igraonka.pdf

8/12/2019 igraonka.pdf

1/20

111

MOGUNOSTI NAVODNJAVANJA PODZEMNIMVODAMA U HRVATSKOJ

POSSIBILITIES FOR IRRIGATION IN CROATIA BY USING

GROUNDWATER RESERVES1

ANA PEJDO, ELJKA ILJKOVI

Odjel za geografiju, Sveuilite u Zadru / Department of Geography, University of Zadar

UDK 626.8:551.44(497.5)Primljeno / Received: 2007-10-08 Pregledni lanak

Review

Podzemne vode na teritoriju Republike Hrvatske iznimno su vaan, ali nedovoljno iskoriten vodni potencijal.U usporedbi s ostalim europskim zemljama Hrvatska je jedna od najbogatijih prema koliini podzemnih vodai ukupnih obnovljivih vodnih resursa. Unato tomu, sustavi za navodnjavanje izgraeni su na priblino 0,5%povrine ukupnoga poljoprivrednog zemljita. Kako je u Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljea sve ea pojavasunih razdoblja, nedostatak navodnjavanih povrina postaje jedno od kljunih pitanja hrvatske poljoprivrede. Sdruge strane, primjena nedovoljno uinkovitih tehnika pri navodnjavanju, nedostatak ili loe odravanje sustavanavodnjavanja uz neadekvatno ukljuivanje struktura vlasti, moe uzrokovati oneienje podzemnih voda.

Kljune rijei: podzemne vode, navodnjavanje, poljoprivreda, kr, Hrvatska

Groundwater is an important but under-utilized water resource in Croatia. If compared to other Europeancountries Croatia is one of the richest regarding groundwater and total renewable reserves. In spite of that, watermanagement systems have been built only on approximately 0.5 per cent of the total arable land. As Croatiahas been affected by more frequent and longer droughts in the last decade, the scarcity of irrigated areas hasbecome one of the vital issues in Croatian agriculture. On the other hand predominance of inefficient irrigation

techniques, lack or no maintenance of irrigation systems coupled with the absence of adequate governmentinvolvement can result in groundwater pollution.

Key words:groundwater, irrigation, agriculture, karst, Croatia

Uvod

Nakon stjecanja nezavisnosti 1991. godineHrvatska je prola politiki proces tranzicije izrealsocijalistikoga do poduzetniko-trinog

gospodarstva. Domovinski rat razorno je utjecaona hrvatsku poljoprivredu, tako da zemlja odizvoznika poljoprivrednih proizvoda postajeuvoznikom. Nizinski prostor kontinentalnog dijelaHrvatske karakteriziraju plodne povrine na kojimadominiraju usjevi penice, kukuruza i suncokreta,dok u primorskoj regiji dominira vinogradarstvo,uzgoj voa i maslinarstvo, te panjaci u planinskimprostorima. Najvei dio poljoprivrednih posjedau privatnom je vlasnitvu, dok su na velikimpoljoprivrednim kombinatima nastalim u vrijemerealsocijalizma u tijeku procesi privatizacije i

restrukturiranja. Hrvatskom poljoprivrednom

Introduction

Since it gained its independence in 1991 Croatiahas undergone a political process of transition fromreal-socialist planned to market free economy.

The Homeland war had a devastating effect onthe Croatian agriculture, changing the countryfrom an exporter of agricultural products to animporter. Agriculturally rich lowlands located inthe Continental part of Croatia are dominatedby the cultivation of wheat, corn and sunflowercrops, while viti-culture, fruit and olive growingprevail in the coastal region, with pasture land inthe mountainous areas. Most agricultural land isprivately owned, and the large cooperatives createdduring the real-socialist era are being privatizedand restructured. Croatian agricultural production

is dominated by small farms. In the Republic of


2/20

112

A. Pejdo, . iljkovi Geoadria 12/2 (2007) 111-129

proizvodnjom dominiraju mala poljoprivrednagospodarstva. Na teritoriju Republike Hrvatskeizdvajamo tri osnovne poljoprivredne regije:panonsku s etiri, planinsku s dvije i jadransku s tripodregije (BAI IDR., 2006.). S poljoprivrednoga

gledita, plodno zemljite i pogodni klimatski uvjetite potrebna koliina vode osnovni su preduvjetiza osiguranje visoko kvalitetnih usjeva. Premakoliinama vlastitih voda Hrvatska se ubrajameu bogatije europske zemlje s prosjenomkoliinom vlastitih vodnih resursa od oko 5880m3/st./god. Ako se pribroje tranzitne vode, kojeveim dijelom prolaze hrvatskim teritorijem(bez Dunava i Neretve), koliine raspoloivihvoda po stanovniku prelaze 16 400 m3/st./god.Pogodni klimatski uvjeti, bogati vodni resursi ipoljoprivredno zemljite stvorili su kvalitetne uvjete

za razvoj sustava za navodnjavanje. Unato tome,ako se Republika Hrvatska usporedi sa zemljamalanicama EU, ona se nalazi pri dnu ljestviceprema udjelu navodnjavanih povrina. Godine2005. ukupno navodnjavanog zemljita u EU-25 (izuzevi Njemaku) bilo je oko 15,6 milijunaha, to je otprilike 13,5% ukupnoga obradivogpoljoprivrednog zemljita (EUROSTAT, 2007.).Zbog klimatskih karakteristika prostora najvei

Croatia there are three main agricultural regions;Pannonian with four, Mountain with two andAdriatic with three subregions (BAIETAL., 2006).From the agricultural standpoint, fertile land, inconjunction with favourable climate conditions

and the necessary amount of water are the mainprerequisites for assuring high-quality crops.According to the available water resources Croatiais among the wealthiest European countrieswith average amount of inner water resourcesaround 5,880 m3/inhabitant/year. If transit watersare added, that in their larger part cross theCroatian territory (without Dunav and NeretvaRivers) the amount of available water resourcesexceeds 16,400 m3/inhabitant/year (IZVJEEO STANJU OKOLIA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 2007).Suitable climate, rich water resources, affluent

soil and agricultural land have created qualitypreconditions for the development of irrigationmanagement systems. In spite of that, if comparedto EU member countries the Republic of Croatiais at the very bottom of the list of areas underirrigation. In 2005 the total irrigable area in EU-25(excluding Germany) was around 15.6 million ha,which is approximately 13.5% of the total arable

Slika 1. Udio navodnjavanih povrina po dravama, udio ukupnog obradivog zemljita ukljuujui stalne usjeve, 2005.Figure 1 Share of irrigable area by country, share of total arable area including permanent crops, 2005Izvor / Source: EUROSTAT, 2007


3/20

113


udio navodnjavanih povrina imaju mediteranskezemlje: Grka (51%), Portugal, Malta i Cipar(oko 30%) (Sl. 1.). Premda je navodnjavanje naprostoru nekih drava aktivnost koja negativnoutjee na brojne drutveno-geografske funkcije i

vrijednosti praene irenjem povrina pod usjevimai pretjeranom ispaom (ARGYRIOS, KIRIAKI, 1998.),razvoj poljoprivrede bez sustava za navodnjavanjebio bi nemogu.

S obzirom na hidro-pedoloke, topografske ihidro-geografske znaajke Hrvatska ima pogodneuvjete za gradnju sustava za navodnjavanjena 680 000 ha (TOMI, MARUI, 1994.).Kontrolirana primjena vodnih resursa u svrhurazvoja poljoprivrede izgradnjom vodoopskrbnihsustava moe osigurati stabilne usjeve tezajamiti ekonomsku dobit. Nakon 50 godina

kolektivizacije, neke drave Srednje i IstoneEurope i Zajednice Neovisnih Drava uspjenosu provele proces pretvorbe velikih dravnihpoljoprivrednih posjeda u privatno vlasnitvo, akao posljedica tog procesa dolo je do usitnjavanjazemljinih posjeda, to je izravno utjecalo naprivatne i javne investicije, odrivi ekonomskirast i drutveni razvoj. U regijama koje su senale u nepovoljnijem poloaju te u gospodarskinerazvijenim regijama, s ekonomijama koje sujo uvijek ovisne o poljoprivredi, dolo je donegativnih stopa rasta nezaposlenosti i do ruralnog

siromatva. Sve je to uzrokovalo proces drutvenei ekonomske dezintegracije, to onemoguujeprovedbu razvojnih strategija ruralnih prostora,programa i projekata usmjerenih na poboljanje

agricultural area (EUROSTAT, 2007). Due to climateconditions share of the irrigable area is the highestin the Mediterranean countries: Greece (51%),Italy (43%), Portugal, Malta and Cyprus (around30%) (Fig. 1). Even though irrigation in some

countries represents activity negatively influencingnumerous socio-geographic functions and values,followed by cropland expansion and overgrazing(ARGYRIOS, KIRIAKI, 1998), agriculture withoutirrigation management would be impossible.

According to hydropedological, topographicaland hydro-geographical features Croatia hasfavourable conditions for construction of irrigationsystems on 680,000 ha (TOMI, MARUI, 1994).Controlled application of water resources foragricultural purposes through water supply systemscan provide stable crops and ensure profits. After

50 years of collectivization, countries in Centraland Eastern Europe (CEE) and the Commonwealthof Independent States (CIS) have made significantprogress in the devolution of state-owned realestate to private urban and rural ownership. Landfragmentation has emerged as a side-effect, withdetrimental implications for private and publicinvestments, sustainable economic growth andsocial development. Less-favoured and least-developed regions with economies still dependenton agriculture have experienced negative growthrates, unemployment and rural poverty, resulting

in serious social and economic disintegration.This hampers the implementation of rural regionaldevelopment policies, programmes and projectsaimed to improve rural livelihoods (REMBOLD,

Tablica 1. Raspoloivi vodni resursi u Republici HrvatskojTable 1 Available water resources in the Republic of Croatia

Slijev Povrina(km2)

Koliinavlastite vode

(m3/s)

Koliinaulazne vode

(m3/s)

Oborine(mm)

Obnovljive zalihe podzemne vode(106m3/god)

Aluvijalni

vodonosnici

Karbonatni

vodonosnici

Catchment Surface (km2)

Averageannual innerwater runoff

(m3/s)

Transit waterrunoff (m3/s)

Precipitation(mm)

Renewable groundwater resources(106m3/yr)

Alluvial aquifers Carbonateaquifers

Jadranski21 407 451 435 1426 - 3 831,31

AdriaticCrnomorski

35 131 376 395 1001 1 198,3 653,8Black SeaHrvatska

56 538 827 4 130 1162 1 198,3 4 485,11Total Croatia

Izvor / Source: HRVATSKEVODE, 2007.


4/20

114


ivotnih uvjeta u ruralnim sredinama (REMBOLD,2003.). Prosjena veliina obraenog zemljitana obiteljskim posjedima iznosi 1,9 ha, dok jeprosjena veliina parcele 0,46 ha.

Openito govorei, podzemnu voduiskoriujemo za navodnjavanje, kao vodu za piei ostale javne uporabe te za opskrbu domainstavavodom za pojedince do ijih domova nijeizgraena javna vodovodna mrea. U lankuautori obrauju dostupne resurse podzemnihvoda u Hrvatskoj i mogunosti njihove uporabeza navodnjavanje poljoprivrednog zemljita.Problem dostupnosti vode nastaje kada potranjaza vodom u poljoprivredi prelazi koliinu vodedostupnu tijekom odreenog razdoblja. Najveidio Hrvatske obiljeava jedan od dva osnovnavodonosnika; aluvijalni i karbonatni. U Hrvatskoj

nalazimo izdane resurse podzemnih voda kojiine oko 70% pitke vode, dok je njihova uporabaza navodnjavanje gotovo zanemariva (HRVATSKEVODE, 2007.). Raspoloivi vodni resursi u RepubliciHrvatskoj prikazani su u Tab. 1.

Resursi podzemnih voda u Republici Hrvatskoj

Koliina i raspored podzemnih voda u Hrvatskojuvjetovani su geolokom graom, klimatskimi hidrolokim uvjetima te hidrogeografskim

znaajkama pojedinih podruja (MAYER, 2003,MAYER, BAANI, 2003.). Ako se uzmu u obzirgeoloke i hidrogeoloke znaajke, Hrvatska semoe podijeliti na dvije razliite regije, Sjevernui Istonu Hrvatsku koje su najveim dijelomizgraene od klastinih sedimentnih stijena razliitagranulometrijskog sastava i razliita stupnjakonsolidacije, te Zapadnu i Junu Hrvatskugraene preteito na vrstim karbonatnimstijenama razliita stupnja troenja i okravanja(Sl. 2.).

Kvaliteta podzemne vode i njezin prostorno-

vremenski raspored iznimno su vani za pitkuvodu, navodnjavanje i vodoopskrbu industrije kaoi za odrivost ekologije jezera, rijeka i movara.Iako su u usporedbi s ostalim vodnim resursimapodatci o podzemnim vodama nedostatni, njezinase vanost ne moe zanemariti. Kao posljedicanedovoljnih podataka i poradi brojnih problematijekom istraivanja ne postoje precizni podatci;stoga Tablica 2 prikazuje minimalnu i maksimalnuprocjenu obnovljivih resursa podzemnih voda. Ubliskoj budunosti potrebno je provesti daljnjaistraivanja resursa podzemnih voda kako bi se

utvrdile njihove tone koliine.

2003). In Croatia the average size of cultivatedland on family farms is 1.9 ha, whereas the averagesize of the plot is 0.46 ha.

Generally speaking main uses of groundwater

include irrigation, drinking-water and other publicuses, and for supplying domestic water to peoplewho do not receive public-supply water. Theauthors will deal with the available groundwaterresources in Croatia and the potentials for theiruse in irrigation of agricultural land. Wateravailability problem occurs when the demand forwater in agriculture exceeds the amount availableduring a certain period. Most areas of Croatiaare underlined by one of the two major aquifers;alluvial and carbonate one. Croatia has extensivegroundwater resources providing for about 70 per

cent of drinking water while their use in irrigation isalmost negligible (HRVATSKEVODE, 2007). Availablewater resources in the Republic of Croatia areshown in Table 1.

Groundwater resources in the Republic of Croatia

The quantity and the distribution ofgroundwaters in Croatia are the result of geology,climate and hydrogeology of a certain area(MAYER, 2003, MAYER, BAANI, 2003). If geologicaland hydrogeological features are taken intoconsideration Croatia can be divided into twodifferent regions; Northern and Eastern Croatiapredominantly on clastic sedimentary rocksof different granulometric composition and ofdifferent degree of consolidation, and Western andSouthern Croatia dominated by solid carbonaterocks of different weathering and karstificationrate (Fig. 2).

Groundwater quality and its spatio-temporaldistribution are highly important for drinkingwater, irrigation, and industrial water supply

as well as for sustaining the ecology of lakes,rivers and wetlands. Although the importance ofgroundwater cannot be overstated, if compared toother water resources there are no adequate data. Asa consequence of insufficient records and due to thenumerous problems encountered while researchinggroundwater there are no precise data; henceTable 2 shows minimal and maximal assessmentof the renewable groundwater resources. In orderto determine the exact groundwater quantity it isnecessary to conduct further researches concerninggroundwater resources in the forthcoming period.


5/20

115


Slika 2. Hidrogeoloka karta Republike Hrvatske1 aluvijalne naslage, ljunci i pijesci, visoko produktivni vodonosnici; 2 pjeskovite i ljunkovite naslage obinozaglinjene, srednje do nisko produktivni vodonosnici; 3 vapnenci i dolomiti masivni i uslojeni, jako okreni, vrlopropusni; 4 dolomiti i vapnenci srednje do slabo okreni, srednje do slabo propusni; 5 vrste i kompaktne stijenei glinovite naslage, praktino nepropusni tereni; 6 bueni zdenci (grupe zdenaca) velike izdanosti; 7 izvori velikeizdanosti; 8 vodozahvati povrinske vode

Figure 2 Hydrogeological map of the Republic of Croatia1 alluvial deposits, gravels and sands, highly productive aquifers; 2 sandy and gravel deposit usually clayed,medium to low productive aquifers; 3 solid and well-bedded limestones and dolomites, very karstified, verypermeable; 4 medium to low karstified limestones and dolomites, medium to low permeable; 5 solid compactrocks and clay layers, almost completely impermeable layers; 6 drilled wells (groups of wells) of high discharge; 7 a spring of high discharge; 8 waterworks for surface water

Izvor / Source: MAYER, 2004


6/20

116


Usmjerenim zalaganjem poljoprivrednika,industrije, zajednice, grupa za zatitu okolia

i lokalnih vlasti potrebno je zatititi kvaliteturesursa podzemnih voda. Budui da razliiti nainiuporabe zemljita imaju presudan uinak nakvalitetu podzemne vode, upravljanje njihovomkvalitetom zahtijeva jedinstven pristup napodruju slijeva. Iako drutvo ne moe opstati bezpoljoprivrednih aktivnosti, one su osnovni razlogzagaenja i degradacije kvalitete podzemne vode. URepublici Hrvatskoj monitoring razine podzemnevode provodi se na oko 1000 mjernih lokacija. Napodruju porjeja Drave postoji osnovna mrea, temree mjernih postaja uspostavljenih za potrebe

izgraenih i planiranih hidroenergetskih objekata.

A concerted effort by farmers, industry, thecommunity, environmental groups and local

governments is required to protect the quality of ourgroundwater resources. Managing groundwaterquality requires a drainage-based approach asdifferent land uses have a major effect on the qualityof groundwater resources. Although society cannot endure without agricultural activities they arethe main reason for contaminating and degradinggroundwater quality. In the Republic of Croatiamonitoring of groundwaters is conducted on about1,000 locations. In the Drava River drainage areathere is the basic network, and measuring stationsnetworks established for public water supply needs

(wider Zagreb area) and networks for constructed

Tablica 2. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj, minimalna i maksimalna procjenaTable 2 Renewable groundwater resources in Croatia, minimal and maximal assessment

VrstaMinimalna procjena Maksimalna procjena

m3/s 106m3/god. m3/s 106m3/god.

Type Minimal assessment Maximal assessementm3/s 106m3/yr m3/s 106m3/yr

I. Vodno podruje slijeva Save I Aquifer area of the Sava Riverdrainage area

1. Aluvijalni akviferi 1. Alluvial aquifers 36,21 1 141,9 221 6 9692. Krki akviferi 2. Karst aquifers 15,27 481,6 144 3 5903. Arteki i sl. akviferi 3.Artesians and similar aquifers 2,49 78,5 4 140

Ukupno vodno podruje slijevaSave

Total aquifer area of the SavaRiver drainage area 53,97 1,702.0 339 10,699

II. Vodno podruje sljevovaDrave i Dunava

II Aquifer area of the Drava andDunav Rivers drainage areas

1. Aluvijalni akviferi 1. Alluvial aquifers 14,79 466,4 17 536

2. Arteki i sl. akviferi 2.Artesians and similar aquifers 1,02 32,2 1 20Ukupno vodno podrujesljevova Drave i Dunava

Total aquifer area of the Dravaand Dunav Rivers drainage areas 15,81 498,6 18 556

III. Vodno podruje primorsko-istarskih sljevova

III Aquifer area of the Littoral-Istrian rivers drainage areas

1.Krki akviferi 1.Karst aquifers35,64 1 123,9 182 5 755 Izvori Sources

Vodonosnik Aquifer 11,45 361,1 58 1 817

Ukupno vodno podrujeprimorsko-istarskih sljevova

Total aquifer area of the Littoral-Istrian rivers drainage areas 47,09 1 485,0 240 7 572

IV Vodno podrujedalmatinskih sljevova

IV Aquifer area of theDalmatian rivers drainage areas

1. Krki akviferi 1.Karst aquifers46,32 1 460,7 275 8 682 Izvori Sources

Vodonosnik Aquifer 14,88 469,3 87 2 742

Ukupno vodno podrujedalmatinskih sljevova

Total aquifer area of theDalmatian rivers drainage areas 61,20 1 930,0 362 11 424

Ukupno Hrvatska Total Croatia 178,07 5 615,6 959 30 251

Izvor / Source: GERE, 1997.


7/20

117


Na slijevu Save uspostavljene su mree za potrebejavne vodoopskrbe (ire podruje Zagreba) i mreemjernih postaja za planirane hidroenergetskeobjekte. Na krkim je podrujima uspostavljenamrea mjernih postaja za potrebe vodnoga

gospodarstva u zapadnoj i junoj Istri, kojom jepokriven manji dio poluotoka. Na ostalim krkimpodrujima ne postoji monitoring, osim lokalnihmrea (HRVATSKE VODE, 2007.). Na prostoruPrimorske i Gorske Hrvatske, koje karakterizirajuvodonepropusni reljefni oblici, prijeko je potrebnoproiriti praenje podzemnih voda na vee podruje.Krke prostore obiljeavaju vodonosnici koji moguosigurati velike zalihe vode, dok i najmanji ljudskiutjecaj na takve reljefne oblike znatno ugroavafloru i faunu, koje su najbolji pokazatelji ekolokogstanja. Uinkovitost programa zatite podzemnih

voda ovisi o sveobuhvatnom, usmjerenom praenju.Cjelovita podruja porjeja, rijenih bazena ilizatienih prostora moraju biti ograniena ioznaena radi uinkovitog ouvanja tla, vode iuma. To e zahtijevati okrupnjivanje estica iparcela, jasna i transparentna vlasnika prava testoga jasne i transparentne dunosti i obveze. Uzmehanizaciju i genetski inenjering, kemizacijaje jedna od osnovnih osobina poljoprivrededananjice. Kemikalije u uporabi u poljoprivredi,poput pesticida, najvea su prijetnja zatitipodzemne vode jer mogu utjecati na korijenje biljki

dovodei do stalne opasnosti ako pesticidi prodrudo razine podzemne vode (MAYER, 2004.). Osimpesticida, negativan utjecaj na kvalitetu podzemnevode imaju cestovna infrastruktura, promet tedistribucija nafte i naftnih derivata, proizvodnipogoni i mnoge druge ljudske djelatnosti.

Uporaba podzemne vode za navodnjavanje trenutno stanje

Slubene statistike o navodnjavanju u Republici

Hrvatskoj nisu niti dostatne niti cjelovite. Godine1980. u Hrvatskoj se navodnjavalo priblino 6483ha uz tendenciju rasta do 7999 ha 1987. godine.Maksimalno podruje pod navodnjavanjemzabiljeeno je 1989. godine, kada su se sustaviza navodnjavanje prostirali na preko 13 290ha poljoprivrednog zemljita (2,1% ukupnogpoljoprivrednog zemljita) (TOMI, MARINI,1987., KOS, 1992.). Od ukupno 13 290 hanavodnjavanog zemljita ak 7 500 ha nalazilo sena obiteljskim gospodarstvima, dok je ostatak biounutar velikih poljoprivrednih kombinata, takoer

poznatih pod nazivom PIK (Poljoprivredno-

and planned hydropower facilities. In karst areasa measuring stations network is established forthe needs of water management in western andeastern Istria, which covers a smaller part of thepeninsula. In the other karst areas there is no

monitoring, other than local networks (HRVATSKEVODE, 2007). One of the immediate requirementsis to expand groundwater monitoring on a largerarea, especially in Littoral and MountainousCroatia that are characterized by water permeablekarst relief forms. Karst regions contain aquifersthat are capable of providing large supplies ofwater and even the slightest human influence onsuch relief forms can significantly endanger floraand fauna that are the best indicators of ecologicalsetting. The effectiveness of groundwaterprotection programme relies on a comprehensive,

targeted monitoring. Entire watersheds area, riverbasins or protected areas have to be delineatedand demarcated in order to make soil, water andforest conservation effective. This will requireconsolidation of plots and parcels, clear andtransparent ownership rights and, hence, clear andtransparent duties and responsibilities. Togetherwith mechanization and genetic engineering,chemisation is one of the prominent features of themodern agriculture. Agricultural chemicals suchas pesticides are a major concern for groundwaterprotection. Overuse of pesticides influences plants

root creating permanent danger in case theyreach groundwater level (MAYER, 2004). Besidespesticides, road infrastructure, transport anddistribution of oil and oil products, manufacturingplants and many other human activities have anegative impact on the groundwater quality.

Usage of groundwater for irrigation current state

Official statistic concerning irrigation in the

Republic of Croatia is neither sufficient norcomplete. In 1980 around 6,483 ha of agriculturalland were irrigated in Croatia, with the tendencyof growth up to 7,999 ha in 1987. Maximal areaunder irrigation was recorded in 1989 whenirrigation systems spread over 13,290 ha ofagricultural land (2.1 per cent of total agriculturalland) (TOMI, MARINI, 1987, KOS, 1992). Out oftotal 13,290 ha of irrigated land, as much as 7,500were located on private farms, while the rest werea part of big state agricultural conglomerates, alsoknown as PIK (Agro-industrial Conglomerates).

During the Homeland War a part of the irrigation


8/20

118


industrijski kombinati). Tijekom Domovinskograta uniten je dio sustava za navodnjavanje ili sejo uvijek nalazi pod minama, tako da je 1995.godine navodnjavano svega 3046 ha (Tab. 4.).Iako je danas velik dio sustava za navodnjavanje

ponovno u funkciji, povrina pod navodnjavanjemjo uvijek nije dosegnula razinu iz razdoblja prijeDomovinskog rata.

Kao posljedica nedostatnih podatakauzrokovanih neprimjerenom metodologijomprikupljanja podataka javljaju se problemi priodreivanju povrina pod navodnjavanjem.Trenutno postoje dva slubena izvora podataka ohrvatskoj poljoprivredi: Popis poljoprivrede 2003.godine i Statistiki ljetopis, koji izlazi godinje.Popis poljoprivrede nastao je na osnovi podataka

prikupljenih na terenu i ispunjavanja upitnika,dok je Statistiki ljetopis kompilacija podatakaprikupljenih iz statistikih izvjea poljoprivredneindustrije, a podatci o obiteljskim gospodarstvimarezultat su slubenih procjena. U svom raduiznesenom na 3. hrvatskoj konferenciji o vodamaJosipovi i dr. iznijeli su podatke o navodnjavanjuu Republici Hrvatskoj kao rezultat istraivanja

systems were destroyed or are still under landmines, so in 1995 only 3,046 ha were irrigated(Tab. 4). Although today a large portion of theirrigation systems is once again back in function,the surface under irrigation still has not reached

the level from before the Homeland War.

While determining the irrigated areas a greatproblem is encountered as a result of the insufficientrecords caused by the inadequate methodology ofdata collecting. At this moment, there are twoofficial data sources on Croatian agriculture;Agricultural Census from 2003 and StatisticalYearbook published annually. Agricultural Censusis based on information gathered by a questionnaireon the field, whereas information in the StatisticalYearbooks is the compilation of data gathered by

means of statistical reports made by agriculturalindustry, while data on family farms are based onformal assessments. In the paper presented at the3rdCroatian Conference on Waters Josipovi et al.offered information on irrigation in the Republic ofCroatia based on surveys conducted in all countiesin order to gather data on irrigation on family andstate-owned farms. According to data gathered by

Slika 3. Navodnjavane povrine u republici Hrvatskoj u razdoblju od 1993. do 2004., u hektarimaFigure 3 Irrigated areas in the Republic of Croatia in the period from 1993 to 2004, in ha

Izvor / Source: STATISTIKILJETOPIS, 2005


9/20

119


provedenih u svim upanijama i vezanih uznavodnjavanje na obiteljskim gospodarstvimakao i na onima u vlasnitvu drave. Prema timpodatcima navodnjavane povrine u Hrvatskoj2002. godine iznosile su 7159,5 ha (0,49%

obradivog zemljita i vrtova). Njihov najveiudio nalazio se pod povrem (65%), pretenona podruju Zadarske, Istarske i Dubrovako-neretvanske upanije. Budui da dio poljoprivredneproizvodnje na otvorenom, u staklenicima ipolietilnim staklenicima u privatnom vlasnitvunije obuhvaen istraivanjem koje je proveoHrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnuslubu 2002. godine, navodnjavane povrinepotrebno je uveati za 300 do 500 ha (JOSIPOVIET AL., 2005.). Prema podatcima Poljoprivrednogpopisa 2003. navodnjavano je 9264 ha ili 0,46%

ukupnog poljoprivrednog zemljita, dok je premapodatcima Statistikog ljetopisa navodnjavanapovrina iznosila 11 175 ha (Sl. 3.).

Da bi se biljci osigurala potrebna koliinavode, mogue je primijeniti razne metodenavodnjavanja, od kojih su tri najee: povrinskonavodnjavanje, navodnjavanje oroavanjem inavodnjavanje kap po kap. Prema podatcimaiznesenim u Statistikom ljetopisu 2005. godine(Tab. 3.) u Republici Hrvatskoj u uporabi jenajee metoda povrinskog navodnjavanja, ali

moda je najprikladniji nain kap po kap; takvo jenavodnjavanje, naime, pogodno za voe i povre,

Josipovi et al. the irrigation area in Croatia in2002 was 7,159.5 ha (0.49 per cent of arable landand gardens). The highest portion of irrigatedareas was under vegetables (65 per cent) mainlyin Zadar, Istria and Dubrovnik-Neretva counties.

Due to the fact that a part of the agriculturalproduction on open, in the greenhouses and in thepolyethylene greenhouses for personal use was notincluded in the survey conducted by the CroatianAgricultural Extension Institute in 2002, theirrigated area in the Republic of Croatia shouldbe increased for 300 up to 500 ha (JOSIPOVI ETAL., 2005). In 2003, according to the AgriculturalCensus, there were 9,264 ha or 0.46 per cent of allagricultural land under irrigation, while accordingto the Statistical Yearbook the irrigated area was11,175 ha (Fig. 3).

In order to supply the plant with the necessaryamount of water various methods of irrigationcan be used. Three most frequently used ones are:surface irrigation, sprinkler irrigation and dropby drop irrigation. According to the informationpresented in the Statistical Yearbook, 2005 (Tab. 3)surface irrigation is the most frequently used in theRepublic of Croatia. Perhaps the most appropriateway of irrigation is drop by drop irrigation thatis suitable for vegetables and fruit, tree and winecrops, since the water is brought directly to the

root zone. Sadly, the areas under such irrigationsystems are scarce due to the high capital costs

Tablica 3. Navodnjavane povrine u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1993. do 2004. godine, u hektarimaTable 3 Irrigated areas in the Republic of Croatia in the period from 1993 to 2004, in ha

Godina1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

YearNavodnjavanapovrina 3 616 1 554 3 046 2 291 2 326 3 483 3 095 2 786 4 481 5 138 11 175 11 697Irrigation area

Povrinskim3 334 235 2 932 2 244 2 252 2 862 2 644 2 612 4 153 4 936 10 801 11 596On surface

Oroavanjem276 1 319 114 47 74 621 451 171 307 255 355 74

By sprinkling

Kap po kap6 - - - - - - 3 21 19 19 27

Drop by drop

Oranice i vrtovi3 588 954 3 046 2 291 2 042 3 095 3 095 2 786 3 640 1 744 10 327 10 849Arable land and

gardensOstalo

28 600 - - 284 - - - 841 3 394 848 848Other

Izvor / Source: Statistiki ljetopis, 2005.


10/20

120


vonjake i vinograde, jer voda dolazi direktno dokorijenske zone. Na alost, zbog visokih trokovaizgradnje udio povrina pod takvim sustavima zanavodnjavanje iznimno je malen. Ta je metodaskuplja u odnosu na ostale metode i najee se

primjenjuje na podrujima s usjevima koji donoseveu zaradu (EUROSTAT, 2007.).

Na najveem dijelu navodnjavanogapoljoprivrednog zemljita u Republici Hrvatskojosnovni izvor vode ine vodotoci (Sl. 4.). Osimnjih, manji udio vode za navodnjavanje otpada naakumulacije koje su u veoj mjeri bile u uporabisamo 1998., kada je poljoprivreda jo uvijekdijelom bila pod utjecajem posljedica nastalih kaorezultat Domovinskog rata. Kao to je ve reeno,povrine za navodnjavanje u tom razdobljusmanjene su na svega 3000 ha. Iako su jezera

vaan vodni resurs, ne koriste se za navodnjavanje.Neka od njih nalaze se pod odreenim stupnjemzatite i kao takva ne mogu se iskoristiti za bilo

of installation. Drop by drop irrigation is moreexpensive than the other irrigation methods and ittends to be concentrated in areas with high valuecrops (EUROSTAT, 2007).

On most of the agricultural land that is beingirrigated in the Republic of Croatia watercoursesrepresent the main source of water (Fig. 4). Asidefrom watercourses, small share goes to reservoirsthat were to a larger extent in use only in 1998 whenagriculture was still affected by the consequencesresulting in Homeland War activities. As it wasalready mentioned in that period irrigation areaswere reduced to only 3,000 ha. Although theyrepresent an important water resource potential,lakes are not used for irrigation. Some of them areunder a certain degree of protection and as suchcannot be used for any kind of economic activities

that may cause their degradation. There is also aninitiative that all the natural lakes in the Republicof Croatia become protected areas so in the long-

Slika 4. Koritenje vode za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj prema izvoru vode, u razdoblju od 1995. do 2004.,u postotcimaFigure 4 Usage of water for irrigation in the Republic of Croatia according to the source of water in the period from1995 to 2004, in %

Izvor / Source: STATISTIKILJETOPIS, 2005


11/20

121


kakvu vrstu ekonomskih aktivnosti koje bi mogledovesti do njihove degradacije. Takoer postojiinicijativa kojom bi sva prirodna jezera u RepubliciHrvatskoj postala zatiena podruja te stoga nisudugorono siguran izvor vode za navodnjavanje(NAVAP, 2005.).

U usporedbi s ostalim vodnim resursimapodzemna voda koristi se za navodnjavanje samona malom udjelu poljoprivrednog zemljita stendencijom opadanja u razdoblju od 1995. do2004. godine (Sl. 4.). U Hrvatskoj nalazimo dvaosnovna tipa vodonosnika; aluvijalni (porjejarijeka Drave, Save i Dunava) i karbonatni (porjejaistarskih i dalmatinskih rijeka). Procijenjeniiskoristivi resursi vodonosnika su:

term they do not represent reliable source of waterfor irrigation (NAVAP, 2005).

In comparison to other water resourcesgroundwater is used for irrigation purposes onlyon small portion of agricultural land with thetendency of decrease in the period from 1995 to2004 (Fig. 4). In Croatia there are two basic typesof aquifers; alluvial (The Drava, Sava and DunavRivers drainage area) and carbonate (Istrianand Dalmatian rivers drainage area). Estimatedexploitable resources of aquifers are:

- The Sava River drainage area: from 0.4 to 15m3/s,

- The Drava and Dunav Rivers drainage area:

from 0.25 to 7.30 m3

/s and

Slika 5. Navodnjavanje podzemnim vodama po upanijama u Republici Hrvatskoj, 2003. godine, u hektarimaFigure 5 Groundwater irrigation by counties in the Republic of Croatia, in 2003, in haIzvor / Source: POPISPOLJOPRIVREDE, 2003


12/20

122


- porjeje rijeke Save: od 0,4 do 15 m3/s- porjeja rijeka Drave i Dunava: od 0,25 do

7,30 m3/s- za porjeja primorsko-istarskih rijeka takve

procjene jo uvijek nisu uinjene, dok je

procjena za porjeja dalmatinskih rijekauinjena samo za porjeje rijeke Zrmanje(30 m3/s) i nekoliko manjih sljevova (NAVAP,2005.).

Najvee povrine pod navodnjavanjem nalazese u Primorskoj Hrvatskoj, poglavito na prostoruDalmacije, u dolini delte Neretve i u okoliciZadra i Biograda u Sjevernoj Dalmaciji, a osimspomenutih prostora znaajan dio podruja podnavodnjavanjem nalazi se na prostoru upanijaOsjeko-baranjske i Virovitiko-podravske, dok sesvega se dvije upanije, Zadarska i Dubrovako-neretvanska, koriste podzemnim vodama zanavodnjavanje na preko 400 ha (Sl. 5.). Prodiranjeslane vode jedan je od najveih problema s kojim sesusreu podruja u priobalnoj zoni. Naime, ako seizvorima podzemnih voda ne upravlja na pravilannain, prodiranje slane vode izravno moe naruitinjihovu kvalitetu, posebice u krkim podrujima.

Daljnje mogunosti navodnjavanja koritenjempodzemnih voda

Pojava sue jedan je od osnovnih razloga zbogkojih bi se u Hrvatskoj trebale poveati povrinepod navodnjavanjem. Kapacitet sustava zanavodnjavanje mora biti u mogunosti zadovoljitipotrebe za vodom u trenutcima najvee potranje,odnosno za vrijeme sue, koja se redovito pojavljujesvakih tri do pet godina te ovisno o intenzitetui trajanju moe umanjiti urod za od 20 do 92%(MAARIDR., 1998., NAVAP, 2005.). Posljednje triznaajnije sue dogodile su se 2000., 2003. i 2007.uzrokujui ekonomske i drutvene probleme teprobleme okolia u brojnim hrvatskim upanijama,

tako da je poradi znaajnih poljoprivrednihgubitaka nekoliko upanija proglasilo stanjeelementarne nepogode uzrokovano suom. Tijekomspomenutih godina koliina oborina pala je znatnoispod uobiajene koliine potrebne za rast biljaka,i bila je praena temperaturama viim od prosjeka.Ozbiljnost sue ovisi o stupnju nedostatka vlage,vremenu trajanja i veliini pogoenog podruja.Koliina vode prijeko potrebna za rast usjeva ovisio mnogim imbenicima, kao to su tip tla, dubinai mjera njihove pogodnosti za navodnjavanje. Tlapogodna za navodnjavanje ne posjeduju nikakve

zapreke u pogledu mogunosti izgradnje sustava

- for Littoral-Istrian drainage area suchestimations have not been done yet, while forthe Dalmatian drainage areas estimation hasbeen done only for the Zrmanja River drainagearea (30 m3/s) and only some smaller drainage

areas (NAVAP, 2005).The largest groundwater irrigated areas are

in the Littoral Croatia, namely Dalmatia, in theNeretva River valley and in the vicinity of Zadarand Biograd in Northern Dalmatia. Aside frommentioned a significant portion of areas underirrigation are located in the Osijek-Baranja andVirovitica-Podravina counties. Only two counties,Zadar and Dubrovnik-Neretva, use groundwaterson over 400 ha for irrigation purposes (Fig. 5). Oneof the main problems facing areas in the coastal zoneis the possible threat of the saltwater intrusion. Ifgroundwater resources are not properly managedthey represent immediate danger to the quality ofgroundwaters, especially in the karst areas.

Future possibilities for irrigation by usinggroundwater

Occurrence of drought is one of the key reasonswhy Croatia should increase agricultural landunder irrigation. Irrigation system must have thecapacity to meet peak water demand. Drought

regularly appears every three to five years anddepending on its intensity and duration it canminimize crop production from 20 to 92 per cent(MAAR ET AL., 1998, NAVAP, 2005). Last threeserious droughts appeared in 2000, 2003 and2007 causing economic, social, and environmentalproblems in numerous Croatian counties. Due tosevere agricultural losses several counties declareda natural disaster caused by the drought. Duringthe above mentioned years rainfall dropped farbelow the normal amount necessary for the plantsgrow, accompanied by the temperatures higherthan average. The severity of drought dependsupon the degree of moisture deficiency, the durationand the size of the affected area. The actual waterrequirement of crops depends on many factors suchas soil type, depth and its suitability for irrigation.Soils suitable for irrigation have no limitationsregarding construction of water managementsystems. In Croatia there are 244,150 ha of soilssuitable for irrigation, and 588,163 ha of soilsmoderately suitable for irrigation (TOMI ET AL.,2007). Mentioned soils are dominant in Osijek-Baranja and Vukovar-Sirmium counties that wereamong the counties mostly affected by the 2007

drought (Fig. 6).


13/20

123


za navodnjavanje. U Hrvatskoj se nalazi 244 150ha tala pogodnih za navodnjavanje i 588 163 hatala umjereno pogodnih za navodnjavanje (TOMIIDR., 2007.). Spomenuta tla dominiraju prostoromOsjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemskeupanije, koje su bile meu najpogoenijimupanijama za vrijeme sue 2007. godine (Sl. 6.).

Prema Kppenovoj klasifikacijiklimeHrvatskomdominira klima tipa C i njezina tri podtipa: Cfa,Cfb and Csa.1 Uzevi u obzir klimatske uvjete,navodnjavanje na prostoru Kontinentalne Hrvatske

potrebno je provoditi kao dodatnu metodu samo usluaju pojave sue, dok bi poljoprivreda PrimorskeHrvatske trebala biti zasnovana na uinkovitimsustavima za navodnjavanje. Primorska Hrvatskapoznata je po vlastitoj proizvodnji voa i povra,

According to Kppen's climate classificationCroatia is dominated by climate type C and itsthree subtypes: Cfa, Cfb and Csa1. Consideringclimate conditions Continental part of Croatianeeds irrigation as supplementary method only incase of drought appearance while agriculture inLittoral Croatia should be based on the efficientirrigation management systems. Littoral Croatia iswell-known for its fruit and vegetable production,but also for the shortage of precipitation during thewarmest period of the year. Different meteorologicalconditions have various characteristics in termsof intensity, extent and dynamics of appearance,which certainly influence the hydrological responseof the drainage areas. Among factors affecting thevolume and seasonal flow of the rivers, the most

1Jadranska obala juno od Loinja i zapadno od Paga imaklimu tipa Csa ili "klimu masline". Prosjena temperaturau srpnju iznosi 22 C, dok prosjena temperatura u sijenjuvarira od 5 C do 9 C. Klima tipa Cfa dominira podrujemkvarnerskog primorja, otoka Krka, Raba, Paga, Cresa,Loinja i zalea Srednje Dalmacije. Gorska Hrvatska iunutranjost Istre, Panonska i Peripanonska Hrvatska imajuklimu tipa Cfb ili "klimu bukve". Najvii dijelovi Hrvatske

imaju vlanu borealnu klimu (EGOTA, 1996.).

1 Adriatic coast south of Loinj and west of Pag hasCsa climate or "the climate of olive". The average Julytemperature is 22 C, while the average Januarytemperature varies from 5 C to 9 C. Cfa climate dominatesQuarner Littoral, the Islands of Krk, Rab, Pag, Cres, Loinjand Central Dalmatian hinterland. Mountainous Croatiaand Istrian inland, Pannonian and Peripannonian Croatiahave Cfb climate or "the climate of the beech". The highestparts of Mountainous Croatia have a humid boreal climate

(EGOTA, 1996).

Slika 6. Podruje pod tlima pogodnim za navodnjavanje po upanijama, u hektarimaFigure 6 Area of soils suitable for irrigation, by Counties, in haIzvor / Source: TOMIIDR., 2007.


14/20

124


ali i po nedostatku oborina tijekom najtoplijegdijela godine. Razliiti vremenski uvjeti posjedujurazliite znaajke s obzirom na intenzitet, vrijemetrajanja i dinamiku pojavljivanja, to zasigurnoutjee na hidroloke pojave porjeja. Meu

imbenicima koji utjeu na opseg i sezonskitijek rijeka, najznaajniji je raspored oborina naprostoru porjeja. Prosjena godinja koliinaoborina u Primorskoj je Hrvatskoj izmeu 500 i1200 mm te nije ravnomjerno rasporeena tijekomgodine. Glavni sustav niskog tlaka zraka kojidolazi s Atlantika i donosi veu koliinu oborina,nad Hrvatskom se nalazi tijekom proljea i jeseni.Najvei je problem, posebice na prostoru junogdijela Primorske Hrvatske, mala koliina oborinatijekom ljeta. Kao posljedica, kina zona poinjeu listopadu te traje do travnja ili svibnja, nakon

ega slijede etiri mjeseca sunog razdoblja (odsredine travnja do sredine kolovoza). Dominantnaje znaajka mediteranskog krajolika aridnost, kojau velikoj mjeri odreuje klimatske, hidrografske,fitografske te ak i morfoloke karakteristikecijele regije. Ljetne su sue slabijeg intenziteta nasjeveru nego na jugu, te na zapadu nego na istoku(HOUSTON, 1964.). Panonski i peripanonski dioHrvatske imaju znatno pogodniji raspored oborinatijekom godine, uz vei udio oborina u toplijemdijelu godine. Koliina oborina openito rasteod zapada prema istoku (Karlovac, 1116 mm,

Lipovljani, 885 mm, akovo, 826 mm, Vukovar,646 mm) (EGOTA, 1996.).

Ako se usporede podatci prikupljeni na trimeteoroloke postaje (jedna u Srednjoj Dalmaciji Split-Marjan, jedna u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj Zagreb-Maksimir i jedna u Osijeku IstonaHrvatska), uouje se znatan porast prosjenihgodinjih temperatura i pad prosjene godinjekoliine oborina u razdoblju od 1951. do 2000.godine (tab. 4. i 5.). U Srednjoj Dalmaciji sua sepojavljuje tijekom 18 od 50 godina, a u IstonojHrvatskoj svake druge godine, i u njoj je vidljiva

stalna nestaica vode od 167 mm za proizvodnjunekih usjeva (JOSIPOVI I DR., 2005.). Dok suananosi sve veu tetu hrvatskoj poljoprivredi,u zemlji s bogatim vodnim resursima podrujapod navodnjavanjem pokazuju trend opadanja(SIJERKOVI, APKA, 1994., MARUI, 2003.). Urazdoblju od 1996. do 2002. tete uzrokovanesuom varirale su od 51 do 212 milijardi $ ovisno oteini sue tijekom odreene godine. Najozbiljnijesue javile su se tijekom 2000. i 2003. godine, kadasu gotovo sve upanije proglasile stanje elementarnenepogode (ROMI I DR., 2003.). Neprihvatljivo

je da ak i usjevi u upanijama bogatim vodnim

significantistherainfallregimeinthedrainagearea.Average annual precipitation in Littoral Croatia isbetween 500 and 1.200 mm, and it is not equallydistributed throughout the year. The main low-pressure systems coming from the Atlantic Ocean

and bringing large quantity of rain circulate overCroatia in autumn and spring. That is why theseseasons register the largest quantity of rain in coastalCroatia. The biggest problem, predominantly insouthern coastal Croatia, is the small quantity ofrain during the summer. Consequently, wet seasonstarts in October ending in April or May followedby four months of arid period (from mid-Aprilto mid-August). The seasonal aridity representsthe dominant feature of the Mediterraneanlandscapes, to a large extent contributing toclimatic, hydrographic, phytogeographic and even

morphologic characteristics of the entire region.Summer drought is less severe in the north than inthe south, in the west than in the east (HOUSTON,1964). Pannonian and Peripannonian part ofCroatia have much more favourable distributionof rainfall throughout the year with a larger shareof precipitation in the warmer part of the year.The amount of precipitation generally decreasesfrom the west to the east (Karlovac, 1,116 mm,Lipovljani, 885 mm, akovo, 826 mm, Vukovar,646 mm) (EGOTA, 1996).

If data gathered on three meteorological stations

(one in Central Dalmatia Split-Marjan, one innorthwest Croatia Zagreb-Maksimir and one inOsijek Eastern Croatia) are compared, they showevident increase in average annual temperaturesand decrease in average annual precipitation inthe period from 1951 to 2000 (Tab. 4 and 5). InCentral Dalmatia drought appeared in eighteenout of fifty years while in Eastern Croatia droughtappeared every second year and there is a constantwater shortage of 167 mm for the production ofsome crops (JOSIPOVIETAL., 2005). While droughtcauses more and more damage to the Croatian

agriculture, in the country with the abundant waterresources, area under irrigation show a constantdecrease (SIJERKOVI, APKA, 1994, MARUI,2003). In the period from 1996 to 2002 damagescaused by drought ranged from 51 to 212 billions$ depending on the severity of the drought in theexact year. One of the most severe droughts werein 2000 and 2003 when almost all the countiespronounced the state of a natural disaster (ROMIETAL., 2003). It is unacceptable that even the cropsin counties rich with water resources, especiallygroundwater, experience water shortage during the

vegetation period.


15/20

125


resursima, posebice podzemnim vodama, nemajudovoljnu koliinu vode tijekom vegetacijskograzdoblja.

Openito gledano, navodnjavanje podzemnim

vodama produktivnije je u usporedbi snavodnjavanjem koritenjem povrinskih voda.Voda se osigurava na mjestu uporabe, potrebnoje zadovoljiti minimalne zahtjeve transporta vode,poljoprivrednicima omoguuje navodnjavanje"na zahtjev", to je osobina malog broja sustavaza navodnjavanjem povrinskim vodama. Buduida uporaba sustava za navodnjavanje podzemnimvodama zahtijeva znatne dodatne trokoveizgradnje, poljoprivrednici tede pri njegovojuporabi koristei se tim sustavom maksimalnouinkovito (SHAHIDR., 2000.).

Trenutno se podzemne vode eksploatirajukaptaama izvora, kopanim zdencima i buenimzdencima. Uzevi u obzir hidrogeoloke znaajkeZapadne i Istone Hrvatske te svjetska iskustva napolju navodnjavanja, najbolje je sluiti se metodombuenih zdenaca (MAYER, BAANI, 2003.). Urazmatranju mogue uporabe podzemnih voda naprostoru krkih vodonosnika potrebno je obratitipozornost na sljedee probleme: Kr je tip reljefanastalog u lako propusnim karbonatnim stijenama(dolomitima i vapnencima) koje prekrivajugotovo polovicu teritorija Hrvatske. Problemi

vodnih resursa na prostoru kra su brojni:jedan od najvanijih jest problem vodoopskrbe,problem kontrole poplava, problemi vezani uz

If compared to surface water irrigation,irrigation from groundwater is generally moreproductive. It is produced at the point of use,needing little transport, it offers individualfarmer irrigation "on demand" that few surface

systems can offer, but since its use entailssignificant incremental cost of lift, farmers tendto economize on its use and maximise applicationefficiently (SHAHETAL., 2000). At the moment, allgroundwater is exploited by using well captures,dug and drilled wells. Considering hydrogeologicalfeatures of Western and Southern Croatia andworld experiences in the field of irrigation, it is bestto use drilled wells (MAYER, BAANI, 2003). Whilediscussing the possible usage of groundwaterson the area of karst aquifer one should addressthe problems that may be encountered in the

process. Karst is a type of landscape formed ineasily permeable carbonate rocks (dolomites andlimestone) that cover almost half of the Croatianterritory. Water resources problems in karstare numerous; the most important being watersupply, flood control, irrigation and hydro-powerutilisation and the protection of environment. Dueto the specific karst features all possible irrigationsystems need to be planned with special attentionsince even the slightest disturbance may changethe groundwater flow.

In the report titledWater Resources Management

in South Eastern Europepublished by the WorldBank in 2003 Croatia was compared to othercountries in the region. In selected countries in

Tablica 4. Prosjene godinje temperature (C) i trend u razdoblju od 1951. do 2000.Table 4 Average annual temperatures (C) and trend in the period from 1951 to 2000

Meteoroloka postaja Temperatura (C) C/50 god.

Meteorological station Temperature (C) C/50 yrs

Split-Marjan 16,2 0,2

Zagreb-Maksimir 10,9 1,0

Osijek 11,1 0,6

Tablica 5. Prosjena godinja koliina oborina (mm) i trend u razdoblju od 1951. do 2000.Table 5 Average annual precipitation (mm) and trend in the period from 1951 to 2000

Meteoroloka postaja Oborine (mm) mm/50 god. %/50 god.

Meteorological station Precipitation (mm) mm/50 yrs %/50 yrs

Split-Marjan 733 -110,5 -13,4

Zagreb-Maksimir 847 -49,2 -5,8

Osijek 654 -47,2 -7,3

Izvor / Source: NAVAP, 2005.


16/20

126


navodnjavanje te koritenje hidroenergije i zatitaokolia. S obzirom na specifine znaajke krasvi mogui sustavi za navodnjavanje moraju bitiiznimno pomno planirani jer i najmanji poremeajmoe dovesti do skretanja tijeka podzemnih voda.

U izvjeu naslovljenom Upravljanje vodnimresursima na prostoru Jugoistone Europe, kojeje 2003. objavila Svjetska banka, Hrvatska jeusporeena s ostalim dravama u regiji. U izabranimzemljama Jugoistone Europe ak 30% ukupnihobnovljivih vodnih resursa ine podzemne vode,dok se u svim promatranim dravama podzemnavoda u maloj mjeri koristi za potrebe poljoprivrede(iskljuujui Albaniju). Zbog visoke koncentracijenitrata u nekim mjestima u Bugarskoj, Rumunjskoji Hrvatskoj podzemna se voda ne moe koristitiza pie (Water Resources Management in SouthEastern Europe, 2003.).

Iako potreba za navodnjavanjem postojina teritoriju gotovo cijele Hrvatske, grupa jestrunjaka procijenila gdje i u kojoj mjeri je mogue

the SEE groundwater represent as much as 30 percent of total renewable water resources, and in allobserved countries groundwater is rarely used foragriculture (excluding Albania). In some placesin Bulgaria, Romania and Croatia, groundwater

cannot be used as a source of drinking waterbecause of high nitrate concentrations (WATERRESOURCESMANAGEMENT INSOUTHEASTEREUROPE,2003).

Although there is a need for irrigation in almostall parts of Croatia, a team of experts made anassessment where and to what extent irrigation ispossible. The most prominent need for irrigationis present in Littoral Croatia, especially islands.They represent areas with highly unfavourablewater balance and low degree of possibility for

irrigation even with building of sophisticated watermanagement systems. Croatian islands are built oflimestone and dolomites with average amount ofprecipitation of 760 mm, which is not sufficient forconstant agricultural production. Water is mainly

Slika 7. Stupanj pogodnosti za navodnjavanje u Republici HrvatskojFigure 7 Irrigation suitability level in the Republic of Croatia

Izvor / Source: NAVAP, 2005.


17/20

127


navodnjavanje. Najpotrebnije je na prostoruPrimorske Hrvatske, poglavito otoka. Oni supodruja s iznimno nepovoljnom vodnom bilancomi niskim stupnjem mogunosti navodnjavanja,ak i uz izgradnju modernih sustava za tu svrhu.

Hrvatski su otoci graeni od vapnenaca i dolomita,uz prosjenu koliinu padalina od 760 mm, tonije dovoljno za poljoprivrednu proizvodnju. Vodase najveim dijelom infiltrira u krko podzemlje,koje karakterizira cirkulacija podzemne vode.Od ukupne koliine oborina, 18% se infiltrira upodzemlje, 75% se gubi evapotranspiracijom,a svega 7% odlazi na povrinske vode u kru.Tla najpogodnija za natapanje smjetena su naprostoru Meimurja i Baranje, kao i pokraj rijekaDunava, Drave, Mure, Save, Une i Kupe (Sl. 7.).Ta podruja obiluju povrinskim kao i podzemnimvodnim resursima.

Zakljuak

Navodnjavanje je iznimno vano za daljnjirazvoj hrvatske poljoprivrede jer je gotovo u svimdijelovima Hrvatske tijekom godine zamjetannedostatak vode za postizanje maksimalneproizvodnje usjeva. Nakon proglaenja nezavisnosti1991. Hrvatska je prola teko razdoblje obiljeenoDomovinskim ratom, koji je trajao od 1991.do 1995., a posljedice su mu vidljive i danas.

Rascjepkanost poljoprivrednog zemljita jedan jeod najveih problema s kojim se susree hrvatskapoljoprivreda. Prosjena veliina obraenogzemljita na obiteljskim gospodarstvima iznosi 1,9ha, dok prosjena veliina parcele iznosi 0,46 ha.Radi poveanja produktivnosti, uinkovitosti kaoi natjecateljskoga karaktera u poljoprivrednomsektoru, provoenje mjera preraspodjele iokrupnjavanja estica mora postati kljuan dioprocesa restrukturiranja.

Osnovni resursi podzemnih voda nalaze se nakrkom podruju Zapadne i Sjeverne Hrvatske tena podruju porjeja rijeka Save i Drave. Trenutnostanje gospodarstva i promjene utjecaja na okoliprijete kvaliteti podzemnih voda te stvarajupotekoe u procjeni trenutne i budue distribucijepodzemnih voda. Premda bi se podzemne vodetrebale u veoj mjeri koristiti za navodnjavanjenego je to trenutno sluaj, moramo biti svjesniproblema koji se mogu javiti kao posljedicapoljoprivrednih aktivnosti praenih pretjeranomuporabom kemikalija. Pravilno upravljanjeresursima podzemnih voda u krkim podrujimaprijeko je potrebno za budui ekonomski rast kaoi za ljudsko zdravlje. Da bi navodnjavanje postalo

jednim od imperativa hrvatske poljoprivrede,

infiltrated in the karst underground, which ischaracterised by groundwater circulation. Out oftotal share of precipitation, 18 per cent is infiltratedin the underground, 75 per cent is lost throughevapotranspiration and only 7 per cent goes to

surface waters on karst. The highest irrigationsuitability level can be found in Meimurje andBaranja as well as beside Dunav, Drava, Mura,Sava, Una and Kupa Rivers (Fig. 7). These areashave profuse surface as well as groundwaterresources.

Conclusion

To a different degree almost all parts ofthe Republic of Croatia show water deficiency

throughout the year for maximum crop production,therefore irrigation is exceptionally importantfor the future development of agriculture. Sinceit gained independence in 1991, Croatia hasundergone a difficult period marked by theHomeland War lasting from 1991 to 1995 andits consequences are still visible today. One of themain problems confronting Croatian agricultureis the division of agricultural land into smalllots. Average size of cultivated land on familyfarms is 1.9 ha, whereas the average size of theplot is 0.46 ha. With the purpose of increasing

productivity, efficiency and hence competitivenessin the agriculture sector, measures regarding landre-parcelling and consolidation should became thevital part of the restructuring process.

Principal resources of groundwater are found inkarst area of Western and Northern Croatia and inthe Sava and Drava Rivers drainage area. Presenteconomic state and changes in environmentalpressure threaten groundwater quality andcomplicate the assessment of its present and futuredistribution. Although groundwater should beused for irrigation to a larger extent than it is the

case at the moment one should be aware of theproblems that could be caused by the agriculturalactivities followed by the overuse of chemicals.Proper groundwater resources managementin karst areas and groundwater protection isvital for the future economic growth as well asfor the human health. In order that irrigationmay become one of the imperatives in Croatianagriculture it is necessary to educate farmers,develop and implement into practice conceptionof surface and groundwater meliorations bybuilding modern water management systems.

NAVAP is an important step towards that goal.


18/20

128


potrebno je obrazovati poljoprivrednike, razvitii u praksi primijeniti koncept navodnjavanjapovrinskim i podzemnim vodama gradnjommodernih sustava za navodnjavanje. Znaajankorak prema tom cilju je NAVAP. Jedno je od

moguih rjeenja uvoenje organske poljoprivredenavodnjavane podzemnim vodama. Obnovapostojeih sustava za navodnjavanje i izgradnjanovih mogla bi pridonijeti revitalizaciji ruralnihprostora koje trenutno obiljeavaju negativniprocesi deagrarizacije, deruralizacije i demografskeregresije.

One of the solutions could be the introduction oforganic agriculture irrigated by the groundwaterresources. Restoration of the existing irrigationsystems and building of new ones couldcontribute to the revitalisation of rural areas in

which the presence of negative processes, such asdeagrarization, deruralisation and demographicregression is evident.

LITERATURA / LITERATURE

ARGYRIOSG., KIRIAKIK.,(1998): Agricultural activities affecting the functions and values of Ramsar wetlandsites of Greece, Agriculture, Ecosystems & Environment, Volume 70, Issues 2-3, 119-128

BAI, F., BOGUNOVI, M., HUSNJAK, S., KISI, I., MESI, M., MIROEVI, N., ROMI, D., JURI, I., UGEC, I.(2006): Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, Uloge tla u okoliu, X. kongres hrvatskog tloznanstvenogdrutva, Hrvatsko tloznantsveno drutvo, ibenik

GERE, D.(1997): Raspoloivost vode u Republici Hrvatskoj, Prirunik za hidrotehnike melioracije, II.Kolo, Navodnjavanje, Rijeka, 93-123.

HOUSTON, J. M.(1964): The Western Mediterranean World - an Introduction to its Regional Landscapes,Longmans, London, 245

JOSIPOVI, M., MADJAR, S., KOVAEVI, V., OTARI, J., PLAVII, H., KOLAR, D. (2005): Znaenje i potrebanavodnjavanja za poljoprivrednu proizvodnju na podruju Istone Hrvatske, Hrvatske vode, 13 (2005)

50, 15-25.KOS, Z.(1992): Povijesni pregled razvoja navodnjavanja, Prirunik za hidrotehnike melioracije, II. Kolo,Navodnjavanje, Rijeka, 1-60

MAAR, S., OTARI, J., TOMI, F., MARUI, J. (1998): Neke klimatske promjene i njihov utjecajna poljoprivredu Istone Hrvatske, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveni skup smeunarodnim sudjelovanjem, Prilagodba poljoprivrede i umarstva klimi i njenim promjenama, Zagreb,127-135.

MARUI, J.(2003): Sua prirodna pojava (elementarna nepogoda) i posljedice zanemarivanja preporukastruke i znanosti, Hrvatske vode, 135-143.

MAYER, D.(2004), Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta, Zagreb, 207.

MAYER, D., BAANI, A.(2003), Navodnjavanje i podzemne vode. Hrvatske vode, 11 (2003) 45, 531-540.

Rembold, F. (2003): Land fragmentation and its impact in Central and Eastern European countries and theCommonwealth of Independent States, Land Reform, Land Settlement and Cooperatives, Fao, 82-90.

ROMI, D., CIBILI, A., JOSIPOVI, M., ONDRAEK, G.(2003): Navodnjavanje mjera suvremene poljoprivrede,Hrvatske vode, 525-530.

EGOTA, T.(1996): Klimatologija za geografe, kolska knjiga, Zagreb

SHAH, T., MOLDEN, D., SAKTHIVADIVEL, R., SECKLER, D. (2000): The global groundwater situation: Overwievof opportunities and challenges, Colombo, Sri Lanka, International Water Management Institute

SIJERKOVI, M., APKA, B.(1994): Prirodne katastrofe, poljodjelstvo i gospodarenje vodama, Znanstveniskup Poljoprivreda i gospodarenjem vodama, 487-497.

TOMI, F., MARINI, I.(1987): Potrebe i mogunosti primjene navodnjavanja u Hrvatskoj, Poljoprivredneaktualnosti, 1-2


19/20

129


TOMI, F., MARUI, J.(1994): Stanje i perspektive melioracija u Hrvatskoj, Znanstveni skup Poljoprivredai gospodarenjem vodama, priopenja, Bizovake toplice, 41-53.

TOMI, F., ROMI, D., MAAR, S.,(2007): Stanje i perspektive melioracijskih mjera u Hrvatskoj, Zbornikradova znanstvenog skupa Melioracijske mjere u svrhu unapreenja ruralnog prostora s teitem naNacinalni projekt navodnjavanja, Zagreb, 7-20

IZVORI / SOURCES

Strategija upravljanja vodama nacrt,Hrvatske vode, 2007.

Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja igradoteljstva, Agencija za zatitu okolia, Zagreb, 2007.

Agriculture, Main statistics 2005-2006, Eurostat, pocketbooks, ISSN 183-463X, Eurostat, EuropeanCommission, 2007.

Statistiki ljetopis 2005., Dravni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, Zagreb

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici

Hrvatskoj, NAVAP, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Sveuilite u Zagrebu,Agronomski fakultet, voditelj projekta, prof. dr. sc. Davor Romi, Zagreb

Water Resources Management in South Easter Europe, Volume II, Country Water Notes and Water factSheets, World Bank, 2003

Broj poljoprivrednih kuanstava prema upotrebi sredstava za zatitu bilja i gnojiva, s navodnjavanimpovrinama, prema izvorima vode za navodnjavanje te u pripremi za ekoloku poljoprivredu (1. lipnja2002. 31. svibnja 2003.), Popis poljoprivrede 2003., Dravni zavod za statistiku, Republika Hrvatska,Zagreb


20/20

igraonka.pdf

Documents

Transcript of igraonka.pdf