RANOHRVATSKI GROB 41 U RADAINOVCIMAKOD BENKOVCA

RADOMIR JURI UDK: 726.8 (497.5 Benkovac) 08/09Sveuilite u Zadru 572.781 : 726.8 (497.5 Benkovac)HR - Zadar, Franje Tumana bb Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 21. X. 2010.

Na poloaju Vinogradine u Radainovcima kod Benkovca, uz manje prekide, izvode se arheoloka istraivanja od 1999. do danas. Dosad je istraeno 112 gro-bova. Meu njima se izdvaja grob 41 u kojem je bila pokopana jedna odrasla en-ska osoba i jedno dijete. U grobu su pronaene dvije srebrne naunice s jednom glatkom jagodom i dva srebrna prstena luksuznije izrade. Temeljem provedene analize nakitni predmeti su datirani u vrijeme iza sredine 9. do poetka 10. st.

Od 1999. do 2010., uz vee ili manje prekide, traju arheoloka istrai-vanja ranohrvatskoga groblja na poloaju Vinogradine u selu Radainovci, koje se nalazi oko 20 km juno od Benkovca. Poloaj Vinogradine u tom mjestu udaljen je oko 500 m jugoistono od upne crkve Sv. Ante. (Sl. 1. Zemljovid). Groblje je sluajno otkriveno 1995. Naime, pripremanjem zemljita za sadnju vinove loze nailo se na grobove. Vlasnici su zemljita Drago i Duje Krpina o nalazu odmah obavijestili Arheoloki muzej u Za-dru, iji su djelatnici nainili oevid i ustanovili da se radi o ranohrvatskom groblju. Dvije posrebrene naunice s jednom jagodom, koje su pronaene u unitenom grobu, brzo su predane navedenom muzeju. Razumijevanjem obitelji Krpina i Mile Jakovca, vlasnika zemljita i fi nancijskom potporom Ministarstva kulture 1999. su zapoela istraivanja koja traju i danas.

Dosad je istraeno 112 grobova. U sjevernom dijelu iskopa, nakon ski-danja raslinja i zemlje na dubini od 0, 50 m, godine 2007. nailo se na uredno sloene ploe (vel. 4 x 1, 8 m). Godine 2010. u sjeverozapadnom kutu toga iskopa nastavljena su arheoloka istraivanja. Ispod vee gomile

793793

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

794

kamenja i zemlje ustanovljeni su skromni graditeljski ostaci ija funkcija nije jasna. ini se da se radi o ostacima nekoga objekta koji je raniji od groblja, mogue iz kasnorimskoga razdoblja.

Vratimo se ranohrvatskom groblju (Sl. 2-3) Grobovi su graeni od nepravilnog kamenja (2-3 reda) i ploa postavljenih na no, a zatim po-kriveni s vie kamenih ploa. Izdvaja se grob 55 koji je pokriven mo-nolitnom ploom. Naeno je nekoliko grobova u kojima su pokojnici izravno poloeni u zemljane rake, a potom pokriveni s vie kamenih ploa. Orijentacija grobova je veinom istok-zapad (glava za zapadu), ali ih ima i u smjeru sjever-jug, s tim da je, kod nekih, glava na jugu, a kod nekih na sjeveru.1 Svi dosad pronaeni kosturi su analizirani u Od-

1. RADOMIR JURI, Ranohrvatsko groblje u Radainovcima kod Benkovca, Oba-vijesti Hrvatskoga arheolokog drutva, 1, Zagreb 2000, 78-79; ISTI, Radainovci-Vi-nogradine, Obavijesti Hrvatskoga arheolokog drutva, 3, Zagreb 2001, 115-116; ISTI, Novija istraivanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom podruju, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, 302-303, 305; ISTI, Radainovci-Vinogradine, Obavijesti Hrvatskoga arheo-lokog drutva, 2, Zagreb 2003, 83-84; ISTI, Radainovci-Vinogradine, Hrvatski arheo-loki godinjak, 2/2005, Zagreb 2006, 313-314; ISTI, Radainovci-Vinogradine, Hrvatski arheoloki godinjak, 3/2006, Zagreb 2007, 337-338; ISTI, Radainovci-Vinogradine,Hrvatski arheoloki godinjak, 4/2007, Zagreb 2008, 404-405; ISTI, Radainovci-Vino-gradine 1999.-2007., Diadora, 23, Zadar 2009, 179-192, ISTI, Ranohrvatsko groblje u Radainovcima kod Benkovca, 100 godina Arheolokog muzeja Istre u Puli, Novija istra-ivanja u Hrvatskoj (Pula 2002), Izd. HAD-a, 25, Zagreb-Pula 2010, 173-182.

Sl. 1. Poloaj nalazita Radainovci

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

795

sjeku za arheologiju HAZU u Zagrebu pod strunim vodstvom prof. dr. sc. Maria lausa. Radi se o iznimno vrijednoj osteolokoj grai koja se i dalje uva u navedenom Odsjeku za arheologiju. Na kotanom tkivu M. laus je od zaraznih bolesti dijagnosticirao tuberkulozu2 i lepru.3 Vrije-dan je njegov zakljuak da se ovdje radi o prvom susretu starohrvatske populacije s leprom (gubom).4

U grobovima je pronaeno osamdesetak nalaza, meu kojima je u najve-em broju zastupljen nakit, posebice naunice i prstenje u nekoliko tipova i vie inaica.5 Najvie je naunica (i sljepooniarki) s jednom jagodom, od kojih su sve osim jedne (jagoda je izvedena poput spiralnih zavoja6), glatke. Izmeu 112 grobova arheolokom vrijednou se izdvaja grob 41 (Sl. 4-6).

2. MARIO LAUS, Bioarheologija, Zagreb 2006, 146-147.3. ISTO, 152-159.4. ISTO, 158.5. R. JURI, Radainovci-Vinogradine, 1999.-2007, Diadora, 23, 186-191.6. Primjerice Kai-Mastirine: DUAN JELOVINA, Starohrvatske nekropole, Split

1976, tab. LXIV, 10; ISTI, Starohrvatsko groblje na Mastrinama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 12, Split 1982, tab. VII, 116; Glavica-Gluvine

Sl. 2. Pogled na dio ranohrvatskoga groblja na poloaju Vinogradine u Ra-dainovcima (snimio F. Nedved 2002.)

Sl. 3. Plan ranohrvatskoga grobljau Radainovcima

(izradio I. ondi 2002.)

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

796

Grob 41, 18. travnja 2002.Zidana grobna raka ovalnoga oblika izgraena od neobraenog kru-

pnijeg kamenja, poslaganog na obje uzdune stranice u suho u dva reda. S vanjske strane obiju uzdunih stranica postavljene su na no manje kamene ploe. Sjeverozapadnu i jugoistonu stranicu ine kamene ploe takoer postavljene na no. Grob je bio zatvoren poklopnicama od kojih su dvije srednje (najkrupnije) bile prelomljene i upale u grob koji je u cijelosti bio ispunjen zemljom. Dno groba je uredno poploano tankim kamenim ploi-cama. Vanjska duina groba 230 m unutarnja duina 207 m, vanjska irina 100 cm, unutarnja irina 50 cm (Sl. 4-6). Grob je orijentiran sjeverozapad-jugoistok (glava na sjeverozapadu).

U grobu su se nalazila dva pokojnika: odrasla enska osoba (du. kostu-ra 160 cm), bolje sauvanoga kostura, i manje dijete, dosta loije sauva-noga kostura. Ostaci djejeg kostura su pronaeni u zapadnom kutu groba, oko dvadesetak centimetara iznad kostura pokojnice. Odrasla osoba je u grobu poloena na lea, ruku ispruenih niz tijelo (Sl. 4-5).

kue: ANTE MILOEVI, Ranosrednjovjekovno groblje kod Gluvinih kua u Glavicama kod Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 24, Split 1998, 114; MAJA PETRINEC, Groblja od 8. do 11. stoljea na podruju ranosrednjovjekovne hrvatske drave, Split 2009, tab 123, 3; Katel Suurac-Gajine: D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXIX, 11; R. JURI, Srednjovjekovni nakit u Katelima, Zbornik Katel Suurac od prapovijesti do XX. stoljea, Split 1992, tab I, sl. 5; M. PETRINEC, Nav. dj., tab. 193, 6; Potkonje-nepoznati poloaj: ISTO, tab. 298, 1; evrske-Leajia glava: ISTO, 186, 4; Nepoznati poloaj (sjeverna ili srednja Dalmacija), uva se u Muzeju hrvatskih arheolo-kih spomenika u Splitu: ISTO, 303, 6.

Sl. 4. Radainovci-Vinogradine, grob 41 (snimio F. Nedved 2002.)

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

797

Nalazi: dvije srebrne naunice s jednom jagodom i dva srebrna prstena (Sl. 6).

Srebrna naunica s jednom glatkom jagodom jajolika oblika pronaena pod lubanjom pokojnice. Na vrhovima polutki nalaze se plastina zadebljanja (inv. br. S 1490), pr. 3 cm, vel. jagode 1, 4 x 0, 9 cm (Sl. 6).

Srebrna naunica s jednom glatkom jagodom jajolika oblika pronaena pod lubanjom pokojnice. Jagoda je djelomice oteena, dok je kariica sa-uvana u tri dijela, Na vrhovima polutki su plastina zadebljanja (inv. br. S 1491), pr. 3, 1 cm, vel. jagode 1, 8 x 1 cm (Sl. 6).

Srebrni prsten ukraen s dvjema uvijenim i spojenim fi ligranskim nitima dok mu je sredina ispunjen nizom isku-canih polukuglastih ispupenja koja su djelomice oteena (inv. br. S 1492), pr. 1, 7 cm (Sl. 6).

Srebreni prsten s krino obli-kovanom krunom, na kojoj su elije sa etiri zrna od staklene paste plave boje. Nedostaje jed-na hasta s elijom. Kruna je op-toena nabranom fi ligranskom niti. Tanki kolut je uzduno ka-neliran. Unutar kanelura nalaze se nabrane fi ligranske niti (inv. br. S 1493 ), pr. 1, 9 cm (Sl. 6). Sl. 6. Nakit iz groba 41 (snimio I. ondi 2010.)

Sl. 5. Radainovci-Vinogradine.Crtei groba 41(izradio I. ondi).

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

798

Naunice s jednom glatkom jagodom poznate su u Dalmaciji, Lici, Hr-vatskom Primorju, Istri i Bosni i Hercegovini na vie od pedeset nalazi-ta, primjerice: Biskupija-Crkvina,7 Biskupija-Bukorovia podvornica,8 Plavno-Meine,9 Knin-Spas,10 evrske,11 Biljane Donje-Begovaa,12 Nin-Sv. Kri,13 Nin-Sv. Asel,14 Pridraga-Goriina,15 Pridraga-Sv. Martin,16 Kai-Grede,17 Kai-Mastirine,18 Galovac-Crkvina,19 opot-nepoznati poloaj,20 Pristeg,21 Liane Ostrovike-Sv. Jerolim,22 Ostrovica-Greblje,23

7. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XV, 10-14.8. ISTO, XXXVII, 7, 8; M. PETRINEC, Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod

Knina, VAHD, 98, Split 2005, tab. 5, 1, 6-7, tab. 7, 4.9. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXX, 5-6; M. PETRINEC, Nav. dj.

(u bilj. 6), tab. 291, 1.10. D. JELOVINA, Starohrvatska nekropola na brdu Spas kod Knina, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, sv. 19 (1989), Split 1991, 164, tab. II, 1, 2, 167, tab. VI, 7, 8, 169, tab. XVII, 2, M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 254, 7, tab. 260, 2, 6.

11. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LX, 5-14.12. ISTO, tab. XLV, 2-3; DUAN JELOVINA-DASEN VRSALOVI, Starohrvatsko

groblje na Begovai u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv., 11, Split 1981, tab. VIII, 134, tab. XVIII, 265, tab. XX, 289, tab. XXXVII, 549, tab. XXX-VIII, 556, tab. XXXIX, 571, M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 222, 12, tab. 223, 1.

13. JANKO BELOEVI, Srednjovjekovno groblje u okoliu Sv. Kria u Ninu, Ra-dovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 37/24, Zadar 1999, tab. XX, 2-4, tab. XXIII, 1-4, tab. XXIV, 14-15, tab. XXV, 7, 8.

14. MARIJA KOLEGA, Nin-arheoloka istraivanja u sklopu upne crkve Sv. Asela (Anselma), Obavijesti Hrvatskoga arheolokog drutva, 2, Zagreb 2001, 83-90.

15. STJEPAN GUNJAA, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963, 58, tab. XXV, 7, 8.

16. R. JURI, Novija istraivanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom podruju, Histria Antiqua, 8, Pula 2992, 303-307, sl. 8, br. 14.

17. DASEN VRSALOVI, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 19, Zagreb 1968, 85-86, tab. I, 16, tab. II, 20, 85, tab. III, 96, 106, tab. IV, 109, tab. VI, 136.

18. D. JELOVINA, Starohrvatsko groblje na Mastirinama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 12, Split 1982, tab. I, 7, 8, tab. II, 37, tab. V, 79, tab, VII, 103, tab. VIII, 123, 125.

19. J. BELOEVI, Ishodi pete, zavrne kampanje istraivanja lokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 31 (18), Zadar 1993, 134, tab. XXX, 3, 4, tab. XXXI, 1, 2, 4-9.

20. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 301, 8-9.21. LJUBOMIR GUDELJ, Srednjovjekovno groblje u Pristegu, Starohrvatska pro-

svjeta, ser. III, sv. 27, Split 2000, 149; NIKOLA JAKI, Benkovac i okolica u srednjem vijeku, Split 2000, 11.

22. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 286, 2.23. ISTO, tab. 128, 4, tab. 131, 1, tab. 133, 3.

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

799

Bribir-Groblje,24 Bribir-Vratnice,25 Bribir-Novi-Put,26 Bratikovci-nepo-znati poloaj,27 Otres-Lukaua,28 Piramatovci-Vrbica,29 Vrpolje-Kosa,30 Smrdelji-Debeljak,31 Smrdelji-nepoznati poloaj,32 Murter,33 Luka-otok Prvi,34 Mu Gornji-Sv. Petar,35 Mravinci-Glaviine,36 Solin-Majdan,37 Solin-Vaine,38 Katel Suurac-Gajine,39 Katel Suurac-Putalj,40 Katel Novi-Sveurje,41 Glavica-Gluvine kue,42 Tugari-Gornji vrtal,43 Tribalj

24. D. JELOVINA, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. VI; MATE ZEKAN, Srednjovjekovne nekropole, Bribir u srednjem vijeku (katalog izlobe), Split 1987, 51.

25. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLIX, 7, 8. ISTI, Starohrvatsko groblje pred glavnim vratima u staru Varvariju, Starohrvatska prosvjeta, ser. III; sv. 20 (1990), Split 1992, tab. I, 4, tab. VI, 64, tab. VII, 75; D. VRSALOVI, Starohrvatska nekropola pred ulazom u staru Varvariju, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. V; M. ZEKAN, Nav. dj., 53-54.

26. D. JELOVINA, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. I; M. ZEKAN, Nav. dj. 58.

27. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 181, 1.28. ISTO, tab. 275. 4.29. ELJKO KRNEVI, Srednjovjekovna arheoloka nalazita na ibenskom po-

druju, Podruje ibenske upanije od pretpovijesti do srednjeg vijeka, Izd. HAD- a, sv. 19, Zagreb 1998, 214.

30. ISTO, 212-213,31. ZLATKO GUNJAA, O srednjovjekovnim arheolokim nalazima i nalazitima u

Smrdeljima kod Kistanja, Diadora, 11, Zadar 1989, tab. IV, 6, 7.32. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 300, 1.33. VLADIMIR SOKOL, Starohrvatsko groblje na lokalitetu Gradina kod Murtera,

Podruje ibenske upanije od pretpovijesti do srednjega vijeka, 232, sl. 8.34. ZDENKO VINSKI, Starohrvatske naunice u Arheolokom muzeju u Zagrebu,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 1, Zagreb 1949, 22-24, tab. I.35. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 268, 1, rab. 269 1-3, tab. 271, 1, 8, tab. 272, 1. 3.36. LJUBO KARAMAN, Iskopine drutva Bihaa u Mravincima i starohrvatska

groblja, Rad JAZU, knj. 268, 11-12. sl. 8-11; D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXV, 15-16, tab. LXXXVI, 1-8.

37. LJ. KARAMAN, Starohrvatsko groblje na Majdanu kod Solina, VAHD, LI (1930.-1934.), Split 1940, 73-74, tab. XVII.

38. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 207, 6.39. LJ. KARAMAN, Nav. dj. (u bilj. 36), 31, sl. 30; D. JELOVINA, Starohrvatske

nekropole, tab. LXXXIX, 5-8; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 193, 1-3.40. T. BURI-S. AE-I. FADI, Sv. Juraj od Putalja, Split 2001, tab. I, 1.41. T. BURI, Sveurje (katalog izlobe), Split gr. 12., gr. 28, gr. 29.42. A. MILOEVI, Ranosrednjovjekovno groblje kod Gluvinih kua u Glavicama

kod Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. II, sv. 24, Split 1997, 114-115, tab. V; M. PETRI-NEC, Dosadanji rezultati istraivanja ranosrednjovjekovnog groblja u Glavicama kraj Sinja kao prilog razrjeavanju problema kronologije starohrvatskih groblja, Opuscula Ar-chaeologica, 26, Zagreb 2002, 245, tab. IX, 3.

43. M. PETRINEC, Groblje u Gornjem vrtlu u Tugarima, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 27, Split 2000, 240, tab. I, 2. ISTA, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 212, 1.

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

800

kod Crkvenice,44 Strane-Gorica,45 minj,46 Kompolje47, Mogorjelo48 i dr. Jagode naunica i sljepooniarki s navedenih poloaja su jajolikoga,

dvostoastoga i loptastoga oblika, kojima spojevi polutki jesu ili nisu op-toeni nabranom fi ligranskom niti (katkad dvostrukom i trostrukom) ili na-glaenim rebrom, a veoma rijetko i nizom granula. Vrhovi polutki u veini sluajeva zavravaju vjeniima od nabrane fi ligranske ice ili obine ice. Ponajvie su izraene od bronce i srebra, a zatim od pozlaene bronce ili srebra, razliitih su dimenzija. Veinom su se privrivale uticanjem kari-ke u jagodu, a kadkada se to inilo pomou uice i kvaice.49 Datirane su iza sredine 9. do poetka 11. st.

Primjerci s spomenutih nalazita mogu se vie ili manje usporeivati sa jednojagodnim naunicama iz Radainovaca. Jednojagodne naunice, kakve su poznate iz groba 41 na poloaju Vinogradine u Radainovcima, imaju analogije s primjercima takvih naunica pronaenih na vie nalazita ranosrednjovjekovne Hrvatske Kneevine i u Istri (minj), primjerice: Bi-ljane Donje (Begovaa),50 Pridraga (Sv. Martin),51 Kai (Grede),52 Kai

44. Z. VINSKI, Nav. dj., 26-27, tab. VI, 37-39.45. ELJKA CETINI, Strane-Gorica starohrvatsko groblje, Rijeka 1998, 62-64,

106-107. 216. 240, 242-244, 248-250, 255; TATJANA SEKELJ, Prilog defi niranju na-unica s prostora Vinodola (Strane) u kontekstu njihova ireg kulturnog i zemljopisnog prostiranja, Umjetnost na istonoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik Pedagokoga fakulteta u Rijeci, Rijeka 1993, tab. V, 3-6.

46. BORIS BAI, Starohrvatsko groblje u minju, Jadranski zbornik, III, Rije-ka-Pula 1958, tab. III, gore; ISTI, Starohrvatske groblje u minju u Istri, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 6, Zagreb 1958. tab. I, 1, 2, 5. 6, tab. II, 2, tab. III, 4, tab. IV, 1, 3, 6, 8, 13; BRANKO MARUI, Starohrvatska nekropola u minju, Pula 1987, 77, tab. I, 1, 2, 5, 6, 10, tab. III, 1-3, 7, 13, 14, tab. V, 6, 11, tab. VI, 3, 4, tab. IX 8, 9, tab. XI, 1, 2, tab. XII, 8, tab. XIII, 1, 9, tab. XVII, 2, 3, tab. XVIII, 1-4, tab. XIX, 1, 2.

47. Z. VINSKI, Nav. dj., 26, tab. V, 33, 34; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 284, 1.48. IRENA REMONIK, Nalazi nakita u srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog mu-

zeja u Sarajevu, Glasnik Zemaljskog muzeja; n. s. VI, Sarajevo 1951, 243, tab. I, 6.49. O naunicama i sljepooniarkama s jednom jagodom vidi: D. JELOVINA, Sta-

rohrvatske nekropole, 97-99; V. SOKOL, Hrvatska srednjovjekovna arheoloka batina od Jadrana do Save, Zagreb 2006, 233-235, 243-253; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 208-212.

50. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLV, 1, 2, grob 571; D. JELOVI-NA-D. VRSALOVI, Nav. dj., 95-96, tab. XVIII, grob 265, tab. XX, grob 289, tab. XX, grob 289, tab. XXIII, grob 328, tab. XXX, grob 409, tab. XXXII, grob 476, tab. XXXVII, grob 549, tab. XXXVIII, grob 556.

51. R. JURI, Novija istraivanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom podruju, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, sl. 8, br. 14.

52. D. VRSALOVI, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Za-dra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. III, 96, 106.

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

801

(Mastrine),53 Ostrovica (Greblje),54 Pristeg (Dvorite Draina),55 evrske (nepoznati poloaj56), minj,57 Strane (Gorica),58 Bribir (Novi put),59 Bri-bir (Vratnice),60 Vrpolje (Kosa),61 Glavica (Gluvine kue),62 Mu Gornji (Sv. Petar),63 Mravinci (Glaviine),64 Solin (nepoznati poloaj),65 Katel Suurac (Gajine),66 Katel Novi (Sveurje),67 Tugare (Gonji vrtal),68 Knin (Spas),69 Kijevo (nepoznato nalazite)70 i dr.

U grobu 549 u Biljanima Donjim (Begovaa), naunice s glatkom jajo-likom jagodom, uz ostale nalaze, pronaene su skupa s naunicama s dva nasuprot postavljena srcolika ukrasa,71 pripadaju najstarijem tipu naunica u sklopu groblja na redove s kranskim nainom pokapanja, a datiraju se u sredinu i drugu polovicu 9. st.72 U svezi s tim, kao i drugim opim znaaj-kama ranohrvatskoga groblja u Radainovima, i jednojagodne naunice iz groba 41 treba datirati u vrijeme iza sredine 9. pa do poetka 10. st.

Ukratko emo i dvama prstenima luksuznije izrade iz ranohratskoga groba 41 u Radainovcima posvetiti potrebitu pozornost. Prsten s ukrasom ispupenih polukuglica na tankom kolutu i nabranim fi ligranskim nitima na

53. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXII, 8, 17-18, tab. LXV, 7; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 248, 4, tab. 249, 3, tab. 230, 7.

54. VEDRANA DELONGA-TONI BURI, Ostrovica kod Bribira, Split 1996, 11, sl. 12; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 128, 4, tab. 131, 1.

55. LJ. GUDELJ, Nav. dj., 149, N. JAKI, Nav. dj., 11.56. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 281, 8, 11.57. B. MARUI, Nav. dj., tab. I, 10, tab. V, 6, tab. IX, 8, tab. X, 2. 58. . CETINI, Nav. dj., 107, dolje, tab. 17, 6, tab, 38, 5.59. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 177, 4.60. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLIX, 8.61. . KRNEVI, Nav. dj., 213, sl. 24 (sredina); M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6),

tab. 214, 4.62. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 401, tab. 123, 5.63. ISTO, tab. 268, 1, tab. 272, 1.64. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXV, 16, tab. LXXXVI, 4, 5,

7, 8. 65. AIDA ARI, Ranosrednjovjekovni i srednjovjekovni nalazi s podruja Solina u

Arheolokom muzeju u Splitu, VAHD, 85 (1992), Split 1993, sl. 1, br. 1, 2 , 8, 9; ANTE PITEA, Katalog nalaza iz vremena seobe naroda, srednjeg i novog vijeka u Arheolokom muzeju u Splitu, Split 2009, 98, 112.

66. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXIX, 5-7.67. T. BURI, Nav. dj., grob 2, grob 28, grob 29.68. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 212, 1.69. ISTO, tab. 260, 2, 6.70. ISTO, tab. 282, 7.71. D. JELOVINA-D. VRSALOVI, Nav. dj., 95, tab. XXXVII, grob 549.72. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 204-206, 240. O tom tipu naunica vidi jo V.

SOKOL, Nav. dj. (u bilj. 49), 213-215.

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

802

obodu izravno se moe usporediti s dva prstena iz Mravinaca-Glaviine73 (Sl. 7, br. 7, 9), jednim iz Vrpolja74 (Kosa, grob 112, Sl. 7, br. 8., u grobu je jo pronaen par posrebrenih bronanih sljeponiarki sa etiri jagode, bronani prsten kojem je obru ukraen nizom urezanih rombova, srebrena puca koja je ukraena u tehnici fi ligrana i granulacije i no s ukraenom kotanom oplatom drke), jednim iz Bijaa75 (Stombrate, grob 39. Sl. 7, br. 6, u grobu je pronaena jo jedna bronana kariica), s dva prstena iz Mua Gornjeg (Sv. Petar,76 Sl. 7, br. 4, grob 26/1977, u grobu je jo pronaen par srebrnih naunica s glatkom jagodom, par srebrnih sljepooniarki s jagodom, ukraene spiralom od fi ligranskih niti, bronana naunica s jagodom koja je na spojevima polutki i na njihovim vrhovima ukraena plastinim zadebljanjem i privjesak nainjen od ivotinjske kljove, dok je drugi prsten pronaen u gro-bu 36/1986 s parom pozlaenih sljeponiarki s jagodom, ukraene granulira-nim maltekim krievima) kao i s jednim primjerkom s nepoznatoga nalazita koji se uva u Arheolokom muzeju u Splitu77 (Sl. 7, br. 5). Od spomenutih prstena, jedino su prstenu iz groba 36/1986 u Muu Gornjem polukuglasta ispupenja odvojena nabranim nitima od fi ligranske ice.78 Prsten slian ovim navedenim, s nepoznatoga nalazita, uva se u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika, izraen je od bronanog lima i po sredini koluta ima izraen ukras ispupenih polukuglica. S obje strane sredinjeg ukrasa je po jedan niz okru-glih rupica.79 M. Petrinec je taj tip prstenja, s obzirom na primjerke iz Mua Gornjeg i Vrpolja kojima su poznate okolnosti nalaza, vremenski opredijelila u razdoblje trajanja groblja s kranskim nainom pokapanja.80

Drugi prsten s krino oblikovanim sredinjim proirenjem, na kojemu su elije od staklene paste iz groba 41 u Radainovcima, ima bliske ana-logije s primjerima iz groba 549 u Biljanima Donjim - Begovaa (Sl. 7,

73. LJ. KARAMAN, Nav. dj. (u bilj. 36), 15, sl. 12, 13; D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXVIII, 8, 10; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 58, tab. 203, 2, 3.

74. Z. GUNJAA, Grob jedne hrvatske plemenske odlinice iz IX. stoljea, Gunjain zbornik, Zagreb 1980, 126, sl. 6, br. 4, sl. 7, br. 5; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 61, tab. 213, 3.

75. IVANKA KAMENJARIN, Bijai-Stombrate, rezultati arheolokih istraivanja starohrvatskoga groblja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 36, Split 2009, 91, 85, tab. IX, 1.

76. ISTA, 82-83, tab. 271, 3, 241, sl. 127, tab. 272, 3.77. A. PITEA, Nav. dj., 128, br. 189.78. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 271, 3.79. ISTO, tab. 304, 5. Ovom tipu prstenja donekle je slian prsten poloaja Crkvina u

Biskupiji, 242, tab. 238, 5.80. ISTO, 242.

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

803

br. 3),81 iz groba 2C iz Ostrovice - Greblje82 (Sl. 7, br. 2) i s primjerkom ne-poznata nalazita83 koji se uva u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika (Sl. 7, br. 1). Kako se taj tip prstena javlja u grobu 549 u Biljanima Donjim - Begovaa s naunicama s dva nasuprot postavljena srcolika ukrasa koje

81. ISTO, 64, tab. 222, 13, D. JELOVINA-D.VRSALOVI, Nav. dj., tab. XXXVII, grob 549.

82. V. DELONGA-T. BURI, Nav. dj., 20, sl. 27 (desno); M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 126, 6.

83. ISTO, 96, tab. 304, 6.

Sl. 7. 1. Nepoznato nalazite, 2. Ostrovica-Greblje, 3. Biljane Donje-Begovaa, 4. Mu Gornji-Sv. Petar, 5. Nepoznato nalazite, 6. Bijai-Stombrate, 7. 9 Mravinci-Glaviine, 6.

Vrpolje-Kosa (prema M. Petrinec, V. Delonga-T. Buri, A. Pitea, D. Jelovina, Z. Gunjaa).

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

804

idu u red, kako je ve reeno, najstarijih tipova naunica u sklopu groblja s kranskim nainom pokapanja. M. Petrinec84 je to prstenje datirala u vremenskom rasponu od sredine 9. do poetka 10. st.

Ve smo istakli da su u grobu 549 u Biljanima Donjim, uz ostale nalaze, pronaene i naunice s glatkom jagodom, pa imajui to u vidu, ali i uzi-majui u obzir i druge nalaze nakita gdje je pronaeno prstenje luksuznije izrade u Muu Gornjem (Sv. Petar), Vrpolju (Kosa), Ostrovici (Greblje), nakit iz groba 41 u Radainovcima (Vinogradine) valja datirati iza sredine 9. do poetka 10. st. To osnauju i drugi nalazi iz grobova tog znaajnoga nalazita u zadarskom zaleu, odnosno u Ravnim kotarima. Nakit je, dakle, pripadao enskoj osobi koja je u trenutku smrti imala izmeu 25 i 30 godi-na, a s njom je bilo pokopano i dijete od 2 do 3 godine starosti.

PRILOG

REZULTATI ANTROPOLOKE ANALIZE KOJU JE PROVEODR. MARIO LAUS85

Osoba ATafonomija: kosti su vrlo dobro sauvane, svijetloute boje s naglaenim pos-

tmortalnim oteenjima na vanjskom korteksu. Gracilne su s gustom trabekular-nom kosti. Prisutni su slijedei kotani elementi: eona kost, obje tjemene kosti, kost zatiljka, obje sljepoone kosti; obje jagodine kosti, gornja i donja eljust, prsna kost, obje lopatice, obje kljune kosti, obje zdjeline kosti, krina kost, li-jevi ivet, lijeva skona kost, obje petne kosti, obje nadlaktine kosti, obje lakatne kosti, lijeva palana kost, obje butne kosti, obje goljenine kosti, obje lisne kosti, 3 vratna i 11 grudnih i svi slabinski kraljeci te 9 lijevih i 8 desnih rebara.

Spol: enski na temelju: 1) morfologije zdjeline kosti koja pokazuje izrazito iroki gornji veliki sjedni urez (incisura ischiadica major) i 2) morfologije donje eljusti koja ima malu, picastu bradu sa slabo izraenim tuberculum mentale i velikim kutom mandibule.

Starost u trenutku smrti: doivljena starost u trenutku smrti procijenjena je na 25 do 30 godina. Morfologija aurikularne plotine na stranjem dijelu lunog grebena zdjeline kosti odgovara drugom stupnju po klasifi kaciji Lovejoya i sur. (1985.), to odgovara starosti od 25 do 30 godina.

Zubi: na gornjoj eljusti desno prisutni su svi zubi osim drugog sjekutia i drugog pretkutnjaka koji su ispali postmortalno i treeg kutnjaka koji jo nije izra-

84. ISTO, 240.85. M. LAUS, Rezultati antropoloke analize ljudskog osteolokog materijala s na-

lazita Radainovci-Vinogradine, struni izvjetaj EP-65-06/03 od lipnja 2003, 38-39.

R. Juri, Ranohrvatski grob 41 u Radainovcima kod Benkovca

805

stao; na lijevoj strani prisutni su onjak i prva dva kutnjaka, dok je drugi sjekuti ispao za ivota, a ostali zubi postmortalno. Na donjoj eljusti desno prisutni su svi zubi osim sjekutia i pretkutnjaka koji su ispali postmortalno; na lijevoj strani pri-sutni su svi zubi osim sjekutia koji su ispali postmortalno. Karijesi i hipoplastini defekti nisu prisutni.

Pataloke promjene: Schmorlovi defekti prisutni su na 8., 10., 11. i 12. grud-nom te 1., 2., i 5. slabinskom kraljeku. Blaga zarasla cribra orbitalia prisutna je u orbitama. Blaga zarasla ektokranijalna poroznost prisutna je na desnoj tjemenoj kosti.

Asocirani materijalni ostaci ili ivotinjske kosti: nisu prisutne u ouvanom uzorku.

Osoba BTafonomija: kosti su vrlo loe ouvane, svjetloute boje s naglaenim pos-

tmortalnim oteenjima na vanjskom korteksu. Izrazito su gracilne s vrlo gustom trabekularnom kosti. Prisutni su slijedei kotani elementi: eona kost, obje tje-mene kosti, zatiljna kost, desna zdjelina kost, nadlaktine kosti, desna lakatna kost, desna palana kost, desna butna kost.

Spol: radi se o kosturu djeteta.Starost u trenutku smrti: doivljena starost u trenutku smrti procijenjena je na

2 do 3 godine. Starost je odreena na temelju debljine stijenki lubanje i kronolo-gije nicanja i razvoja mlijenih zubi.

Zubi: na gornjoj eljusti desno prisutni su samo mlijeni kutnjaci koji se nala-ze izvan alveola. Karijesi i hipoplastini defekti nisu prisutni.

Patoloke promjene: u orbitama je prisutna umjerena aktivna cribra orbitalia.Asocirani materijalni ostaci: nisu prisutne u sauvanom uzorku.

Kai, Split, 2009.-2011., 41-43

806

RSUM - SAETAK

TOMBE PALOCROATE 41 PROVENANT DE RADAINOVCIPRS DE BENKOVAC

Le village de Radainovci se trouve environ 20 km au sud de Benkovac. Le site de Vinogradine avec sa ncropole palocroate dans cette agglomration est 500 m au sud-est de lglise paroissiale de St. Antoine. Les travaux de terrasse-ment pour la plantation dun vignoble en 1995 ont mis au jour plusieurs tombes. En 1999 des fouilles archologiques approfondies ont dbutes et qui, avec quelques brves interruptions, durent toujours. En tout 112 tombes, construites en pierres de formes irrgulires (2-3 rangs) et dotes de couvercles en pierre ont t tudies. Sy distingue la tombe 55 recouverte dune dalle monolithique.

Les fonds des tombes sont forms de minces dalles fractionnes. On a dcou-vert sur le site quelques tombes o les dfunts taient dposs directement dans la fausse en terre puis recouverts de plusieurs dalles en pierre. Lorientation des tombes est uniforme, est-ouest (la tte louest) et dans quelques cas lorienta-tion est nord-sud, avec, pour certains cas, la tte au sud et pour dautres au nord. Parmi les environ quatre-vingt trouvailles dominent des bijoux, notamment des boucles doreilles et des bagues qui apparaissent sous diffrents types et plusieurs variantes. La majorit des boucles doreilles sont avec une seule bille lisse. Sy dtache galement la tombe 41 abritant le corps dune femme adulte (entre 25 et 30 ans) et un enfant qui au moment de sa mort devait avoir entre 2 ou 3 ans. Dans la tombe ont t dcouvertes deux boucles doreilles en argent avec une bille lisse et deux bagues en argent de facture plus luxueuse, rare dans les tombes de ltat croate haut mdival. Ces trouvailles archologiques sont dates entre la moiti du 9me et le dbut du 10me sicle.