gotovi Zbornik Alkoholizma

7/26/2019 gotovi Zbornik Alkoholizma

1/52

ALKOHOLIZAM I SOCIJALNI RAD

Financijski pokrovitelj zornika ra!ova"Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje

Zagrebaka upanija

Uvodna rije

Problem ovisnosti o alkoholu u Republici rvatskoj danas zauzima prvo mjestona ljestvici ovisnosti s kojima se drutvo u cjelini susre!e" #a ovisnost jest problempojedinca i obitelji, ali i drutva, jer dovodi do ozbiljnih problema drutvene, zdravstvenei gospodarske naravi"

$lkoholizam kao socijalno%medicinska bolest dananjice uzima sve vie maha, te

se brojka oboljelih popela na &'("((( ovisnika o alkoholu" Problem je iz dana u dan svealarmantniji, jer se dobna granica ovisnosti sputa na sve niu ivotnu dob) istraivanjapokazuju da se prva pijanstva kod djeaka biljee ve! u *&" godini, a kod djevojica u *+"godini ivota"

ocijalni radnici, lijenici, pedagozi, medicinske sestre, uitelji i pro-esori, kao idrugi djelatnici koji rade s mladim ljudima, te su s njima u svakodnevnom kontaktusvjedoci su svakodnevnih problema ovisnosti"

.ok s jedne strane imamo pove!anje broja ovisnika, s druge biljeimo izostanakedukacije strunih kadrova, te vrlo slabu, gotov nikakvu edukaciju javnosti, obitelji imladih o problemu ovisnosti o alkoholu"

/vaj zbornik saetaka je prikaz predavanja odranih u okviru 0" seminara

socijalnih radnika pod nazivom 1$lkoholizam i socijalni rad"2 eminar je odran uorganizaciji rvatske udruge socijalnih radnika, a -inancirali su ga Grad Zagreb, Gradskiured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje i Zagrebaka upanija"

am seminar je koncipiran u est cjelina3 $lkoholizam u institucionalnom radu,0zvaninstitucionalni tretman lijeenih alkoholiara i obitelji, 1imbioza4 socijalnog rada iiskustva pomagaa u radu s ovisnicima o alkoholu, ocijalna akcija u tretmanualkoholizma, 0straivanja i evaluacija i upervizija djelatnika, te su u Zborniku navedenapredavanja odrana u okviru pojedinih tematskih cjelina"

U provedbi edukacije angairani su strunjaci iz Republike rvatske koji sekonkretno bave problemom alkoholizma) me5u njima je velik broj socijalnih radnika kojisu prezentirali programe i struna iskustva iz podruja resocijalizacije lijeenihalkoholiara te prenijeli osobna iskustva o radu u klubovima lijeenih alkoholiara iuspjesima s lijeenim alkoholiarima i njihovim obiteljima" 6a samom seminarusudjelovalo je i nekoliko uspjenih apstinenata, lijeenih alkoholiara koji su osobno,svojom priom predstavili uspjenost lijeenja alkoholizma"

eminar 1$lkoholizam i socijalni rad2, a nadamo se i ovaj Zbornik saetaka,pridonijet !e dodatnom upoznavanju problematike alkoholizma te upoznavanjustrunjaka iz sustava socijalne skrbi sa speci-inim uslugama i programima koje se


2/52

provode s lijeenim alkoholiarima i njihovim obiteljima, pa i na taj nain obogatitisocijalni rad u rvatskoj"

7atarina Radat, dipl" soc" rad"

$.R8$93

Alkoholizam - problem dananjice% dr" sc" Zvonimir :ostar, proelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad,socijalnu zatitu i branitelje

ALKOHOLIZAM # INS$I$#CIONALNOM RAD#

Privremena i trajna zdravstvena oteenja od alkoholizma%prim. dr .sc. eljko Marini

Institucionalno lijeenje alkoholizma- prim. dr .sc. Vesna Golik-Gruber

Problem recidiva u alkoholiara- dr. sc. Korona enadi- !viglin

Suradnja socijalnih radnika zdravstva i socijalne skrbi u zbrinjavanju alkoholiara- "ubravka #ackovi, dipl. soc. rad.

IZ%ANINS$I$#CIONALNI $R&$MAN LIJ&'&NIH ALKOHOLI'ARA IO(I$&LJI

Mogunosti socijalnog rada u izvaninstitucionalnom radu na alkoholizmu- $na !timac, dipl. soc. rad.

ene u alkoholizmu! "ena kao alkoholiar - "ena kao pomaga- Mirjana %veki, dipl. soc. rad.

Problem i tretman alkoholizma na radnom mjestu- Marijan Kotarac, dipl. soc. rad. i "amir Vodopivec, pomaga&

)SIM(IOZA* SOCIJALNO+ RADA I ISK#S$%A ,OMA+A'A # RAD# SO%ISNICIMA O ALKOHOL#

ene u alkoholizmu! "ena kao alkoholiar - "ena kao pomaga- Mirjana %veki, dipl. soc. rad., Marica 'egir, pomaga& i #jiljana Moja,pomaga&

Iskustvo pomagaa u klubovima lijeenih alkoholiara- Katarina (adat, dipl. soc. rad. i %vonko )ulat, pomaga& #ijeeni alkoholiari kao voditelj izvaninstitucionalnog programa

- $na !timac, dipl. soc. rad. i Mladen #uketi, pomaga&


3/52

SOCIJALNA AKCIJA # $R&$MAN# ALKOHOLIZMA

#okalna zajednica kao va"an segment u prevenciji i resocijalizaciji alkoholizma- Martina Kr&eli, dipl. soc. rad.

$loga i znaenje kole u prevenciji alkoholizma- Marina *an+ek, dipl. soc. rad.

$loga i znaenje vjerske zajednice u tretmanu obitelji alkoholiara- Katarina (adat, dipl. soc. rad.

IS$RA-I%ANJA I &%AL#ACIJA %a"nost istra"ivanja i evaluacije u radu u klubovima lijeenih alkoholiara

- anja rkin, dipl. soc. rad. &ako krenuti u istra"ivanje'

. anja rkin, dipl. soc. rad.

S#,&R%IZIJA DJ&LA$NIKA

Supervizija u socijalnom radu- pro. dr. sc. Marina $jdukovi

(/rno/tstrunih djelatnika u radu s lijeenim alkoholiarima- /vana 0ra+etina

Supervizija djelatnika i pomagaa- $na !timac, dipl. soc. rad

&%AL#ACIJA ,ROJ&K$A

(valuacija )* seminara socijalnih radnika +Alkoholizam i socijalni rad,- anja rkin, dipl. soc. rad.

!r0 Zvoni1ir 2ostar, proelnikGR$. Z$GR;? ovisnika o alkoholu" Prekomjerno pijeak *'? punoljetnog mukog stanovnitva i @? punoljetnih ena" lijede!i taj podatak,dolazimo do brojke &'"((( ljudi u Zagrebu koji svakodnevno pate od posljedica

prekomjernog uzimanja alkoholnih pi!a":to se tie lijeenja alkoholizma, njegov cilj je potpuna reintegracija bolesnika udrutvo i njegova potpuna apstinencija od alkohola" 7apaciteti za lijeenje AP< =rape,P< 1v" 0van4 i 7( u dnevnoj bolnici"

.a bi se postigao cilj lijeenja E potpuna reintegracija u drutvo uz apstinenciju,potrebno je dugotrajno izvanbolniko lijeenje uz snanu motivaciju bolesnika i podrkunjegove okoline, posebno lanova najue obitelji" #akav oblik lijeenja provode klubovilijeenih alkoholiara" #o je i u svijetu trend i vrijednost" Zagrebaka alkoholoka koladala je temelje kompleksnom lijeenju alkoholizma te uz medikamentozni tretmanlijeenja obuhvatila i obiteljsku terapiju i psihoterapiju, resocijalizaciju te socijalizaciju

alkoholiara i njihovih obitelji"Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje Grada Zagreba zalaese za suzbijanje prekomjernog pijenja alkohola" Podrava i su-inancira rad klubova iZajednice 7F$ Zagreba, te sudjeluje u akcijama koje oni organiziraju A#rijezni tramvaj,:portski susreti, hodanje oko 9arunskog jezera, itd"C U &(('" godini su-inanciran je rad &kluba lijeenih alkoholiara i drugih udruga koje provode programe resocijalizacijelijeenih alkoholiara"

mjernice za daljnje preventivno djelovanje ovog Ureda daju nam recentnaistraivanja koja se provode" 0straivanje ;P$.&((+ A;uropean chool urveH Projecton $lcohol and /ther .rugsC, provedeno me5u uenicima *" i &" razreda srednje kole,pokazalo je da uenici rano poinju piti alkoholna pi!a E do *+" godine *? uenica i+&? uenika opilo se barem jednom u ivotu) djeaci pije vie od djevojica, naje!epivo, a djevojice e!e piju estoka pi!a"

0straivanje me5u zagrebakim klubovima lijeenih alkoholiara, koje je proveoGradski ured za zdravstvo u suradnji s rvatskom udrugom socijalnih radnika, pokazaloje da je neki od centara za socijalnu skrb u 7F$ uputio samo @? lanova" lijede!i tajpodatak, vidljivo je da bi se trebalo okrenuti edukaciji socijalnih radnika kojom bi seosposobili za rjeavanje akutnih problema ovisnosti o alkoholu svojih klijenata, te ih u tove!em broju upu!ivali u klubove"

ALKOHOLIZAM # INS$I$#CIONALNOM RAD#


5/52

pri10 !r0 sci0 -eljko Marini5Psihijatrijska bolnica 1veti 0van4Zagreb, 9ankomir **

,rivre1ena i trajna z!ravstvena o4te5enja o! alko3oliz1a

0zuzetno visoka tolerancija drutva, ali i pojedinih odgovornih segmenata sustavaAzdravstvo, sudstvo, kolstvo i dr"C prema konzumiranju alkoholnih pi!a stvaraju povoljnoozraje za razvoj poreme!aja vezanih uz pijenje alkohola pi!a i sindrom ovisnosti"

Pomak je sve ve!i prema mla5im dobnim skupinama Aosnovna, srednja kolaC ipoecima pijenja, tako da je sta konzumiranja alkohola sve dui, a komplikacijeizazvane alkoholizmom sve e!e u mla5ih osoba i osoba srednje ivotne dobi"#o rezultira, uz ostale poteko!e, ozbiljnim psihikim i tjelesnim problemima, premaijem rjeavanju godinama postoji nekritinost ne samo pojedinaca nego i obitelji i

okoline) naalost, tek se dolaskom na lijeenje Anakon viegodinjeg staa pijenjaC timproblemima pristupa ozbiljnije".anas u naim uvjetima jo se negdje oko I'? alkoholiara lijei u zdravstvenim

ustanovama i tek je neznatan broj obuhva!en nekim od oblika izvanbolnikog lijeenjaA7F$, savjetovalitaC, to je determinirano klinikom slikom u kojoj vrlo estodominiraju simptomi alkoholne psihoze Apredelirantno i delirantno stanjeC uz op!utjelesnu dekompenzaciju"6a tjelesnom planu naje!e su teka ote!enja jetre, srca, guterae i probavnog sustava,uz upale i ote!enja peri-ernih ivaca i promjene sredinjeg ivanog sustava, esto saslikama gotovo dementnog stanja"

#akav status bolesnika uvjetuje i terapijski program u kojem se izuzetno puno

vremena Ai nekoliko mjeseciC troi na stabilizaciju zdravstvenog stanja i stvaranjemogu!nosti ukljuivanja bolesnika u uobiajeni socioterapijski program, kojem bolesnikmora biti dorastao da bi u njemu mogao sudjelovati"

6aalost, posljednjih godina na lijeenje dolazi sve vie bolesnika s ozbiljnimpsihoorganskim promjenama i dekompenziranim tjelesnim statusom, kada je ozbiljnijiterapijski program gotovo nemogu!e provoditi, to je posljedica zanemarivanja problemane samo kod pojedinaca nego i u drutvu"

tigma lijeenog alkoholiara ne nestaje, te gotovo nitko ne eli biti u skupinioznaenoj tim imenom" .rutvo je potpuno okrenuto prema stimulaciji i potronjialkoholnih pi!a, i to ne samo na marketinkom i poslovnom planu nego i na planuzakonske legislative, gdje su pojedina alkoholna pi!a Avino, pivoC stala uz bok ostalim

prehrambenim proizvodima"0z tih razloga put od poetnih poteko!a vezanih uz pijenje do ozbiljnijegterapijskog postupka traje *'%+( i vie godina) sasvim je jasno da u takvim prilikama vienema privremenih zdravstvenih poteko!a, nego su one izuzetno trajnog i kroninogtijeka, kada je, naalost, bolniko lijeenje jedini izlaz iz nastale situacije i poteko!a, anjegov je prognostiki ishod esto vrlo nepovoljan"

pri10 1r0 sc0 %esna +olik.+r/er


6/52

e- /djela parcijalne hospitalizacije7linika za psihijatriju7


7/52

.nevna bolnica


8/52

psihijatrijske i neuropsihijatrijske ambulante % uglavnom nastavno lijeenje"

$e3nike i 1eto!e lije6enja ovisnika o alko3ol/

medikamentozna sredstva psihoterapijski postupci socioterapijski postupci kompleksni socijalno%psihijatrijski postupci3

%individualna i grupna psihoterapija%medikamentozna terapija%terapijska zajednica%obiteljski pristup lijeenju%klub lijeenih alkoholiara

Ledikamentozna sredstva Anema speci-inog lijekaC3

% vitamini i simptomatski lijekovi Apreparati za zatitu jetra, ev" glukozaC% sredstva za izazivanje uvjetnog re-leksa ga5enja ili odbojnosti Aemetin,apomor-inC% sredstva koja izazivaju kemijsku internaciju i onemogu!avaju pijenje alkoholaAdisul-iramC% sredstva koja smanjuju udnju za alkoholom Aakamprosat, naltreksonC% lijekovi za smirenje Apsiho-armaciC

Psihoterapijski postupci, od najpovrnijih do dinamskih, psihoanalitikog karakteraprovode se tijekom3 motivacijskog intervjua, razmatranja problema i oekivanihrezultata, stvaranja vrste odluke, djelovanja i realizacija donesene odluke i podravanja

apstinencije i odnosa prema recidivu"Primjenjuje se3 grupna psihoterapija, individualna psihoterapija, socijalizacijaApodrutvljavanjeC, obiteljska terapija i edukacija"Grupna psihoterapija je metoda izbora u lijeenju alkoholizma" U njoj se primjenjuju-enomeni grupne psihoterapiji3 -enomen zrcala E sebe vidjeti oima drugih, socijalizacija,grupa kao podrka, grupa kao katalizator i drugi" Uz klasine grupne psihoterapijsketehnike u lijeenju se provodi okupacijska grupna terapija, rekreacijske grupe i psiho isociodrama"0ndividualna psihoterapija alkoholizma kao iskljuiva metoda lijeenja rijetko seprimjenjuje zbog slabih rezultata koji su posljedica jae izraene anksioznosti bolesnika inedostatka elemenata socijalizacije"

$erapijska zaje!nica

#erapijska zajednica kao model lijeenja danas je neprijeporno vana inezaobilazna u lijeenju ovisnosti o alkoholu" /na omogu!uje zatitu bolesnikoveosobnosti, maksimalno aktiviranje bolesnika u terapijskom postupku i preuzimanjeodgovornosti za svoje ponaanje i uspjenost lijeenja" /snova rada je omogu!avanjepromjene ponaanja putem socijalnog uenja"


9/52

Glavi principi djelovanja #Z3 njeguje dobre me5uljudske odnose u svojoj strukturi nosi principe preodgoja sadri principe psihoterapijskih metoda, od onih povrnih sve do dubokih analitikih motivacija za lijeenje u grupi je ve!a % proirena identi-ikacijska struktura

sveukupno saznanje o bolesti je ve!e njeguje ljubav me5u lanovima, pa se pojedinac ne osje!a osamljenim i s vremenom

moe i sam emitirati ljubav#erapijska zajednica trai totalni terapijski pristup" U njen su program ukljueni svi drugiterapijski postupci"

Oiteljska terapija

/snovni cilj obiteljske terapije je jaanje osobnih mogu!nosti svakog lana, jaanje ipoboljanje kvalitete me5usobnih odnosa i stvaranje skladnog i vrstog obiteljskogsustava"=rste obiteljske terapije3% brana terapija E rad s branim partnerima,% obiteljska terapija E rad s cijelom obitelji,% viestruko udarno lijeenje E terapijski tim radi s pojedinim lanom ili kombinacijomlanova obitelji,% grupna vieobiteljska terapija E istovremeno s ve!im brojem obitelji"Grupna vieobiteljska terapija omogu!uje uvid obitelji u poteko!e koje ih priti!u, pruapomo! obitelji pri rjeavanju individualnih i obiteljskih poreme!aja, educira lanoveobitelji o potrebi promjena odnosa unutar cijele obitelji i motivira lanove i obitelji daustraju u stvaranju i odravanju novih, uspjenijih i kvalitetnijih odnosa u obitelji

Zaklj/6ak

;dukacija ovisnika o alkoholu djeluje prvenstveno na racionalnom planu" .a bi sebolesnik mogao aktivno ukljuiti u terapijski proces, treba upoznati svoju bolest" Ui otome to je ovisnost o alkoholu, koje su promjene ponaanja tijekom ovisnosti oalkoholu, kakve su posljedice alkoholne ovisnosti, kako se provodi lijeenje i koliki jeznaaj skupina samopomo!i i uzajamne pomo!i Aklubova lijeenih alkoholiaraC ulijeenju i daljnjoj rehabilitaciji"

Zakljuno treba istaknuti da je u organizaciji i institucionalnog iizvaninstitucionalnog lijeenja alkoholizma vano organiziranje sveobuhvatnog,

sustavnog i dugotrajnog programa lijeenja na principima terapijske zajednice, ne samoalkoholiara nego i njihovih obitelji, te organiziranje nastavka rehabilitacije u klubovimalijeenih alkoholiara"

!r0 sc0 Korona Nena!i5.2vi7linPsihijatrijska bolnica =rapeBentar za lijeenje alkoholizma i drugih ovisnosti


10/52

Zagreb,


11/52

D+I klijenata" 6akon provedenog antialkoholnog lijeenja *N+ alkoholiara uspjeno jeapstinirala godinu dana, dok su ostali, &N+ njih, u tom razdoblju pokazali veliko iznaajno smanjenje pijenja i problema vezanih za pijenje" 0ako su ovi drugi povremenokonzumirali velike koliine alkoholnih pi!a, ipak se kod njih pove!ao broj apstinencijskihdana" lina stopa uspjeha zabiljeena je u skupinama $nonimnih alkoholiara A$$C'"

Letodologija rada izuzetno je vana u ispitivanju uspjenosti lijeenja alkoholiara"Rezultati su razliiti jer neka istraivanja iskljuuju klijente s loom prognozomalkoholizma, zanemaruju izgubljene sluajeve i one koji OotpadajuO tijekom lijeenja ilipak alkoholiare prate samo kratko razdoblje@" #ei alkoholiari e!e recidiviraju iprekidaju lijeenje>"

Recidiv esto izaziva agresivnost u osoba s kojima je alkoholiar u nekoj vrsti odnosa"6a alkoholiara koji je recidivirao ljuti su ena, djeca, roditelji, prijatelji, poslodavac,kolege, lanovi matinoga 7F$, a esto se na njega ljuti i terapeut" #erapeut esto osje!aljutnju jer je Otoliko truda uloio, toliko uinio za njega, a on je ipak pokleknuoO"

Zdravstveni i socijalni radnik mora prepoznati i kontrolirati svoju ljutnju spramalkoholiara koji je recidivirao" U tome !e mu pomo!i stalna edukacija i rad na sebi tevlastito iskustvo koje se stjee radom s alkoholiarima uz supervizora"

6ije sluajno da se u alkohologiji sve e!e nailazi na pojam OrecidivizmaO koji jepreuzet iz podruja kriminologije, a znai da isti prekritelj ponavlja kazneno djelo"7oritenje ovoga termina je po mom miljenju prvenstveno odraz ljutnje i terapijskenemo!i strunih djelatnika suoenih sa sloenim problemom recidiva u alkoholiara"

$lkoholiar koji je recidivirao esto osje!a tjeskobu, sram i krivnju jer je izdao prijatelje iobitelj koji su mu vjerovali, te osramotio terapeuta" /n nalazi razliita opravdanja za svojrecidiv i moe zbog osje!aja stida i krivnje izbjegavati ponovno lijeenje pa je tako naopasnom putu da postane depresivan i da se povue iz borbe za vlastito zdravlje" .obro jeimati u vidu da se alkoholiara esto OaliloO i govorilo mu Oda je s njime gotovo, da munema spasa te da jadan propadaO pa ako je tomu tako, emu da se uop!e trudi"

$lkoholiara se esto pretjerano zati!uje, vodi se posebna briga i nadzor nad njimeumjesto da se jaa njegovo samopouzdanje i potie ga, da postupno preuzme odgovornostza sebe i svoje lijeenje" O=elika brigaO za alkoholiara moe biti znak nae potisnute,neosvijetene agresivnosti" Umjesto takve brige moramo alkoholiaru ponuditirazumijevanje i solidarnost" vi mi imamo svoj stav prema alkoholnoj bolesti" =rlo jeteko svakom od nas uivjeti se u situaciju lijeenoga alkoholiara" 8elimo i smatramo dalijeeni alkoholiar mora biti Okao i miO, no on nema vie kontrole nad alkoholnim pi!em,njegov ugled u drutvu je naet, a izgledi za neki prodor u sredite drutvenoga ivotavrlo upitni" 6aa slabo kontrolirana ljutnja moe ga ponovno baciti u naruje alkohola"

Razumijevanje i solidarnost s lijeenim alkoholiarom podrazumijeva i razrijeen odnoszdravstvenoga i socijalnoga radnika prema vlastitom pijenju" 6e moemo se postaviti nanain Omi nismo kao oni, mi moemo popitiO" 6aalost, nije rijetkost da se nakonsimpozija na temu alkoholizma sudionici drue sa aom alkoholnoga pi!a u ruci"


12/52

$lkoholiar dolazi na lijeenje u najve!em broju sluajeva pritijenjen nekom nevoljomna poslu ili u obitelji, ote!enjima zdravlja, pod pritiskom suda ili policije" 7ada jednomdo5e na lijeenje, ve! je u njega dolo do tekih promjena ponaanja, a eventualno iorganskih modanih ote!enja" $lkoholiar teko moe shvatiti da ba on ne moe piti

mada svi u njegovoj okolini piju"U ve!ini sluajeva, bez obzira na verbalni pristanak na lijeenje i obe!anja koja daje,alkoholiar duboko u sebi donosi odluku da neko vrijeme ne!e piti, no kada se, oporavi isredi teko!e zbog kojih je doao na lijeenje, da !e opet poeti piti normalno" Ukoliko seeli izmijeniti takav njegov stav, treba s alkoholiarom raditi ve! od prvog dana lijeenjai pokazati mu to se obino doga5a ako ponovno pone piti"Le5u alkoholiarima ima onih sa jakim stupnjem psiho-izike ovisnosti o alkoholu tenaglaenom udnjom za pijenjem alkoholnih pi!a" Premda oni naue i prihvate da nemogu vie normalno piti te da je stroga apstinencija od alkohola za njih jedino rjeenje,skloniji su recidivima od drugih grupa alkoholiara upravo zbog jake udnje za

alkoholom" Postoje lijekovi koji s vie ili manje uspjeha podravaju apstinenciju ualkoholiara A6altrekson i $kamprosat ublaavaju udnju, .isul-iram, $ntabus ili #etidisizazivaju kemijsku internacijuC"armakoterapija ima istaknutu ulogu u lijeenju alkoholiara tijekom prve godineapstinencije kada su alkoholne krize i recidivi naje!i" U kasnijoj -azi apstinencijeudnja za alkoholom slabi i u alkoholiara izlaze na vidjelo psiholoki problemi" Recidivje u toj -azi prvenstveno posljedica psiholokih i interpersonalnih odnosa" 6egativnaemocionalna stanja, interpersonalni kon-likti i socijalni pritisci provociraju!i su imbeniciza nastanak recidiva" armakoterapija sve vie ustupa mjesto socioterapiji i psihoterapijiu lijeenju alkoholiara"

$lkoholiar obino dolazi na lijeenje u -azi alkoholizma kada su ve! nastupila drutvenaote!enja) u toj -azi ve! su bitno izmijenjene obiteljske prilike i alkoholiar je ak i uobitelji uglavnom naputen i sam" 8ena moe biti zapreka u lijeenju jer je zauzelamuevo mjesto u obitelji i naputa ga samo uz intenzivnu obiteljsku terapiju"

7atkada alkoholiar nakon to se oporavi uoi situaciju u kojoj se nalazi te zapada udepresivno raspoloenje u kojemu ili pokua samoubojstvo ili recidivira" Loe sedogoditi i da uloi maksimalni napor kako bi to prije popravio ono to je polo krivo uvrijeme pijenja" Le5utim, ivotni propusti se ne mogu ispraviti u kratko vrijeme, energijapopusti i alkoholiar obeshrabren recidivira" 6adalje, vra!a se u drutvo u kojem svi piju"#e osobe ne mogu razumjeti ni prihvatiti da netko ne pije, pa ine sve da bi alkoholiaraopet priveli pi!u, to im obino i uspijeva"

$lkoholiar esto opet pone piti nakon za njega neugodnih vanjskih doga5aja kao to su,na primjer, nesporazum ili sva5a sa suprugom, neki neuspjeh na radnom mjestu, dosadnaveer ili veer koju provodi sam i slino" $lkoholiar recidivom trenutno postieolakanje" 6ije vie tjeskoban, napet, alostan" 0zbjegne ivotne teko!e i osje!ajodgovornosti i barem nakratko pobjegne u svijet zaborava i iluzija" tav je skupina$nonimnih alkoholiara A$$C' da alkoholizam predstavlja strah od ivota, a da je


13/52

alkoholiar osoba koja u alkoholu trai rjeenje tjelesnih, emocionalnih i duhovnihproblema"

6ije dovoljno prestati piti" 6eophodno je promijeniti stil ivota koji je i doveo do pojave irazvoja alkoholne bolesti" 0z grupe alkoholiara koji misle da je dovoljno prestati piti, a

ne ele se promijeniti jer svaki pozitivan pomak zahtijeva veliki rad na sebi i naodnosima sa osobama iz okoline, regrutira se najve!i broj recidivista" Promjena nainaivota ne doga5a se preko no!i" Rehabilitacija i resocijalizacija alkoholiara u 7F$ trajenajmanje ' godina" U alkoholokoj literaturi jo se sre!e termin QQmokroga recidivaQQ, kojioznaava povratak pijenju te Osuhi recidivO, koji oznaava povratak starim, naputenimoblicima ponaanja" 7lubovi lijeenih alkoholiara A7F$C postoje upravo zbog sklonostialkoholiara ponovnoj pojavi bolesti" / recidivu se moe poeti govoriti ve! onda kadaalkoholiar prestane kontinuirano posje!ivati matini klub lijeenih alkoholiara A7F$C,odlaziti na kontrolne preglede i obiteljsku terapiju u nadlenu ustanovu i kada redovito neuzima $ntabus ili ga potpuno ukine"

$lkoholiaru je vano znati to dobiva apstinencijom" /na je sredstvo za poboljanjekvalitete ivota i ostvarenje odabranih ivotnih vrijednosti" Pomau!i drugimalkoholiarima da postignu apstinenciju, alkoholiar pomae i samom sebi ne recidivira"$ najbolja prevencija recidiva je stvaranje ozraja povjerenja, otvorenosti, me5usobnogazbliavanja i dijaloga ba o onim problemima koji mue alkoholiare" Recidiv kodalkoholiara i njegove obitelji izaziva duboku krizu, no ako se na nju pravilno reagira,ona !e vremenom dovesti do rasta i dozrijevanja" Recidiv se mora prihvatiti ne kao poraz,ve! kao prilika za razmiljanje i promjenu"

F0#;R$#UR$

*" udolin =" " 6enadi!%:viglin 7, Uzun , Fjubin #, 9eli! , olnegovi!%:malc =" .emogra-sko%socioloke i alkoholoke karakteristike alkoholiara .nevne bolnice" $lkoholokiGlasnik *III tu) **A'C3*("

D/ravka Lackovi5; !ipl0 in70 soc0 ra!aPsihijatrijska bolnica 1veti 0van4Zagreb, 9ankomir **


14/52

S/ra!nja socijalni3 ra!nika z!ravstva i socijalne skri / zrinjavanj/ alko3oli6ara

ocijalni radnik je kao lan strunog tima u zdravstvenim ustanovama ukljuen ucjelokupan tijek lijeenja i rehabilitacije alkoholiara, a posebno u pripremu pacijenta zaotpust iz bolnice"

6ae iskustvo, izme5u ostalog, pokazuje da ve!ina alkoholiara ne dolazi na lijeenjezato to se eli lijeiti, nego zato to vie ne moe piti" 6aje!i razlozi dolaska su3znaajni problemi sa zdravljem, prijeti im otkaz na poslu, u tijeku je brakorazvod,predstoji im prekrajni ili kazneni postupak, prisilna hospitalizacija"esto se pitamo kako uop!e poeti kad s njim vie problema imaju svi drugi, a ne onsam, kad su mu lijeenje 1namjestili4 ili 1boluje4 od sasvim drugih bolesti, pa su gadovezli u pogrenu bolnicu" esto je potrebno uloiti puno truda i vremena da bi klijentshvatio da je to zaista njegov problem, a ne problem okoline" /snovni cilj lijeenja jeterapijskim postupcima motivirati i pomo!i alkoholiaru da preuzme odgovornost zavlastito zdravlje, to znai da prihva!a tezu3 nisam neodgovoran zato to sam bolestan,nego sam se razbolio zato to sam bio neodgovoran"

#ijekom lijeenja socijalni radnik prua alkoholiaru kvalitetnu strunu potporu i potiega da iskoristi svoje preostale sposobnosti pri rjeavanju nastalih teko!a" 6astoji gamotivirati da razvije svoju osobnost, da u obiteljskim i socijalnim odnosima postigneve!u kvalitetu, te mu pomae oko odre5enih oblika socijalnih usluga i pomo!i"uradnja s centrima za socijalnu skrb proizlazi iz potrebe za to brim oporavkom iodgovaraju!im socijalnim -unkcioniranjem i samog alkoholiara i lanova njegoveobitelji" 6aje!i oblici suradnje su3 izvi5anje terena, savjetovanje, materijalna pomo!,reguliranje zdravstvene zatite, mjere pojaane brige i nadzora, posredovanje upostupcima brakorazvoda, zbrinjavanje djece, starijih, bolesnih i nemo!nih uku!ana,skrbnitvo i eventualni smjetaj izvan vlastite obitelji"U posljednje vrijeme sve su uestalije sljede!e kategorije bolesnika3 kombinacijaalkoholizma i bolesti ovisnosti, alkoholizam i P#P, alkoholiari s tekim psiho-izikimote!enjima koji nemaju obitelj ili se ona ne eli ili ne moe brinuti o njima, besku!nici,osobe bez prebivalita i dravljanstva, alkoholiari nakon izdravanja kazne zatvora"#akvi bolesnici naje!e dolaze kao hitni sluajevi, esto na intervenciju policije i nisumotivirani za lijeenje" 6akon otpusta se ubrzo ponovo vra!aju u bolnicu jer nemaju gdjebiti" Li se obra!amo nadlenim centrima, no oni ih ne mogu smjestiti jer adekvatneustanove za takvu populaciju ne postoje" #o je ujedno krajnji ishod situacije u dananjemdrutvu, u kojem postoji tzv" 1alkoholna kultura4 % smatra se da je pijenje prihvatljivo aalkohol je nazoan u svim podrujima ivota" $lkoholizam je marginaliziran) drutvo nesamo da tolerira pijenje nego ga i promie" #akva situacija obvezuje i socijalne radnike naotvorene razgovore, na irenje novih saznanja o problemima pijenja te na promidbubolje kvalitete ivota i kulture nepijenja" Uz to nastojimo problem osvijestiti i svimpojedincima i institucijama koje mogu na bilo koji nain pridonijeti njegovom rjeavanju"1.anas je najkorisnija osoba na svijetu onaj ovjek koji zna kako se slagati s drugimljudima" Le5uljudski su odnosi najvanija znanost u obrazovnom programu ivljenja"4tanleH B" $llHn

IZ%ANINS$I$#CIONALNI $R&$MAN LIJ&'&NIH ALKOHOLI'ARA IO(I$&LJI


15/52

Ana 2ti1ac; !ipl0 soc0 ra!0Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu 17reni4Zagreb, #rg 0" 7ukuljevi!a I

Izvaninstit/cionalni tret1an alko3oliz1a < 1o7/5nosti socijalno7 ra!a

Socijalne re=leksije alko3oliz1a

$lkoholizam je socijalno%medicinska bolest koja nastaje polako i dugotrajno, podmuklounitavaju!i alkoholiara i njegove najblie"

$ko ipak; 6/vaj/5i osnovne vrije!nosti; 1o>e rea7irati i za/staviti si7/rn/ propastalko3oli6ara?

biteljmoe primijetiti prve znakove alkoholizma kao to su promjene u ponaanju ak i

prije nego sam alkoholiar bude svjestan da se s njim neto ozbiljno doga5a" /n poinjesve e!e prekomjerno piti, ime ozbiljno naruava neke od osnovnih branih iobiteljskih vrednota" lanovi obitelji takvo ponaanje mogu problematizirati Eupozoravati na posljedice pijenja iako alkoholiar jo nije svjestan da je zapoeo i!idugim putem bolesti" $lkoholiar se uplai kada primijeti prve znakove gubitka kontrolesvoga ponaanja % opije se i onda kada nije namjeravao, kada je zaista Jdoao samo najedno pi!eK) kako bi se uvjerio, ponovnim pijenjem provjerava da li je zaista izgubiokontrolu" $ lokalnoj zajedniciE promjenu na potencijalnom alkoholiaru mogu vidjetisusjedi, eventualno suigrai u sportskom klubu, svi koji svakodnevno susre!ualkoholiara" poznaju polako da vie ne mogu raunati na susjeda ili suigraa" /npostaje sve nepouzdaniji, ponekad neugodan, pa ga sve e!e izbjegavaju" Rijetko tko !e

iskrenim razgovorom pokuati vratiti prijanji odnos s posrnulim poznanikom" .entar zasocijalnu skrbzapaa problem alkoholizma u poodmakloj -azi jer u centar alkoholiardolazi kao klijent kojeg je prijavila policija zbog naruavanja mira u obitelji ilizlostavljanja, zbog toga to je ena podnijela zahtjev za rastavu braka, zato to je pozvankao roditelj maloljetnog delinkventa ili dolazi pritisnut drugim kaznenopravnim ilisocijalnozatitnim posljedicama uznapredovalog alkoholizma" biteljski lijenik !e zaproblem saznati tako5er u uznapredovaloj -azi, moda ak i u posljednjoj, ireverzibilnoj-azi alkoholizma jer alkoholiar izbjegava dolazak lijeniku svjestan da bi on traioapstinenciju ili sugerirao lijeenje" Prijatelja ve! odavno nema*" /ni koji su trijezniizbjegavaju ga ve! dugo vremena E im je poeo trajnije mijenjati ponaanje, priatidosadne uop!ene kritike svega oko sebe, priati stare izlizane viceve, gubiti kontakt sa

aktualnim doga5ajima, provocirati i biti neugodan"Posao% alkoholiar naje!e gubi jerpada kvaliteta njegovog rada) postaje neodgovoran i nepouzdan, poslodavac ga iskazujekao viak radne snage ili mu daje otkaz uz preporuku da sanira svoj problem u nekojzdravstvenoj instituciji"

Dija7nostika alko3oliz1a


16/52

$lkoholizam je socijalno%medicinska bolest prema me5unarodno dogovorenoj de-inicijivjetske zdravstvene organizacije sredinom prolog stolje!a" Fijenici dijagnosticirajualkoholizam na temelju uobiajenih zdravstvenih simptoma % vanjskih znakova,psihikog statusa, organskih ote!enja tipinih kod alkoholiara i drugih dijagnostikihpostupaka" ocijalni radnici esto su u dilemi jesu li kompetentni dijagnosticirati

alkoholizam" Socijalna dijagnostika alkoholizma provodi se uobiajenim socijalnimpostupcima koje provodimo i kod drugih socijalno%medicinskih bolesti, npr" kodpsihikih bolesti" 6akon razgovora s klijentom na temelju op!ih anamnestikih podatakarazgovaramo sa lanom obitelji, izvrimo terenski izvid u obitelj, uoimo socijalnesimptome alkoholizma i uspostavimo suradnju s lijenikom op!e medicine" U suradnji snjim i lanom obitelji motiviramo alkoholiara za poetak lijeenja" 6astojimo da uvidisvoju bolest" $lkoholiara karakterizira znaajan otklon u op!em statusu % on je dalekoispod oekivanog po obrazovnim, kulturnim i socijalnim podacima u anamnezi" 6pr"uspjean radnik u svome zanimanju E majstor, novinar, lijenik E rano ujutro zaudara naalkohol, krvavih oiju, zaputenog izgleda, u sukobu je sa lanovima obitelji 1svi suprotiv njega4, a na poslu radi pomo!ne poslove, iako je nekada bio rukovodilac, izrazito

je loeg materijalnog statusa" U razgovoru je nelogian, nekritian, ne vidi svojuodgovornost """"6akon stacionarnog lijeenja alkoholiara u zdravstvenoj ustanovi nuna je intervencijasocijalnog radnika kako bi sanacija bolesti uspjela" Uspjenom resocijalizacijompreveniraju se i ire socijalne posljedice, a najpozvaniji da ga prati u tom procesu jesocijalni radnik bilo da je aktivni terapeut ili samo pratilac"

$ret1an alko3oliz1a

Uspjenost tretmana alkoholizma ovisi o socijalnim i zdravstvenim ote!enjima kojaalkoholiar ima u trenutku kada zapoinje lijeenje" /no vrlo rijetko zapoinje u ranoj-azi bolesti" Ukoliko je rije o zaista ranoj -azi, alkoholiar je donekle kritian premasvom ponaanju, svjestan kompleksnosti problema prekomjernog pijenja ili ovisnosti inema jo ozbiljnijih zdravstvenih i socijalnih posljedica " #ada se moe uz konzultaciju slijenikom op!e medicine ukljuiti u savjetovalite ili u klub lijeenog alkoholiara i bezstacionarnog ili dnevnog lijeenja u zdravstvenoj ustanovi" 6o, to su vrlo rijetki primjeri)resocijalizacija naje!e poinje nakon detoksikacije i intenzivne skrbi u zdravstvenojustanovi"Ukoliko alkoholiar ne prihvati lijeenje ili viekratni pokuaji lijeenja ne uspiju, stalnorecidivira, nastavi daljnje propadanje E ostaje bez obitelji, posla, imovine % tada gazdravstveno i socijalno unitenog centar za socijalnu skrb smjeta na trajnu skrb uudomiteljsku obitelj ili socijalno%zdravstvenu ustanovu"

Razlika / instit/cionalno1 i izvaninstit/cionalno1 tret1an/ alko3oliz1a

Za boravka / instit/ciji Abolnici za vrijeme stacionarnog ili dnevnog lijeenja, pa iprilikom tretmana centra za socijalnu skrbC alkoholiar se pridrava JredaK i potujezadani nain rada iako nije doao dobrovoljno E on sve to izdrava kako bi rijeio svojtrenutni 1goru!i4 zdravstveni ili socijalni problem"


17/52

6akon institucionalnog tretmana lijeeni alkoholiar, vie ili manje motiviran, dolazi uizvaninstitucionalne programe" /vdje vie nije objekt u lijeenja, ve! postaje subjekt,trijezan je, razmilja i vrednuje program prema svojim oekivanjima" $ko se ukljui udaljnji postupak, ostaje dobrovoljno" /staju!i u programu, oboga!uje rad grupe u klubu

lijeenih alkoholiara ili aktivno sudjeluje u izradi i realizaciji programa pomo!i novimklijentima"Razlika / ra!/ socijalno7 ra!nika / instit/ciji i izvaninstit/cijsko1 ra!/

Socijalni radnik u instituciji E socijalnoj ili zdravstvenoj % mora potovati ustaljeni-ormalnopravni nain rada, radi prema zadanom ustroju poslodavca, a zbog stalnogpove!anja broja klijenata smanjuje se njegova mogu!nost kreativnog rada" Prednost radau instituciji je % -inancijska sigurnost za obavljeni posao"Socijalni radnik u izvaninstitucionalnom radu % u klubu lijeenih alkoholiara,projektima drugih udruga % odabire nain rada prema osobnom a-initetu, razra5uje

program u okviru vlastite kreativnosti i znanja , usmjeren je ka saniranju problema" 6emaposebnih, zadanih uvjeta vezanih uz vrijeme i broj klijenata, ve! je potpuno samostalan, anjegov je rad uvjetovan jedino pravilima struke" U takvom radu jasni su pokazateljiuspjenosti, veliko je zadovoljstvo postignutim rezultatima, no -inancijska nadoknada zarad je nesigurna"

Izvaninstitucionalni radsocijalnog radnika s alkoholiarima je potreban zbog postizanjakvalitetne apstinencije" #akva apstinencija ne predstavlja rtvu ve! osnovu za bogatiji,sadrajniji, zdraviji ivot bez alkohola, a ujedno je i prevencija socijalno%zdravstvenihproblema svih lanova obitelji" Potpuna resocijalizacija !e prekinuti odgojno prenosivi,generacijski obrazac ovisnikog ponaanja u obitelji" Potpuna resocijalizacija znai ipovratak lijeenog alkoholiara njegovom osobnom dostojanstvu, kulturnom iobrazovnom nivou, punom branom i obiteljskom ivotu, radnoj sredini, prijateljima idrutvu" 7valitetna resocijalizacija esto uvjetuje i daljnji razvoj osobnih talenata iinteresa"""

,ri1jer izvaninstit/cionalno7 ra!a socijalni3 ra!nika /!r/7e za ra! s ovisnici1a oalko3ol/ )Kreni*; Za7re

Udruga je nastala iz Jslobodnih aktivnostiK klubova lijeenih alkoholiara u kojima suvoditelji bili struni djelatnici E socijalni radnici" U 7F$ usedgrad, koji je najstariji nanaem terenu, javili su se, osim redovnih radnih sastanaka 7F$, i novi programi"pontano je dolo do periodinog organiziranja JtrijeznogK slobodnog vremena lijeenihalkoholiara, na zahtjev ena periodino su poeli terapijski sastanci ena lijeenihalkoholiara, osnivanja klubova zbog velikog broja novih lanova, a nakon prikljuenjastudenata socijalnog rada zapoeo je i program supervizije te irenje programa i suradnjes lokalnom zajednicom, Brkvom i Baritasom" ocijalne radnice i apstinenti sa stalnompotrebom da pomau drugima Anazvali smo ih pomagaiC osnovali su udrugu 17reni4"Udruga je zapoela i intenzivniji rad na istraivanju, prevenciji, publikacijama i strunim


18/52

radovima te izradila Seb stranicu SSS"kreni"hrkako bi modernim nainom in-ormiranjamoda pomogla nekom novom itau u preveniranju osobnih ili obiteljskih problemauvjetovanih alkoholizmom"

Mirjana Zveki5; !ipl0 soc0 ra!0Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu 17reni4Zagreb, #rg 0" 7ukuljevi!a I

-ena i alko3oliza1

$lkoholizam je bolest koja zahva!a cijelu obitelj i dovodi kvalitetu ivota na minimum"Uobiajeno je vjerovanje da je osnovni nositelj bolesti mukarac" 6astojanje zaravnopravno!u spolova donosi i ve!u ravnopravnost u ispijanju alkoholnih pi!a" amimtim raste i broj osoba enskoga spola koje se lijee od bolesti alkoholizma, to je vidljivo

i iz bolnikih izvjetaja koje povremeno donose javna glasila" /vom prilikom !u iznijetineka zapaanja koja se odnose na ene bolesne od alkoholizma i usporediti ih samukarcima iste dijagnoze"7od lijeenja bolesti alkoholizma razlikujemo osobu koja je i -iziki i psihiki ovisna oalkoholu" #o je ovisnik" /soba koja ivi s ovisnikom, a nije -iziki ovisna o alkoholu jepartner" Partner sudjeluje u alkoholizmu samim tim to ivi u takvoj obitelji" 6jegovpogled na ivot je uvjetovan alkoholizmom i lijeenjem ovisnika, te se i on mijenja" 9akoje vano da u lijeenju sudjeluju oba brana druga jer se lijeenjem mijenja cjelokupnaobiteljska situacija" 6apredak obitelji ovisi o svim lanovima E nosiocima obitelji"

-ena kao ovisnica

7ad je ena alkoholiarka, obitelj mnogo bre propada i posljedice za obitelj su vidljivijei tee" #radicionalno drutvo povezuje ulogu ene i majke s brigom o ku!anskimposlovima, odgojem djece, brigom za dobrobit emocionalnog zdravlja cijele obitelji"Ravnopravnost spolova donosi sa sobom promjene u ulogama i odnosima, me5utim kodvelikog broja ljudi se temeljne odredbe naslije5ene u primarnoj obitelji prenose daljetransgeneracijski" Uloga ene ostaje naje!e nezamjenjiva i ta uloga odre5uje tijekbolesti i oporavka ene ovisnice" U obitelji njezinu ulogu uglavnom nitko ne preuzima,pa se socijalne posljedice znatno prije uoavaju nego kad je alkoholiar mukarac"

8ena oboljela od alkoholizma se prije ukljuuje u lijeenje nego mukarac" #o jedeterminirano samom -iziologijom enskog organizma" 8enski organizam je osjetljivijina alkohol i potrebno je manje alkoholnog 1staa4 za mani-estaciju -izikih problema" Uzsve ostale probleme koji vrlo brzo postaju uoljivi, na primjer problemi u -unkcioniranjuobitelji, zanemarivanje djece, problemi u komunikaciji u poslovnom okruenju i sl",okolina puno prije uoava enu alkoholiarku nego mukarca alkoholiara"

#abela *"3 #rajanje ovisnosti u trenutku prvog lijeenja
http://www.kreni.hr/http://www.kreni.hr/http://www.kreni.hr/


19/52

Trajanje ovisnosti Total

Manje od 5god

5-10 god 10-15god

16-20god

Vie od20 god

Spol Muki 9 15 12 4 14 54

enski 5 6 1 0 0 12

Total 14 21 13 4 14 66

Partner mukarac ne eli preuzeti sve obaveze ene i na taj nain prikrivati problem"Rade!i s ovisnicima, uoila sam da je tolerancija mukarca na alkoholizam branogpartnera mnogo manja nego u obrnutom sluaju" 6e toliko stoga to ne eli bititolerantan, ve! zato to nema skuhano i ispeglano" Lukarac moe pokrivati eninoispijanje alkohola, ali ne moe tolerirati nepodmirivanje svojih ku!nih potreba" 7ao

tradicionalni mukarac nije pripremljen na tzv" enske obaveze"Prema podacima Adiplomski rad L" 9anek, prosinac &((+" tema3 Utjecaj 7F$ nasocijalnu rehabilitaciju lijeenih alkoholiaraC uoeno je da je ena odlunija u svojojapstinenciji" Gra-iki prikaz AdoljeC pokazuje da ene uglavnom nakon jednog do dvalijeenja prihva!aju trajniju apstinenciju" 7od mukaraca broj dostie i do *( lijeenja"Podaci ne obuhva!aju broj ena koje su bile na lijeenju, a danas ne apstiniraju" Loemozakljuiti da ene suoene s alkoholizmom relativno bre uvi5aju svoje stanje i donoseodluku za ili protiv lijeenja"8enama koje se odlue na apstinenciju i prihvate lijeenje klub je naje!e jedina potporai ima jednu od najvanijih uloga u pruanju pomo!i u tom razdoblju njihova ivota"Partner, mukarac ne prihva!a svoju ulogu u alkoholizmu" 6aje!i razlog je to ne moe

prihvatiti potpuno odricanje od alkoholnih pi!a" 6erijetko je partner mukarac ovisnik ililatentni ovisnik koji je injenicom da se ena lijei dobio potvrdu da nije ovisnik"


20/52

stvarnog stanja u obitelji i na taj nain produavati agoniju"" /d svih mogu!nosti utjecajana obiteljsku situaciju ena partnerica izabire trpljenje kao svoj nain suoavanja sproblemom" 7ad mukarac ovisnik zapone lijeenje, prirodno je da mu ena pomae utome" Uzdravanje od alkoholnih pi!a ne predstavlja problem" Lalo joj je tee prihvatitida u ku!i ne smije imati alkohola, ali za dobrobit obitelji relativno brzo prihva!a

sugestije" /no to je partnerici najtee u poetku lijeenja je prihva!anje vlastitog dijelaodgovornosti u alkoholizmu" #eko!u joj priinjava upravo njena angairanost naprikrivanju problema" #o je za nju bilo toliko emocionalno iscrpljuju!e da sama pomisaoda 1treba jo neto uiniti4 blokira sve njezine preostale snage" Partnerici je potrebnoneko vrijeme da pone aktivno sudjelovati u rehabilitaciji i prihvati da je alkoholizambolest cijele obitelji, a ne samo pojedinca koji se lijei" 7ad osvijesti svoju ulogu ualkoholizmu i shvati da je prikrivanjem podravala odravanje alkoholizma, postajeaktivni sudionik i u lijeenju i u obiteljskom ivotu" vojim iskustvom i saznanjima radopomae drugim enama iju situaciju prepoznaje i razumije" /tvoreno govori o svojimproblemima vezanim za alkoholizam, o tijeku bolesti, lijeenja i oporavka" .ragocjena jepomo! onima koji su pred ili na poetku lijeenja"

/no to je zajedniko enama koje se lijee od ovisnosti i enama koje pasivnopromatraju alkoholizam u vlastitoj obitelji je da emocionalno pate dugi niz godina, gubesamopotovanje i da se osje!aju nemo!no" esto je osje!aj krivnje dugotrajan"Podsvjesno se osje!aju krivima za alkoholizam i doivljavaju ga kao vlastiti neuspjeh"Preuzimaju odgovornost za cijelu obitelj ne razmiljaju!i da je i za sre!u i za nesre!u uobitelji potrebno dvoje" =rlo je vano u tom stadiju pomo!i enama da prevladajunegativistike osje!aje koji im oteavaju resocijalizaciju) valja ih usmjeriti na pozitivannain razmiljanja kako bi to kvalitetnije iskoristile vrijeme"

$lkoholizam se ne doga5a sluajno) on nastaje kroz dugo razdoblje i uvr!uje ganezadovoljstvo, nerazumijevanje, netolerancija, zanemarivanje osje!aja""""" 7ako bismoobino rekli3 $lkoholizam nije proizvod lijepog ivota" On pre!stavlja poni4tenje osoe/njenoj iti i nesnala>enje / >ivotni1 sit/acija1a" /no to prestankom pijenja trebauiti cijela obitelj, ne samo 1lijeeniO, je drugaiji pristup ivotnim problemima"Razumijevanje me5usobnih potreba i me5usobno prihva!anje partnera je najvanije zakvalitetan poetak novog uenja" Poetak kvalitetnijeg i sretnijeg ivota znai vratiti, aesto i po prvi put izgraditi vlastito samopotovanje" amopotovanje predstavlja temeljponovne izgradnje naruenih odnosa, ostvarivanja novih veza ili zadovoljstva samakogivota"

Marijan Kotarac; !ipl0 soc0 ra!0Da1ir %o!opivec; !ostr/6ni !jelatnik KLA ),o4tar*7F$ 1 P/:#$R4Zagreb,


21/52

Problem i tretman alkoholizma na radnom mjestu

9ako je staro i duboko ukorijenjeno uvjerenje ljudi u naoj sredini da su alkoholna pi!akorisna pri -izikom radu zbog dodatne energije neophodne u obavljanju svakodnevnihposlova jer im posao ide bolje i lake, leerniji su, osje!aju se snanijima, naprosto %

alkohol ih krijepi"#a stara i ukorijenjena miljenja i danas je teko otkloniti"6ema te pro-esije ni zanimanja koje ne bi bilo ozbiljno ugroeno konzumiranjemalkoholnih pi!a za radnog vremena" #o se jednako odnosi na proizvodna zanimanja, kao ina administrativno%rukovode!a i na sve djelatnosti"

,ro=esijakao jedan od imbenika razvoja ovisnosti upu!uje na uestalost alkoholizmame5u pripadnicima odre5enih zanimanja" Postoje mnoga u kojima je kontakt s alkoholomsvakodnevan Augostiteljski radnici, radnici u proizvodnji alkoholnih pi!aC, a postoje i onau kojima su mogu!nosti i prilike za pijenje ve!a Aterenski radnici, gra5evinski radnici,umski radnici, trgovaki putnici C"

Pijenje alkoholnih pi!a u bilo kojem obliku predstavlja rizino ponaanje po zdravljepojedinca i naruavanje sklada u odnosima u njegovoj radnoj sredini"D/7o7o!i4nje pijenje /z ra! dovodi ovjeka u situaciju da postaje nesiguran uobavljanju poslova i radnih zadataka, da mu slabe re-leksi i da mu se smanjuje mii!nasnaga, reakcije postaju usporene, kritinost smanjena, pa u radnom procesu postaje realnaopasnost za sebe i okolinu.

Alko3oliza1 i ra!na sre!inaZaposleni ine gotovo *N+ stanovnitva rvatske" Pozivaju!i se na istraivanja oalkoholizmu na poslu koja su provedena u posljednjih &( godina, pro-" dr" =latko #haller,predstojnik 7linike za psihijatriju 7linike bolnice 1estre milosrdnice4, tvrdi da je oko

**? zaposlenih ovisno o alkoholu, a da jo *'? prekomjerno pije".anas se sve manje govori o alkoholizmu kao o bolesti, a sve se vie naglaava da se radio osobi s poreme!ajem u ponaanju nastalom u dinamici ivotnih odnosa, gdjekonzumiranje alkoholnih pi!a postaje osnovni nain ponaanja i ivljenja" #akav nainivota dovodi do toga da su takve osobe, unato ozbiljnim obiteljskim i zdravstvenimproblemima, esto i dalje u radnom procesu, bez adekvatnog postupka i pomo!i" Zbogtoga alkoholom uzrokovani poreme!aji predstavljaju jedan od najteih socijalno%medicinskih problema u naim tvrtkama jer ugroavaju ovjeka u najproduktivnijojivotnoj dobi"

Alko3oli6ar i ra!na sre!ina

Zakonom o radu zabranjeno je unoenje alkohola u radne prostore i pijenje, kao i dolazakna posao pod utjecajem alkohola" esto je primjena tih zakona i propisa u tvrtkamamanjkava, te su tolerancija i razumijevanje radnog okruenja, pa i itave radne sredine zakrenje zakonskih odredaba velike"Gotovo je op!eprihva!eno da je pijenje alkoholnih pi!a na radnom mjestu i za vrijemerada normalno i drutveno prihvatljivo ponaanje" #o nije privilegija samo radnika izneposredne proizvodnje, jer takvo ponaanje nije strano ni neposrednim i viimrukovoditeljima"


22/52

$lkoholiari nastoje ouvati svoj socijalni status u radnoj sredini i ulau velike napore dai dalje obavljaju svoje pro-esionalne zadatke" Le5utim, kako se ve! osje!ajupsihomotorno iscrpljenima, treba im okrepa prije nego to zaponu raditi, pa morajukonzumirati alkohol"Uslijed djelovanja alkohola smanjuje se njihova sposobnost da adekvatno procjenjuju

situaciju, smanjena je -ina koordinacije pokreta, remeti se njihova kritinost i stav uodnosima"Prva zatajivanje u radnoj sredini ni oni sami ni njihova radna sredina ne objanjavajuutjecajem alkohola, ve! se nalazi niz drugih razloga i objanjenja, pa se takva zatajivanjagotovo uvijek toleriraju i preko njih se prelazi uz tihi prijekor ili ak bez njega"D(? alkoholiara koji su do odre5enih granica socijalno prihvatljivi svoje pijenje nastojisakriti tvrde!i da su umjereni potroai, da piju u uobiajenim i normalnim granicama, udrutvu svojih prijatelja i negiraju ovisnost" ve dok je radnik pro-esionalno koliko%toliko-unkcionalan, neposredni rukovodioci i lanovi radne grupe nastoje prikriti ovisnost, tosamo potie i ubrzavalo alkoholizam radnika i njegovo propadanje"U poodmakloj -azi javlja se itav niz osobina i pojava % u prvom redu izmijenjenih

obrazaca ponaanja u procesu rada3 povrno prilaze radnim zadacima, imaju smanjeninteres i volju za rad, ignoriraju radne norme, prijevremeno i prekomjerno se zamaraju,dekoncentrirani su, esto mijenjaju raspoloenja, pove!ano su razdraljivi, povlae se usebe i nepovjerljivi su, esto izostaju s posla zbog razliitih razloga Aglavobolja,malaksalost, munineC, naputaju radno mjesto, kasne na posao, pospani su, mamurni,zaputaju svoj op!i i vanjski izgled Aneobrijani, neuredno odjeveniC) odnos s radnomgrupom duboko je poreme!en njen se zatitniki stav mijenja"

2tete izazvane alko3oliz1o1 na ra!no1e 1jest/

$lkoholom uzrokovani poreme!aji imaju sloene drutveno%gospodarske posljedice, atete nastale tim poreme!ajima u proizvodnom procesu mogu se iskazati u3

% Privremenoj ili trajnoj nesposobnost za rad Aosobe ovisne o alkoholu naje!e suradno nesposobne u najproduktivnijoj radno aktivnoj dobi od +(E'( godinaivotaC"% Zbog raznih bolesti potenciranih pijenjem alkoholnih pi!a izostaju s poslaprosjeno & mjeseca godinje"% #ijekom radnog vijeka zbog bolovanja izgube *( godina radnog staa) radnasposobnost i ivotni vijek skra!uje im se za *( % &( godina"% #ijekom radnog dana izostaju s posla u prosjeku >( % I( minuta"% Zbog podcjenjivanje propisa o koritenju i upotrebi zatitnih sredstava esto seozlje5uju"% $lkoholiari i osobe koje prekomjerno piju doivljavaju +(? vie nesre!a naradu"% /d +( do '(? alkoholiara ne ispunjava radne norme koje drugi radnici u radnojgrupi savladavaju bez ve!ih napora"% Zbog emocionalne nestabilnosti e!e i bre ulaze u sukobe, pa 1planu4 zasvaku sitnicu, iz ega proizlaze sukobi s okolinom koji nisu ni bezazleni nipojedinani"


23/52

% Radnici ovisni o alkoholu ili prekomjerni pilci esto su nezadovoljni, sklonineumjesnom kritiziranju svega i svaega"

% Ponaanje im je vrlo esto agresivno, pa se suprotstavljaju ne samo autoritetuve! i standardnim radnim obvezama i zadacima, to dovodi do naruavanjame5uljudskih odnosa i radne atmos-ere"

,ro!/ktivnost i ra!na sposonost

Produktivnost rada podrazumijeva skup razliitih imbenika koji oznaavaju kvalitetu ikoliinu radnog uinka kao to su3 zainteresiranost za rad i rezultate rada, zadovoljstvoradom, osje!aj radnika da se njegov rad cijeni, prilago5enost radu, savjesnost, preciznosti ustrajnost, sposobnost pune koncentracije, mogu!nost optimalnog re-leksnog reagiranjai koordinacija pokreta, materijalna stimulacija, mogu!nost napredovanja u struci, osje!ajsigurnosti na radu"Produktivnost rada i kvaliteta rada predstavljaju pokazatelje socijalne zrelosti psiho%-izikog zdravlja radnika" Produktivnost rada je promjenjiva u toku radnog dana % na

poetku je relativno niska, kasnije postaje sve ve!a i stabilnija, da bi se pred kraj radnogvremena zbog umora znatno smanjila"$lkoholizam dovodi do pasivnosti i manjka aktivnosti u odnosu na ranije radne obveze izadatke"Radna sposobnost de-inira se kao -iziko i psihiko zdravstveno stanje koje omogu!avarad, odnosno sposobnost organizma da se prilagodi zahtjevima i utjecajima raznihimbenika radne sredine bez tete po zdravlje radnika"/padanjem radne sposobnosti i produktivnosti alkoholiar sve sporije radi i na taj nainkoi proizvodni proces i rad itave grupe kojoj pripada"6eispunjavanjem radnih zadataka i povrnim pristupanjem radnim dunostimaalkoholiar izaziva nesigurnost i netrpeljivost grupe, te se njegovo loe uklapanje uproizvodni proces oituje i na njegovu socijalizaciju u radnoj grupi"Gubitak kontakata i odbacivanje grupe do koje mu je itekako stalo i kojoj je pripadaoalkoholiar doivljava kao teak poraz, to produbljuje otu5enje i uvr!uje uvjerenje dasu svi protiv njega i da su neprijateljski raspoloeni" Rijetki pojedinci iz radne sredinenastoje mu pomo!i uvjeravaju!i ga da se treba lijeiti i da u lijeenju trai izlaz iz krize ikritine situacije u kojoj se nalazi" Zbog djelomino ili trajno naruenog zdravstvenogastanja radnike se nakon dugotrajnih izostajanja s rada zbog bolesti upu!uje na ocjenuradne sposobnosti"/ko *'? svih mukaraca koji dolaze na invalidske komisije zbog ocjene radnesposobnosti boluje od alkoholizma" 0nvalidske komisije kod alkoholiara, kao i koddrugih osiguranika, procjenjuju ouvane snage linosti i donose rjeenja kojima imomogu!uju obavljane odgovaraju!ih poslova"

Fijeenim alkoholiarima posao koji je prilago5en njihovim sposobnostima i sklonostimapredstavlja najdjelotvornije sredstvo za ouvanje kreativnosti, normalizaciju ivota iuspjene socijalizacije" Rad je spoj psihike i -izike aktivnosti i osnova je svihterapijskih postupaka) to je socijalna pojava kojom se ljudi povezuju u zajednicu, tealkoholiare nikako ne treba iskljuiti iz tog procesa"


24/52

Rad im u velikoj mjeri pomae u uspostavljanju mentalne ravnotee, sre5ivanjuemotivnih stavova i reakcija, skre!e im panju sa bolesnih tenji na ono to je pozitivno"Zbog toga rad predstavlja prvorazredni initelj zatite i unapre5ivanja mentalnogzdravlja, socijalne stabilizacije, a naroito uspostavljanje skladnih odnosa s okolinom, tese bez njega ne moe zamisliti suvremeno lijeenje i rehabilitacija alkoholiara"

Zaklj/6ak

.osadanja iskustva pokazuju da tvrtke problemu alkoholizma na radnome mjestu neposve!uju primjerenu pozornost" Problem se poinje rjeavati u kasnoj -azi, individualnoi pojedinano" #retiraju se medicinske posljedice, a ne uzroci" #vrtke naje!e radije aljuna bolniko lijeenje odre5eni broj svojih radnika nego da izrade i primijene vlastitiprogram suzbijanja alkoholom uzrokovanih poreme!aja"Programi zatite i unapre5ivanja zdravlja, osobito oni koji zahtijevaju izmjenu postoje!ezdravstvene i op!e kulture, morali bi biti u interesu lanovima upravnih odbora ivlasnicima tvrtki"

;dukacijskim programima koji su usmjereni prevenciji ovisnosti i prekidu navike trebalobi promicati svijest o vlastitom zdravlju, zdravim obrascima ivljenja i stvaranju stilaivota bez alkoholnih pi!a" Rjeavanju problema treba pristupiti interdisciplinarno isveobuhvatno"Bilj uvo5enje takvih programa u tvrtke je smanjenje stope bolovanja, skra!enje bolnikoglijeenja, izbjegavanje povreda na radu, odravanje radne discipline na zadovoljavaju!ojrazini, poboljavanje radne atmos-ere i me5uljudskih odnosa, pove!avanje produktivnostirada i e-ikasnosti, smanjivanje karta u proizvodnji, mogu!nost breg i lakeg usvajanjanovih znanja i vjetina te produljenje produktivnog doba radnika"

SIM(IOZA SOCIJALNO+ RADA I ISK#S$%A ,OMA+A'A # RAD# SO%ISNICIMA O ALKOHOL#

Ljiljana Moja4supruga apstinenta E pomagaUdruga za rad s ovisnicima o alkoholu 17reni4Zagreb, #rg" 0" 7ukuljevi!a I

Na4a kratka pri6a o s/o6avanj/ s alko3oliz1o1 kao ole45/ i po6eci1a lije6enja

.anas sam supruga lijeenog alkoholiara, ali sam bila, kako nai terapeuti kau, pasivansvjedok razvoja alkoholizma u obitelji" Zato pasivanM Zato to sam smatrala normalnimda moj suprug pije) pa svi oko mene piju, zato bi on bio iznimka" vremenom sam


25/52

uvidjela da je alkohol djelovao na promjenu njegovog ponaanja, pa sam pokuavalapomo!i savjetima tipa3 probaj manje piti, nemoj piti u ka-i!u na prazan eludac, do5idoma, pa nakon ruka popij au vina"""" #e promjene uzrokovane alkoholom kod suprugasu uoavala i djeca, a ja sam ih tjeila rijeima da je tata umoran, danas !e maloodspavati, pa !e sutra biti bolje" 6o njegovu galamu i svadljivost nisam mogla svaki puta

utiati"""Bijela ta situacija mi je bila jako teka, osje!ala sam se jadno i bespomo!no" Lislila samda je greka u meni, da ja sigurno nisam dobra supruga i majka i da on zato pije" tjelasam dokazati i sebi i njemu da vrijedim, pa je to bio jo jedan razlog to sam bezpogovora preuzimala obveze u ku!i i oko djece, uenje, roditeljski""" U isto vrijeme sambila svjesna da je razlog tomu i to to se nisam mogla osloniti na njega, nisam znala da li!e izvriti dogovoreno ili ne"Pokuavala sam mu pomo!i na sve naine3 estim, dugotrajnim razgovorom, lijepimrijeima, uvjeravanjem da mu alkohol teti, svadljivo!u, utnjom i povlaenjem u sebe,pritiscima da !u se rastati i da !u odvesti djecu""" i sve je to imalo uspjeha do 1sljede!egputa4"

6o jednog dana su se kockice posloile i on je sam odluio oti!i na lijeenje" 6aravno damu nisam vjerovala, ustvari, bojala sam se vjerovati, jer je izgledalo prelijepo da bi biloistinito, ali sam svejedno ila s njim doktorici u =inogradskoj, pruala mu podrku odpoetka lijeenja" Razgovarali smo o tome to mu se doga5a u bolnici, o emu surazgovarali na klubu jer -iziki nisam stigla uvijek biti s njim" 6aime, neto prije njegoveodluke o lijeenju ja sam sebi postavila druge zadatke koji su mi pomogli da vratimsamopouzdanje i nikako nisam htjela odustati od njih" Lorala sam to uiniti za sebe, jersam shvatila da rjeavanje njegovih nedoumica i problema ne znai nuno i rjeavanjemojih problema" Poela sam raditi na sebi i za sebe, to sam godinama zapostavljala iodlagala, a on je radio na sebi i tako smo u jednom trenutku osjetili da nam je lake iljepe ivjeti" Uzajamno povjerenje nam se postupno vra!alo, vra!ala nam se vjera uuspjeh i apstinenciju"Loram naglasiti da se cijeli taj proces napretka ne bi dogodio da nije bilo nae socijalneradnice g5e" :timac, koja nam je pomogla da stvorimo uvid u svoju situaciju i bolest" /nanas je suoila s injenicom da se svatko od nas mora lijeiti prvenstveno zbog sebe, akasnije zbog ouvanja braka i obitelji, naravno, prema naoj vlastitoj odluci"


26/52

Isk/stvo po1a7a6a / kl/ovi1a lija6eni3 alko3oli6ara

7ada razmiljam o svom alkoholizmu, sada se kao lijeeni alkoholiar sa sedamgodina apstinencije sje!am da sam ve! kao dijete dolazio u doticaj s alkoholom" 6ekada

je u .almaciji bio obiaj djeci drobiti kruh u vino, pa je moja baka to radila i meni" 7aoadolescent pio sam, kao i svi moji poznanici, jer je to bio normalno i poeljno) bio je tonain ivota" 7asnije sam pio sve vie i vie, te su se poeli javljati problemi u braku isve vie psihiki i tjelesni problemi" 9edno jutro sam krenuo na posao i prvo to mi jepalo na pamet je bilo da odem neto popiti, to inae nisam nikad prije radio" tao samkraj auta i pomislio3 1; ne!e vie, ZvonimireV4 =ratio sam se ku!i, ostavio kljueve idokumente od auta, uzeo zdravstvenu iskaznicu i uputio se na lijeenje u bolnicu 1estaramilosrdnica4" Znao sam koja je procedura primanja u bolnicu jer sam kao predsjedniksindikata bio zaduen za alkoholiare AsamceC u mojoj -irmi" /tiao sam ravno u birtijukraj bolnice, dobro se napio, jer me inae trijeznog ne bi primili" #ako sam ostao u1treznioni4 i poeo se lijeiti" #o jutro sam odluio oti!i na lijeenje" 6aravno, bila je to

moja osobna odluka, ali tek nakon vanjskih poticaja ene ArastavaC i -irme AotkazC" 7ao ive!ina alkoholiara, tako sam i ja imao podrku obitelji kada sam krenuo na lijeenje, toje vrlo bitno za njegov daljnje tijek" 6akon zdravstvenog tretmana u bolnici krenuo sam u7lub lijeenih alkoholiara, gdje sam neoekivano dobio veliku podrku starihapstinenata uz inicijalnu pomo! terapeuta"

6akon pet godina apstinencije pokuao sam piti bezalkoholno pivo"


27/52

Osono isk/stvo alko3oliz1a

/bitelj i ja smo u velikoj mjeri osjetili posljedice mojeg alkoholizma3 moralno,materijalno i zdravstveno" Zbog teine situacije u kojoj smo se nali bio sam prisiljen

donijeti odluku da takav nain ivota mora prestati" Pristao sam na tretman u bolnici, amoja supruga me je podrala u tome" Po izlasku iz bolnice nastavili smo rehabilitaciju u7F$ 1:pansko4" Uz strunu pomo! socijalne radnice g5e" $ne :timac i podrkuapstinenata u 7lubu uvrstio sam odluku da u mom ivotu nema mjesta alkoholu" adaznam da su njihova pomo! i podrka bili odluuju!i u odabiru mojeg ivotnog puta"/sobno nisam znao to i kako dalje, a s njima mi je bilo lake i mislio sam da mogu sveto poelim" Zato sada, kada znam da je nepijenje alkohola postalo dio moje osobnosti,odnosno stila ivota, moje znanje i iskustvo mi name!u potrebu i obavezu da pomaemdrugima kako bih barem dio dobrote i razumijevanja koju sam dobio kad mi je bilo tekoprenio dalje"6a naem podruju Azapadni dio gradaC su apstinenti pomagai, u suradnji sa strunim

osobama iz udruge 17reni4, osnovali est novih klubova lijeenih alkoholiara" vinovonastali klubovi rade, a u jednom od njih A7F$ 1Ledarska4C sam ja voditelj" Udruga17reni4 je nastala kao logian nastavak objedinjavanja i udruivanja manjeg brojaapstinenata zainteresiranih za organiziran i aktivniji nain pomo!i obiteljima ipojedincima ugroenim bole!u alkoholizma s naeg podruja" U klubu 1Ledarska4 jasam samostalni voditelj, a velika pomo! su mi stariji apstinenti pomagai koji povremenoili prema potrebi dolaze na nae sastanke"

Osnivanje novo7 KLA%primjer 7F$ 1Ledarska4

vi klubovi osnovani u posljednjih desetak godina u naem 1aranmanu4 su nastali poistom uzorku i iz identinih razloga, pa tako i klub 1Ledarska4" Prvo smo detektiralipodruje na kojem je zastupljenost 7F$ mala ili nikakva" 0dealna je situacija kadalijeeni alkoholiar ima u svome 1kvartu4 klub koji poha5a sa lanom obitelji" 9edna odzabluda je da je 7F$ bolji ili uspjeniji ako ima ve!i broj lanova" Lanji broj lanova jeprednost novoosnovanog kluba jer se u takvom klubu voditelj i ostali prisutni mogumaksimalno posvetiti svakom lanu na svakom sastanku i ne moe se dogoditi da netkoostane, a da o temi koja se obra5uje nije rekao svoj stav ili miljenje"

Na6in osnivanja KLA )Me!arska*

.a bismo ideju o osnivanju proveli u djelo, dogovorili smo ekipu apstinenata koji su bilizainteresirani za takav projekt, a imali su volje i znanja da osnivanje novog kluba obavedo kraja i ujedno postanu prvi stalni lanovi novog kluba i preuzmu -unkcije odre5enetatutom"Prostor za novi klub smo slubeno zatraili od Gradskog ureda za upravljanje imovinomgrada i dobili odobrenje i termin u kojem moemo odravati sastanke" astanci se i sadaodravaju u prostorijama Ljesne samouprave" .a bi udruga dobila slubeni status,pripremili smo statut po uzoru na statute drugih klubova, dogovorili tko !e preuzeti koju


28/52

-unkciju u klubu i odrali osnivaku skuptinu" Udruga je osnovana i zakonski uvedena usve potrebne registre udruga" Loram napomenuti da su sve te procedure oko osnivanjatrajale gotovo godinu dana, a lanovi budu!eg kluba su se cijelo to vrijeme sastajali iodravali sastanke"

Na6in ra!a KLA=rlo je vano da se u samom poetku rada novog kluba postave osnovna pravila pokojima !e se raditi" Pravila su preporuili struka i praksa, a mi smo ih samo usvojili3sastajemo se jednom tjedno i to utorkom u *,+( bez iznimke, to znai da !e sastanakbiti odran i ako na taj dan pada bilo koji praznik"Poeljno je da svakog lana prati jedan lan obitelji, po mogu!nosti brani drug"6a poetku sastanka svi lanovi koji su se lijeili piju #etidis A$ntabusC osim onih kojiimaju lijeniku preporuku da ga iz nekog razloga ne piju Arazlog moe biti ote!enjejetre ili sl"C"$ko nekog od lanova due vremena nema na sastanku ili saznamo da je u recidivu,

netko od lanova 7luba !e ga potraiti) mi to zovemo 1i!i u prijateljsku posjetu4",osenosti KLA )Me!arska*

=oditelj ovog 7luba je desetogodinji apstinent pomaga, dok su u drugim klubovima toterapeuti, socijalni radnici, lijenici, itd"U 7lubu su ve!ina lanova samci" =e!i broj su klijenti Ureda za socijalnu skrb"Pove!an je priliv lanova zbog oekivane empatije voditelja koji ima osobno iskustvo"Rezultati rada ogledaju se u etverogodinjem postojanju i aktivnom radu, u okviru egaimamo trogodinje apstinente klijente Bentra za socijalnu skrb Zagreb%Ured usedgrad"

SOCIJALNA AKCIJA # $R&$MAN# ALKOHOLIZMA

Martina Kr6eli5; !ipl0 soc0 ra!0

Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu 17reni4Zagreb, #rg" 0" 7ukuljevi!a I

Lokalna zaje!nica kao va>an se71ent / prevenciji i resocijalizaciji alko3oliz1a

1$lkoholizam je bolest, a alkoholiar bolesnik kod kojeg se zbog prekomjerne idugotrajne upotrebe alkoholnih pi!a javlja psihika i -izika ovisnost, zdravstveniproblemi, obiteljski i drutveni poreme!aji"4 Avjetska zdravstvena organizacija, *I'&"C


29/52

Fokalna zajednica moe imati vrlo vanu ulogu u borbi protiv alkoholizma jer u njojpostoje mnogi resursi koji se mogu udruiti i zajedno mnogo uiniti"6ajvaniji stup lokalne zajednice je obitelj" lijede vrti!, kola, dom zdravlja, bolnica,BZ, Brkva, Baritas, itd" Upravo na tim stupovima moemo graditi drugaiji ivot ujednoj lokalnoj zajednici, zdrav ivot, ivot bez alkohola"

Prevencija alkoholizma

Prvi korak u borbi protiv alkoholizma je sprjeavanje nastanka poreme!aja vezanih uzpijenje alkoholnih pi!a Aprimarna prevencijaC" $ko se bolest ipak javi, vano je ranoprepoznati ovisnika, dijagnosticirati ga i motivirati za lijeenje Asekundarna prevencijaC"am proces lijeenja i rehabilitacije bolesti alkoholizma je posljednja karika u lancu, alitako5er izrazito vana jer rezultira ponovnim uspostavljanjem zdravog ivota bezalkohola Atercijarna prevencijaC"

,ri1arna prevencija.a bi se sprijeio nastanak alkoholizma, od izuzetne je vanosti educirati javnost o toj

bolesti";dukacija moe biti op!a Ain-ormiranje i podizanje svijesti javnosti o problemualkoholom izazvanih poreme!aja cijele populacije, to se moe provoditi putem lokalnihradio i #= stanica, besplatnih edukativnih prirunika, in-ormativnih letaka, itd"C iliusmjerena na odre5enu populaciju Anpr" na obiteljske lijenike, sve!enike, socijalneradnike, djelatnike Baritasa, volontere, nastavnike, odgajatelje, itd"C" pomenuti educiranikadar dalje educira one koji spadaju u podruje njihovog pro-esionalnog djelovanjaAuenike osnovnih i srednjih kola, studente, roditelje, trudnice, radnike posebnihzanimanja % konobare, trgovce, gra5evinske radnikeWC";dukacija je vana zbog ukazivanja na postoje!i problem, no bez konkretnih akcija nemapuno smisla, stoga treba nainiti plan aktivnosti kojim !e se neto zaista promijeniti"

$ktivnosti zajednice mogu biti usmjerene na rad na kvaliteti zdravog ivota bez alkoholai to preko organiziranih slubi u zajednici kao to su3 organizacije mladi13 npr" sportskiklubovi, vjeronauni susreti, organizacije roditelja i organizacije ovisnika2 klubovilijeenih alkoholiara, sastanci ena lijeenih alkoholiara"$ktivnosti zajednice, me5utim, mogu biti usmjerene i na zakonodavstvo poput zabrane

reklamiranja alkoholnih pi!a u svim vrstama medija u odre5enoj lokalnoj zajednici,

zabrane prodaje alkoholnog pi!a u blizini kola i bolnica, itd"

Za sveobuhvatni pristup suzbijanju alkoholizma vano je i ukljuivanje humanitarnihorganizacija u taj podvig"

enzibiliziranje humanitarnih organizacija moe se provoditi putem upnog Baritasa kojise bavi materijalnom i duhovnom pomo!i pojedincu i obitelji te ima direktan kontakt skorisnicima pomo!i" Prevencija je mogu!a savjetovanjem, upu!ivanjem na zdrav duhovnii tjelesni ivot bez prekomjernog konzumiranja alkohola, a polazite mogu biti kr!anskevrijednosti umjerenosti u jelu i pi!u, te kvalitetan obiteljski ivot0


30/52

Sek/n!arna prevencija

$ko se unato provedenim mjerama primarne prevencije alkoholizam ipak pojavi, trebazapoeti mjerama sekundarne prevencije Aprepoznavanje alkoholizma u samom zaetku

razvoja, dijagnosticiranje i motivaciju za lijeenjeC" 6ajve!u ulogu u tome moe imatikl/ lije6eni3 alko3oli6arajer lan 7F$ brzo prepoznaje bolest alkoholizma kod svojegro5aka, prijatelja, susjeda, te ga moe pozvati na sastanak svog kluba da bi dobio uvid upostojanje te bolesti i motivaciju za poetak bolnikog lijeenja"

=ana karika u lijeenju ovisnosti o alkoholu su i !o1ovi z!ravlja, jer obiteljski lijenikmoe prije svih drugih zdravstvenih djelatnika dijagnosticirati ovisnost o alkoholu zbogniza zdravstvenih problema s kojim se suoava njegov pacijent, a osim toga on ga imamogu!nost uputiti na bolniko lijeenje"

Centri za socijaln/ skrmogu isto tako rano otkriti alkoholizam u obitelji, jer se onmani-estira poreme!ajima u ponaanju maloljetnika ili nasiljem u obitelji" $ relativno jeest i kod obitelji kojima centri pruaju razne oblike novane pomo!i"

$ercijarna prevencija

Primjenjuje se kad se alkoholizam razvio, a osoba ili cijela obitelj je odluna u namjeri daga se oslobodi"

Podrazumijeva lijeenje i rehabilitaciju bolesnika" Provodi se tono odre5enim redom,poevi od doma zdravlja Aobiteljski lijenik upu!uje na bolniko lijeenje davanjemuputnice za lijeenjeC, nastavlja se bolnikim lijeenjem u kojoj se provodi sveobuhvatnaterapija Aprimjena medikamenata, uklanjanje ili ublaavanje toksinog djelovanjaalkohola, terapijska zajednica, obiteljska terapija, itd"C, a zavrava klubom lijeenih

alkoholiara Agrupni rad, u manjim skupinama, intimnijoj, prijateljskoj atmos-eri, rad namijenjanju neprihvatljivih obrazaca ponaanja i mijenjanju stila ivota, itd"C"

Resocijalizacija

Resocijalizacija oznaava mijenjanje drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja i uenjei primjenu novih, prihvatljivih" Lonopol resocijalizacije vezane uz ovisnost o alkoholudre klubovi lijeenih alkoholiara" .jelovanje i utjecaj kluba na resocijalizacijulijeenog alkoholiara se ponajprije ogleda na sastancima u klubu, a nastavlja se na poslu,u susjedstvu, u zajednici" 7lubovi postaju sigurna okruenja u kojem osobe ponovopreuzimaju radne zadatke, uloge koje su zanemarili tijekom dugotrajnog pijenja" Poinjuse iznova osje!ati vanim lanovima zajednice unutar kluba, ali i izvan njega" 6o,uspjenoj i kvalitetnoj resocijalizaciji pridonose i izvanklupska druenja lanova klubakoja se oituju u brojnim drutvenim, zabavnim, odgojnim i obrazovnim aktivnostimakoje organiziraju sami lanovi klubova unutar zajednice u kojoj ive" 6a ta druenjaredovito se pozivaju i lanovi obitelji lijeenih alkoholiara, prijatelji, ro5aci, susjedi" Uklubu se tako dobiva temelj resocijalizacije koja se onda realizira u svim podrujimaivota osobe % u obitelji, susjedstvu, radnoj sredini, zajednici"


31/52

Marina Jan>ek; !ipl0 soc0 ra!0Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu J7reniKZagreb, #rg 0" 7ukuljevi!a I

#lo7a i zna6enje 4kole / prevenciji alko3oliz1a

#vo!

Poseban problem vezan uz alkoholizam je injenica da alkoholna pi!a pije i mla5apopulacija, tj" uenici osnovnih i srednjih kola" Praksa i iskustva pokazuju da tu u ve!embroju sluajeva nije rije o alkoholizmu, koliko o pojavi rasprostranjenosti pijenjaalkoholnih pi!a, to je put koji vodi alkoholizmu" Potrebno je naglasiti da mladi piju nesamo mnogo vie nego to bi smjeli ve! znatno vie nego to se misli"

Za4to 1la!i pose>/ za alko3olo1?

$dolescencija je speci-ino razdoblje za mladu osobu s obzirom na izazove koje nosi sasobom" Lladi u toj dobi pokuavaju prona!i sebe, svoje interese u svijetu kakav im senudi" Preispituju roditeljske vrijednosti koje su do tada bile neupitne, postaje im vanomiljenje vrnjaka" Razliite poruke koje im govore to znai biti odrastao dolazeneposredno od roditelja, medija i vrnjaka, a djeca postupaju temeljem nauenihponaanja koja su usvojili od roditelja i od drugih osoba"Fiberalan stav drutva prema pijenju alkohola, tretiranje alkoholnih pi!a kaoprehrambenog artikla, sveprisutnost alkohola Aobiteljski doga5aji, zabave, blagdaniC,

njegova dostupnost svima i prvo popijeno pi!e u krugu obitelji utjeu na mladu osobu iizgra5ivanje njezinih stavova prema pijenju alkohola" 6a mlade snanije djelujuneizreene poruke od upornog ponavljanja odraslih da je alkohol tetan"/glaavanje i medijske kampanje, koje imaju izrazit utjecaj na -ormiranje stavova, vienisu usmjerene na reklamiranje samog proizvoda, ve! tee prikazati pijenje alkohola kaopozitivan, atraktivan i poeljan oblik drutvenog komuniciranja) ukazuju na ugodu,povezanost, bliskost i povezane su uz zabavu, to mladima djeluje privlano"Razvojno doba adolescencije neminovno donosi elju za samopotvr5ivanjem iizgradnjom stavova i naina ponaanja kojima je ponekad cilj odudaranje od ponaanja istavova odraslih" ;ksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti, ukljuuju!ialkohol, potaknuto je u mladih radoznalo!u, eljom za imitiranjem, samodokazivanjem i

riskiranjem"$dolescent alkohol prihva!a i kao sredstvo koje privremeno otklanja anksioznost, strah,stidljivost, olakava teko!e i psihiku napetost, prikriva nesigurnost u sebe i olakavauspostavljanje odnosa"

,oslje!ice pijenja alko3ola ko! 1la!i3


32/52

$lkoholizam je kod mladih mnogo opasniji nego kod odraslih i nosi daleko ozbiljnijeposljedice" :to se ranije zapone s konzumacijom i zlouporabom alkohola, to !e onakobnije djelovati u tjelesnom, psihikom i socijalnom pogledu"$jelesna o4te5enja izazvana alkoholom mani-estiraju se ranije nego kod odraslihAposljedice akutnog trovanja alkoholom, ote!enje mozga, ivanog sustava, epilepsija,

anemija, bolovi u trbuhu, ote!enje jetre""C" ,si3i6ke poslje!icekod mladih vidljive su umanjku motivacije za osnovne ivotne stvari, u doivljavanju sebe kao manje vrijednog"/sobe su podlone razvijanju apatinosti, anksioznosti, depresivnosti, prisutni suemocionalna razdraljivost i agresivno ponaanje koje esto mogu dovesti i do suicida"este su amnezije, smanjena je intelektualna sposobnost i koncentracija, a pam!enjeslabi" =rlo esto se javlja i smanjena kreativnost, a rjeavanje jednostavnih zadataka jeoteano, to se odraava na daljnje kolovanje, pa i na razvoj emocionalno i socijalnozrele osobe" iziki i psihiki jo nezrele osobe pod utjecajem alkohola imaju manjiosje!aj kontrole i samokontrole, te su u takvom stanju sklone ekscesivnom ponaanju" jedne strane alkohol im JdajeK snagu, samopouzdanje, sigurnost, odlunost, eu-orinoraspoloenje, a sa druge jo jae potencira i -iksira sve te teko!e i onemogu!uje

adolescenta da ih, trae!i i nalaze!i pravi put, razrijei i odraste" Socijalne poslje!icealkoholizma odraavaju se na uu i iru okolinu mlade osobe, te se oituju u pojaviproblema u obitelji, porastu maloljetnike delinkvencije, kolskog i izvankolskognasilja, pove!anju broja mladih koji ne zavravaju kolovanje, bjeanju od ku!e i izkole, pojavi skitnje maloljetnih osoba i adolescenata te drugim oblicima drutvenoneprihvatljivog ponaanja"

,revencija alko3oliz1a

Primarna prevencija alkoholizma predstavlja najvaniji oblik rada u suzbijanju te bolesti"Osnovni ciljprimarne prevencije je ouvanje zdravlja i spreavanje pojave alkoholizma,pa je stoga potrebno aktivnosti i prevenciju usmjeriti na zdravu populaciju, posebno nadjecu i adolescente" $ko promatramo uzroke alkoholizma, onda je u aktivnosti primarneprevencije potrebno ukljuiti obitelj, kolu i cjelokupno drutvo" .a bi se problemi svelina minimum, potreban je multidisciplinarni pristup, to podrazumijeva suradnjudrutvenih institucija koje !e ukljuiti prije svega obitelj, ali istovremeno i obrazovneinstitucije, koje !e u okviru svojih nastavnih programa educirati mlade o tetnim ipogubnim utjecajima alkohola na razvoj osobe".osadanji nastavni programi u osnovnim i srednjim kolama uenicima pruaju malemogu!nosti da razgovaraju i ue o posljedicama pijenja alkohola" $ko ne zna kako se tabolest razvija, jer na sebi u poecima ne primje!uje negativne posljedice eventualnogpijenja, mlada osoba teko prihva!a negativno miljenje o alkoholizmu i opasnostimapijenja alkohola"Liljenja sam da bi mladi trebali dobiti osnovne in-ormacije iz podruja alkoholizmakako bi mogli stvoriti jasne vlastite stavove prije nego to do5u u priliku da konzumirajualkohol"Uloga kole u prevenciji moe biti dvojaka, tj" moe biti usmjerena na uenike i njihoveroditelje"0skustva govore da je roditeljima esto nezgodno razgovarati o sredstvima ovisnosti i danisu dovoljno in-ormirani" /bitelj esto nije svjesna zlouporabe alkohola u mladih, sve


33/52

dok se ne pojave sukobi u koli, s policijom" /na esto nesvjesno negira problem salkoholom pripisuju!i ih drugim problematinim ponaanjima, a esto kod roditeljadominira jak osje!aj straha kod prepoznavanja ovisnikog problema pomijean sosje!ajem krivnje i odgovornosti"9edan od ciljeva in-ormiranja roditelja o problematici alkoholizma je djelovanje na one

koji piju i imaju problem s alkoholom da prestanu piti i potrae pomo!, da oni koji kodsvojih suprunika primje!uju problem znaju kako treba postupiti i kome se obratiti zapomo!" 6ajbolja i najuspjenija prevencija bilo kojeg oblika neprihvatljivog ponaanja jezdrava obitelj, u kojoj se svaki lan osje!a prihva!en, voljen, vrijedan i bitan" :to jeobitelj ne-unkcionalnija u svojim ulogama i zada!ama, to je ve!a odgovornost nakolskim ustanovama"

,ro7ra1 prevencije alko3oli1a 1la!i3 /!r/7e @Kreni

U udruzi J7reniK u okviru programa prevencije u lokalnoj zajednici proveli smo program1Prevencija rane senzibilizacije uenika i nastavnika za problem alkoholizma4"

6a realizaciji programa radile su socijalne radnice, a proveden je u dvije osnovne kolena podruju Zagreba" Biljna skupina su bili uenici sedmih i osmih razreda, jer je praksapokazala da u tim godinama djeca poinju izlaziti, tu odlaze na prve tulume, maturalnaputovanja, gdje imaju priliku konzumirati alkohol izvan kontrole roditelja" #o su godineprvog JpijanstvaK kojim mladi imaju potrebu doivjeti drutvenu a-irmaciju koju JvideK udivljenju vrnjaka"+lavni ciljevi prevencije su in-ormiranje uenika o alkoholu, njegovu djelovanju,posljedicama pijenja, njihovo senzibiliziranje za problem i podizanje svijesti u vezi supotrebom alkohola"Pri provo5enju navedenog programa ostvarena je suradnja sa strunim djelatnicima koleApsiholozima, pedagozimaC koji su pokazali zainteresiranost za tu vrstu problematike isvijest o opasnosti od konzumiranja alkohola me5u uenicima"Prevencija je provedena u obliku radionica u kojima je poticana i postignuta interakcijasvih sudionika" Povratne in-ormacije koje smo dobile govore da uenici imaju odre5enoznanje o alkoholizmu Aprepoznaju alkoholiara prema vanjskom izgledu, znaju da jealkoholizam ovisnostC, ali previe ne razmiljaju o tome" 0z njihova razgovora dobili smosliku o populaciji uenika sedmih i osmih razreda kao o populacije koja pije alkohol ili senalazi u drutvu gdje se pije, bez prisustva roditelja" =e!ina njih poznaje susjeda,pro-esora ili nekog iz obitelji tko ima problem s alkoholom"U okviru programa uenike smo in-ormirali o alkoholizmu, o tome kako se razvija,problemima koji iz njega proizlaze Aobiteljski, zdravstveni, socijalniC u pojedinoj -azi"Upoznali smo ih s nainom lijeenja, klubovima lijeenih alkoholiara te zakonskimproblemima koje imaju njihovi vrnjaci pod utjecajem alkohola"Lnoge uenike je zanimalo gdje je granica izme5u JnormalnogK pijenja i alkoholizma"vjesni smo da !e svaki adolescent prije ili kasnije kuati alkohol, u emu ne treba odmahvidjeti budu!u ovisnost" =ano ih je prikloniti stavu da osoba koja ne pije alkoholna pi!anema ni poteko!a u vezi s alkoholizmom, da ona ne!e postati alkoholiar, te da jeapstinencija od alkohola normalan, poeljan tip ponaanja" U vrijeme tjelesnog, psihikogi socijalnog razvoja mladih ne postoji doputena koliina alkohola"


34/52

/vaj oblik prevencije pokazao je pozitivne odjeke kod uenika, a to su potvrdili i strunidjelatnici"

Zaklj/6ak

ocijalni radnici imaju veliku ulogu u provo5enju preventivnih mjera jer su oalkoholizmu educirani i imaju razvijeniji senzibilitet za prepoznavanje problemaalkoholizma" 7ako bi prevencija bila kvalitetnija i uinkovitija, potrebno je uspostavitijo bolju suradnju obrazovnih institucija, centara za socijalnu skrb i zdravstvenihustanova" #ako5er smatram da je socijalne radnike kao strune djelatnike potrebno uvestiu sustav kolstva"

Katarina Ra!at; !ipl0 soc0 ra!0

7F$ 1tenjevec4, Zagreb, amoborska cesta >+

7F$ 1usedgrad4, Zagreb, 0lica @&*

#lo7a i zna6enje vjerske zaje!nice / tret1an/ oitelji alko3oli6ara

#vo!

#ijekom rada s lijeenim alkoholiarima i njihovim obiteljima u klubovima lijeenihalkoholiara i u okviru provo5enja projekata udruge za rad s ovisnicima 17reni4 kodapstinencije pojedinih lanova primijetila sam posebnosti" 6jihov je odnos prema ivotubio drugaiji" U njihovom nainu razmiljanja, pogledu na ivot i na onu dobru i loustranu ivota bilo je vie optimizma" /dgovor na pitanja kako to da pojedinci imaju

pozitivniji odnos prema ivotu i to ih je dovelo do kvalitetnijeg napretka u apstinencijipronala sam vrlo brzo" Upravo te pojedince susretala sam na raznim vjerskimdoga5anjimaNobredima Asvetoj misi, 7rinom put i drugimaC" 7od njih je bila izraenapotreba da iskustvo koje su doivjeli sudjelovanjem na hodoa!u ili misi podijele sdrugim lanovima" Uoavaju!i njihovu potrebu za duhovnim ivotom i duhovno!u, jasam je i poticala, istovremeno promatraju!i promjene koje se kod njih doga5aju"8elim istaknuti da je ve!i postotak enskih lanova udruge, bilo da su i same lijeene,bilo da su pratnja muevima, imao potrebu za zadovoljavanjem i razvijanjem duhovnostii vie prakticirao osobnu duhovnu izgradnju" Zadovoljavanje potrebe za duhovno!uogleda se u redovitim odlascima na svetu misu, molitvene zajednice, molitvene susrete,7rini put te u potrebi za itanjem duhovne literature, posebno vetog 0isma"

D/3ovna !i1enzija / resocijalizaciji lije6eno7 alko3oli6ara

Proces resocijalizacije lijeenih alkoholiara i njihovih obitelji obuhva!a apstinenciju odalkohola, promjenu naina i stila ivota, emu pridonosi mijenjanje dosadanjihponaanja i navika, ali i duhovna izgradnja sebe i svoje linosti" .a bi se pojedinac razviou zdravu i kompletnu linost, nuna je kontinuirana izgradnja njenih razliitih dimenzija"


35/52

#ako vjetska zdravstvena organizacija istie est dimenzija koje utjeu i izgra5ujuovjekove kvalitete ivljenja" Uz tjelesno i psihiko zdravlje tu je vrlo bitna dimenzijaosobne neovisnosti i socijalnih odnosa" U novije vrijeme sve vie se govori o utjecajuduhovnosti i religijskih obiaja na postizanje kvalitete ljudskog ivljenja"=anost navedenih dimenzija je psihijatar dr" =iktor rankl, otac tzv" tre!e beke

psihoterapijske kole, logoterapije, objedinio u de-iniciju duhovnosti3 1""" snaga koja nasmotivira u potrazi za smislom i svrhom u ivotu) dimenzija ljudskog bi!a koja nijeodvojena od uma niti tijela, ve! predstavlja njegovu integrativnu snagu" /na utjee na, ipod utjecajem je, tjelesnih stanja, osje!aja, misli i me5usobnih odnosa"4.uhovnost i vjera u ivotu pojedinaca, lanova 7F$, vrlo je visoko rangirana te imaveliku vanost primjene u procesu resocijalizacije" Utjecaj i snaga duhovne dimenzijeljudskog bi!a istaknuta je prilikom tekih iskuenja, kao to je sueljavanje s bole!u ilismr!u" Upravo u tim tekim, kriznim situacijama pokazalo se da je ve!i broj onih koji susvoju vjeru probudili za razliku od onih koji su je izgubili".uhovnost i religija kod lijeenih alkoholiara i njihovih obitelji vaan su dio njihovogemotivnog izljeenja" Promjene u ponaanju pojedinaca Akonzumiranju alkohola i drugih

ovisnikih ponaanjaC mogu!e je tek kada osoba spozna i prihvati pravu sliku o sebi isvojim problemima, kada se racionalno i kritiki postavi prema sebi, kad odlui da !emijenjati neprimjereni stil ivota" #ada su stvoreni uvjeti za autentinu promjenu iozdravljenje" AL" 6iki!CU radu s osobama naruenog, posebno psihikog zdravlja, a lijeeni alkoholiari i njihoveobitelji to jesu, potrebno je razvijati duhovnu inteligencije pojedinca" 7ako bismo touspjeli, potrebno je tu inteligenciju poznavati" =eliku vanost pritom treba posvetitioitovanju duhovne dimenzije"

.U/=6$ 06#;F0G;6B09$ X oituje se u3 -leksibilnosti Asposobnost aktivne i spontane prilagodbeC

visokom stupnju svijesti o sebi sposobnosti da se suoimo s patnjom i okoristimo njom nadahnutosti vizijom i vrijednostima zaziranju od toga da se ikome nepotrebno naudi sklonosti pronalaenja veze u razliitostima potrazi za sutinskim odgovorima"

Razvijanjem duhovne dimenzije osoba postaje svjesna toga gdje je sada i ima snanupotrebu za3

razmiljanjem o tome to je njeno sredite i koje su njene najdubljemotivacije

otkrivanjem i rastjerivanjem prepreka istraivanjem mnogih mogu!nosti napredovanja potpunom usredotoenju na put zadravanjem svijesti o tome da postoje mnogi putovi"

Na6ini razvoja !/3ovnosti ko! poje!inca


36/52

vaki pojedinac na razliite naine moe razvijati svoju duhovnost" Naje!i i najvanijioblik je molitva, svakodnevna i osobna, ali i molitva u molitvenim zajednicama,ispovijed, sudjelovanje u svetoj misi, priesti" udjelovanje na raznim pobonostima kaoto su Larijine i vibanjske, te odlasci na hodoa!a, pa i sudjelovanje u upnimaktivnostima pridonose izgradnji duhovne dimenzije pojedinca"

7ako bi pribliila i osvijestila pojedincima utjecaj duhovne izgradnje i njezinu vanost iveliinu, me5u lanovima koji oboga!uju svoj duhovni ivot provela sam maloistraivanje temeljem kojeg sam dobila niz sljede!ih tvrdnji".uhovna izgradnja postie se redovitom, iskrenom molitvom koja je upu!ena


37/52

7atolika crkva razlikuje dva stava3 jedan se odnosi na alkohol, a drugi na alkoholizam"

7ada je u pitanju alkohol, 7atolika crkva ne zabranjuje izriito konzumaciju alkoholnih

pi!a kao to to ine druge vjere, npr" islam, ali ga i ne propagira u svojoj vjeri" 6o, stav

Brkve prema alkoholu se poinje mijenjati u onom trenutku kada konzumacija alkohola

poinje tetiti pojedincu, njegovom zdravstvenom stanju, obiteljskom i duhovnom" U tom

trenutku Brkva zabranjuje konzumaciju alkohola"

7ada se radi o ovisnosti o alkoholu, stav Brkve se u samom startu mijenja E danas se

smatra da je alkoholizam zlo koje unitava ovjeka, njegove osnovne ljudske vrijednosti,

njegovo zdravstveno stanje, da razara obitelj i drutvene kontakte" Brkva nudi naravna i

nadnaravna sredstva da se pojedinac oslobodi ovisnosti i ustraje u apstinenciji" Pod

naravnim sredstvima misli na odricanje i suzdravanje od konzumacije alkohola, na

potpunu apstinenciju, dok nadnaravna sredstva pojedincu olakavaju ivot, daju mu

snagu i potiu na ustrajnost u apstinenciji putem molitve, ispovijedi, svete mise i priesti"

,reventivni pro7ra1 /!r/7e za ra! s ovisnici1a o alko3ol/ )Kreni*

7ako Brkva vidi svoju zadatak u prevenciji ovisnosti i resocijalizaciji lijeenih ovisnikate kako prema tim problemima pokazuje otvorenost oituje se u primjeru suradnje 8upe


38/52

alkoholiara s druge" Posebnu vanost i teinu ovom programu prevencije daje

ukljuivanje lijeenih alkoholiara u cjelokupni program"

/vaj program ima dvojako djelovanje E on je i prevencijski i terapijski" Prevencija je

usmjerena na mlade ljude, konzumente alkohola, same ovisnike kao i lanove obitelji"

Provodi se u vidu edukacije i in-ormiranja mladih ljudi i drugih vjernika 8upe oproblemu alkoholizma, a obuhva!a primarnu i sekundarnu prevenciju ovisnosti oalkoholu putem edukativnih tribina, vjeronaunih susreta, odravanja svete mise ihomilija, sakramenta ispovjedi i duhovnog savjetovanja, odravanja sastanaka 7F$ uprostorijama Brkve i Baritasa, sudjelovanja sve!enika na raznim doga5anjima kojaorganiziraju 7F$ i udruge 17reni4 te objavljivanja lanaka u upnom listu"

7valiteta ovog programa oituje se u injenici da su u prevenciju uz strunjake ukljuene

i provode ju osobe koje su imale problema s ovisno!u, koje su kvalitetnom

apstinencijom postigle kvalitetu svog osobnog, obiteljskog i drutvenog ivota"

Ukljuivanje apstinenata u preventivni rad ima sljede!e terapijske uinke3 jaa se

samopouzdanje, stvara se bolji uvid u osobne probleme, dolazi se do novih ideja za

poboljanje kvalitete ivota" Prisutnost sve!enika u ovom preventivnom programu je

jedan novi, vii oblik terapijskog uinka, a to je poticanje i razvijanje duhovnosti kod

apstinenata"

Zaklj/6ak

U svome uenju i pristupu svakom pojedincu, i onome koji treba pomo! i onome koji jene treba, Brkva nudi ve! prokuane, stare vrijednosti, ljudske i humanistike utjeu!i nanarav ovjeka" .aje mu nadu u mogu!nost promjene njegovog dosadanjeg nainaivota"

=jera lijeenom alkoholiaru i lanovima njegove obitelji pomae u kreiranju novog,kvalitetnijeg naina ivota, osobnog, branog, obiteljskog i drutvenog, kao i u stvaranjuza njih novog sustava vrijednosti" Brkva svojim promiljanjima daje nadu svakompojedinom vjerniku koji zapadne u problem ovisnosti, pomae mu stvoriti i zapoeti novnain ivota"7r!anstvo ima temelj u osobi 0susa 7rista i u njegovom uskrsnu!u koje ovjekuporuuje da svaki dan moe krenuti ispoetka"


39/52

Literat/ra"

*" =ukui!, " A&(('"C, .uhovnost i medicina, U3 L" 6iki! i sur" Aur"C, Zbornik radova1=jer

gotovi Zbornik Alkoholizma

Documents

Transcript of gotovi Zbornik Alkoholizma