FILOZOFSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU

SARAJEVO

Seminarski rad

Hrustovaa Predmet: Kameno doba BiHStudent: Lora Trnka

Mentor: Prof. dr. Tihomila Teak-Gregl Sarajevo, 2013. godina

SADRAJUvod 3Pregled dosadanjih istraivanja 4Opis peine 5Stratigrafski odnosi6Nalazi 7-9

Hrustovaka keramika10Slavonska keramika11Opa slika razvitka kulturnog sloja u Hrustovai12Zakljuak13Literatura14Ilustracije 15-22

UVOD

Peina Hrustovaa je najvea i nauno najzanimljivija pilja u zapadnoj Bosni. Nalazi se na podruju sela Hrustovo, oko 11 km junije od Sanskog Mosta, ispod obronaka Grmea. Ulaz joj lei iznad izvora potoka Glibavo, koji se uliva u Sanu. Na irem podruju junije od Sanskog Mosta nalazi se vie raznih speleolokih objekata, npr. Dabarska peina u Mirkovai, i Vrana peina,ali od svih otkrivenih najdetaljnije je istraena peina Hrustovaa. Ona je otkrivena je 1938. godine, a ve sljedee godine izvrena su prva istraivanja pod vodstvom dr. Mihovila Mandia. Znaajna su arheoloka istraivanja u poetnom dijelu Hrustovae i rezultat tih istraivanja je bio da je pilja od 1954. zatiena na osnovi Zakona o zatiti prirode BiH. U svrhu zatite postavljena su 1972. na njen ulaz eljezna reetkasta vrata.

PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA

Najstariji opis pilje Hrustovae, koliko je dosada poznato, objavio je O. Krifka 1886. u Beu. Drugi opis pilje pod naslovom Peina Hrustovo objavio je R. Maldini 1906. u naem planinarskom asopisu Hrvatski planinar, koji jo i danas izlazi u Zagrebu, ali pod izmijenjenim naslovom Nae planine.1Dakle, ve poetkom 20 vijeka Hrustovaa je bila opte poznata, dokaz tome je bilo i njeno uvrtavanje u Bosanski glasnik, koji je objavljen 1914. godine u Sarajevu. U njemu se spominje Hrustovaa: da je peina osobito lijepog izgleda, preko 2 km duga sa lijepim sigama.2 U raspravi Sanika upa u Bosanskoj krajini, koja je objavljena u Beogradu u ediciji Naselja i poreklo stanovnitva, pilju je spominjao i M. Karanovi 1930. godine.

to se tie naunih istraivanja u Hrustovai. prvi su ih zapoeli kustosi Zemaljskog muzeja BiH iz Sarajeva u 1939. godini. Na znaenje ove pilje za prethistoriju ukazao je 1938. godine D. Sergejevski. Pod njegovim uticajima prva iskopavanja je uradio M. Mandi 1939. godine. Tom prilikom je u peini sakupio zanimljivi prethistorijski materijal. A. Poli je 1939. godine, uporedo sa arheolokim iskopavanjima izvrio i geoloka i morfoloka prouavanja u Hrustovai. On je takoer napravio vie fotografija u njenoj unutranjosti i izradio pregledni tlocrt i uzduni profil pilje.

Arheoloka istraivanja u Hrustovai nastavljena su tek nakon Drugog svjetskog rata 1946. godine pod vodstvom J. Koroeca, a godine 1948. vodi ih A. Benac. Detaljna prouavanja arheologa pokazala su da je Hrustovaa znaajan lokalitet slavonske kulture u naim krajevima. Kasnije Hrustovau na vie mjesta spominje i B. J. Bokan (1974) u irem prikazu Sanskog Mosta i njegove okolice.3U novije vrijeme izvrila je skupina slovenskih speleologa detaljna morfoloka istraivanja u Hrustovai i tom je prilikom snimljen podroban tlocrt, uzduni profil i vie poprenih profila piljske unutranjosti, te je dat prijedlog za njeno turistiko ureenje (A. Lajovi i F. Malekar 1983).4Na traenje Zavoda za zatitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti BiH iz Sarajeva, ekipa Zavoda za Paleontologiju i geologiju kvartara Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba izvrila je u 1984. i 1987. godini kvartarnogeoloka i paleontoloka istraivanja u pilji Hrustovai.5_____________________________1 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, 1988, str. 70

2 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

3 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

4 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

5 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 71

OPIS PEINE

Ulaz u ovu peinu je okrenut prema sjeveru. Sastoji se od glavne i sporedne prostorije, njen dio lei u krednim vapnencima.6

Tlo cijele peine je neravno, od ulaza prema kraju se postepeno uzdie, prikriveno je crvenosmeim uljem. Ispod ovog mulja se na nekim mjestima ukazuje kalcitna kora, koja se posebno dobro vidi na mjestima gdje je dno peine provaljeno.

to se tie cirkulacije podzemne vode, ona se zapaa samo na nekoliko mjesta. Usljed pomankanja procjedne vode nije dolo do stvaranja stalagmita i stalaktita u veoj mjeri. Nakon kia u njoj se stvaraju od prokapale vode manje ili vee lokve.

U zadnjem proirenju glavne prostorije nastalo je, pored vrlo lijepih stubova i peinsko jezerce. Na tim istim mjestima stalnog prokapavanja vode, dolo je i do nastanka kalcitnih kupa, na kojima se nalaze mali bazeni, poredani terasasto jedan ispod drugog.

Kada je rije o postanku ove peine, dovodi se on u neposrednu vezu sa tektonskim rasjedima prisutnim u ovom kraju, a iji se tragovi i u ovoj peini mogu lijepo vidjeti.7_______________________________6 Glasnik Zem. muzeja, 1939, str 3.7 Glasnik Zem. muzeja, 1939, str. 5STRATIGRAFSKI ODNOSI

pilja Hrustovaa ima prostran ulaz i od njega se najprije prema jugu, a zatim prema jugozapadu, protee visoki i iroki piljski kanal nazvan Veliki rov. Njegova duina iznosi 725 metara. Inae svi dosada istraeni kanali Hrustovae imaju duinu od 2218 m.

Kvartanogeoloka i paleontoloka istraivanja bila su usmjerena na zavrni dio Velikog rova, jer je u tom dijelu pilje prije vie godina zagrebaki speleolog B. Jali prilikom biospeleolokih istraivanja opazio na piljskom tlu zasigane kosti medvjeda.8

Prilikom naeg prvog obilaska u 1984. opazili smo da se sa obje strane Velikog rova na tlu uz bonu stijenu nalaze brojna lijepo formirana medvjea gnijezda, a povie njih na bonoj stijeni dobro su istaknuta medvjea buenja. U takvom jednom medvjeem gnijezdu na prilino 430 m od ulaza opazili smo kosti piljskog medvjeda prekrivene tankom sigastom korom i finom piljskom ilovaom. Odluili smo da na tom mjestu iskopamo istranu sondu s ciljem da ustanovimo stratigrafske odnose i sakupimo fosilni materijal.9________________________________________8 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str.71.9 Peina Hrustovaa kod Sanskog mosta i njezino paleontoloko znaenje, str. 72NALAZI

Nalazi od kamena Dokaz da su hrustovaki stanovnici upotrebljiavali kamena orua pretstavljaju dvije kamene sjekire naene prilikom iskopavanja peine Hrustovae. Polovina lijepo glaane sjekire izraena je od granita. To je bila masivna sjekira sa zaobljenom otricom i rupom za nasaivanje.

Takoer je pronaen jedan primjerak kamene strugalice, izraene od bjelkastog kremena koja potsjea na sline oblike iz mlaeg kamenog doba.

Pronaeni fragmentovani kameni predmet vjerovatno sluio je kao privjesak ili amulet, a manje je vjerovatno da se radilo o gladilici. Predmet je valjkastog oblika, sa rupom koja je do polovine prubuena. Na gornjem dijelu vidi se oblo popreno udubljenje.

Brusilice od kamena, od kojih je jedna etvrtasta, a druga u obliku prizme, sluile su hrustovakim stanovnicima za bruenje kamenih i kotanih oruja.

U hrustovakom nalazitu naen je i izvjestan broj kamenih rnjeva od otrog pjeanika.10

Naena kamena tucala su bila istroena od velike upotrebe, a namjena tih tucala je prilino problematina. Moe se pretpostaviti da su hrustovaki stanovnici s njima tukli lan ili su ih upotrebljavali za tucanje ita.

Ovdje je potrebno napomenuti da je na dubini od 1,20 m u srednjem dijelu i 0,90 m u prednjem dijelu nalazita otkriven itav sloj ugljenisanog jema. Prilikom otkopavanja u 1939 godini takoder je naen ugljenisani jeam. erim erimovi je, jo prije nego to su arheolozi obratili panju na ovu peinu, otkopao jedan manji dio povrine u kojoj je bilo obilje ugljenisanog jema. On je iskopao zemlju zajedno sa jemom, kako smo ve spomenuli, izvozio za ubrenje svoje oranice. Prema tome prisustvo kamenih rvnjeva u nalazitu postaje sasvim razumljivo.11U sredini nalazita pri vrhu gornjeg sloja punog kamena, postoji nalaz jedne vaze izraene od bijelog kamena. Ona je imala konian oblik sa vrlo masivnim stijenama. Inae u tom sloju nije bilo bikakvih drugih nalaza._________________________________________10 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str.1011 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 10

Nalazi od peene zemlje

U hrustovakom nalazitu prljenovi od peene zemlje nisu mnogobrojni. Oni su meudobno vrlo raznoliki, ima ih od loptastog do bikoninog oblika.to se tie mosura od peene zemlje on se po svom obliku ne razlikuje od zemljanih mosura u drugim prehistorijskim nalazitima Bosne i Hercegovine, naroito od onih iz Donje Doline.Medu priborom od peene zemlje naeno je takoer i nekoliko tzv. grijalica. Jedna od njih ima oblik etvrtaste piramide sa zarubljenim vrhom, dok je druga izraena u obliku niskog stoca.

Kotana orua i nakit

Raznovrsnost oblika kotanih predmeta ukazuje na to da je upotreba kotanog orua kod hrustovakih stanovnika bila mnogostruka.

Pronaeni predmeti su relativno mnogobrojni. Pronaen je veliki broj jelenjih rogova koji su svojim naknadno uglaanim vrhovima sluili u razne svrhe kao ila i sl. Na nekim od njih su probuene rupe, dok se na drugim vide poeci buenja. Ove rupe su vjerovatno sluile za vezivanje uzica.

Meu ilima istie se nekoliko komada koji su bili vrlo lijepo uglaani, ila su vjerovatno sluila prilikom ornamentisanja hrustovake keramike.

Takoer pronaen je i kotani predmet koji ima oblik donjeg okova koplja. Dvije rupice sa strane, koso urezane prema dole, mogle su sluiti za uvrivanje ovog iljka na drvenom tapu.

Pronaeni su svinjski zubi koji su veim dijelom bili fragmentovani. Na njima se vide dijelovi probuenih rupica i ti svinjski zubi su vjerovatno sluili kao ukrasni predmeti.

Nalazi od metala

Kad je rije o nalazima metala, na hrustovakom nalazitu je pronaena bronzana narukvica. Njena vanjska povrina je rebrasta, a na krajevima se ta vanjska povrina zavrava jaim ispupenjima. Unutarnja povrina je izdubljena.

Postoji nalaz malog bronzanog privjeska koji je sluio kao ukras na odjei. Pronaena polovina spiralne fibule od bronze pretstavlja jedini primjerak ove vrste u Hrustovai.

U inventar bronzanih predmeta u hrustovakom nalazitu spada jo nekoliko fragmentovanih komada od bronze, uz jedan vei komad neobraene bronze.

U gornjem sloju priliko iskopavanja pronaen je i jedan eljezni vrh koplja.

HRUSTOVAKA KERAMIKA

Iskopavanje u 1947. godini upotpunilo je keramikih oblika, ornamentalne tehnike i ornamentalnih motiva, stvorenu ranijim iskopavanjem. Dr. Josip Koroec je iscrpno obradio ranije naenu keramiku.12

Opi pregled keramikih ostataka u Hrustovai pokazuje da je ovo nalazite za sada jedinstveno u BiH i da je ono vre povezano sa slinim nalazitima na Balkanu i ostaloj Evropi. Iz cijelokupnog inventara keramikih ostataka hrustovakog nalazita jasno se pokazuje, a to je ve ranije konstantovano, da njeni osnovni oblici pripadaju krugu slavonske keramike.13U inventaru hrustovake keramike postoji samo jedan primjerak sa ornamentom raenim nareckanim predmetom. Vaza je mrke boje i sa jako izvijenim vratom. Prelaz iz trbuha u vrat je vrlo otar. Uz obod vrata nalazi se jedna ornamentalna linija. Trbuh je bogato ornamentisan mnotvom cik-cak linija, dok je sa donje strane itav ornament oivien sa dvije crte.

Daljni primjerci prikazuju fragmente plitkih zdjela sa unutra uvuenim obodom na kojem se sa gornje strane nalaze koso udubljeni ornamenti. Fragmenti su mrko smee boje i prilino lijepo glaani. Zdjele ovakvog oblika i sa ovakvim ornamentom ne pripadaju slavonskoj keramici. Zdjele sa tako ornamentisanim obodom prisutne su u Lengyel-skoj kulturi, ija ornamentisana i inkrustirana keramika ima izvjesnih dodirnih taaka sa slavonskom keramikom i koju Wosinsky stavlja u bronzano doba. 14to se tie slikane keramike zastupljena je sa samo jednim primjerkom. Radi se o fragmentu smee peene, izvana glaane vaze, na kojem se jasno vide iroke linije slikanog ornamenta. Boja kojom je bio izveden ornament je izgubljena, ali ima nagovjetaj da se radi o crnoj-mat boji. U hrustovakom nalazitu pronaen je velik broj fragmenata jedne visoke amfore koja je kasnije restaurisana. Trbuh amfore sa spoljane strane je bio ukasto-smee boje, dok su vrat i itava unutranja povrina bili tamne boje. Uz obod vrata nalazi se ornamentalna vrpca sa duboko igosanim kruiima. Ornamentalni motiv ove amfore je jedinstven za keramiki inventar peine Hrustovae.

Tehnika igosanja nije poznata na hrustovakoj keramici, ali u ovom nalazitu je plastina dekoracija brojno zastupljena. Dio kratera predstavlja neke od tih primjeraka. Kod ovih primjeraka imamo samo jednu apliciranu traku koja je dekorisana nizom udubljenja ili ureza. _____________________________

12 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 13.

13 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 1014 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 17SLAVONSKA KERAMIKAU keramikom inventaru hrustovake pilje jako su brojni nalazi slavonske keramike i oni daju ustvari osnovni ton ovom nalazitu.

Dr. Josip Koroec iscrpno je obradio ranije pronaene primjerke ove keramike.

Velika veina keramikih objekata ove vrste je naena usvari u fragmentima, a mnogi od ovih fragmenata daju mogunost apsolutno tane rekonstrukcije, mada one nisu izvrene.

Zdjele su najea forma slavonske keramike u Hrustovai.

Njihov donji dio je obino konian, sa relativno malim i krunim dnom. Rame je naglaeno, a vrat cilindrian, u sredini blago uvijen. Na rijetkim primjercima gornji obod vrata je neto izvraen.

Odreeni fragmenti slavonske keramike pripadali su zdjelama sa visokim vratom, koje svojim oblikom ine ve prelaz formama amfora.

Pojedini fragmenti su pripadali kupama iji je oblik bio vjerovatno konian. Jedan lijep primjerak takve kupe na nozi, naen je u Hrustovai prilikom zavrnog iskopavanja. Kupa ima konian oblik, izraena je od dobro preiene zemlje smee boje i iznutra je naroito lijepo izglaana. Stijene ove vaze su vrlo debele, a gornja strana oboda je proirena i ravna. Kupa stoji na niskoj, krstastoj nozi ije su etiri ape organski spojene sa dnom suda i naglaene ispupenjima.

Jedan od najljepih primjeraka slavonske keramike u Hrustovai, koji je pronaen prilikom iskopavanja 1947. godine, pretstavlja amfora, ouvana u gotovo svom prvobitnom stanju. U njenom obliku se razlikuju loptast trbuh i cilindrian, uvuen vrat. Na oblom ramenu izvedene su dvije nasuprot postavljene uice. Ornament na amfori izveden je tehnikom duboreza i ureza sa ubodima.

Ornamentika na hrustovakoj keramici

U hrustovai su se upotrebljavale sve ornamentalne tehnike, koje su bile poznate u slavonskoj kulturi. Ipak glavni nain ornamentiranja bio je u tehnici duboreza i u tehnici urezivanja, a koristilo se bijela inkrustacija. Uporedo s tim javlja se plastina dekoracija na grubim sudovima. U mlaem periodu upotrebljavala se tehnika udubljivanja, to je se deavalo pod uticajem gradinske kulture. Tehnika urezivanja se upotrebljavala sama, dok duborezna nije bila nikad samostalna nego se vee za tehniku urezivanja. Ponegdje su u Hrustovai urezi sluili za ograniavanje, tj. zatvaranje polja.

OPA SLIKA RAZVITKA KULTURNOG SLOJA U HRUSTOVAI

Najstariji sloj u hrustovakom nalazitu je onaj u sredini, na dnu udubljenja. Tu su se nalazili prvi ostaci stanovnika peine i njene okoline. Ovi ostaci su oskudni, gar i ivotinjske kosti. Ali oni su ipak dovoljni da daju skromnu sliku o ivotu tih prvih stanovnika Hrustovae. Oni su vjerovatno bili lovci jer su tu naene kosti jelena i srne. Takoer su bili i stoari. U peinskoj jami, ti prvi stanovnici su loili vatre i pekli svoju mesnu hranu. Nije bilo ureenih i stalnih ognjita, koji su naeni u slojevima iznad ovog najstarijeg sloja. Vatra je loena nasumice i od nje su ostala samo zgarita.

Sljedei sloj nalazita je najmoniji jer su u njemu naeni najbrojniji nalazi, to znai da su hrustovaki stanovnici u to vrijeme najvie koristili peinu u svoje svrhe. Moe se ak pretpostaviti da je ovo bilo neka vrsta sezonskog obitavalita hrustovakih stanovnika. U peini je pronaena velika koliina kaslcinisanog jema, koji je izgorio vjerovatno prilikom nekog veeg poara.15 Ovo dokazuje da su se stanovnici Hrustovae bavili zemljoradnjom. Nije meutim pronaeno nikakvo orue bilo kameno, bilo metalno kojim su oni mogli obraivati zemljite.

U zimskim periodima peinski stanovnici su se bavili lonarstvom. Kao dokaz o tome, slue nam gomilice ilovae, koje su svakako u tu svrhu donesene.

Hrustovaki lonari pekli su, dakle, posude na otvorenom ognjitu. Neki od njihovih proizvodi su bili grubo glaano, obino posue, koje im je sluilo za svakodnevnu upotrebu. Druga vrsta posuda je bila ornamentisana keramika, u prvom redu slavonska keramika.

Naene kosti ivotinja u peini ukazuje na to da su se hrustovaki stanovnici bavili i stoarstvom i lovom. Meutim u peini nije naeno oruje koje je sluilo za lov.

U kakvom su drutvenom ureenju ivjeli u to vrijeme stanovnici Hrustovae moemo donekle zakljuiti prema materijalnim ostacima. Prije svega, sredstva za proizvodnju hrustovakih stanovnika bila su jo primitivna. Naene kamene sjekire i kamena strugala dokazuju da su oni jo upotrebljavali kamena orua.16Iznad ovog najmonijeg sloja nalazi se u hrustovakom nalazitu i sloj pojedinanih nalaza. Ovdje je naen u prvom redu izvjestan broj fragmenata grube keramike sa plastinim ornamentima ili ornamentima izvedenim noktom.

_____________________________15 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 2716 Glasnik Zem. muzeja, 1948, str. 28ZAKLJUAK

to se tie Hrustovae, nije mogue odrediti kojem periodu slavonske kulture pripada, niti se moe odrediti koliko je ta kultura trajala u njoj, tj. kada je ona prestala, odnosno, kada je preovladala gradinska kultura u Hrustovai. Kao polazna taka mogla bi posluiti nalaz kupe na visokoj upljoj nozi, to je bio oblik Bodrogkeresztur-kulture. Meutim ova kupa nije bila poznata na drugim lokalitetima slavonske kulture. Ustvari stratigrafski nedostaci u Hrustovai, jednako kao i na drugim lokalitetima, su onemoguili odreivanje trajanja slavonske kulture.

ODNOS PEINE HRUSTOVAE PREMA HRUSTOVAKOJ KULTURI

Oznaio sam, ve na poetku, peinu Hrustovau kao novi lokalitet slavonske kulture. Ona je ujedno, do sada, i jedino naselje te vrste u Bosni. Pojedini fragmenti, naeni na drugim mjestima u Bosni, samo su import, odnosno stoje pod utjecajem slavonske kulture.17___________________________17 Glasnik Zem. muzeja, 1946, str. 15

LITERATURA Peina Hrustovaa kod Sanskog Mosta i njezino paleonotoloko znaenje, Mirko Malez, Teofil Slikovi, Ante Kapel i arko Opai, 1988. godina

Benac, A., 1948, Zavrna istraivanja u peini Hrustovai, Glasnik Zem. muzeja BiH, 3-42, Sarajevo Koroe, J., 1946, Peina Hrustovaa, novi lokalitet slavonske kulture, Glasnik Zem. muzeja BiH, 7-38, Sarajevo

Mandi, M., 1939, Prethodni izvjetaj o zapoetom iskapanju u Hrustovakoj peini kod Bos. Vrpolja, Glasnik Zem. muzeja BiH, 65-72Pregledan karta podruja juno od Sanskog Mosta s podrujem znaajnih speleolokih objekata. 1. Hrustovaa 2. Dabarska peina 3. Peina u Mirkovai 4. Vrana peina

Glinena olja sa rukom bogato ukraena etverokutima i udubljenim crtama sa tragom bijele inkrustracije

Uglaeno etveronono podnoje od gline

Predmeti od kamena i kostiSlika 1 a,b - odlomak statueteSlika 2 a,b trougaoni predmet

Slika 3 dobro ouvan krag

Slika 4 a,b vei odlomak kraga i restaurirani krag

Slika 5 a-c dva odlomka kraga i restaurirani krag

Slika 6 a,b vei odlomak manje amforice i restaurirana amfora

Fragmenti vaza

Fragmenti loptastih vaza

Peina Hrustovaa2