Franšize – Mnogim hrvatskim tvrtkama franšiza je jedina mogućnost ...
franšiza, akvizicija, JV,
Transcript of franšiza, akvizicija, JV,
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 1/10
Prof.dr. sc.NIKOLA KNEGO
MOGUCESTRATEGIJSKEOPCIJETRZISNOGUL,ASKA NJIHOV
ZNACAJ ZA HRVATSKUDISTRIBUTIVNUT'RGOVINU
Saietak: Internacionalizacija,koncentracija,diverzifikacija i promjena zna('qa
razliditihoblika prodajekljudni su procesikoji se odvrjajuu mal,cprodajnirntrukturama
zemaljas razvijenim trZi5nim ekonomijama.Procesisu to koji ne z:aobtlaze iti ekonomije
tranzicijskih zemalja. Poslovanje se moi:e internacionahziratr primjenom razliditih
strategijskih pcija ulaskana inozemna rZi5ta.To bi mogle biti slijedeie opcije trZiSnog
ulaska: icenca.koncesija, ranchisa,oint venture,akvizicija samostalni lazak' Kriterij
odabiramoZebiti spremnost a se prihvati oclredenaisinatroSkova rZiSnog laska. isina
rtzlka i odgovarajuii stupanj kontrole posla koju neka od moguiih alterrLativnih laznih
strategija zahtjeva.Detaljnije iemo istraZiti kljudne strategijske opcije trZi5nog ulaska
inozemnih trgovaca koji su stigli na hrvatsko trZi5te te one s;trategijske pcije koje
potencijalnomogukoristitihrvatski rgovciu procesunternacionahzercrjejihovaposla.
Kljuine rijeii: strategijske pcije rZiSnog laska, nternacionalizacliaoslovanja.
distributivna rgovina. epublikahruatska,maloprodajna truktura.
1.UVOD
Internacionahzactja oslovanja e suvremeni trend koji nije mimoi5ao nitiL
distributivnu rgovinu. Internacionalizirati c,slovanjee moguie na razliditenadine.Poclinternacionalizacijomoslovanja odrazumijevamorijenosposlovanja a inozemno rZiSte'
Ona se moZe, ovisno o trZi5noj disperziji poslovanja, retirati kao regionalizacija l, i
globalizacija oslovanja. vaka egionalizacija globalizacrla u interrnacioneLlizacije.samc)
neke nternacionalizacije oslovanja maju nuiinoobiljeZjeglobalizacijeposlovanja.Danase:
sveviSeprihvaien zv.trijadnipristup biti na trZiStima: ) EU; b) UliA i KarLadec) Japana.t
pri ocjenizadovoljenja vjetaglobalnog oslovanja.
Trgovinskapoduzeiau internacionalizacijioslovanja ronalaze ove lnogllcnosti
za njihov rast i razvoj. Koriste razlidite strategijemoguieg trZiiinogulaska.Rad ie se:
detaljnrlebaviti moguiim strategijamarZi5nogulaska,njihovim kljudnint obiljeZjima <r
praksomnastupa ekih inozemnih rgovacana hrvatskom r7iStu.
2. r.AZLIZI ZATJLAZAKTRGoVINSKIH PODUZECA NA INOZEVINE TNZTSTA
Trgovinska oduzeda a nozemnim rZiStimanalazeroctorza trZiSnu kspanzijut:
dodatnipoticajza njihov rast razvoj. Zakonodavstvaekih razviieniheuropskih emalia u
izuzetnoosjetljiva na proceseokruppnjavanjra koncentracijekojirna se suZavaproctor zil
trZisnuutakmicu te odredujebuduinost malih trgovaca.Stoga :zakonodavacgranidava
narastanje,sporava a, a uspjesni rgovcinastoje ronaii proctorz:adodatnuekspanziju a
inozemnimrZi5tima akojimasu ogranidenjaarastanjunatno lab:ijali ih uopcenema.
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 2/10
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 3/10
su operacionalizacijeoslovne odluke o internacionalizaciji jihova poslovanja.' To su
slijedeiestrategijske pcije: licenca" oncesija, ranchisa, ajednid.ko laganje- kvizicija
samostalni lazak,Nivo troikova laste iduii od licenceka samostalnom lasku, ali raste
istupanjkontroleposlova od strane rgovadke vrtke Stose vi3e pribliZavaopciji trZi5nog
ulaskakakva e samostalni lazak,Samostalni lazak e najskuplji,najrizidniji.al i pruLa
najveii stupanjkontroleposlovanjana inozemnLimrZi5tima.
Spomenutim strategijskirn varijan,tama se neiscrplju.iu nlogu6e opcije
internaciona\zac4ergovine. sti aulorspominje opcijemoguce oslovne uradnjergovadke
tvrtke u jednom il i vise veleprodajnih/maloprodajnihaveza. akvi prekogranidni avezist t
postaliutd.ei oblik maloprodajne uradnje ,rkspanzije novije vriieme.Oni se avljaju u
nekolikopojavnihoblika. Jedanod njih je oblik viSe unkcionalnog rekogrranidnogaveza.
Omoguiava rgovcim razliilte funkcionalne blike suradnje. uradnjae moguia na ednom
il i vi3e funkcionalnihpodrudjakakva su: natravljanje, olitidko lotriranje, ogistika. azvoJ
proizvoda, promocija ttd. Izraziti primjeri takvih vi5efunkcionalnih savezasu: European
itetailAlliance ERA) i AssociatedMarketingServicesAMS)4.
S.Burt navodi pe t glavnih trZi5nihulaznihnadinau proc:esunternacionalizacije
maloprodaje. o su : interna ekspanzija, krupnjavanje fuzija, spajanje) .li preuzimanje.
sporazumi-oranchise, ajednidko laganje bezzanimanja interesaz.aontroliranje.
Oba navedena ristupamoguiem zboruopcija rZi5nog laska rgo','inskihvrtki suL
u velikoj mjeri slidna.fo
moZemopotvrditi dinjenicomdaono Sto e kod S.Burt internaL
ekspanzija o je kod P.J.McGoldrick samostralnilazak. edan porninje kviziciju.a drugr.
preuzimanje.kada se preuzimanjeobavlja kupovanjemonda sie svodi na akviziciju'
Akvizicija predstavlja stjecanje pomoiu k.opovine.Razlike u moguiirn strategijamzl
internacionaltzacijeu u : licenci,koncesiji P .McGoldrick) mehanizmuriiiSnog lazabez"
zanrmanjaa kontrolom(S.Burt).
NeSto detaljnije iemo obrazloLil:.svaku od moguilLh strategiiskih opcija
internacionalizacijemaloprodaje.Redoslijed moguiih ulaznih strategija e dat premit
intenzitetu rzlka stupnjakontrole to od najniZeg remavisem:
a) Licenca. Jedna je od mogtr6ih strate5kih opcijie koja je u funkciji
operaciona\zacijeposlovne odluke da se idt u internacionahzac4umaloprodaje.Njezine
moguie prednostiu odnosuna druge moguie opcije trZi5nog lasliasu u potrebinajniZegr
angaZiraijakapitalanajniZimogudi izik.Tvrtkekoje bi se opredijelile a licencu malebi i
nalmanji tupanj kontrolenad tim procesom. govoromo licenciprimatelj dobivaposebncr
IIst i zvorkaopod , str .8.
aAssociated arketingServices AMS) je utemeljen 989.godinesasjediStem Svicarskc,j.rlao je dvanaest
dlanica rgovinskihpoduzeia iz iedanaest zemalja stanjepodetkom 1995.godine). vrtke dlaniceprernir
zemljamapripadnosii:Ahold (Nizozemska), t lkauf (Njemadka),Argyll (V.Britanila),Casino (Francuska).
Hakon Norv.Stu; , tC A (Svedska), esko(Finska),MercadonnaSpanjolska), inascenteltalrla),Superquinn
(lrska),Jer.Martins portugal) E,deka Njemadka). avez e raspolagao a preko 24.5 tisucaprodavaonica
pravioprometod ok o 64 mihlardeekija.
brrop*n RetailAlliance ERA) je savez rgovaca ojegasu na ravnopravnoj snovisa ud-ielirnad po 33,396
oformili Argylt GroupPlc, Ahold i GroupCasino.Spomenutimaloprodajni aveze istovremeno io sa 60%ousuvlasni3tvu ssociatedMarketing Services AMS). l\avedenoprema:Grupa autola, nternational etailing;,
Pi tman ubl ishing,ondon, 995, t r '138.
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 4/10
pravo.To semoZeodnostina neSto d onoga51.oemospomenuti: potrebamenaproizvoda.
iistribucija proizvoda,upotrebaprodajnih ehnologija komercijaltzacija atenata.
Licenca kao moguia opcija internar:ionahzactiee prihoilovno manje atraktivna
opcrjanastupa a inozemnim rZi5tima odnosuna drugespomenute pcije.Primjerenijae
,a manje srednjevrtke. Primjenjivostoj
-iepri transferiranju uvrelnenemaloprodajne
tehnologije.
b) Koncesija. Jedna e od moguiih opcija internacionralizacijealoprodajnih
aktivnosti.Koncesijalesvojevrsna lozvola a obavljanie dredeneadnje. o.1ae urjetovana
posebnim dobrenjem.'
Ovu moguiu strategijskuopciju internacionalizacrje aloprodajeprate nizak rizik i
nizak tro$ak. Karaktertizira u nizak stupan-i ontrole. Primjenu nalazi u dozvolama za
korijtenje postojeiegprodajnogprostora li odredenihoblika maloprodajeu odredenom
prostoru. iostornovetiti maloprodajni bjektibi koncesijumogli u'rrstitiu segment iastite
poslounepolitike. Dijelove prostori bi pop o osnovuugovorao koncesijimogli ustupitidomaiim il i inozemnim rgovcima. nozemni rgovci bi u takvom prostorlrmogli testirati
vlastitemoguinostinastupa adrugom rzi5tu.Kadase ad io navedenoj ombinaciji adasesr
aspekta avatelja primateljakoncesije ma dojam da se radi o svojevrsnom rodajnom
objektuu prodajnom bjektu.Kupci ie objectnajde5ie oZivljavati ao cjelimr.
c) Franchisa.Jednae od potencijalnih pcija nternacionahzactienaloprodaje.o
je opcijakoja e premaP.J.McGoldrick rednjegntenziteta lede razite tro5ka kontrole.
Svrstava u na treie mjesto u odnosu na ukupno Sestspomenutihstrategijskihopcija
internacion hzacljemaloprodaj .
Ova opcija e posebnoprihvatljivau varijanti zrelosti spremnosti a odredeni
maloprodajni oncept reneuizvoz. Franchisae poslovniodnos zmedudalaoca primaoca
franchise.Davaoc e obvezujepruZiti primaocuniz usluga ijekom pokretanjaposla. a i
kasnije. Primaoc se obvezuje strogo po5tovatiupute davaocao organizaciji nacinu
poslovanja. rimaoc ranchise ajenovdanu eLdoknaduavaocu. premaodredbamagovora
; franchise.Spomenut emo dva vrlo uspje5naprimjera franchise.Je'Can d njih jt :
Mcdonald's,a drugi primjer je tvrtka Benertton. bje tvrke koriste conc:eptranchiseu
razvijanjuposla.Nrtcdonald'su je najavio u svomveiem prisust'vu a hrvatskom rZiStu.
Beneitone na konceptu ranchise azvio prodajnumreZukoja brcji preko 6000 prodajnih
objekata vi5eod 80 zemalja.Ova opcija e u funkcij brze ekspanzije avaoc,a.
d) Zajedniiko ulaganje(joint ventrnre). ednae od moguLiih trategijskih pcija -r
internacionaliziclji oslovanja.Ova opcija e praienamanjim poslovnim izikom u sludaju
poslovnogneuspjehi.Rizik se disperzira a ulagaie,najce5ieproporcionalno loZenom
)ajednidkiposlovnipoduhvat.Prednosti ve strategijskepcijebi bile u smanienju otrebnog
url-.nu da serealiiira zajednidkiposlovnip,rthvat.Smanjuje epotreban ro5aker u istom
poslovnom oduhvatu udjeluje aremoS edansudionik'
Moguii poslovnikonflikt medupartnerima i moglabiti osnovna labost ve opciie rZiSnog
ulaskanu inor.-na trZi5ta.Moguie ga e ii:bjeii kvalitetnimdefiniranjem prihvaianjem
medusobnihodnosa,prava i obr,eza.Managementi e se opreclijel\tr a ovu opciju r:
tDetaljnijevidjeti odredenje ojma koncesijau: El,:onomskomeksikonu,Lelcsikografsl<iavod "Miroslav
Kr le2a" Masmedia,agreb, 995, t r .4I .
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 5/10
okolnostima predimenzioniranihposlovnih poduhvata rrztka koji ih prale. Potrebno e
pronaii poslovnepartnerekoji ie participiratiu poslovnompoduhvatu tako svestirizik na'Ain,,.nri.1.
pojedinidne prihvatljivosti. Ako realizacijom zajednidkogposlovnog poduhvata
budeosivaiena obit,u njezinoj6epodjelisudjelovati arlneriu sklaclu odredbamagovora
kojimase egulirapodjeladobiti.
e) Akvizicija. To je moguia opcija internacionahzac4eoslovanja.Rtled je o
stjecanju upovanjem a inozemnim rZi5tima.Predmet upovanjamoZebiti bilo koji oblik
znanjanuZnogza realtzacijunamjeravanog oslovnogpoduhvata.Predmetkupol'anjamogll
biti wrtke il i njihovi dijelovi.Glavnaprednost kvizicijee u brzini ninstupail novom rZistu.
Ovu moguiu opcrlu niernacionahzacrjeoslo''ranja rati visok tro5al,l'Tct e ujedno njezina
osnovna labost.Nije dobro ako kr.rpovanjecstane amosebisvrha.NuZno e u akviziciji
brzo ovladati kupljenim. Postoji potencijalnaopasnostda se 1'o ne dogodi' Sporost
ovladavanjaupljenim e jednaod rnoguiihslabosti ve opcije.Jakastrana kvizicijesekrije
u dinjenicida-poduzelu-koje u prakticiraomoguiavavisok stupanjkonlrole kupljenog.
akviiicija u usporedbi prethodnirn trategijskim pcijama nternacionalizacijeoslovanja.
osigurava ajvi3urazintkontrole.al i isto ako najvi5u uzinu roSkova uZnihakopoduzeiestiede upovanjem.
f) Samostalniulazak. Ova strategijska pcijamoguieg ulaskana inozemnarZiSta'
proizlazi z narastanja porastasnagepoduzeia.Rijed je o organskom astu poduzeia koji'
ponekadmoZe biti kombiniran s umjerenim. kvizicijskim nastup,ima. amostalni rZi5niL
ulazakma sva obiljeZja nternog asta razvoja oduzeia.Prednostmu je u maksimalnom
oslanjanju a potencijale oduzeia.Samostalrrilazakna inozemno rZiSte kao porganskogl
,ru.urtunjuposlovnogadanja vrtke, ma zaposljedicu tabilnost oslovnog dnosa. rednost
ou . op.i.1. rjeu brziii kao Stoe to sludaj od akvizicrje.Opcijaie liSena izika nedovoljnogl
ovladavanjaupljenim zbogbrzinekupovanja Samostalni lazak zilskujemrrogovremenazit
ostvarivanje oilovnih ciljwa. To je opcija,koju u odnosuna ranijespotnenute.rati najvi5arazinatro5iova nzlka, ali istovremeno sigur'avanajvi5urazinukorrtroleposla.
Kreditnapotporase moZeukljuditi u operacic,nalizactiuastupanja oduzeia na inozemnont
trZiitu. O"a:. nije problem u izvorima. Khrdno e pitanje,moZe li poduzeie kvalitetncr
servisirati reditni dug.
4. STRATEGIJE INTERNACIONALIZ'.ACTJE HRVATSKE DISTRIBUTIVNI]
TRGOVINE
Internaciona\zactjahrvatske distributivne rgovine je doprlinjelaporastu kvalitete
ponude rozbogastvo onudenog sorlimana porasta jegovihdimenzija akopo Sirini ako
i po dubini odnosnonjegovojgustoii. Internacionahzacrjae doprirrjela valiteti rgovinskt:
url.,g. na nadin da se kupci u hrvatskoj susueiusa suvremenimprodajnirn tehnologijama
prim]enjenimkako u trgovini na malo tako i u trgovini na veliko. Pretpostavka a uvodenjr:
suure-.nltr prodajnih ehnologijae krupnijaprodajnapovr5inado giganlskih azmjera.
Internaciona\zacljatrgovinskogoslovanjae utjecala na tazinuciienaponudenog
asodimanargovinskeobe.
Bez namjere da budemo cjeloviti, u tablici br.1 navodimo neke od glavnihinozemnih rgovaca oji su danasprisutni nah.nratskom istributivnom rZiSttL.
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 6/10
Jedanod prvih inozemnih rgovacakoji je stigao na hrvatsko riii5teu procesu
njegoventernacionihzacrlebioe austrijskiSegro.To e ne samopnri inozenrnirgovac oj i
.1eu pto.esu internacionalizacijehrvatske trgovine stigao na hrva.tsko rZiStevei i prvi
lnozemni trgovac koji je s njega otisao. Kupci su mogli primjetiti svojevrsnu
nepripremljenostpomenutogrgovcakoji se pojavio u jednom proda.jnonrapacitetuna
,ugrebuekoto itnlutn. Upotrebljavanae u najmanju uku dudnanije5trvinaezika koja je
ru.;-.aoeitua se radiloo svojevrsnoj onSalantnostiodnosu rema cupcima srediniu koju
sestiglo.
Nakon nj"gu e slijediodolazakniza trgovaca oj i su prisutni na trZi5tima rugih
tranzicijskitt e itli oO t o.llhsu neke danasdlaniceEuropskeunije. Primjer su to tvrtke
kakvesu Billa i Metro koje semogu vidjeti na trZi5timaniza zemalja.ZaBillv bi mogli ii i sa
sloganomBilo kudaBilla svuda".
Tablicabr.1 : Glavni nozemni rgovcipr:Lsutniahrvatskom istributivnomrZi5tu
Web
;-*-r.t*
r ipermarketi .coo
metro-cc.hr
**atot.t-tt
b i l l a .h r ;billa.hr/eurobilla ro /
baunLax.hr
bauhraus.hr
neckermann.hr
q!4te-ht
!!gr-hrid l .hr
kauf-land-hr
kika.hr
Poduzeie Zemllaporiiekla
Mercatone Ital a htto://www.
loercoop Ital i ia http://wvwv.
Metro Njemadka
i Svicarska
[email protected] http://wlvw.
trttp/A*t*.
http://wr,vr,v.
http://wr,vr,v'.
Mercator Sloveniia
Bil la Austrija [email protected]:o.at
[email protected]. o. t
A. sobat@,hr.bila.co.at
Baumax Austriia kontakt ormular htto://mr-w.
Bauhaus Niemadka kontakt ormular http:/iwr,w.
Neckermann Njemadka [email protected]
webmaster@nr:ckerman.r
http://wwv'.
http/A*t-.
http://wu'r,v'.
htto://wrl'rv.
Quelle Niemadka quelle(Oinet.ht
Spar Niemadka office.spar@,spar.hr
Lidl Niemadka [email protected]
dm NiemadkaMarks&Spencer V.Britaniia
Lesnina Sloveniia stranice u u
tttt"/h-"-lMercur Sloveniia
Kaufland Niemacka [email protected]
Kika Austriia kika.com httn://wt,r,r,t
Inozemni trgovci su prakticirali razl.idite lazne strategijeza
trZi5tu.Vedina od njih je prakticiralastratelgiju amostalnog lasl<a.
Mercatonea,percopa,Metroa,Mercatora drttgih.
nastupna hruatskom
Primjeri su to Bil le,
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 7/10
Obradit emo ne5todetaljnijenekeo,J konkretnihprimjera nozemnih rgovaca a
hrvatskom rZiStu:
Bil la (Austri ia)6
Osnovaou je
Karl Wlaschek,195.).godinekao malenu diskontnu rgovinu za
prodaju udnihpotrep5tina,ozmetikee sredstavaa di5ienjesaciljem da kupcupruZiSiroki
izborvrlo kvalitetnihproizvodapo izuzetno c,voljnim ijenama. rv i supermarkete otvoren
na hrvatskomrZi5tu rajem1999.godine.
Nakon oga e slijedilasnaZna kspanzija a hrvatskom rZiiitu.Strategiia kspanzije
se avlja u slijedeiim pojavnimoblicima:a) razvoj rZi5ta. ) razvcrjproizvoda c) trZi5na
penetracija.
prakticirana e strategijaekspanzije ipa razvqia triiita. Radi se o trrlasiranju tarog
proizvodana staro tiZiSte li postojeieg proizvodana postojece rZiSte.Za trgovinsko
poduzeie i primjerenrje ilo govoritio oblikuprodaje njegovuplar;iranju a no\/o rZi5tee:ekspanziji ogaoblika prodajena torn trZi5tu.
SnaZnaekspanzija se ogledala u otvaranju veieg br,rja prodajnih objekataL
teritorijalno isperzirinihna hrvatskom rZiStu ovrsineod cca200[)detvorn.ih etara'Billa
danasma u Hrvatskoj26 prodajnihmjestaod kojih su u. Zagrebu 4) . Karlor"cu 2), te po
jedno prodajno mjesto u:- SlavonskomBrcdu, Osijeku, Sisku, VaraZdinu,KriZevcima.
kopriuni.i, Bjelovaru, Dakovu, osijeku, Rijeci. Puli, opatiji, z"adru,PoZegi,Dakovu.
Na5icama, alpovu,Slatini,Miholjcu Orahovici.
prakticirajuiestrategije: ) strategiia kspanzlje a austrijskomrZiiitu.Billa.zapoSljavakcr
3g-tak isuia ljudi ilaspolaZes oko 1800prcdavaonica a matidnorn ustrijskomrZiStu; )
razvoj rZi5ta roz strategijunternzrcionalizac:Ljeoslovanja; ) strategijauzvoiaproizvoda
d) strategija iverzifikacije.
BaumaxZasreb d.o.o. Austri ia)7
Rrjed e o trgovinskoj vrlki koja e krenulakao obiteljska vrlka uLtemeljena976'
godine. piostor za-
poslovinje od l989.godine pronalazi na itrozemnim trZiStima
internacionalizirajuci .roj" po.iovanje. Interes e prvenstvenopokazanza trZi5tasusjednih
dr1avacentralnesrednjeEurop.. I{rvatska e Sesta emljau kojoj Bilumax rztzvija oslovanj':
(Austrija, Ce5ka,Slovadka.Madarska,slovenijaHrvatska)asorl.imanomrgovadke ob':
namjenjenom ustavu uradi sam" li sveza kuiu, dom i vrt'
Namjeravajubiti prisutni u svim veiim gradovimau Hrvatskoj r;tvarajucimreZru
prodajnih centaraLoji ie pokrivati cijelo podrudje Hrvatske. Primjenili su strategiju
samostalnoglaska ahrvatsko rZiSte.
u Napomena: Sv e informacije o Billi su
www.bil a.hr/eurobl a-cro/7
www.bamax.hr
preuzel.esa sli iedeiih stranica: hgp:'/'/. ' i 'r ' 'rn'.billa.hrhttp'
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 8/10
BaumaxZagrebd.o.o
Prodajni entri
Shema1: Prodajnicentri laumaxau Hrvatskoj
Shema : Internacionalizacijaoslovanja aumax-a
BaumaxAuslri-ia
BaumaxHrvatska Barmax loveni jaaumax Vladarskaaumax Slovadka
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 9/10
BAUHAUS-Hrvatska (Niemaika)8
Osnovan e prije 40-tak godina sa sjedi5temu Njemadkoj. Plasmanalata i
gradevinskihmaterijala.Uvodi konceptproclajespomenutog sortimana rgovadke obe
potnut kao ugorine upnje na jeclnom mjestu. Internacionaliziraoe poslovanje razvio
prodajnumreZudiljem Europe.Na lrvatsko ri:iSte ustigli krajem2000.godine.Prakticirali
sustrategiju amostalnoglaska.
Shema : Bauhaus rvatska
Spomenut emo joS prirnjere dvaju trgovinskih podu:reia kal.:vasu Metro i
Mercator.Obasu prakticirala laznustrategiju amostalnoglaskana hrvatsl<or7iSte.Metro
gradiprodajne apacitete ijagravitacijska oi seZe ko polamilijurrapotencijalnih upaca.
Mercator e uz strategijusamostalncg laskaprakticiraostrategijuakvizicije li
stjecanja upovanjem ostojeiih rgovinskihpoduzeia li prodajnihobjekata.Primjer oga t:
kapacitet rodaje iparobnekuie nekada5negRazvitka" Metkoviirrr.
Istovrsnu trategijurZi5nog laska 'uprakticirali rgovcikakvi su t,idl. Spar.Kika i
Lesnina.
Bauhausruge emlje
BauhausHrvatska
F'oslovnice
Jankomir
8http://bauhaus.hr
8/8/2019 franšiza, akvizicija, JV,
http://slidepdf.com/reader/full/fransiza-akvizicija-jv 10/10
5.zAKLJui,q.x
Internacionalizacrjargovinskogposlovanjae suvremeni rrlnd koji sve viSe dobija
na intenzitetu. Internacionahzacijomposlovanja se stvaraju nove moguinosti za trLtinu
ekspanziju rgovinskih poduzedaposebno u okolnostima kada im do:micilnezemlje
postavljajubarijereu poslovnomnarastanjuckrupnjavanju li nalaz<: acinekako te procese
usporiti.
Svjedoci smo procesa internacionzfizaclledistributivne trgovine u Republici
Hrvatskojod 1990.godine.Najde5ieprakticirana trategijatrZi5noglaskana hrvatskorZi5te
od stranenozemnih rgovacae strategija amostalnoglaska.Rijed e o stra.legijioju prate
najveii tro$kovi ulaska u usporedbis ostalim spomenutimstrategijarna. li i potpunost
kontroleposlovanja.Ostalestrategijske pcije trZiSnog laskasu izluzetno ;labo li nikako
prakticirane.
6. LITERATURA:
1 A.Tordjman, European retailing; convergences,differences uttcl perspectives, u
kolektivnom radu: Grupa autora: InternationalRetailing-Trendsand Strategies.Pitman.
Publishing,ondon,1995.
Ek1nomsii eksikon. eksikografski avod MiroslavKrleZa" Masmedia, agreb.1995.
Grupaautora.nternationalRetailing,PitmanPublishing, ondon,1995.
N.Knego. Suvremenioblici ntaloprodajne ehnologije,Ekonomskamisao i praksa,
Dubrovnik, l I997
5. http://www.billa.hr
6. http //www.billa.hr/eurobilla-cro/
7 http://www.bamax.hr
8. http.//www.bauhaus.hr
2.aJ .
4 .