslodavca nisu koristili

osobni odbitak pri obračunu poreza iz razloga što radnik nije uručio poreznu

karticu (PK) ili radi istovremeno kod dva poslodavca pa je PK kartica uručena

drugom poslodavcu

· Identifikator 3 – unose ga poslodavci koji su u toku godine isplatili plaće za

protekla porezna razdoblja po sudskoj presudi i to samo ako su utužena u bruto

svoti. Kod takvih isplata koje su utužene u bruto svoti porez se obračunava za

svaki mjesec.

U nastavku poglavlja nalazi se tablica koja prikazuje troškove radnika KTD Ivanj prema pojedinačnim oblicima.

Tablica 11.: Troškovi radnika KTD Ivanj d.o.o.

RASHODI 2012 Udio (%)

42 Plaća radnika 6.052.417,16 33,78

4200 Neto 3.818.241,34 24,59

425 porez i prirez 361.706,80 2,02

426 doprinos iz plaće 1.045.637,83 5,84

427 doprinos na plaću 826.831,19 4,61

43 Amortizacija 1.800.294,59 10,05

44 Vrijednosno usklađenje 3.410.327,69

4450

Vrijednosno usklađenje kupaca 3.410.327,69

4451

Vrijednosno usklađenje zastara

4600 Dnevnice 12.206,00 0,07

4601 Dnevnice-inozemne 456,00 0,00

4603

Naknada za korištenje osobnih vozila 0,00 0,00

4604

Ostali troškovi službenog puta 9.113,50 0,05

4610 Naknada prijevoza na posao 319.708,00 1,78

4613 Stipendije

4614 Otpremnine 16.000,00 0,09

4615 Darovi djeci 19.800,00 0,11

36

4616

Pomoć u slućaju smrti radnika 2.500,00 0,01

4617

Potpore u slučaju

elementar.nepog.smrti i sl. 0,00 0,00

4618

Jubilarne nagrade i

otpremnine 3.300,00 0,02

4619

Primanja ostvarena u naravi

ili novcu 25.600,00 0,14

4620 Nakn.čl.NO i skupštine 148.487,21 0,83

4640 Premija osiguranja imovine 81.848,32 0,46

4641

Premija obveznog

zdravstvenog osiguranja 120.565,75 1,02

46410 Premija osig.života-deponija

4642 Premija osiguranja vozila 138.590,22 0,77

Izvor: Podaci KTD Ivanj

Tablica daje prikaz ukupnih troškova osoblja u KTD Ivanj prema pojedinačnim vrstama

troškova. Najveći udio u ukupnim troškovima imaju plaće, nakon čega slijedi

amortizacija i vrijednosno usklađenje. Najveći udio u troškovima plaće imaju neto plaće

(24, 59%) što je i razumljivo, s obzirom da je neto plaća najveća stavka u obračunu

plaće.

ID obrazac je izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na

dohodak i prirezu, te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu i godini.

ID obrazac sadrži:

· Podatke o podnositelju izvješća

· Podatke o isplaćenim primicima i obračunu poreza

· Obračunane doprinose

· Podatke o obračunanom porezu i prirezu prema općini/gradu

Ovaj obrazac dostavlja se poreznoj upravi jednom mjesečno do 15. u mjesecu za isplate

plaća izvršene u prethodnome mjesecu. Na osnovu ovog izvještaja porezna uprava kreira

obavezu poduzeća za plaćanje poreza, prireza i doprinosa. Saldo na karticama poreza na

37

dohodak, prireza i doprinosa je najčešće rezultat razlike u iznosima doprinosa, poreza na

dohodak i prireza koji su plaćani prilikom provedbe obračuna primanja od

nesamostalnog rada i iznosa koji su iskazani u ID obrascu.

5.3. Prikazivanje obračunatih doprinosa zaposlenika

Kod obračunavanja plaća poduzeća koriste i R-Sm obrazac. R-Sm obrazac pokazuje

specifikaciju po osiguranicima o obračunatim doprinosima za obvezna mirovinska

osiguranja. Na ovome obrascu se za pojedini obračun iskazuje iznos obračunate plaće i

iznos obračunatih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Sastoji se od stranice A na kojoj

se nalaze sume obračunate plaće i obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, te od

stranice B na kojoj je prikazana analitika iste vrste podataka razrađena po radnicima i

osnovama osiguranja. Nakon kreiranja i popunjavanja obrazaca isti se dostavlja REGOS-

u, Središnjem registru osiguranika.

Plaća se u pravilu ugovara i određuje ugovorom o radu u bruto-svoti kako je propisano

Zakonom o radu. Zakonom o doprinosima uređeno je da je mjesečna osnovica za

obračun doprinosa plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na

dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi

osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru ili

posebnom propisu. Bruto plaća je novčani iznos obveze poslodavca prema posloprimcu

(zaposlenim radnicima i službenicima) za sat, tjedan ili mjesec rada. Bruto plaće su

trošak – rashod poslodavca. S obračunskog troškovnog aspekta, bruto plaće u

poduzećima su direktni trošak, opći trošak uprave i prodaje. Poslodavac kojeg obavezuje

kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od

iznosa određenog kolektivnim ugovorom. Zakon o radu upućuje na to da se visina plaće

kao kategorija na tržištu rada utvrđuje kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu,

pravilnicima i drugim propisima na području rada, a Zakon o doprinosima upravo tako

utvrđenu plaću određuje kao osnovicu za plaćanje doprinosa. Prema tome zakonu,

osiguranik je na osnovi radnog odnosa radnik, a time i obveznik doprinosa iz plaće, pod

kojim smatramo doprinos za mirovinsko osiguranje I i II stup, a obveznik doprinosa na

38

plaću pod kojim smatramo doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja

na radu i doprinos za zapošljavanje je poslodavac ili drugi isplatitelj ako umjesto

poslodavca isplaćuje plaću.

Pri obračunu plaće, nadoknade plaće i otpremnine poslodavac je obvezan radniku uručiti

obračun po kojem je vidljivo na koji način je utvrđena svota plaće, naknade plaće

odnosno otpremnine. U NN. Br. 120/12 objavljen je novi Pravilnik o sadržaju obračuna

plaće, naknade plaće ili otpremnine) koji je stupio na snagu 08.11.2012. godine. U

slučaju ako poslodavac ne isplati plaću, nadoknadu plaće ili otpremninu, ta isplatna lista

plaće (naknade plaće ili otpremnine) ima značenje ovršne isprave. Prema izmjenama

navedenim u novom Pravilniku poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću u

cijelosti radniku je obavezan dostaviti dva obračuna. Zaposlenicima je u interesu da,

makar i bez navođenja podataka o svom identitetu prijavljuju takve slučajeve o neisplati

plaće, mjesno nadležnoj ispostavi financijske policije, budući da od nominalne, a ne

stvarno isplaćene svote plaće ovise mnoga njihova prava, npr. visina mirovine,

bolovanja, otpremnine zbog otkaza i mnoga druga.

Način isplate: Prema Zakonu o porezu na dohodak navodi se obveza isplate primitaka

fizičkim osobama na račun u ovlaštenoj organizaciji, te u gotovini ili na tekući račun,

osim potpora za liječenje koje se isplaćuju na račun radnika u dobrovoljnom

mirovinskom fondu.

39

6. ZAKLJUČAK

Troškovi osoblja sadržavaju plaće za redoviti rad, naknade plaća i materijalna prava

Troškovi rada predstavljaju utrošak rada zaposlenika te ih čine plaće za izravni rad,

naknade plaća i dodaci na plaće. Troškovi usluga predstavljaju sve troškove za usluge

koje su povezane sa procesom proizvodnje i isporuke proizvoda ili usluga kupcima.

Troškovi rada su zasigurno jedna od najznačajnijih stavaka te često čine i najveći udio u

troškovima poduzeća. Bruto plaća, koja predstavlja jedan od elemenata troškova plaće je

ugovoreni iznos plaće. Sam pojam plaće za radnika predstavlja primitak, a za poslodavca

izdatak te je svakako cilj svakoga poduzeća minimizirati te troškove, međutim s druge

strane svaki je poslodavac dužan poštivati zakonske odredbe o visini i kretanju plaće

sukladno poslovima koje radnik obavlja i njegovim kvalifikacijama i sposobnostima.

Radniku se isplaćuje neto plaća, koja je produkt obračuna plaće, odnosno do koje se

dolazi obračunom plaće. Od bruto plaće do neto plaće dolazi se procesom obračuna

plaće, odnosno odbijanjem doprinosa za obvezna osiguranja te poreza i prireza. Naime,

iz bruto se plaće izdvaja 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje, nakon čega se dobije

dohodak radnika. Predmet oporezivanja porezom na dohodak nije cjelokupni dohodak

nego njegov oporezivi dio, koji se dobije oduzimanjem osobnoga odbitka i dodatnih

odbitaka od dohotka. Na oporezivu se osnovicu računa porez po stopi poreznoga razreda

u koju radnik pripada (12%, 25% i 40%). Na obračunati se iznos poreza računa prirez,

koji predstavlja lokalni porez, te ga određuje svaki grad odnosno općina posebice, u

skladu sa zakonskim odrebama. Oduzimanjem poreza i prireza dobije se iznos neto

plaće, koju radnik prima za svoj rad. Međutim bruto plaća ne predstavlja nije jedini

trošak plaće za poslodavca. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose na plaću:

doprinose za zdravstveno osiguranje, za zaštitu na radu i za zapošljavanje, koji

sveukupno iznose 15,2%. Tek je suma bruto plaće i doprinosa na plaću trošak plaće koji

poslodavac knjiži kod obračuna plaće djelatnika u svojem računovodstvu.

Svi radnici KTD Ivanj zaposleni na puno radno vrijeme i za njih je poslodavac dužan

redovito, to jest na mjesečnoj razini plaćati doprinose i poreze i isplaćivati im neto plaću.

Poštujući zakonske odredbe svaki novi zaposlenik se u poduzeću mora prijaviti

nadležnim institucijama najkasnije 15 dana od dana početka radnoga odnosa. Obračun

40

plaće je prema različitim zakonskim odredbama i propisima definiran samo okvirno, te je

na samom poduzeću način razrade plaća u računovodstvenom smislu. Ovisno o ciljevima

koje poduzeće želi postići, mora biti usklađena i metoda upravljanja troškovima unutar

koje se nalazi i obračun plaće zaposlenika. Vlasnik poduzeća KTD Ivanj je dužan

prilikom obračunavanja plaće pridržavati se osnovnih zakonskih odredbi nadležnih

zakona u ovome području: Zakona o radu, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj

plaći, Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o doprinosima i Pravilnika o porezu na

dohodak. Poslodavac prilikom vođenja politike plaća treba biti svjestan toga da su

zaposlenici temelj poslovanja svakoga poduzeća te da je bez njih poslovanje nemoguće

te da je potrebno osigurati koliko je to moguće najveći stupanj zadovoljstva zaposlenika.

U skladu sa zakonskim odredbama, vlasniku je u posljednjih nekoliko godina

pogodovalo smanjenje stopa doprinosa za zdravstveno što je smanjilo njegov ukupni

trošak plaća djelatnika. S druge strane radnicima je pogodovalo povećanje iznosa

osobnoga odbitka sa nekadašnjih 1.800 na 2.200 kuna, što se nije odrazilo na trošak

poslodavca, s obzirom da se porez na dohodak i prirez isplaćuje iz ugovorene bruto plaće

radnika.

41

LITERATURA

KNJIGE I STRUČNI ČASOPISI:

1. Buble, M.: Menadžment, Sveučilište u Splitu, Split, 2006.

2. Goić, S.: Suvremeni trendovi u organizaciji upravljanja ljudskim resursima,

Ekonomski fakultet Split, Split, 1998.

3. Jelčić, B.: Javne financije, RRIF, Zagreb, 2001.

4. Paić-Čirić, M.: Doprinosi u 2009.godini-osnovice, obveznici, stope i rokovi,

Financije i porezi Vol.18, br. 9, TEB-Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2009.

5. Sirovica, K., Zuber, J.: Obračun plaće i drugoga dohotka u 2010.godini, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2011.

6. Šimurina N., et al.: Javne financije u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 2012.

7. Turković- Jarža, L.: Doprinosi na plaće, drugi dohodak i dohodak od imovine i

imovinskih prava u 2009., RRiF br.01/09, 2009.

8. Vinković Kravaica, A., Ribarić Aidone, E.: Računovodstvo temelj donošenja

poslovnih odluka, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2009.

9. Vujić, V.: Menadžment ljudskog kapitala, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za

turistički i hotelski menadžment Opatija, Rijeka, 2005.

INTERNET:

1. Aventin, http://www.aventin.hr, 28.07.2013.

2. Knjigovodstvo – računovodstvo, http://knjigovodstvo-

racunovodstvo.blogspot.com/2009/11/troskovi-osoblja.html, 17.07.2013.

42

3. Kordić, D.:Porezni sustav Republike Hrvatske, 2011., preuzeto na

http://bib.irb.hr/datoteka/517595.Porezni_sustav_Republike_Hrvatske_NASTAV

NI_MATERIJALI_FINAL.pdf, 28.07.2013.

4. KTD Ivanj, http://www.ivanj.net/view.asp?c1=6&v=20, 19.07.2013.

5. Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje,

http://www.ijf.hr/porezni_vodic/doprinosi.pdf , 25.07.2013.

6. Poduzetnik, http://www.poduzetnik.info/index.php/hr/raunovodstvo-obrtnika/18-

obraun-plae-zaposlenika, 25.07.2013.

7. Radno pravo, http://www.radno-pravo.hr/misljenja-det.cfm?id=56, 18.07.2013.

8. Porezna uprava, 2013., Doprinosi za obvezna osiguranja, http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Doprinosi_157i.pdf , 25.07.2013.

9. Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za

2013. Godinu, 2013., http://propisi.porezna-

uprava.hr/view.asp?location=PROPIS&jid=1&file=osnoviceDoprinosi2013NN13

212.XML&idAktualni=3192 , 25.07.2013.

10. Računovodstvo i porezi u praksi, 12/2012., str. 203.,

http://www.ripup.hr/newDesign/files/RipupInfo.pdf, 25.07.2013.

OSTALA LITERATURA:

1. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, NN 33/05

2. Zakon o porezu na dohodak, Narodne novine 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11,

22/12, 144/12.

3. Zakon o minimalnoj plaći, Narodne novine, 39/2013.

4. Zakon o radu, Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12

43

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA:

TABLICA 1.: NAJNIŽE BRUTO MJESEČNE PLAĆE U OVISNOSTI PREMA SLOŽENOSTI POSLA I

STRUČNOJ SPREMI ......................................................................................................... 7

TABLICA 2.: OSOBNI ODBITAK OD 01. OŽUJKA 2012.GODINE ............................................ 14

TABLICA 3.: DOHODOVNI RAZREDI I PRIPADAJUĆE POREZNE STOPE ................................... 16

TABLICA 4.: SHEMATSKI PRIKAZ OBRAČUNA PLAĆE .......................................................... 20

TABLICA 5.: BILANCA KTD IVANJ D.O.O. 31.12.2012. ...................................................... 23

TABLICA 6.: RAČUN DOBITI I GUBITKA KTD IVANJ D.O.O. 31.12.2012. .GODINI ................ 24

TABLICA 7.: KRETANJE TROŠKOVA U KTD IVANJ ( ........................................................... 29

TABLICA 8.: OBRAČUN PLAĆE ZAPOSLENIKA KTD IVANJ D.O.O. ....................................... 31

TABLICA 9.: KNJIŽENJE OBRAČUNA PLAĆE KROZ DNEVNIK ................................................ 32

TABLICA 10.: KNJIŽENJE OBRAČUNA PLAĆE KROZ GLAVNU KNJIGU .................................. 33

TABLICA 11.: TROŠKOVI RADNIKA KTD IVANJ D.O.O. ....................................................... 35

POPIS GRAFOVA:

GRAF 1.: STRUKTURA TROŠKOVA U KTD IVANJ 2012. GODINE. ........................................ 29

44

PRILOZI

Prilog br. 1 - Sati rada PJ Čistoća za mjesec na temelju kojeg se provodi obračun

45

Prilog br. 2 - Isplatni list djelatnika PJ «Čistoća»

46

Prilog br. 3. – Isplatni list djelatnika PJ «Odvodnja»

47

Prilog br. 4 - Isplatni list djelatnika PJ «Groblja»

48

Prilog br. 5 – Isplatni list djelatnika PJ «Parkovi»

49

Prilog br. 6 - Isplatni list djelatnika PJ «Zajedničke službe»

50

Prilog br. 7 - Primjer izvješća o bolovanju

.

51

Prilog br. 8 - Obračun bolovanja na račun poduzeća

52

Prilog br. 9 - Potvrda o plaći dostavljaju podaci obračuna koji Fonda refundira poduzeću

53

Prilog br. 10 – Isplatna lista kod bolovanja na teret Fond-a

54

Prilog br. 11 - Isplatna lista kada je djelatnica na porodiljnom dopustu duljem od 6

mjeseci

55

Prilog br. 12 - Odobreni zahtjev za stimulaciju, odnosno destimulaciju

56

Prilog br. 13 - Kako stimulacija povećava bruto iznos plaće

57

Prilog br. 14 - Kako destimulacija smanjuje bruto iznos plaće

58

Prilog br. 15 – Spisak za banku

59

Prilog br. 16 - Izgled R-Sm obrasca, str. A

60

Prilog br. 17 – Primjer ID obrasca

61

Prilog br. 18 – Primjer knjiženja

62

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom OBRAČUN PLAĆA U

REPUBLICI HRVATSKOJ izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Helene

Blažić. U radu sam primjenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove , zaključke

, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen , standardan način,citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog književnog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica:

Nikolina Rubčić