Fitnes, Kao Bitan Aspekt Savremenog Života i Njegova Uloga u Zaštiti Zdravlja

Fitnes, kao bitan aspekt savremenog života i njegova uloga u zaštiti zdravlja

SADRŽAJ

1. UVOD..........................................................................................................................................12. POJAM FITNESA.......................................................................................................................23. SAVREMENI TRENDOVI FITNESA.......................................................................................34. "U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH"...................................................................................45. FITNES I ZDRAVLJE................................................................................................................5

5.1. TJELESNI FITNES..............................................................................................................55.2. ZDRAVSTVENI FITNES....................................................................................................6

6. FITNES U SLUŽBI ZDRAVLJA...............................................................................................77. SOCIJALNA ULOGA FITNESA...............................................................................................88. PREDNOSTI VJEŽBANJA UZ LIČNOG TRENERA..............................................................910. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................1111. LITERATURA........................................................................................................................12


1. UVOD

Pojam fitnesa se, ustvari, odnosi na fizičko vježbanje, koje podiže i održava kako fizičko, tako i cjelokupno zdravlje. Savremeni način života i rada u urbanim sredinama, kao i uvođenje savremenih tehnologija u proizvodnji i pružanju usluga dovodi do sve manje fizičke aktivnosti ljudi. Ljudi su, odavno, uvidjeli blagotvorno dejstvo pokreta, tj. vježbanja na ljudski organizam i proučavajući efekte primjenjenih vježbi na pojedine organe i organske sisteme došli su do saznanja da se fizička vježba može preporučiti i primjeniti kao sredstvo, tj. prirodni lijek u cilju očuvanja, popravljanja i unapređenja zdravlja čovjeka.

Ovakav način života zna vrlo često da bude nemilosrdan tako da fitnes, kao najpristupačniji i najrasprostranjeniji oblik rekreacije, veoma djelotvorno djeluje na kompletan organizam, a veoma je važno istaći i njegovo antistresno dejstvo.

Pod fitnes programima podrazumijevaju se razni programi vježbanja, i to: Vježbanje na trenažerima i spravama , Razne vrste aerobnih treninga, Cardio trening, Strečing, Slim program ( programi redukcije tjelesne mase), Bodi bilding, Joga, Pilates, Korektivno i kompezatorno vježbanje, i Rehabilitaciono vježbanje.

1


2. POJAM FITNESA

Fitnes označava stanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja, dobre fizičke kondicije, nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne ishrane, kao i sposobnost za obavljanje bilo koje vrste profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez osjećaja preopterećenja. Visoki stepen zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini, kao i uspješnoj borbi protiv stresa.

Osoba, koja je “fit” ne mora nužno postizati vrhunske, takmičarske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stepen izdržljivosti, mišićne snage, fleksibilnosti, ravnoteže i koordinacije.1 Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od faktora, koji doprinose dobrom stanju organizma. Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja i planinarenja, te aktivnosti kao što su vožnja bicikla, veslanje, plivanje i sl., te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, steperi, trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening.

Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji se nalazi u mišićima i jetri. Najnovija istraživanja potvrđuju da je najučinkovitija oksidacija masti između 55 - 75% opterećenja (niži i umjereni intenzitet vježbanja). Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti" na potrošnju masti.

Da bi sačuvao zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja, ukoliko se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati, jer se nakon sat vremena vježbanja potrošnja masnoće povećava za beznačajnih 10%, dok opasnost od ozljeda drastično raste. Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja, te i dalje ima povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je moguće, bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15 minuta je više nego ništa.

Slika br. 1

1 www.fitness.com.hr

2

http://www.fitness.com.hr/


3. SAVREMENI TRENDOVI FITNESA

Istorija savremenog fitnes pokreta počinje šezdesetih godina XX veka, tačnije od afirmisanja programa aerobika, čiji je tvorac dr Kenet Kuper. Program je pravljen za potrebe kondicioniranja vazduhoplovnih snaga vojske SAD-a, a i bazira se na aktivnostima cikličnog tipa, kao što je:

Hodanje, Trčanje, Plivanje, Vožnja biciklom. 2

Slika br. 2

Na toj osnovi je nastao pokret džogiranja (lagano trčanje) koji je kasnije zahvatio čitav svijet. Krajem sedamdesetih godina, Džejn Fonda sa ekipom eksperata je promovisao svoj način vježbanja uz muziku i uglavnom rad u grupi. Na tom principu se zasnivaju i savremeni razvojni trendovi fitnesa, s tim što se sve više ide ka individualizaciji programa, tj. da iako se radi u grupi u kojoj su ljudi različitih funkcionalnih sposobnosti, teži se da obim i intezitet budu prilagođeni pojedincu. U tu svrhu konstruišu se razna pomagala, trenažeri, sprave za vježbanje, aparati za mjerenje pulsa i pritiska, koji se mogu nositi sa sobom prilikom angažovanja u samom programu.

Urbana sredina ne obezbjeđuje čovjeku puno prostora za bavljenje sobom. Procentualno je vrlo malo zelenih površina (parkova, šuma), koje se mogu koristiti za rekreativno vježbanje.

Najprihvatljiviji oblik rada, u takvim uslovima, predstavlja vježbanje u sportskim i fitnes centrima pod nadzorom stručnih kadrova. Samostalnim vježbanjem, bez prethodne konsultacije sa stručnim licima, pojedinac može izazavati niz problema, možda i više nego što može pomoći samom sebi. Takođe i vježbanje u teretanama bez nadzora stručnih lica, predstavlja jedan dio problema.

Sve to ukazuje na potrebu daljeg usavršavanja i afirmisanja fitnesa, ali i na korišćenje savremenih tehničkih dostignuća iz ove oblasti (pedometri, aparati za mjerenje pulsa i pritiska, trenažeri sa savremenom elektronskom opremom, udobnija sportska oprema itd.), da bi što bolje i tačnije mogli izaći pojedincu u susret i pomoći mu da izabere aktivnost, kojom bi se bavio i izbjegao loše posljedice po svoje zdravlje.

4. "U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH"

2 www.teretana-fitnes.com

3

http://www.teretana-fitnes.com/


Misao “u zdravom tijelu – zdrav duh” je, zapravo, misao koja treba da je vodilja i svjetlo u mraku današnjeg vremena, gdje čovjek sve više okreće leđa sam sebi i prirodi, koja mu je dala sve ono što je postigao i sada joj vraća na jedan svirep način, uništavajući postepeno i degradirajući ono što je u njoj najvrjednije – sebe samog.

Možda bi se zato ova misao i mogla preinačiti "u zdravom duhu – zdravo tijelo", jer od stava i načina razmišljanja čovjeka današnjeg vremena i čovjek budućnosti može sebe spasiti ambisa, kome se opasno približio zahvaljući samom sebi.

Sav napredak tehnike i kompjuterizacija, usavršavanje svih vrsta prevoznih sredstava, udobnost i komfor u domaćinstvu koji nam pružaju savremeni aparati, ne ostavljaju jedan veliki prostor čovjeku da se posveti sebi, svom duhovnom i tjelesnom usavršavanju. To u stvari predstavlja mač sa dvije oštrice i stavlja u prvi plan ljenjost čovjeka da se malo pozabavi sobom i svoj život učini zdravijim i boljim. Umjesto toga dolazi do pojave da sve više ljudi oboljeva od "stvari" koje predstavljaju produkt savremenog načina života.

Stres je svakodnevna pojava, a urbana sredina koja za sobom povlači sve veću prenatrpanost stanovništvom, doprinosi tome. Čak je i dio populacije, koji čini seosko stanovništvo, podlegao industrijalizaciji. Razne poljoprivredne mašine sada obavljaju posao mnogo brže i efikasnije, za koji je ranije ljudima trebalo više dana aktivnog rada i kretanja. Danas oni sjede i upravljaju mašinama koje rade umjesto njih.

Hrana, koja je sve bogatija ugljenim hidratima i nekretanje, dovode do još jedne bolesti savremenog društva, povećane gojaznosti, koja sve više uzima maha. Potreba za samoodržanjem i samopotvrđivanjem je sve više izražena. Da bi postigao ono što želi, bilo na poslovnom ili privatnom planu, čovjek treba da bude zdrav. Da bi to postigao u uslovima savremenog načina života, mora se baviti sobom mnogo više nego što je to činio ranije i stvarati uslove za zdraviji način življenja. Mora obnavljati utrošenu snagu i energiju, fizički i psihički se osvježavati, razonoditi i odmarati kroz kretanje, jednom rječju mora se baviti REKREACIJOM.

Slika br. 33

5. FITNES I ZDRAVLJE

3 www.wikipedia.org.sr

4

http://www.wikipedia.org.sr/


Fitnes je, u našem jeziku postao sinonim za vježbanje na spravama u teretanama. U stvari, fitnes je puno više od toga, ili, bolje rečeno, fitnes je pojam za sve što nas čini ˝fit˝. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije, nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne ishrane. Razlikujemo sljedeće vrste fitnesa:

Tjelesni fitnes, i Zdravstveni fitnes.

Slika br. 4

5.1. TJELESNI FITNES

Tjelesni fitnes, odnosno Physical fitness Wilnor, prema ACSM 1998, koja fitnes definiše kao sposobnost izvođenja umjerenog do intenzivnog stepena tjelesne aktivnosti, bez osjećaja umora, kao i održavanje te sposobnosti tokom cijelog života. Osjećati se zdravo, zadovoljno i sposobno za obavljanje svakodnevnih zadataka, zapravo, i jeste cilj svakog pojedinca. 4

Dobar tjelesni fitnes omogućava efikasno funkcionisanje tijela pri obavljanju bilo koga tjelesnog rada na poslu ili u slobodno vrijeme. Tjelesni fitnes može biti:

Opšti (podrazumijeva optimalno stanje zdravlja i dobre tjelesne kondicije), i Specifični (definiše tjelesne sposobnosti, specifične za postizanje tačno određenih

ciljeva u sportu ili svakodnevnom životu).

Slika br. 5

5.2. ZDRAVSTVENI FITNES

Kao osnovne komponente zdravstvenog fitnesa, javljaju se sljedeće:

4 www.rehabilitacija.rs

5

http://www.rehabilitacija.rs/


o Morfološka, o Mišićna, o Motorička, o Srčano-disajna i o Metabolička komponenta.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) definiše zdravlje kao tjelesno, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti. Iz ove definicije vidljivo je da optimalan stepen zdravlja znatno doprinosi kvalitetu života u cjelini. Zdravstvena vrijednost tjelesne i zdravstvene kulture se ogleda u mogućem i potrebnom uticaju tjelesnog vježbanja, ne samo na očuvanje i na unapređenje zdravlja čovjeka, nego i na skladan razvoj svih njegovih antropoloških karakteristika.

Naime, savremeno shvatanje zdravlja odbacilo je konzervativnu definiciju zdravstvenog statusa, koji se procjenjivao samo na temelju patoloških odstupanja strukture ili funkcije pojedinih organskih sastava, pa je zdravlje definisano kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsutnost bolesti i iznemoglosti. Prema tome, sve su dimenzije antropološkog statusa, u širem smislu, dimenzije zdravstvenog statusa.

Izvještaj Instituta za istraživanje aerobike potvrdio je činjenicu da osobe, koje se češće bave fitnesom duže žive.

Slika br. 6

6. FITNES U SLUŽBI ZDRAVLJA

6


Tjelesna aktivnost se definiše kao svako pokretanje skeletne muskulature, koja rezultira povećanjem potrošnje energije, te obuhvata:

Redovne, povremene i sezonske sportsko - rekreacijske aktivnosti, Sve oblike kretanja u svrhu transporta (hodanje, vožnja bicikla), Redovne i povremene dnevne aktivnosti, i Tjelesnu angažovanost na poslu.5

Brojna prirodna istraživanja ukazuju da primjerena, redovna i kontinuirana tjelesna aktivnost pomaže u:

Prevenciji i rehabilitaciji srčano-žilnih bolesti (koronarne bolesti srca), blago povišeni krvni pritisak, arteroskleroza,

Prevenciji i rehabilitaciji osteoporoze, Prevenicji kod nastanka nekih oblika zloćudnih bolesti, posebno raka dojke i debelog

crijeva, Prevenciji dijabetesa tipa II, Prevenciji kod nastanka oboljenja sastava za kretanje i mišićno-koštanih

profesionalnih oboljenja, Pozitivno djeluje na sve organske sastave, a posebno na srčano-žilni i disajni sastav, Održanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela

(smanjuje potkožno masno tkivo, učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju),

Boljem izlučivanju toksina iz organizma, što pomaže u smanjenju celulita i održanju dobre probave,

Pozitivno djeluje na suzbijanje depresije, Smanjuje negativne učinke stresa, Poboljšava kvalitet spavanja, Povećava ukupnu energiju i smanjuje ili odgađa pojavu umora.

Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine, aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti, koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa najmanje 20 minita u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta određenog za svakog pojedinca. Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčano-žilnog i disajnog sastava. Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci više krvi, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kiseonik se bolje i učinkovitije doprema do svih tjelesnih stanica, a eliminacija ugljen - dioksida i otpadnih supstanci iz organizma je bolja.

Preporuka za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene organizacije jeste redovna, svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti zavisi od sklonosti, sposobnosti, znanja, želja i mogućnosti svakog pojedinca. S obzirom na klimatske uslove, godišnje doba i ponude mjesta u kome se živi, dobro je kombininovati više oblika tjelesne aktivnosti.

Slika br. 77. SOCIJALNA ULOGA FITNESA

5 www.b92.net

7

http://www.b92.net/


Pored pomenutih karakteristika, koje favorizuju fitnes kao potrebu zaposlenog urbanog čovjeka, neophodno je istaći još jednu značajnu socijalnu ulogu. Ona se odnosi na mlade generacije, posebno kada je riječ o negativnim socijalnim trendovima, kao što su:

Duvan, Alkohol, Droga, i Prekomjerno „druženje“ sa računarom.6

Vježbanje i svakodnevno bavljenje fizičkom aktivnošću treba prihvatiti kao svojevrsnu filozofiju življenja. U skladu sa tim, potrebno je i „psihološki“ se postaviti prema vježbanju, kao načinu na koji je moguće postići sljedeće ciljeve:

Gubitak tjelesne težine, Oblikovanje tijela, Poboljšanje opšteg stanja organizma, i Poboljšanje kondicije spremnosti.

Slika br. 8

8. PREDNOSTI VJEŽBANJA UZ LIČNOG TRENERA

6 www.planeta.org

8

http://www.planeta.org/


Danas kod većine sportista rekreativaca preovladava mišljenje da je angažovanje ličnog trenera nepotreban luksuz i da je sasvim isto ako trening provodite sami. Većini ljudi nedostaje motivacije za trening, što je i razumljivo s obzirom na današnji ritam života i puno je lakše otići na trening u saznanju da tamo postoji osoba, koja će isplanirati i programirati trening.

Naime, trener puno puta može procijeniti limit osobe koja vježba bolje od nje same, te je motivisati da napravi koje ponavljanje ili seriju više nego što je ta osoba mislila da može.7

Lični trener će određenu osobu naučiti kako da vježbu izvede tehnički ispravno i time smanjiti mogućnost ozljeda na minimum, te da brže postigne željene rezultate. Mnogi vježbači u fitnes centrima od samog početka su usvojili lošu tehniku izvođenja vježbi i bez obzira na naporan rad i uložen trud ne uspijevaju ostvariti željene rezultate.

Lični trener će trening prilagoditi individualnim potrebama i ciljevima vježbača. Tijelo se brzo navikava na određeni tip vježbi i trener će periodički mijenjati plan treninga, kako bi napredak bio konstantan. Većina ljudi ima specifične potrebe na koje najbolje može ukazati lični trener.

Slika br. 9

Danas i većina ljekara savjetuje svojim pacijentima bavljenje sportskim aktivnostima, jer su one najbolja prevencija za mnoga oboljenja. Poznato je kako aerobni sastav treninga pozitivno utiče na kardiovaskularni i respiratorni sastav, kako utiče na sastav krvi i ostale procese u tijelu. Takođe, poznato je kako određenim vježbama možemo uticati na zglobno - koštani sastav.

I na kraju poznato je da uz kvalitetan trening za postizanje rezultata treba imati uravnoteženu ishranu. Lični trener će, uz plan treninga, napraviti i plan ishrane. Bilo da neko želi povećati aktivnu mišićnu masu ili redukovati potkožno masno tkivo, pravilna ishrana je od presudne važnosti za uspjeh.8

Slika br. 10

Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih zadataka, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom uticaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni naučni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnesa (health-related fitness),

7 www.dami.ba 8 www.ddi.hr

9

http://www.ddi.hr/

http://www.dami.ba/


kojim su označene one komponente fitnesa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno uticati, pa se time i odraziti na zdravstveni status.

Visoki stepen zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini, kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovne i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnesa. Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, takmičarske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stepen izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija.

Slika br. 11

9. ZAKLJUČAK

10


Modernim načinom života savremeni čovjek provede i 80 % dnevnog vremena sjedeći i ne krećući se. Upravo takav način života (propraćen i neadekvatnom ishranom) doveo je do razvitka mnogih bolesti novog doba kao što su visok krvni pritisak, dijabetes, srčana bolest, povišena masnoće u krvi, i sl. Sve te bolesti mogu se prevenirati i uspješno otkloniti (naravno ako nije u pitanju genetski faktor ili neka teška hronična oboljenja) tjelesnim vježbanjem, odnosno adekvatnom tjelesnom aktivnošću.

Prije otkrivanja sintetskog insulina, jedina terapija u liječenju dijabetesa, koju su ljekari propisivali, bila je upravo tjelesno vježbanje. Prije otprilike 100 godina, ljudi gotovo da nisu oboljevali od srčanih bolesti. Istina, nisu se tada baš bavili ni sportom, ali su zato bili fizički puno aktivniji, teško su radili i puno se kretali.

Čvrsti naučni dokazi pokazuju da su mnoge bolesti češće kod osoba koje se rijetko ili uopšte ne bave tjelesnom aktivnošću, nego kod redovno fizički aktivnih osoba. Broj bolesti ili stanja koje podstiče tjelesna neaktivnost posljednjih deset godina je kontinuirano rastao. Tjelesna aktivnost je neophodna za održavanje strukture i funkcije organa i organskih sastava.

Većina, ako ne i sve, adaptacijske promjene, uzrokovane umjerenom učestalošću i intenzitetom tjelesne aktivnosti, djeluju tako da poboljšavaju zdravlje, unapređujući strukturu i funkcionalnu sposobnost odgovarajućeg organa. Mnoge adaptacijske promjene, takođe, smanjuju rizik od određenih bolesti, npr. prekomjerne tjelesne mase. Tjelesna neaktivnost, pak, ima sasvim suprotne učinke i povećava rizik od čitavog niza bolesti.

Trenutna naučna saznanja uvjerljivo pokazuju da tjelesna neaktivnost, koja je prisutna u najvećem dijelu populacije većine svjetskih zemalja, predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje, funkcionalnu sposobnost i kvalitet života.

Taj negativan uticaj se pojačava neodgovarajućom ishranom i drugim faktorima povezanima s preovladavajućim načinom života u industrijalizovanim zemljama, a sve više i u zemljama u tranziciji, ali i u zemljama u razvoju.

Tjelesna aktivnost još uvijek, nažalost, uveliko pripada privatnoj, individualnoj sferi. Ipak, na društvu i državi je odgovornost da pruži prave informacije o važnosti redovnog vježbanja, te da osigura uslove i proširi mogućnosti za sigurno bavljenje raznim tjelesnim aktivnostima.

10. LITERATURA

1. Findak V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zbornik radova, Zagreb, 1999.

11


2. Heimer S., Mišigoj-Duraković M..: Fitnes i zdravlje, Zbornik radova, Zagreb, 1996.3. Macura M.: Osnovi rekreacijske medicine, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja,

Beograd, 2008.4. Rodić N.: Metodika sportskih aktivnosti, Učiteljski fakultet, Sombor, 1999.5. Rodić N.: Teorija i metodika fizičkog vaspitanja, Učiteljski fakultet, Sombor, 2000.6. www.b92.net 7. www.dami.ba 8. www.ddi.hr 9. www.fitness.com.hr 10. www.mozzartsport.com 11. www.planeta.org 12. www.rehabilitacija.rs 13. www.savremenisport.com 14. www.teretana-fitnes.com 15. www.wikipedia.org.sr

12

http://www.wikipedia.org.sr/

http://www.teretana-fitnes.com/

http://www.savremenisport.com/

http://www.rehabilitacija.rs/

http://www.planeta.org/

http://www.mozzartsport.com/

http://www.fitness.com.hr/

http://www.ddi.hr/

http://www.dami.ba/

http://www.b92.net/

Fitnes, Kao Bitan Aspekt Savremenog Života i Njegova Uloga u Zaštiti Zdravlja

Documents

Transcript of Fitnes, Kao Bitan Aspekt Savremenog Života i Njegova Uloga u Zaštiti Zdravlja