DFOPWPTUJ TS ŠTO RADIMO DANAS I PLANIRAMO ZA …Sta-ri-mladi, cure-dečki bitno je imati dobar...

- 7� -

Mrežari, sistemci, aplikativci, kako god ih zvali naj-veća su vrijednost Srca. U Srcu sam se zaposlio 1990. kao netom diplomirani inženjer elektrotehni-ke na ETF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od prvih dana sam upao u tim ljudi s kojima je bio gušt raditi. Sta-ri-mladi, cure-dečki bitno je imati dobar osjećaj pri-padnosti ekipi kad ujutro piješ kavu ili kad s eki-pom raspravljaš o najnovijoj verziji nekog protoko-la ili servisa. Timovi su sastavni i vezivni dio Srca.

Srce – mjesto ekspertnih znanja i iskustava

ICT područje kojim se Srce bavi praćeno je s izu-zetno velikim brojem stručnih, tehnoloških, izazo-va. Ekspertna znanja Srca koja leže u djelatnicima kao i iskustvo u planiranju, vođenju i implementa-ciji novih tehnologija velika su vrijednost Srca.

Srce - pouzdani partner

Samo obilježavanje 35 godina postojanja jedne in-frastrukturne ustanove znači da je ta ustanova pri-znata od članova akademske zajednice i državnih institucija. Velika vrijednost i prednost Srca je sva-kako spoznaja da zajednica u nama vidi snažnog i pouzdanog partnera.

Uspješno djelovanje Srca u budućnosti leži u nje-govom pozicioniranju nositelja (ili dijela nositelja) e-Infrastrukture akademske zajednice. U tom po-gledu najveći izazov vidim u operativnim akcija-ma koje Uprava Srca u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa mora poduzeti ka postizanju tog cilja.

Suradnja

Srce je ustanova koja nužno treba i mora sura-đivati prvenstveno sa svim članicama akademske zajednice – fakultetima i znanstvenim institutima. Tu suradnju ocjenjujem vrlo dobrom ali ne i jasno definiranom.

Logična je suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu, kao osnivačem Srca, no ona je na jako niskoj ra-zini – ili bolje rečeno uopće nije definirana. Nužan korak u skoroj budućnosti s izborom novog Rekto-ra jeste jasna definicija tih odnosa.

Kako je početkom devedesetih Srce bila institucija koja je najviše doprinijela uspostavi i razvoju naci-onalne akademske mreže to je suradnja sa CAR-Net-om zadnjih 10 godina od velike važnosti kako za te dvije ustanove tako i za cjelokupnu akadem-sku zajednicu. Partnerski odnos razvijen u zadnjih 10 godina i njegov nastavak nužan je za stabilnu e-Infrastrukturu na nacionalnoj razini.

Suradnja s tijelima javne vlasti, izuzev MZOŠ-a, je nedovoljno konkretizirana i na njoj bi u budućnosti trebalo poraditi, posebno što akumulirana znanja i iskustva u Srcu trebaju biti korištena u određenoj mjeri i izvan akademske zajednice.

Općenito smatram da u narednom periodu surad-nja između MZOŠ-a, SDUeH, CARNeta i Srca tre-ba biti podignuta na razinu koja će osigurati ope-rativnu uspostavu jedinstvene nacionalne računal-no-komunikacijske infrastrukture (e-Infratsrukture) sustava znanosti obrazovanja.

Najvažniji poslovi danas i u budućnosti

Izdvojio bih među mnoštvom jednakovrijednih po-slova ipak osnovne poslove na izgradnji i održa-vanju e-Infrastrukture (informacijske infrastruktu-re) akademske zajednice u RH a to su: poslovi mrežnog operativnog centra nacionalne akadem-ske mreže te izgradnja i održavanje nacionalne grid infrastrukture. Uspješna izgradnja i održava-nje nacionalne e-Infrastrukture kao sastavnog di-jela ERA (European Research Area) predstavlja temelj uspješne integracije hrvatske znanosti u europske i svjetske trendove. Najvažniji korak koji nam predstoji je održati tu infrastrukturu stabilnom i pouzdanom. Da bismo to postigli Vlada treba omogućiti kreiranje organizacijskog modela kako bi dobrim planiranjem i financiranjem kreirala pre-duvjete za stabilnu e-Infrastrukturu, sastavljenu od nacionalne akademske mrežne infrastrukture i grid infrastrukturu u RH. Srce kao ustanova koja ima iskustva u izgradnji internetske infrastrukture u RH, koja je početkom devedesetih godina uspo-stavljena upravo u Srcu, treba biti i u budućnosti bitan nositelj te infrastrukture. Samo od države pri-znata i podržana jedinstvena e-Infrastruktura ga-rantira put ka ‘društvu znanja’.

Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca

Srce – dobra ekipa

ŠTO RADIMO DANAS I PLANIRAMO ZA SUTRA

- 77 -

REKLI SU O SRCU

- 78 -


Što smatrate najvećim vrijednostima i prednostima Srca?

Iskustvo iz više desetaka godina rada s mnoštvom informacijskih tehnologija osjeća se i prožima na neobjašnjiv način (izvire iz zi-dova) i današnje projekte. Konkretni ciljevi i zadaci ispunjavaju se otvorenim duhom, ne plašimo se novih tehnologija, nalazimo izazo-ve u inovacijama. Nema poticajnijeg od zdra-ve kompeticije unutar firme, pojedinačne i po-sebno među grupama stručnjaka, koja rezul-tira produkcijskom sinergijom. Ništa nam nije nemoguće, jer smo svjesni svojih mogućno-sti, i rabimo ih s radošću. Zvuči kao pjesma? Kad u trenucima stvaranja jest ... Lakoća po-stojanja.

Koji su danas najveći izazovi za uspješno djelovanje Srca?

Pronalaženje balansa između obavljanja standardnih poslova, što je nužno za (tržiš-ni) opstanak, i razvoja, istraživanja, inovacija, bez kojih bismo postali samo jedan od mno-gih. Odgovornost za dobar omjer leži kako na financijerima, tako i na našim sposobnostima da dokažemo da nema ne samo napretka, nego i održanja bez novina.

Kako ocjenjujete suradnju Srca s tijelima javne vlasti, sa Sveučilištem, s partnerima?

Većina ih ne zna formulirati ni potrebe ni že-ljeni način rješavanja, pa se Srce mora u tom smislu nametati, što je relativno nezahvalan položaj, posebno pri evaluaciji ostvarenog. Nažalost, deklarirano partnerstvo je više ne-shvaćanje i borba.

Koji su po vama najvažniji poslovi koje

Srce danas radi a koji trebaju biti u buduć-

nosti

Predvodničke uloge u nacionalnim projektima

i infrastrukturama poput izgradnje akadem-

ske računalno-komunikacijske mreže, dijelje-

nih računalnih resursa, autentikacijskog i au-

torizacijskog sustava, edukacije i znanstveni-

ka i studenata. Srce treba davati ono što nitko

drugi ne može.

Smatrate li da ima dovoljno mladih struč-

njaka koji žele raditi u Srcu? Što su pred-

nosti, a što nedostaci rada u Srcu?

Mladi stručnjak u Srcu gotovo redovito brzo

napreduje znanjem i vještinama, kako zahva-

ljujući iskustvu starijih kolega, tako i formal-

nim obrazovanjem koje mu omogućavamo. Za

preuzimanje zahtjevnijih produkcijskih zadata-

ka potrebne su ipak dvije do tri godine učenja,

i tu je prijelomni trenutak jer mladi stručnjak na-

pumpan izvrsnim recentnim i traženim znanjem

često odlazi za bolje plaćenim poslom, unatoč

jasnom shvaćanju i priznavanju mogućnosti

i daljnjeg stručnog napredovanja, doticaju s

najnovijim tehnologijama, radnim uvjetima. A

onda opet dolaze novi, koje obrazujemo, krat-

ko vraćaju uloženo, pa ispočetka.... Čini se če-

sto beznadno, ali naša tradicija i iskustvo to

uvijek nekako prevladaju, i novi mladi stručnja-

ci na koje smo ponosni su opet tu.

Dobriša Dobrenić, predstojnik Sektora za računalne sustave

Svjesni svojih mogućnosti, rabimo ih s radošću

- 79 -


- 80 -


Što smatrate najvećim vrijednostima i predno-stima Srca?

Kratko rečeno, kontinuiranu prisutnost i rezultate u području primjene novih informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija od osnutka do danas. Svaki je kvalitetni pomak u primjeni ICT u hrvatskoj aka-demskoj i istraživačkoj zajednici posebice na Za-grebačkom sveučilištu vezan uz Srce kao suradnu ili vodeću ustanovu.

Srce odlikuje kontinuirano praćenje razvoja i ispiti-vanje mogućih primjena novih tehnologija s jedne strane, a s druge pak briga oko uspostave i održa-vanja odnosno koordinacije informacijskih, raču-nalnih i komunikacijskih usluga za potrebe znano-sti i visokog školstva.

Ilustrirao bih ovo s nekoliko činjenica iz novije po-vijesti Srca: Srce je prepoznato kao ustanova koja je najviše doprinijela uspostavi mreže CARNet, a time i popularizaciji Interneta u hrvatskoj aka-demskoj i istraživačkoj zajednici. Osim toga Srce je danas značajan partner i koordinator važnih in-frastrukturnih projekata poput CRO-GRIDA ili pro-jekata AAI@EduHr i StuDOM. Srce održava bit-ne središnje informacije servise kao sto su ISSP i ISVU, nudi širok spektar obrazovnih programa svojim korisnicima ... I uz sve to promišlja nove tehnologije i razvojne procese, sudjeluje u među-narodnim projektima.

Uvjeren sam da je sve te rezultate Srce ostvari-lo i danas ostvaruje prije svega zahvaljujući ljud-skim resursima kojima je raspolagalo i raspolaže. Nadam se da će ta, po meni temeljena vrijednost Srca, biti ne samo očuvana nego i unapređivana.

Koji su danas najveći izazovi za uspješno dje-lovanje Srca?

Vidim jedan posebno značajan: profiliranje okoli-ne. Srce ima jasan cilj i područje djelovanja, no kao da okolina, od korisnika, preko suradnih usta-nova i partnera pa do osnivača i financijera nije uvijek na čisto s time “što od Srca želi i treba”. Za-

sigurno i Srce treba poraditi na jasnijoj komunika-ciji s tom okolinom.

Kako ocjenjujete suradnju Srca s tijelima javne vlasti, sa Sveučilištem, s partnerima?

Dobrom i jedini nedostatak, zapravo područje u kojem posebno vidim mogućnost unapređenja, jest nedovoljno usklađivanje razvojnih, posebno dugoročnih, planova i uzajamnih očekivanja.

Koji su po vama najvažniji poslovi koje Srce danas radi a koji trebaju biti u budućnosti

To su svakako poslovi vezani uz održavanje i ra-zvoj “akademskog Interneta u Hrvatskoj” dakle mreže CARNet, zatim izgradnje i održavanja Cro-grid infrastrukture, AAI@EduHr autentikacijske i autorizacijske infrastrukture znanosti i visokog obrazovanja, razvoj i održavanje (mrežnih) aplika-cija te pružanje kvalitetnih obrazovnih programa za potrebe akademske zajednice s posebnim na-glaskom na e-learning te podršku tehnologijama i servisima koje Srce gradi i održava.

Smatrate li da ima dovoljno mladih stručnjaka koji žele raditi u Srcu? Što su prednosti, a što nedostaci rada u Srcu?

Mislim da trenutno ima dovoljno stručnjaka koji žele raditi u Srcu, ali ipak bih volio da ih je više. Srce oduvijek ima velik broj vanjskih suradnika, posebno iz redova studenata. Volio bih da poraste broj upravo tih mladih ljudi koji uz studij žele nešto konkretno raditi, probati...

Prednosti rada u Srcu: poticajna radna okolina, koja stalno nudi stručne izazove, mogućnost ško-lovanja u zemlji i inozemstvu, kontakt s najmo-dernijim tehnologijama i opremom, priliku da se u radu kontaktiraju vrhunski domaći i strani eksperti. Mislim da je Srce savršeno mjesto za permanen-tno učenje. Jedini je nedostatak činjenica da Srce plaćama ne može dostići privatni sektor, posebno bogate multinacionalne kompanije u području te-lekomunikacija i razvoja programske podrške.

Mr.sc. Miroslav Milinović, predstojnik Sektora za informacijske sustave i aplikacije

Kontinuirano praćenje razvojaPredstojnik Sektora za informacijske sustave i aplikacije, moglo bi se reći predstojnik sektora koji je gotovo izravni nasljednik Sektora aplikacija, dio or-ganizacijske strukture Srca od osnivanja, mr.sc. Miroslav Milinović odgovorio

nam je na pitanja vezana uz današnji rad Srca

- 81 -


- 8� -


Najvećom vrijednosti, a ujedno i prednosti Srca smatram vezu sa Sveučilištem u Zagrebu i aka-demskom zajednicom u cjelini. Mislim da poten-cijal koji donosi ta veza nije dovoljno iskorišten i mislim da je to ujedno i jedan od velikih izazova za Srce. Stalni izazov za Srce je svakako i pra-vovremeno uočavanje i primjena upravo onih novih tehnologija koje imaju budućnost.

Mislim da su najvrednije što Srce može pru-žiti svojim korisnicima stručna podrška, izra-

da i vođenje projekata, te konzultacije i obra-zovanje u području primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Sama računalna infrastruktura je danas lako dobavljiva na ra-zličitim mjestima i po sve nižim cijenama. Ono čega još uvijek nema dovoljno su iskustvo i znanje kako tu infrastrukturu povezati u učin-kovitu cjelinu i dobro iskoristiti. A to je upravo ono što Srce zna i može.

Vladimir Braus, predstojnik Sektora za obrazovanje i podršku korisnicima

Iskustvo i znanje – glavni aduti Srca

Najveća vrijednost Srca su zaposlenici i stu-denti - suradnici Srca koji svojom stručnošću i entuzijazmom predano rade na poslovima iz djelatnosti Srca, a željom za znanjima proši-ruju vidike i uvode Srce u nova područja infor-macijskih i komunikacijskih tehnologija.

Zbog područja rada Srca i poslova koje Srce obavlja, mogućnosti sudjelovanja na stručnim treninzima, seminarima i ICT konferencijama, a isto tako zbog ugodne radne atmosfere, u Srcu se vrlo rado zapošljavaju mladi stručnja-ci. Edukacija iz područja informacijskih i ko-munikacijskih tehnologija koja je dostupna zaposlenicima Srca kao i znanje koje mogu

dobiti od starijih kolega, faktor je koji djelu-je izuzetno motivirajuće na mlade stručnjake kada odluče prihvatiti ponudu za rad u Srcu.

Jedini nedostatak rada u Srcu za mlade struč-njake, koji nažalost nije zanemariv, su niska primanja u odnosu na primanja koja se nude u ostalom dijelu IT zajednice. S obzirom da su zaposlenici Srca javni službenici, njihova primanja su znatno manja od primanja mla-dih stručnjaka koji rade u poduzećima koja se bave IT tehnologijom što nije zanemariv poda-tak kada se mladi čovjek odlučuje na rješava-nje važnih životnih pitanja kao što su osnivanje obitelji, rješavanje stambenog pitanja i sl...

Milena Mrkonjić, predstojnica Sektora za opće poslove

Zaposlenici i studenti najveća vrijednost

- 8� -


- 8� -


Mreže: međunarodne... WAN/MAN/LAN... optičke... brze i širokopojasne...

Network Operations Center (NOC) - centar upravljanja mrežom

• brine o radu akademske i istraživačke mre-že u Hrvatskoj od njezinog nastanka 1991. godine, o međunarodnim vezama, izgradnji i pouzdanom radu jezgre CARNetove mre-že i veza prema ustanovama spojenim na CARNet

• brine o mreži koja povezuje 346 lokacija u 36 gradova diljem Hrvatske

• nadzire i održava 55 čvorišta, više od 500 aktivnih mrežnih uređaja i više od 260 tele-komunikacijskih vodova

• održava međunarodni čvor GÉANT mreže u Srcu

• imao je ključnu ulogu u projektu GigaCAR-Net kojim je ostvaren tehnološki iskorak CARNet mreže na gigabitne tehnologije

• osigurava temeljne uvjete za eksperimen-talne primjene novih tehnologija u akadem-skoj i istraživačkoj zajednici.

http://www.srce.hr/pristupinternetu/mreza.html

Croatian Internet eXchange (CIX) - nacionalno središte za razmjenu Internet prometa

• neprofitna usluga Srca, kojom se omoguća-va da davatelji usluga pristupa Internetu u Hrvatskoj i privatne mreže velikih sustava ostvaruju direktnu razmjenu prometa bez opterećivanja skupih međunarodnih veza

• danas usluge CIX-a koristi većina davatelja usluga pristupa Internetu u Hrvatskoj

• Prva sjednica Vijeća CIX-a održana je u travnju 2006. godine. CIX danas ima 12 članica - hrvatskih davatelja usluga. Sjedni-ci su prisustvovali predstavnici šest članica CIX-a, predstavnik Srca, te voditeljica CIX-a, Aida Salihović iz Srca. Na prvoj sjednici za predsjedavajućeg Vijeća CIX-a s jedno-godišnjim mandatom izabran je mr.sc. Vla-do Pribolšan, predstavnik CARNeta u Vije-ću CIX-a.

http://www.srce.hr/pristupinternetu/cix.html

HR-DNS služba - briga za hrvatski domenski prostor

• HR DNS služba tehnički i administrativno brine za funkcioniranje hrvatske vršne inter-netske domene “.hr” od dana kada je regi-strirana i od kada je otvorena prva hrvatska domena: srce.hr

• HR DNS služba godišnje registrira više od 7000 novih domena

http://www.srce.hr/domene/

- 8� -


Računala: osobna i poslužiteljska... superračunala... računalni grozdovi... računalni grid

Računalni klaster Isabella

• računalni klaster u Srcu - zajednički resurs svih znanstvenika i članova akademske za-jednice u Hrvatskoj koji imaju potrebu za zahtjevnim računanjem, paralelnim pro-cesiranjem ili studiraju, odnosno obavljaju istraživanja u tom području

• Isabellu trenutno čini 88 računala, 244 pro-cesora, 288 GB radne memorije, 8 TB ras-položivog diskovnog prostora, Infiniband mrežna infrastruktura među računalnim čvorovima, koja omogućava prijenos poda-taka brzinom od 10 Gbit/s, uz vrijeme prije-nosa paketa kraće od 7μs

http://www.srce.hr/isabella/

Centar za klasterske i grid tehnologije

• Srce i Centar za klasterske i grid tehnologi-je u Srcu su uvršteni u program IBM Equi-nox, u kojem sudjeluje 21 ustanova s razli-čitih sveučilišta u svijetu

• Poslužitelji su namijenjeni projektima koji-ma Srce nastoji doprinijeti razvoju postoje-ćih i novih klasterskih i grid tehnologija. Ko-risnici donacije su Centar za klasterske teh-nologije i grid te projekti Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i športa koji su i do sada koristili produkcijski računalni klaster Isabe-lla i pri tome razvijaju vlastite aplikacije u klasterskom okružju.

CRO-GRID Infrastruktura

• projekt CRO-GRID Infrastruktura sastavni je dio nacionalnog poliprojekta CRO-GRID, a osnovna svrha projekta je izgradnja raču-

nalne infrastrukture utemeljene na grid teh-nologiji, čime se stvaraju neophodni temelji za ostale projekte CRO-GRID-a

• prvi hrvatski grid, kao rezultat rada stručnja-ka Srca na projektu CRO-GRID, praktično je zaživio i na raspolaganju je korisnicima od 1. srpnja 2005. godine. Spojeno je pet klastera postavljenih u Zagrebu (2), Osije-ku, Rijeci i Splitu

• Početkom travnja 2006. službeno je zapo-čeo EGEE-II, drugi dio velikog europskog projekta pod nazivom Enabling Grids for E-sciencE

• Srce se u EGEE-II uključuje kao predstav-nik CRO-GRID JRU (CRO-GRID Joint Re-search Unit) s glavnim ciljem da se sudionici hrvatskog projekta CRO-GRID i infrastruk-ture, koja nastaje u sklopu CRO-GRID-a povežu s ovom najznačajnijom europskom računalnom infrastrukturom

• Samo sedam dana nakon službenog početka projekta u Srcu je završena instalacija prvog EGEE-II sjedišta pod nazivom egee.srce.hr. Nakon uspješno provedene certifikacije, od 10. travnja 2006. sjedište je u punoj produk-ciji. Sjedište se sastoji od šest Sun poslu-žitelja sa četiri procesorske jezgre, što čini ukupno 24 jezgre. Uz računalnu moć, sje-dište pruža korisnicima podatkovni posluži-telj kapaciteta 500GB. Sjedište egee.srce.hr je prvo od dogovorena tri EGEE-II sjedišta. Ostala sjedišta bit će smještena na Institutu Ruđer Bošković i FESB-u.

http://www.srce.hr/crogrid/

- 8� -


Aplikacije... informacijski sustavi... primjene novih tehnologija

Autentikacijska i autorizacijska infrastruk-tura (AAI) u sustavu znanosti i visokog obra-zovanja Republike Hrvatske (AAI@EduHr) je infrastruktura koja omogućuje sigurno, po-uzdano i efikasno upravljanje elektroničkim identitetima te njihovu uporabu za pristup mrežnim i mrežom dostupnim resursima. AAI@EduHr temelji se na Open Source plat-formi (LDAP imenici) i usklađena je s odgo-varajućim europskim i svjetskim sustavima. Srce vodi projekt izgradnje AAI@EduHr, a po završetku projekta nastaviti će brinuti o zajed-ničkim elementima te infrastrukture.

• Od 1. ožujka 2006. za niz usluga u mreži CARNet koristi se isključivo oblik korisničke oznake sukladan standardu AAI@EduHr.

http://www.srce.hr/aai/

Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) je mrežno orijentirani sustav koji omogućava svim visokim učilištima u Hrvatskoj, njihovim nastavnicima i studentima, da osnovne ad-ministrativne poslove vezane uz studiranje obavljaju putem Interneta ili studomata, insta-liranih na visokim učilištima. Centar potpore (ISVU CP) u Srcu brine za rad sustava, pru-ža svakodnevnu podršku korisnicima u radu, te sudjeluje u aktivnostima širenja i razvoja ISVU.

http://www.srce.hr/informacijskisustavi/isvu.html

Informacijski sustav studentske prehra-ne (ISSP) ishodište je X-ica - identifikacijskih kartica studenata u Republici Hrvatskoj, te-meljem koje se dokazuje status studenta. Ko-rištenjem X-ice studenti ostvaruju svoja pra-va na prehranu, popuste na gradski prijevoz i slično. Srce kroz rad Centra za autorizaciju prava (CAP) brine za održavanje svih dijelova sustava i daje pomoć svim korisnicima ISSP.

http://www.srce.hr/informacijskisustavi/xice.html

Centar za mrežne aplikacije bavi se istra-živanjem mogućnosti i primjenom najnovijih mrežnih tehnologija u izradi novih aplikacija za potrebe korisnika, a radi na sustavima kao što su:

• sustav za mjerenje web prostora• sustavi za arhiviranje weba (mrežnih publi-

kacija)• sustavi za pretraživanje informacijskog pro-

stora.

http://www.srce.hr/softver/mrezne_aplikacije.html

- 87 -


Pristup informatičkim resursima... podrška korisnicima... referalni centri

Pristup Internetu i informatičkim resursi-ma jedna je od mogućnosti na koju su korisni-ci Srca tradicionalno navikli:

• svrha računalnih resursa Srca je da služe potrebama ustanova, projekata i pojedina-ca iz akademske i znanstvene zajednice; od 1993. godine na tzv. javnom računalu svi članovi zajednice ali i svi građani Hrvatske (sve do 2005. godine) ostvaruju mogućnost pristupa Internetu;

• od samih početaka Srce brine i za sustav udaljenog pristupa mreži za krajnje korisni-ke (danas sustav CARNetovih modemskih ulaza (CMU));

• u zgradi Srca javni pristup Internetu dostu-pan od 0 do 24 sata putem: webomata, jav-nih terminala, osobnih prijenosnih računala korisnika preko bežične mreže ili direktnih mrežnih priključaka.

http://www.srce.hr/pristupinternetu/terminali.html

Helpdesk Srca današnji je naziv sustava po-drške korisnicima, koji je star koliko i samo Srce. Helpdesk je na raspolaganju korisnici-ma za sva njihova pitanja upućena mailom, telefonom, telefaksom ili osobno u zgradi Srca praktični svakodnevno tijekom cijele go-dine od 8 do 22 sata. Helpdesk odgovara na više od 5000 upita korisnika mjesečno.

http://www.srce.hr/helpdesk/

Referalni centri koji djeluju u Srcu omoguća-vaju korisnicima i pomažu pri uporabi različi-tih informatičkih alata:

• referalni centar za Microsoftove proizvode• referalni centar za Sophos antivirus proi-

zvode• referalni centar za SAS i analizu podataka i

statistiku• referalni centar za Gaussian

http://www.srce.hr/ref_centri/

Obrazovanje... znanje... savjetovanje... razvojni projekti

“Tečajevi Srca” je tradicionalan naziv za sve-koliku paletu obrazovnih aktivnosti Srca, koje su započele odmah s osnivanjem Srca prije 35 godina. Danas obrazovne aktivnosti uključuju:

(a) tečajeve za krajnje korisnike: • osnovne i napredne tečajeve iz temelj-

nih područja primjene informacijskih tehnologija koji su sadržajno usklađeni s ECDL (European Computer Driving Licence) standardima;

• napredne tečajeve za uporabu informa-tičkih alata i tehnologija;

• napredne tečajeve za uporabu sustava SAS i statističkih metoda;

(b) tečajeve za računalne profesionalce: • specijalističke tečajeve po programu

Microsoft Official Curriculum (MOC); • specijalističke tečajeve po programu

Cisco Networking Academy; • specijalističke tečajeve iz programa Li-

nux akademije;

(c) tečajeve za predavače, koji se uključuju u sustav predavača tečajeva Srca.

U ECDL ispitnom centru Srca korisnici mogu polagati ispite za stjecanje različitih ECDL di-ploma.

Danas Srce održava više od 350 tečajeva go-dišnje za više od 3000 polaznika. Tečajevi za krajnje korisnike, studente i nastavnike sve-učilišta, su besplatni. Posebna se pozornost posvećuje stalnom održavanju i unapređiva-nju kvalitete tečajeva, te njihovom prilagođa-vanju brzom razvoju informacijskih tehnologi-ja, kao i potrebama i interesima polaznika.

http://www.srce.hr/tecajevi/

- 88 -


Information Technology Interfaces (ITI) je međunarodna konferencija koju Srce organi-zira od 1974. godine s ciljem da okuplja znan-stvenike, stručnjake i korisnike iz različitih po-dručja informacijskih i komunikacijskih tehno-logija.

http://iti.srce.hr/

Journal of Computing and Information Technology (CIT) je međunarodni časopis koji izdaje Srce od 1993. godine, a objavljuje znanstvene radove iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koji su prošli dvostruku međunarodnu recenziju.

http://cit.srce.hr/

Savjetodavne aktivnosti i razvojni projekti su logičan nastavak aktivnosti i djelovanja ve-likog broja informatičkih stručnjaka koji rade u Srcu. Izdvajamo:

• projekt GigaCARNet (2003.-2004.), zajed-nički projekt s CARNetom, kojim je osmi-šljena, projektirana i izgrađena nacionalna akademska mreža koja je gigabitnim brzi-nama povezala sve značajne institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj;

http://www.srce.hr/gigacarnet/

• koordinaciju i operativno vođenje projekta StuDOM (2002.-2006.), kojim se izgrađuju lokalne mreže i omogućava širokopojasni pristup Internetu iz studentskih soba svih studentskih domova u Hrvatskoj

- Projektom Ustroj lokalnih računalnih mreža studentskih domova (StuDOM) uspostav-lja se nužna infrastruktura koja omogućava studentima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaž-dinu, Zadru i Zagrebu pristup Internetu iz studentskih soba.

- U dovršene tri faze projekta ukupno je umre-ženo 8149 ležaja što predstavlja 82,25% ukupnog smještajnog kapaciteta u svim studentskim domovima u Republici Hrvat-skoj. U potpunosti su umreženi studentski domovi u Rijeci, Osijeku, Splitu, Varaždinu i Zadru.

Izvedbom četvrte faze projekta StuDOM, po-čet će umrežavanje novosagrađenih soba u studentskim domovima u Osijeku i u Varaž-dinu, te dovršiti umrežavanje preostalih soba u Zagrebu.

http://www.srce.hr/StuDOM/

• sudjelovanje Srca u tri međunarodna (EU) projekta:

• GEANT2 (Pan-European Research and Education Network),

• EGEE2 (Enabling Grids for e-Science) i • EQIBELT (Education Quality Improve-

ment by e-Learning Technology).

http://www.srce.hr/international/

- 89 -


- 90 -

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 35. GODIŠNJICE

I proslava…Proslava 35. godišnjice Srca održana 3. svib-nja 2006. godine okupila je u Srcu veliki broj prijatelja Srca, osnivača, nekadašnjih i današ-njih zaposlenika, suradnika, partnera…

Bila je to prigoda za prisjećanje na mnoga događanja vezana uz osnivanje i djelovanje Srca u prethodnih 35 godina, ali i za razgo-vor o sadašnjosti i budućnosti Srca i kao infra-strukturnog središta nacionalne e-infrastruk-ture, ali i kao ustanove koja okuplja stručnja-ke iz svih segmenata informacijske i komuni-kacijske tehnologije.

Tijekom svečane sjednice Upravnog vijeća i Uprave Srca dodijeljene su povelje osnivači-ma Srca, koji su se odazvali pozivu i sudjelo-vali u proslavi: akademiku prof.dr.sc. Leu Bu-dinu, prof.dr.sc. Gjuri Deželiću, Ratku Gos-podnetiću, prof.dr.sc. Urošu Perušku i prof.dr.sc. Veselinu Simoviću.

U radnom dijelu proslave uslijedio je okrugli stol "E-infrastruktura akademske i znanstvene zajednice". Razgovaralo se o stanju, potreba-ma i budućnosti akademske mreže, o grid in-frastrukturi, o posredničkom i informacijskom sloju infrastrukture, o tome kako zajednica i korisnici ocjenjuju aktualno stanje i planove.

Konstatirano je da je stanje e-infrastrukture na današnji dan zadovoljavajuće, ali da su i na-dalje prisutni značajni problemi u održavanju i uporabi infrastrukture na lokalnoj razini, prven-stveno zbog nezadovoljavajućih uvjeta rada i plaćanja stručnjaka. Vezano uz budućnost, osim potrebe da se osigura sustavno planira-nje ljudskih resursa za potrebe održavanja e-infrastrukture i omoguće bolji uvjeti rada, po-sebno je naglašena potreba da se koordinira i povezuje razvoj pojedinih elemenata e-infra-strukture i da pri tome korisnici iz akademske i znanstvene zajednice trebaju značajnije utje-cati na sadržaj tih planova, prioritete i dinamiku realizacije pojedinih elemenata tih planova.

Sudionici okruglog stola

Akademik Leo Budin - govori na proslavi 35. godišnjice Srca

Prof.dr.sc Uroš Peruško - sudionik okruglog stola

- 91 -


Osnivači Srca s predsjednikom UV i ravnateljam Srca: Ratko Gospodnetić, prof. dr. sc Veselin Simović, prof. dr. sc. Nikola Bogunović, mr. sc. Zoran Bekić, prof. dr. sc. Uroš Peruško, prof. dr. sc. Gjuro Deželić i akademik Leo Budin

Povelja profesoru Urošu Perušku za poseban doprinos osnivanju i izgradnji Srca dodjeljena na proslavi 35. godišnjice osnutka Srca

- 9� -


Na kraju... Mi.Jer, Srce su prije svega uvijek činili, a čine ga i danas ljudi - stručnjaci okupljeni u timove koji odr-žavaju ili izgrađuju nove sustave ili usluge namijenjene korisnicima. Ljudi koji rade na izgradnji i održavanju naprednih širokopojasnih mreža utemeljenih na optičkim tehnologijama i povezuju računalne sustave u računalne klastere i grid strukture. Razvijaju informacijske sustave, aplikaci-je i usluge utemeljene na modernim konceptima koje je donijela široka primjena Interneta i brzih mreža, unapređuju postojeće i uvode nove obrazovne programe i oblike potpore korisnicima, za-poslenici i suradnici Srca i danas široko otvaraju vrata izazovnog i obećavajućeg svijeta računal-nih, komunikacijskih i informacijskih tehnologija svima koji žele i/ili trebaju koristiti te tehnologije.

(Fotografije snimljene na proslavi Dana Srca, 03.05.2006.)

- 9� -


DFOPWPTUJ TS ŠTO RADIMO DANAS I PLANIRAMO ZA …Sta-ri-mladi, cure-dečki bitno je imati dobar...

Documents

Transcript of DFOPWPTUJ TS ŠTO RADIMO DANAS I PLANIRAMO ZA …Sta-ri-mladi, cure-dečki bitno je imati dobar...