HRVATSKO Broj 15 -...

Broj 15ožujakj/travanj 2012.

cijena 2 KM

ISSN 1986-5929

771986 592001

RODOLJUB

HRVATSKOKATOLIČKOPROSVJETNODRUŠTVO

F O J N I C A

BROJ 15OŽUJAK/TRAVANJ 2012. 3

UVODNIK IZ ŽUPNIH MATICA

Dragi naši prijatelji,

evo nas opet da podijelimo s vama posivjelu stvarnost

novog proljeća.

Kolone nezadovoljnih pristižu u Sarajevo, travnjaci oko

bastiona vlasti prekrili su raznobojni dronjci majki, rudara,

tekstilaca, bivših vojnika... Bojim se da će gorčina njihovih tijela

duboko zaći u zemlju i da više nikada neće procvjetati

bezbrižnost novog rađanja. Demokracija, koju smo tek onomad

zagrlili kao stoljećima čekani spas, sada se okomila na vlastiti

trbuh poput krvlju opčinjenog lešinara. Znaju li naši političari da

jedu sami sebe? Ne znaju, jer njihova su krila još uvijek slobodna

za krađu, njihovi se nezasiti vratovi još dižu iznad ovih brda:

odugovlače, putuju, obećavaju, potpisuju, predomišljaju se,

izvinjavaju, pa još dublje zariju kandže.

Kompromisna rješenja, na koja su naviknuti politički lideri

u zemljama sa znatno dužim stažom u demokraciji, kod nas se

svode na međustranačke ustupke. Ne samo da se ne mogu

dogovoriti međusobno, oni se ne mogu dogovoriti ni o čemu sa

ljudima koji su ih izabrali. Bolnice i škole traže bolje uvjete za

rad, bolju materijalnu motivaciju za težak i odgovoran posao.

Onih par stotina tisuća zaposlenih traže samo redovite plaće ... A

četiri milijuna prevarenih traže svoje pravo na život!

tema ovog broja je Uskrs i sva pitanja koja taj veliki blagdan

katoličanstva sa sobom donosi. Kako se pripremamo za dolazak

Spasitelja, možemo li pogledati u oči Čovjeka prije nego

pogledamo u oči Boga? I vrijedi li sjećati se dana ovakve općine i

prvog dana proljeća dok naše sestre i braća iz Tuzle, Brčkog,

Bihaća, Konjica, Fojnice, Jajca, Livna... gladuju u domovini ili

odlaze u potragu za novom?

Sretan vam Dan općine, sretan vam prvi dan proljeća, sretan

Uskrs!!!

K R Š T E N I

U M R L I

Ana Protuđer, 1923.

Mara Petrović, 1934.

Tihomir Lovrić, 1964.

Petrana Kapetanović, 1925.

Željko Grubešić, 1949.

Anđa Miškić, 1940.

Pero Džepić, 1928.

Anđelka Cvjetkovićić, 1929.

Fojnička škrinja, broj 15, ožujak/travanj 2012 .

izdavač: HKPD "Rodoljub" Fojnica ■ glavna urednica: Suzana Lovrić ■ uredništvo: Alen Cvjetković, Ivana Cvjetković, Jakov Gavran, Božana Tuka, Marko Tuka i Nikica Vujica ■ urednički savjet: Danijel Bošnjak, Lucija Bošnjak, Ivan Katavić, Katarina Migić i Franjo Miletić ■ lektura: Leonora Lovrić Drmač■adresa: Fojnica, Mehmeda Spahe bb ■ tel.: 063 369 169 ■e-mail: [email protected] ■ žiro-račun: 3060510000031712 Hypo Alpe-Adria banka ■ naklada: 600 primjeraka ■ tisak: "ŠTAMPARIJA FOJNICA" Fojnica

Marin Musa(Miro i Svjetlana, rođ. Pravdić)

FOJNIČKAŠKRINJA

veljača/ožujak 2012.

CIJENE REKLAMNOG PROSTORAU ČASOPISU 'FOJNIČKA ŠKRINJA'

U BOJI

- 1/1 stranica 150,00 KM

- 1/2 " 80,00 KM

- 1/4 " 40,00 KM

CRNO- BIJELA

- 1/1 100,00 KM

- 1/2 " 60,00 KM

- 1/4 " 30,00 KM

- 1/8 " 20,00 KM

stranica

Više od 2000 artikala

Svaki mjesec akcije do 15% na pojedine artikle!

• bijela tehnika,

• elekto i vodo materijali,• oprema za kupaonice,• keramičarske pločice• sitni kućanski aparati...

ukratko, sve što nudi i Ecomic Vitez.

Uvedena fiskalna kasa, kartično plaćanje i pla-ćanje kreditnim karticama Raiffeisen banke. Uz ljubazno osoblje možete dobiti i savjet za rekonstrukciju kupaonica i kuhinja, dovozimo robu do potrošaća i istu montiramo po želji kupca.

ECONOMIC s.t.r. FOJNICA - 061 984 306

HOTEL "STARI GRAD"

OLD CITY PUB

RESTORAN "STARI GRAD"

10 komfornih soba, četiri apartmana,restoran, pivnica, čuvani parking...

house party, acoustic nights, koncerti,promocije pića, užarena atmosfera,

ples I ludi provod... pravo mjesto za Vas

[email protected]

ugodan ambijent,bogata gastronomska ponuda,

muzika - idealno mjesto za poslovne Iobiteljske ručkove, romantične

večere, rođendane, promocije...Informacije i rezervacije

tel. 063 993 093

vrhunska usluga,živa

CATERING USLUGE: 063 478 464

BROJ 15OŽUJAK/TRAVANJ 2012. 3

UVODNIK IZ ŽUPNIH MATICA

evo nas opet da podijelimo s vama posivjelu stvarnost

novog proljeća.

Kolone nezadovoljnih pristižu u Sarajevo, travnjaci oko

bastiona vlasti prekrili su raznobojni dronjci majki, rudara,

tekstilaca, bivših vojnika... Bojim se da će gorčina njihovih tijela

duboko zaći u zemlju i da više nikada neće procvjetati

bezbrižnost novog rađanja. Demokracija, koju smo tek onomad

zagrlili kao stoljećima čekani spas, sada se okomila na vlastiti

trbuh poput krvlju opčinjenog lešinara. Znaju li naši političari da

jedu sami sebe? Ne znaju, jer njihova su krila još uvijek slobodna

za krađu, njihovi se nezasiti vratovi još dižu iznad ovih brda:

odugovlače, putuju, obećavaju, potpisuju, predomišljaju se,

izvinjavaju, pa još dublje zariju kandže.

Kompromisna rješenja, na koja su naviknuti politički lideri

u zemljama sa znatno dužim stažom u demokraciji, kod nas se

svode na međustranačke ustupke. Ne samo da se ne mogu

dogovoriti međusobno, oni se ne mogu dogovoriti ni o čemu sa

ljudima koji su ih izabrali. Bolnice i škole traže bolje uvjete za

rad, bolju materijalnu motivaciju za težak i odgovoran posao.

Onih par stotina tisuća zaposlenih traže samo redovite plaće ... A

četiri milijuna prevarenih traže svoje pravo na život!

tema ovog broja je Uskrs i sva pitanja koja taj veliki blagdan

katoličanstva sa sobom donosi. Kako se pripremamo za dolazak

Spasitelja, možemo li pogledati u oči Čovjeka prije nego

pogledamo u oči Boga? I vrijedi li sjećati se dana ovakve općine i

prvog dana proljeća dok naše sestre i braća iz Tuzle, Brčkog,

Bihaća, Konjica, Fojnice, Jajca, Livna... gladuju u domovini ili

odlaze u potragu za novom?

Sretan vam Dan općine, sretan vam prvi dan proljeća, sretan

Uskrs!!!

K R Š T E N I

U M R L I

Ana Protuđer, 1923.

Mara Petrović, 1934.

Tihomir Lovrić, 1964.

Petrana Kapetanović, 1925.

Željko Grubešić, 1949.

Anđa Miškić, 1940.

Pero Džepić, 1928.

Anđelka Cvjetkovićić, 1929.

Fojnička škrinja, broj 15, ožujak/travanj 2012 .

izdavač: HKPD "Rodoljub" Fojnica ■ glavna urednica: Suzana Lovrić ■ uredništvo: Alen Cvjetković, Ivana Cvjetković, Jakov Gavran, Božana Tuka, Marko Tuka i Nikica Vujica ■ urednički savjet: Danijel Bošnjak, Lucija Bošnjak, Ivan Katavić, Katarina Migić i Franjo Miletić ■ lektura: Leonora Lovrić Drmač■adresa: Fojnica, Mehmeda Spahe bb ■ tel.: 063 369 169 ■e-mail: [email protected] ■ žiro-račun: 3060510000031712 Hypo Alpe-Adria banka ■ naklada: 600 primjeraka ■ tisak: "ŠTAMPARIJA FOJNICA" Fojnica

Marin Musa(Miro i Svjetlana, rođ. Pravdić)

FOJNIČKAŠKRINJA

veljača/ožujak 2012.

CIJENE REKLAMNOG PROSTORAU ČASOPISU 'FOJNIČKA ŠKRINJA'

U BOJI

- 1/1 stranica 150,00 KM

- 1/2 " 80,00 KM

- 1/4 " 40,00 KM

CRNO- BIJELA

- 1/1 100,00 KM

- 1/2 " 60,00 KM

- 1/4 " 30,00 KM

- 1/8 " 20,00 KM

stranica

Više od 2000 artikala

Svaki mjesec akcije do 15% na pojedine artikle!

• bijela tehnika,

• elekto i vodo materijali,• oprema za kupaonice,• keramičarske pločice• sitni kućanski aparati...

ukratko, sve što nudi i Ecomic Vitez.

Uvedena fiskalna kasa, kartično plaćanje i pla-ćanje kreditnim karticama Raiffeisen banke. Uz ljubazno osoblje možete dobiti i savjet za rekonstrukciju kupaonica i kuhinja, dovozimo robu do potrošaća i istu montiramo po želji kupca.

ECONOMIC s.t.r. FOJNICA - 061 984 306

HOTEL "STARI GRAD"

OLD CITY PUB

RESTORAN "STARI GRAD"

10 komfornih soba, četiri apartmana,restoran, pivnica, čuvani parking...

house party, acoustic nights, koncerti,promocije pića, užarena atmosfera,

ples I ludi provod... pravo mjesto za Vas

[email protected]

ugodan ambijent,bogata gastronomska ponuda,

muzika - idealno mjesto za poslovne Iobiteljske ručkove, romantične

večere, rođendane, promocije...Informacije i rezervacije

tel. 063 993 093

vrhunska usluga,živa

CATERING USLUGE: 063 478 464

OŽUJAK/TRAVANJ 2012.4 BROJ 15

AKTUALNOSTIFOJNIČKAŠKRINJA

Na našim prostorima živi jako puno samaca. U duge zimske noći veliki broj njih je i usamljen. Od onih koji vole druženja potekla je ideja da se organizira večer za slobodne – samce.

Početkom veljače u restoranu Kamin u Kiseljaku održano je druženje slobodnih pod motom Ako ste sami ne morate biti i usamljeni. Na zabavi se okupilo tridesetak slobodnih, svih ge-neracija, malo više muškaraca nego žena koji su proveli divnu večer uz druženje i zabavu do kasnih noćnih sati. Uz ugodne razgovore zasviralo se i zapjevalo.

Ovo druženje imalo je velikog odjeka i u Fojnici i u Kiseljaku, pa smo planirali svakog vikenda ponavljati ovakva druženja.

Ako ste sami ne morate bitii usamljeniMarina Šimunić

Obzirom da su nas uskoro snašle obilne sniježne padavine, ta ideja ostala je na prvom pokušaju. Odmah iza Uskrsa planiramo ponoviti ovakvo druženje i u Fojnici. Pa ako ste slobodni i sami, a ne želite biti usamljeni javite nam se i pridružite na narednom druženju.

BROJ 15OŽUJAK/TRAVANJ 2012.

Zbog radova na obnovi, muzej Franjevačkog samostana u Fojnici za posjetitelje je zatvoren do polovice lipnja. Obnova samostanskog muzeja, pojašnjava fra Janko Ljubos, kustos muzeja, neophodna je kako bi se od propadanja sačuvali izu-zetno vrijedni eksponati koje su fojnički fratri vrijedno pri-kupljali i čuvali šest i pol stoljeća. Odluku o obnovi zgrade mu-zeja i knjižnice fojnički fratri donijeli su još prije 12 godina.

"Kada smo krenuli s obnovom na raspolaganju smo imali samo 50 tisuća maraka. Umjesto prvobitno zamišljene obnove odlučili smo se za gradnju potpuno nove zgrade, a naši najzna-čajniji donatori bili su i ostali Vlade Republike Hrvatske i Fede-racije BiH", kaže fra Janko Ljubos.

U Fojnici ovih dana boravi ekipa stručnjaka Zemaljskog muzeja u Sarajevu koju čine dva konzervatora, etnolog i geo-log. Oni rade na razvrstavanju eksponata u posebne skupine kako bi ih pripremili za stalnu postavku. Po riječima Marice Filipović, etnologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu u Fojnicu dolazi još stručnjaka ove institucije kako bi što prije obavili posao sređivanja i sortiranja muzejskih eksponata. A posjeti-telje očekuju eksponati koje ne mogu vidjeti na drugim mjesti-ma, a koji svjedoče o bogatoj povijesti BiH i njezinih naroda...

Zatvoren muzej Franjevačkog samostana Ana Popović

Ekološki kviz "Lijepa naša" županijsko je natjecanje na ko-jem se 5. ožujka, nakon nekoliko godina nesudjelovanja, našla i naša škola "Ivan Goran Kovačić" Gojevići/Fojnica. Učenici ko-ji su nas predstavljali na natjecanju su: Sara Kapetanović, Vladimir Oroz, Filip Oroz i Matej Vrebac. Ukupno se natje-calo 18 osnovnih i četiri srednje škole. Natjecanje se sastojalo od pismenog dijela, Power Point prezentacije i usmenog dije-la. Pismeni dio su zadovoljili svi natjecatelji, drugi dio su bile obvezne uraditi sve škole, a usmeni dio je bio namijenjen za samo pet najboljih, među koje smo ušli i mi, ne slučajno! Tema naše Power Point prezentacije bila je: "Prokoško jezero - jeze-ro koje nestaje". Mora se priznati da je naša prezentacija bila pravo vrhunsko djelo, bez lažne skromnosti!

U ukupnom poretku osvojili smo 4. mjesto, koje je, obzirom na vrijeme naše pripreme (11 dana), bilo iznenađujuće i odlič-no. Prvo mjesto za osnovne škole osvojila je OŠ "Kiseljak" a za srednje škole bio je to KŠC "Petar Barbarić" iz Travnika, koji će nas predstavljati u Zadru na državnom natjecanju, sredinom travnja ove godine. Uvjerili smo se da je ovo natjecanje jedno lijepo iskustvo i druženje prije svega, te se nadamo da ćemo iduće godine opet sudjelovati!

Naši učenicina ekološkomkvizuLucija Bošnjak

Svečano obilježen Danopćine FojnicaF.Š.

Dan općine Fojnica, 18. ožujak, obilježen je svečanom sjednicom Općinskog vijeća Fojnica kojoj su prisustvovali brojni uglednici iz političkog, društvenog i javnog života općine Fojnica, poslovni suradnici i prijatelji Fojnice.

Košarkaški klub "Star" Fojnica je tim povodom organi-zirao Dan košarke u Fojnici. Članovi BBK "Slapovi Kozice"

17. ožujka su promotivnu vožnju, a kao po-klon svome gradu ispred zgrade Općine Fojnica izložili su fotografije sa svih svojih tura tijekom prošle godine.

Planinarsko društvo "Vranica" Fojnica je istog dana organiziralo tradicionalni zimski uspon na Matorac. Su-dionici ovog uspona, ukupno njih 35, pristigli su i iz Kre-ševa, Kiseljaka, Visokog i Sarajeva.

Svečani vikend općine obilježen je i programom knji-ževno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" organiziravši, deveti po redu, Fojnički vikend knjige. U ve-černjim satima, u sportskoj dvorani upriličen je prigodan kulturno-zabavni program u kojem je, pored KUD "1001 noć" Fojnica i KUD "Matija Gubec" Bakovići-Fojnica, po-sebnu pozornost izazvao nastup mladog pjevača, člana KUD "1001 noć", Haruna Mujčića.

organizirali

Otvorena ribolovna sezonaAna Popović

Malo je ribolovnih društava u BiH koja se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom postojanja i rada kao što je ima Udruže-nje građana sportskih ribolovaca Fojnice. Udruženje postoji od 1923. godine, a okuplja oko 200-njak članova. Svi su se oni, za-jedno s brojnim prijateljima iz Fojnice i okolnih općina prve nedjelje u ožujku okupili u naselju Nadbare uz obalu Fojnice na druženje kojim je označen početak ribolovne sezone na potoč-nu pastrvu.

"Unatoč snijegu kojeg još ima okupilo nas se dosta i to me osobito raduje jer ovo je jedna lijepa tradicija koju mi nastojimo održati", kaže Anto Lovrić, nedavno izabrani predsjednik UGSR Fojnica.

Pomlađivanje društva u svakom pogledu također je dio aktivnosti koje se provode u Udruženju građana sportskih ribo-lovaca Fojnice. Mladi članovi, kažu oni nešto iskusniji, najbolji su dokaz da će se tradicija sportskog ribolova u Fojnici nastaviti. A dio te tradicije svakako je i briga o okolišu i fojničkim, još uvijek relativno čistim, rijekama, u odnosu na većinu rijeka u BiH. Fojnički ribolovci gazduju i nastoje održati čistim 174 kilo-metra vodenog toka rijeka Gvožđanke, Dragače i Fojnice.

"Ja sam stari član društva iako mi ribolovci nikad ne starimo. No, raduje me što svake godine imamo puno novih mladih čla-nova spremnih nastaviti tradiciju ribarstva u našoj Fojnici. Na-ravno da je očuvanje čistoće naših rijeka također dio aktivnosti ribolovaca, a u tom smo pogledu spremni na suradnju sa svima koji imaju isti cilj, uz redovite akcije čišćenja rijeka koje imamo svake godine", rekao nam je Anto Mijatović, član UGSR Fojnica.

Osim na dugu tradiciju postojanja Udruženja ribolovaca, fojnički ribolovci ponosni su i na vlastiti uzgoj riblje mlađi. Po riječima Kasima Simitovića, člana Udruženja, u vlastitom ribo-gojilištu godišnje se proizvede između 150 i 200 tisuća riblje mlađi, a sva završi u fojničkim rijekama.

OŽUJAK/TRAVANJ 2012.4 BROJ 15

Na našim prostorima živi jako puno samaca. U duge zimske noći veliki broj njih je i usamljen. Od onih koji vole druženja potekla je ideja da se organizira večer za slobodne – samce.

Početkom veljače u restoranu Kamin u Kiseljaku održano je druženje slobodnih pod motom Ako ste sami ne morate biti i usamljeni. Na zabavi se okupilo tridesetak slobodnih, svih ge-neracija, malo više muškaraca nego žena koji su proveli divnu večer uz druženje i zabavu do kasnih noćnih sati. Uz ugodne razgovore zasviralo se i zapjevalo.

Ovo druženje imalo je velikog odjeka i u Fojnici i u Kiseljaku, pa smo planirali svakog vikenda ponavljati ovakva druženja.

Ako ste sami ne morate bitii usamljeniMarina Šimunić

Obzirom da su nas uskoro snašle obilne sniježne padavine, ta ideja ostala je na prvom pokušaju. Odmah iza Uskrsa planiramo ponoviti ovakvo druženje i u Fojnici. Pa ako ste slobodni i sami, a ne želite biti usamljeni javite nam se i pridružite na narednom druženju.

BROJ 15OŽUJAK/TRAVANJ 2012.

Zbog radova na obnovi, muzej Franjevačkog samostana u Fojnici za posjetitelje je zatvoren do polovice lipnja. Obnova samostanskog muzeja, pojašnjava fra Janko Ljubos, kustos muzeja, neophodna je kako bi se od propadanja sačuvali izu-zetno vrijedni eksponati koje su fojnički fratri vrijedno pri-kupljali i čuvali šest i pol stoljeća. Odluku o obnovi zgrade mu-zeja i knjižnice fojnički fratri donijeli su još prije 12 godina.

"Kada smo krenuli s obnovom na raspolaganju smo imali samo 50 tisuća maraka. Umjesto prvobitno zamišljene obnove odlučili smo se za gradnju potpuno nove zgrade, a naši najzna-čajniji donatori bili su i ostali Vlade Republike Hrvatske i Fede-racije BiH", kaže fra Janko Ljubos.

U Fojnici ovih dana boravi ekipa stručnjaka Zemaljskog muzeja u Sarajevu koju čine dva konzervatora, etnolog i geo-log. Oni rade na razvrstavanju eksponata u posebne skupine kako bi ih pripremili za stalnu postavku. Po riječima Marice Filipović, etnologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu u Fojnicu dolazi još stručnjaka ove institucije kako bi što prije obavili posao sređivanja i sortiranja muzejskih eksponata. A posjeti-telje očekuju eksponati koje ne mogu vidjeti na drugim mjesti-ma, a koji svjedoče o bogatoj povijesti BiH i njezinih naroda...

Zatvoren muzej Franjevačkog samostana Ana Popović

Ekološki kviz "Lijepa naša" županijsko je natjecanje na ko-jem se 5. ožujka, nakon nekoliko godina nesudjelovanja, našla i naša škola "Ivan Goran Kovačić" Gojevići/Fojnica. Učenici ko-ji su nas predstavljali na natjecanju su: Sara Kapetanović, Vladimir Oroz, Filip Oroz i Matej Vrebac. Ukupno se natje-calo 18 osnovnih i četiri srednje škole. Natjecanje se sastojalo od pismenog dijela, Power Point prezentacije i usmenog dije-la. Pismeni dio su zadovoljili svi natjecatelji, drugi dio su bile obvezne uraditi sve škole, a usmeni dio je bio namijenjen za samo pet najboljih, među koje smo ušli i mi, ne slučajno! Tema naše Power Point prezentacije bila je: "Prokoško jezero - jeze-ro koje nestaje". Mora se priznati da je naša prezentacija bila pravo vrhunsko djelo, bez lažne skromnosti!

U ukupnom poretku osvojili smo 4. mjesto, koje je, obzirom na vrijeme naše pripreme (11 dana), bilo iznenađujuće i odlič-no. Prvo mjesto za osnovne škole osvojila je OŠ "Kiseljak" a za srednje škole bio je to KŠC "Petar Barbarić" iz Travnika, koji će nas predstavljati u Zadru na državnom natjecanju, sredinom travnja ove godine. Uvjerili smo se da je ovo natjecanje jedno lijepo iskustvo i druženje prije svega, te se nadamo da ćemo iduće godine opet sudjelovati!

Naši učenicina ekološkomkvizuLucija Bošnjak

Svečano obilježen Danopćine FojnicaF.Š.

Dan općine Fojnica, 18. ožujak, obilježen je svečanom sjednicom Općinskog vijeća Fojnica kojoj su prisustvovali brojni uglednici iz političkog, društvenog i javnog života općine Fojnica, poslovni suradnici i prijatelji Fojnice.

Košarkaški klub "Star" Fojnica je tim povodom organi-zirao Dan košarke u Fojnici. Članovi BBK "Slapovi Kozice"

17. ožujka su promotivnu vožnju, a kao po-klon svome gradu ispred zgrade Općine Fojnica izložili su fotografije sa svih svojih tura tijekom prošle godine.

Planinarsko društvo "Vranica" Fojnica je istog dana organiziralo tradicionalni zimski uspon na Matorac. Su-dionici ovog uspona, ukupno njih 35, pristigli su i iz Kre-ševa, Kiseljaka, Visokog i Sarajeva.

Svečani vikend općine obilježen je i programom knji-ževno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" organiziravši, deveti po redu, Fojnički vikend knjige. U ve-černjim satima, u sportskoj dvorani upriličen je prigodan kulturno-zabavni program u kojem je, pored KUD "1001 noć" Fojnica i KUD "Matija Gubec" Bakovići-Fojnica, po-sebnu pozornost izazvao nastup mladog pjevača, člana KUD "1001 noć", Haruna Mujčića.

organizirali

Otvorena ribolovna sezonaAna Popović

Malo je ribolovnih društava u BiH koja se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom postojanja i rada kao što je ima Udruže-nje građana sportskih ribolovaca Fojnice. Udruženje postoji od 1923. godine, a okuplja oko 200-njak članova. Svi su se oni, za-jedno s brojnim prijateljima iz Fojnice i okolnih općina prve nedjelje u ožujku okupili u naselju Nadbare uz obalu Fojnice na druženje kojim je označen početak ribolovne sezone na potoč-nu pastrvu.

"Unatoč snijegu kojeg još ima okupilo nas se dosta i to me osobito raduje jer ovo je jedna lijepa tradicija koju mi nastojimo održati", kaže Anto Lovrić, nedavno izabrani predsjednik UGSR Fojnica.

Pomlađivanje društva u svakom pogledu također je dio aktivnosti koje se provode u Udruženju građana sportskih ribo-lovaca Fojnice. Mladi članovi, kažu oni nešto iskusniji, najbolji su dokaz da će se tradicija sportskog ribolova u Fojnici nastaviti. A dio te tradicije svakako je i briga o okolišu i fojničkim, još uvijek relativno čistim, rijekama, u odnosu na većinu rijeka u BiH. Fojnički ribolovci gazduju i nastoje održati čistim 174 kilo-metra vodenog toka rijeka Gvožđanke, Dragače i Fojnice.

"Ja sam stari član društva iako mi ribolovci nikad ne starimo. No, raduje me što svake godine imamo puno novih mladih čla-nova spremnih nastaviti tradiciju ribarstva u našoj Fojnici. Na-ravno da je očuvanje čistoće naših rijeka također dio aktivnosti ribolovaca, a u tom smo pogledu spremni na suradnju sa svima koji imaju isti cilj, uz redovite akcije čišćenja rijeka koje imamo svake godine", rekao nam je Anto Mijatović, član UGSR Fojnica.

Osim na dugu tradiciju postojanja Udruženja ribolovaca, fojnički ribolovci ponosni su i na vlastiti uzgoj riblje mlađi. Po riječima Kasima Simitovića, člana Udruženja, u vlastitom ribo-gojilištu godišnje se proizvede između 150 i 200 tisuća riblje mlađi, a sva završi u fojničkim rijekama.

6 7OŽUJAK/TRAVANJ 2012.BROJ 15 BROJ 15OŽUJAK/TRAVANJ 2012.

FOJNIČKAŠKRINJA

U organizaciji Taekwondo saveza BiH, u Derventi je, u subo-tu 24. ožujka, održano deseto seniorsko prvenstvo BiH u taek-wondou. Peti put zaredom, u konkurenciji od 100 natjecatelja iz 25 klubova, titulu ekipnog državnog prvaka ponijeli su članovi Hrvatskog taekwondo kluba Hvojnica iz Fojnice. Druga je bila ekipa iz sarajevskog Novog Grada, dok je treće mjesto pripalo klubu Korya iz Tomislavgrada. Fojnički taekwondoisti bili su najbolji i u kategoriji seniora dok je pobjedu među seniorkama odnio klub Magone iz Livna.

Najbolji borac prvenstva je Nikola Oroz iz Hrvatskog tae-kwondo kluba Hvojnica, dok je titulu najbolje seniorke ponijela Meldina Ugarak, iz kluba A. Zejd.

Inače, na prvenstvu je nastupilo 11 seniora i seniorki iz HTKD Hvojnica, a čak njih deset vratilo se s medaljama. Zlatom su se tako okitili Nikola Oroz u kategoriji do 63 kg te

Fojničani prvaci BiH utaekwondouAna Popović

Nikola Bošnjak koji je bio najbolji u kategoriji do 74 kg. Drugo mjesto, odnosno srebrnu medalju osvojili su Stjepan Pero Grubešić u kategoriji do 63 i Siniša Oroz u kategoriji preko 83 kilograma. S brončanim medaljama s prvenstva su se vratili Ivan Krajina u kategoriji do 63 kg, Muhamed Hukić u kategoriji 74 kg i Josip Oroz, kategorija 80 kg.

Među pobjednice plasirale su se i tri seniorke HTKD Hvoj-nice, a to su Ivana Knežević i Anđela Šušnjara, obje u katego-riji do 46 kilograma te Dijana Stanić, kategorija do 62 kilo-grama.

"Izaberimo mir zajedno, moja priča" - naziv je to tribine koja je 7. ožujka, u organizaciji fojničke podružnice Hrvatske udruge logoraša, Caritasa BIH i CRS-a održana u Fojnici. Svoje priče ispričala su trojica bivših logoraša, zatočenika logora u Potoci-ma pokraj Mostara, Silosu u Tarčinu i logora u Srbiji. Cilj je tri-bina koje se organiziraju diljem BIH kroz iskustva logoraša po-moći u izgradnji mira i suživota u BiH.

Stanislav Krezić, bivši pripadnik HVO-a iz mjesta Potoci pokraj Mostara u logoru u Potocima proveo je 158 dana s još 136 zatočenika među kojima je bilo i 14-toro djece te 52 žene. Janko Samouković iz Pazarića 35 dana je tamnovao o logoru Silos u Tarčinu, a Amir Omerspahić iz Han Pijeska punih je šest mjeseci proživljavao torture logora u Srbiji. Danas su svoj trojici zajedničke traume koje nose zbog svakodnevnih premlaćivanja i ponižavanja svih vrsta koje su doživjeli u logorima. Ipak, njih trojica odlučila su u javnosti iznijeti svoju priču, ne zbog mržnje radi koje su završili u logorima već zbog mira kojeg žele graditi zajedno s drugima, a prije svega s onima koji nose slične traume poput njih.

"Meni ove tribine pomažu i uvjeren sam da treba govoriti javno o onomu što smo proživjeli", kaže Krezić. Istog razmiš-ljanja su i Samouković i Omerspahić. Trojica su to od 30-ak bivših logoraša koji su smogli hrabrosti i javno svjedoče o

Kroz svjedočenjalogoraša do izgradnje mira Ana Popović

proživljenom u logorima s jednim jedinim ciljem, da se ono što su oni proživjeli više nikomu ne ponovi..

"Kroz tri ciklusa radionica prošlo je 136 logoraša, ali samo njih 30 može javno govoriti o onomu što su proživjeli u logo-rima", kaže Edita Čolo, predstavnica organizacije CRS.

Javne tribine na temu "Izaberimo mir zajedno", kažu organi-zatori, održavaju se diljem BiH, u svim mjestima gdje ima inte-resa da se čuju priče bivših logoraša. Nakon Fojnice, tribina "Izaberimo mir zajedno" održana je u Busovači i u Kiseljaku, gdje su trojica bivših logoraša različitih nacionalnosti svoje priče ispričali tamošnjim srednjoškolcima.

Pučka misa ufojničkoj crkviizravno na HRT-uF.Š.

Prošle godine su Biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenule zajedničku akciju pod nazivom "Tjedan solidarnosti s Crkvom i vjernicima u BiH" koja se provodi u župama u cijeloj Hrvatskoj. Ovoj akciji pridružila se i produkcija Religijskog programa HRT-a odlučivši da svake godine u Tjednu solidarnosti izravno prenosi jednu misu iz BiH. Prošle godine to je učinjeno u Odžaku, a ovaj put je za izravni prijenos mise izabrana Fojnica i samostanska crkva Duha Svetoga, jer župa i samostan Fojnica imaju dugu i bogatu povijest.

Kako bi procijenili tehničke mogućnosti za izravni prijenos mise u utorak, 28. veljače, u Fojnicu su doputovali producent Religijskog programa HRT-a Mate Letica, urednik i komentator misnih slavlja Dragutin Siladi, redatelj prijenosa Branko De-beljak i tehničari Joža Vranaričić i Hrvoje Gerc. U nazočnosti

domaćina, gvardijana fra Nikice Vujice, fra Janka Ljubosa, fra Ilije Alandžaka i drugih svećenika, redatelj prijenosa je s tehničarima napravio plan gdje postaviti kamere i mikrofone, kako osvjetliti prostor...

Vijest o dolasku ekipe HRT-a brzo se proširila među fojnič-kim vjernicima koji nisu krili zadovoljstvo. U narednih nekoliko dana znatiželjno su pratili tehničke pripreme za izravni tv prijenos mise.

Za ovaj iznimni događaj posebno su se pripremali pjevači Velikog zbora "Fra Nenad Dujić", na čelu sa s. Simplicijom Budimir, Damirom Ivišem i mr. Jasnom Madžar, te čitači s voditeljicom s. Martinom Gazibarić. Njihovim nastupom obo-gaćena je svečana pučka misa održana u nedjelju, 11. ožujka 2012., uz izravan prijenos putem Hrvatske radio televizije (HRT). Veliki odaziv vjernika, mnogi od njih u tradicionalnoj narodnoj nošnji ovog kraja, uljepšao je ozračje ovog posebnog misnog slavlja kojega je predvodio samostanski vikar i ekonom fra Ilija Alandžak. Treba svakako podsjetiti kako je deset minuta prije izravnog prijenosa na drugom programu HRT-a pred-stavljen i portret mjesta, dakle župe Fojnica, za čiju realiziciju je bilo zaduženo HRT-ovo dopisništvo u Sarajevu.

Crkveni zbor "Fra Nenad Dujić"

FOJNIČKAŠKRINJA

U organizaciji Taekwondo saveza BiH, u Derventi je, u subo-tu 24. ožujka, održano deseto seniorsko prvenstvo BiH u taek-wondou. Peti put zaredom, u konkurenciji od 100 natjecatelja iz 25 klubova, titulu ekipnog državnog prvaka ponijeli su članovi Hrvatskog taekwondo kluba Hvojnica iz Fojnice. Druga je bila ekipa iz sarajevskog Novog Grada, dok je treće mjesto pripalo klubu Korya iz Tomislavgrada. Fojnički taekwondoisti bili su najbolji i u kategoriji seniora dok je pobjedu među seniorkama odnio klub Magone iz Livna.

Najbolji borac prvenstva je Nikola Oroz iz Hrvatskog tae-kwondo kluba Hvojnica, dok je titulu najbolje seniorke ponijela Meldina Ugarak, iz kluba A. Zejd.

Inače, na prvenstvu je nastupilo 11 seniora i seniorki iz HTKD Hvojnica, a čak njih deset vratilo se s medaljama. Zlatom su se tako okitili Nikola Oroz u kategoriji do 63 kg te

Fojničani prvaci BiH utaekwondouAna Popović

Nikola Bošnjak koji je bio najbolji u kategoriji do 74 kg. Drugo mjesto, odnosno srebrnu medalju osvojili su Stjepan Pero Grubešić u kategoriji do 63 i Siniša Oroz u kategoriji preko 83 kilograma. S brončanim medaljama s prvenstva su se vratili Ivan Krajina u kategoriji do 63 kg, Muhamed Hukić u kategoriji 74 kg i Josip Oroz, kategorija 80 kg.

Među pobjednice plasirale su se i tri seniorke HTKD Hvoj-nice, a to su Ivana Knežević i Anđela Šušnjara, obje u katego-riji do 46 kilograma te Dijana Stanić, kategorija do 62 kilo-grama.

"Izaberimo mir zajedno, moja priča" - naziv je to tribine koja je 7. ožujka, u organizaciji fojničke podružnice Hrvatske udruge logoraša, Caritasa BIH i CRS-a održana u Fojnici. Svoje priče ispričala su trojica bivših logoraša, zatočenika logora u Potoci-ma pokraj Mostara, Silosu u Tarčinu i logora u Srbiji. Cilj je tri-bina koje se organiziraju diljem BIH kroz iskustva logoraša po-moći u izgradnji mira i suživota u BiH.

Stanislav Krezić, bivši pripadnik HVO-a iz mjesta Potoci pokraj Mostara u logoru u Potocima proveo je 158 dana s još 136 zatočenika među kojima je bilo i 14-toro djece te 52 žene. Janko Samouković iz Pazarića 35 dana je tamnovao o logoru Silos u Tarčinu, a Amir Omerspahić iz Han Pijeska punih je šest mjeseci proživljavao torture logora u Srbiji. Danas su svoj trojici zajedničke traume koje nose zbog svakodnevnih premlaćivanja i ponižavanja svih vrsta koje su doživjeli u logorima. Ipak, njih trojica odlučila su u javnosti iznijeti svoju priču, ne zbog mržnje radi koje su završili u logorima već zbog mira kojeg žele graditi zajedno s drugima, a prije svega s onima koji nose slične traume poput njih.

"Meni ove tribine pomažu i uvjeren sam da treba govoriti javno o onomu što smo proživjeli", kaže Krezić. Istog razmiš-ljanja su i Samouković i Omerspahić. Trojica su to od 30-ak bivših logoraša koji su smogli hrabrosti i javno svjedoče o

Kroz svjedočenjalogoraša do izgradnje mira Ana Popović

proživljenom u logorima s jednim jedinim ciljem, da se ono što su oni proživjeli više nikomu ne ponovi..

"Kroz tri ciklusa radionica prošlo je 136 logoraša, ali samo njih 30 može javno govoriti o onomu što su proživjeli u logo-rima", kaže Edita Čolo, predstavnica organizacije CRS.

Javne tribine na temu "Izaberimo mir zajedno", kažu organi-zatori, održavaju se diljem BiH, u svim mjestima gdje ima inte-resa da se čuju priče bivših logoraša. Nakon Fojnice, tribina "Izaberimo mir zajedno" održana je u Busovači i u Kiseljaku, gdje su trojica bivših logoraša različitih nacionalnosti svoje priče ispričali tamošnjim srednjoškolcima.

Pučka misa ufojničkoj crkviizravno na HRT-uF.Š.

Prošle godine su Biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokrenule zajedničku akciju pod nazivom "Tjedan solidarnosti s Crkvom i vjernicima u BiH" koja se provodi u župama u cijeloj Hrvatskoj. Ovoj akciji pridružila se i produkcija Religijskog programa HRT-a odlučivši da svake godine u Tjednu solidarnosti izravno prenosi jednu misu iz BiH. Prošle godine to je učinjeno u Odžaku, a ovaj put je za izravni prijenos mise izabrana Fojnica i samostanska crkva Duha Svetoga, jer župa i samostan Fojnica imaju dugu i bogatu povijest.

Kako bi procijenili tehničke mogućnosti za izravni prijenos mise u utorak, 28. veljače, u Fojnicu su doputovali producent Religijskog programa HRT-a Mate Letica, urednik i komentator misnih slavlja Dragutin Siladi, redatelj prijenosa Branko De-beljak i tehničari Joža Vranaričić i Hrvoje Gerc. U nazočnosti

domaćina, gvardijana fra Nikice Vujice, fra Janka Ljubosa, fra Ilije Alandžaka i drugih svećenika, redatelj prijenosa je s tehničarima napravio plan gdje postaviti kamere i mikrofone, kako osvjetliti prostor...

Vijest o dolasku ekipe HRT-a brzo se proširila među fojnič-kim vjernicima koji nisu krili zadovoljstvo. U narednih nekoliko dana znatiželjno su pratili tehničke pripreme za izravni tv prijenos mise.

Za ovaj iznimni događaj posebno su se pripremali pjevači Velikog zbora "Fra Nenad Dujić", na čelu sa s. Simplicijom Budimir, Damirom Ivišem i mr. Jasnom Madžar, te čitači s voditeljicom s. Martinom Gazibarić. Njihovim nastupom obo-gaćena je svečana pučka misa održana u nedjelju, 11. ožujka 2012., uz izravan prijenos putem Hrvatske radio televizije (HRT). Veliki odaziv vjernika, mnogi od njih u tradicionalnoj narodnoj nošnji ovog kraja, uljepšao je ozračje ovog posebnog misnog slavlja kojega je predvodio samostanski vikar i ekonom fra Ilija Alandžak. Treba svakako podsjetiti kako je deset minuta prije izravnog prijenosa na drugom programu HRT-a pred-stavljen i portret mjesta, dakle župe Fojnica, za čiju realiziciju je bilo zaduženo HRT-ovo dopisništvo u Sarajevu.

Crkveni zbor "Fra Nenad Dujić"

FOJNIČKAŠKRINJA

USKRSNA ČESTITKA

Nema ljeta bez Jurjeva danka,nema brata ne rodivši majka.Nema u nas veće svetkovineod Božića u početku zime.A da nije Velikoga petkavjerovanja bila bi nam teška.Sjetimo se u križnome putukakvu Isus pati muku ljutu.Od Pilata, Kajfe i Herodai židovskog tadašnjeg naroda.Od sudnica do Golgote teškesve je muke pretrpio pješke.I križ hrastov preteški nosio,znoj ga lio, muku podnosio.Još mu kruna trnova na glavi,a krv štrapa po zelenoj travi.Tako stig'o na brdo Golgotu,tu podnese najveću sramotu.Sve haljine sa njega skidošei golog ga na križ prikovaše.Pa križ teški onda uspravili,na umoru tu ga ostavili.Dok još nije dušu ispustio,Ocu se je za njih pomolio.Sve sam od njih pretrpio jade:oprosti im ne znaju što rade!Rođenje je Isus potvrdiojoš kada je na križu visio.A kada je dušu ispustiotad je mnoga brda razorio.Tada su se oni uplašilikoji su ga do na križ mučili.I priznaše da su pogriješilijer su svoga Boga osudili.Mrtvo t'jelo daše pokopati,treći dan se pošli radovati.Jer je tada iz groba ustaoi narodu sve je dokazao.Sad stanimo pa se zamislimo,o Uskrsu dobro promislimo:Da nam nije Isus uskrsnuodrukčije bi Božić osvanuo.Manje bi se u sv'jetu slavio,netko bi ga i zaboravio.Mog'o bih vam svoje misli rećiBožić nije od Uskrsa veći.Svi smo bili djeca u bešici

kao Isus na oštroj slamici.Ali nitko uskrsnuo nije,kao Isus od Majke Marije.Kad se sazna u uskrsnom danuda je Isus napustio tamu.Sunce nas je sjajem obasjalo,u narodu veselje nastalo:Vriska, pjesma, veliki i mali,sve to Boga jedinoga hvali.U Uskrsu osta običajašaraju se i tucaju jaja.O uskrsnim jajima se kažedva primjera za oba se slažem.O jednom se govori ovako:Židovima nije bilo lako.Sramote se jer je svaki čuo,djeca viču: Isus uskrsnuo!Zato jaja šaraju i bojei istrče u dvorište svoje.Jaja daju djeci u dvorištuo Isusu da više ne viču.Drugi primjer postoji ovako:u jajetu pile je nejakoopet ljusku iznutra probijei iziđe da ga sunce grije.Ovaki nam pokazuju primjerda je Isus otvorio tmine,cjeli narod iz mraka izveo,sve onako kako je 'otjeo.I Sveto je pismo ispunioi nebeska vrata otvorio.Pa tko hoće nek se pridržava,a tko neće - čeka kazna prava.Svi znademo, štovatelji moji,svaka majka tada jaja boji.Pa ih djeci toga dana djelei tako se za Uskrs vesele.Ovo pišuć ja vam puno želimda za Uskrs budete veseli.Od početka pišući do kraja,sretan Uskrs uz šarena jaja.Da tko ne bi doš'o do belajajedni s drugim tucajući jaja:tvrđe moje, a ti drži svojei na kraju - puknu obadvoje.Eto tako štovatelji milisvima pozdrav pa gdje koji bili!

Niko Bošnjak Šandor

Uskrs/Vaskrs, Vazam

Priredio Nikica VUJICA

skrs je kršćanski blagdan kojim se obilježava Kristovo napuštanje gro-Uba, trijumfalni povratak Ocu nakon

okončanja zemaljske misije. Naziv Uskrs slobodan je prijevod grčkoga pasha anastasion (dakle ponovno ustajanje i sl.). S tim su nazivom u vezi i imena Ana-stazija i Anastazije te u pravoslavaca Vas-krsija i Vaskrsije.

Pravoslavni nazivi Vaskrs (vaskrse-nje) razlikuju se od katoličkih Uskrs (uskrsnuće) samo po tome što su je-zično stariji, tj. što su, kao i većina drugih pravoslavnih termina, dio staro(crkve-nog)slavenskog leksika.

U nekim se jezicima taj blagdan vezu-je uz naziv pasha (npr. gr. pasha, rus. pasha, tal. pasqua, fr. Paques, rum. Peszti) koji je u izravnoj vezi s hebrej-skom pesah, što znači zapravo prijelaz (lat. transitus, diabasis). Riječ je o nazi-vu blagdana kojim se obilježava uspome-na na prijelaz Židova preko Crvenog mora (iz egipatskog sužanjstva) u obeća-nu zemlju pod vodstvom Mojsijevim. U starozavjetnoj predaji razlikuje se pasha raspeća (lat. pascha crucifixionis) i pasha uskrsnuća (lat. pascha resurec-tionis). U prvim stoljećima kršćanstva vodila se oštra rasprava o tome da bi Us-krs svetkovali na dan Kristove smrti (koji se poklapa sa židovskom Pashom, što se

slavi 14. dan mjeseca nisana) ili na dan njegova uskrsnuća. Rasprava je okon-čana na Nicejskom koncilu 325. god., kada je odlučeno da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon mladog mjeseca poslije proljetne ravnodnevice ("istonočja", ekvinocija).

Ime Uskrsa u germanskim jezicima (njem. Ostern, eng. Easter) po svoj je prilici u vezi sa starim pretkršćanskim praznikom što je bio posvećen božici proljeća kod Germana čije je ime (kod Sasa) u 7. st. zabilježeno u latiniziranom obliku Eostrae.

Nazivi u nekim slavenskim jezicima tipa slov. veliko noć, češ. veliko noce ili staroslavenskog velja noć bez sumnje su u vezi sa svečanim liturgijskim obredom (vatra, uskrsna svijeća, ophodnja) u noći prije samoga blagdana, dok se nazivima tipa veliki dan, veligdan (kod preko-moravskih Srba i Bugara) upućuje na najvažniji dan Velikog tjedna.

Posebice je zanimljiv naziv Vazam (kajk. vuzem, slov. vuzem, – zabilježen još u oblicima vuzmen, uzmenjak, vuz-menka i sl.), i to zato što se susreće is-

ključivo kod Hrvata (uglavnom čakavaca i kajkavaca) i Slovenaca te mu nema ana-logije nigdje drugdje ni na istoku ni na zapadu slavenskoga svijeta. U vezi je svakako s glagolom uzeti odnosno uzi-mati (vazeti, vuzemati), ali njegova se-mantička analiza nije baš jednostavna. F. Miklošić prevodio je taj naziv na latinski kao sumptio carnis (uzimanje mesa) i smatrao ga antonimnim (tj. značenjski suprotnim) nazivu mesopust (karneval, carnevale). Prema tome, Vazam bi bio dan na koji se iza korizmenog posta, četrtedestodnevnice opet "uzima meso". Međutim, kako se u starijim hrvatskim i slavenskim tekstovima vazam vrlo često rabi kao objekt uz glagol jesti (jesti, bla-govati vazam), dovodi se istodobno i u vezu s Kristovom posljednjom večerom, odnosno s onim što se običava jesti na Uskrs i što prethodno biva blagoslov-ljeno (šunka, bijela pečenica, specijalni kruh pomazan jajima, jaja, i sl.).

U gotovo svih europskih naroda obi-čaji vezani za uskrsne blagdane pretkrš-ćanskog su podrijetla. Tipičan je zato običaj šaranja i bojenja jaja (izlazak pileta iz ljuske jajeta simbolizira izlazak Kristov iz groba). Zna se naime da su jaja šarali već stari Slaveni i Germani (prona-đena su u starim skandinavskim grobni-cama). Da je taj običaj vezan za prasla-vensku domovinu, tj. da datira iz vreme-na prije pokrštavanja Slavena, vidi se npr. i po tome što postoji vrlo velika slič-nost u ornamentici šarenih jaja kod Hr-vata, Poljaka i Ukrajinaca.

Recimo, na kraju, nešto i o fenomenu Uskrsa i uskrsnuća sa šireg kulturnog gledišta. Riječ je prije svega o tome da su nešto analogno Uskrsu i vazmenim ritua-lima imale gotovo sve religije i mitologije od početka do danas (npr. egipatski pogrebni rituali, eleuzinske misterije, tj. starogrčke svečanosti u čast božice Demetre i sl.) te da oni svjedoče o trajnoj, grčevitoj i tvrdokornoj čovjekovoj nadi u uskrsnuće, u pobjedu nad smrću, u vječni život. Stoga je uskrsnuće, kao ideja shva-ćena u najvišem smislu, simbol trans-cedencije (nadilaženja ovostranosti).

FOJNIČKAŠKRINJA

U gotovo svih europskih naroda običaji vezani za uskrsne blagdane pretkršćanskog su podrijetla. Tipičan je zato običaj šaranja i bojenja jaja (izlazak pileta iz ljuske jajeta simbolizira izlazak Kristov iz groba). Zna se naime da su jaja šarali već stari Slaveni i Germani (pronađena su u starim skandinavskim grobnicama).